Hrvatska – Nevrijeme odnijelo tri života, više desetaka ozlijeđenih

0
Hrvatska – Nevrijeme odnijelo tri života, više desetaka ozlijeđenih
Posljedice olujnog nevremena na području Zagreba

Olujno nevrijeme koje je u srijedu popodne pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je dva života u Zagrebu i jedan u Slavoniji, u glavnom gradu Hrvatske više je desetaka ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta je velika.

Nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom u Zagrebu je nosilo sve pred sobom. Dva muškarca, 50-godišnji pješak te 48-godišnji vozač, preminuli su na mjestu nesreće uslijed pada stabla, a život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, koji je bio u automobilu na koji je palo stablo.

Nevrijeme je zahvatilo nekoliko županija, no najveće štete i najviše ozlijeđenih je u Zagrebu.

Ravnateljstvo civilne zaštite (RCZ) izvijestilo je da je u Zagrebu ozlijeđeno “više desetaka osoba”, a iz bolnica dolaze informacije o 60-ak ozlijeđenih. Jedna je osoba teže ozlijeđena i u Zagrebačkoj županiji, navodi RCZ u izvještaju od 19.30.

Samo u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh, primljeno je 19 osoba, od kojih su tri zadobile teže tjelesne ozljede, no tek je jedna od njih ostala na bolničkom liječenju.

Sve nadležne službe su na terenu

U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji žurne i komunalne službe imale su više od 1300 intervencija. Vjetar koji je nosio sve pred sobom – granje i limene krovove, razne predmete, rušio dimnjake, kidao stabla, ostavio je zakrčene gradske prometnice i tramvajski promet koji do kasno navečer nije u potpunosti vraćen u funkciju.

Vatrogasci su prioritetno intervenirali na raščišćavanju većih gradskih prometnica – Branimirove i Heinzelove.

Društvene mreže preplavljene su videosnimkama posljedica olujnog nevremena. Zabilježene su razbacane terase i bujične poplave koje su nakratko zahvatile centar grada, iz svih gradskih naselja zabilježena su porušena stabla koja su često pala na automobile, kao i snažan vjetar koji je nosio crijepove te limene krovove. U Prilazu baruna Filipovića, u padu građevinskog krana, teže je ozlijeđen 36-godišnjak.

Sve zagrebačke bolnice normalno pružaju zdravstvenu skrb pacijentima, potvrdili su iz Ministarstva zdravstva iako nevrijeme nije zaobišlo ni bolnice – poplavljene su prostorije na Svetom duhu i u KBC-u Rebro.

“Radi se o neviđenom nevremenu”, poručio je nakon sastanka s vatrogascima zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji još uvijek obilazi grad i nastavlja sudjelovati u njegovom raščišćavanju, a na terenu su i sve nadležne službe.

Posljedice nevremena zabilježene su i u drugim kontinentalnim županijama – nekoliko ozlijeđenih osoba je i u Požeško-slavonskoj županiji, štete na objektima zbrajaju se u Vukovarsko-srijemskoj, Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, dok je u drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske nevrijeme izazvalo poteškoće u prometu i prekide u isporuci električne energije.

Materijalna šteta koju je nevrijeme prouzročilo  u Hrvatskoj tek se treba se utvrditi, a premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada pomoći u saniranju nastale štete.

Počinje 21. Međunarodni sajam knjiga – Trg od knjige

0
Počinje 21. Međunarodni sajam knjiga – Trg od knjige
Počinje 21. Međunarodni sajam knjiga

U organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi i JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg-Novi u petak (21. jula) biće otvoren 21. Međunarodni sajam knjiga – Trg od knjge. Ovogodišnji moto manifestacije je „Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige“ (Rajner Marija Rilke).

Pokrovitelji su Opština Herceg-Novi i gradska Turistička organizacija, a sponzori Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo, RTHN, Dnevne novine Dan i DOO Vodovod i kanalizacija Herceg-Novi.

„Tokom osam sajamskih večeri poštovaoci knjige imaće mogućnost da na Trgu Herceg Stjepana (Belavisti) uživaju u kvalitetnom i raznovrsnom programu, a vjerujemo da će ljubitelji knjige i ovog puta na Trgu od knjige pronaći knjigu za sebe“, poručuju organizatori.

Na Sajmu će se tradicionalno dodijeliti nagrade: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Najljepša dječija knjiga, a u okviru prodajno-izložbenog dijela učestvovaće oko trideset izdavača iz zemlje i regiona. Biće predstavljena nova izdanja, a autori i izdavači iz Boke Kotorske, kao i prethodnih godina, imaće mogućnost da izlože i prodaju svoja izdanja na štandu Bokeljskog izdavaštva.

Radno vrijeme Sajma je od 19.00 do 24.00 časa. Večernji programi počinju u 21.00 čas, sa izuzetkom programa za djecu koji počinju u 20.30 časova. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.

Vaterpolo u Tivtu – novi početak ili evociranje uspomena…

0

Revijalnom utakmicom kombinovanih sastava veterana i mladih snaga, u srijedu je u Tivtu na simboličan način obilježeno postavljanje vaterpolo igrališta na staroj lokaciji Gradskoj plaži ispod bivšeg restorana “Pod lozom”.

Vaterpolo igralište donacija je vaterpoliste Vjekoslava Paskovića, hotela “La Roš” i tivatske kompanije “Una”.

Bila je ovo jedinstvena prilika da se susretnemo sa bivšim vaterpolistima tivatskih klubova PVK “Neptun” PVK “Lastva, PVK “Tivat” koji nažalost ne postoje godinama.

Među veteranima, koji su se sa sjetom prisjetili prošlih vremena, neki su i zaigrali, najstariji Vlatko Grbac (83), Milan Marinić  (76), Ivica Điki Pasković, Cankar, Stipanić, Deković, Medvidović, Ševaljević, Nikolić, Marković…

Vaterpolo Tivat veterani 2023 – foto R. Stjepčević Boka News

Podršku  su dali i legende svjetskog vaterpola Mirko Vičević, Nikola Janović  Draško Brguljan, Vjekoslav Pasković…

Kako smo čuli ovo je bio prvi korak u formiranju novog kluba, vaterpolo škole za tivatske mališane.

Ostaje da se nadamo da neće sve ostati na ovoj inicijativi i evociranju uspomena.

Vaterpolo Tivat 2023 – foto R. Stjepčević Boka News

Činjenica je da je Tivat jedan od najbogatijih gradova u Crnoj Gori, jedini grad u Boki Kotorskoj koji nema zatvoreni bazen, pa do danas ni otvoreno plivalište za treniranje makar ljeti. Bilo je dosta obećanja ali ništa nije urađeno za sve ove godine. Bez zatvorenog bazena koji više nije tako skup za jednu Opštinu kao što je Tivat teško da će se ovaj sport nastaviti razvijati u ovom gradu. Prisutne je ohrabrilo prisustvo predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića, jer kako smo čuli u pitanju je samo dobra volja, Tivtu i omladini treba zatvoreni bazen, grad ima finasijske mogućnosti za takav projekat, pa makar i balon za novi početak.

Podsjetimo, zatvorene bazene odavno imaju Herceg Novi, Kotor, Budva, Nikšić, Podgorica, u susjedstvu Dubrovnik, Trebinje…

Kotor – situacija mirna, vatrogasci na oprezu

0
Kotor – situacija mirna, vatrogasci na oprezu
Foto – Služba zaštite i spašavanja Kotor

Toplotni talas i ekstremne temperature u Crnoj Gori nijesu doveli do većih požara na otvorenom na teritoriji opštine Kotoru kazali su iz vatrogasne jedinice.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Kotor, Maksim Mandić, rekao je agenciji MINA da su kotorski vatrogasci prethodnih dana imali nekoliko sitnih intervencija što se tiče požara na otvorenim prostorima.

“Služba zaštite i spašavanja je spremna 24 sata, 365 dana u godini. Još nemamo većih požara i nadam se da će tako da ostane”, naveo je Mandić.

On je podsjetio da je u toj opštini, od 1. juna do 30. septembra, na snazi zabrana paljenja na otvorenom prostoru.

“Za sada je situacija mirna. Volio bih da tako ostane, ali nažalost mi nijesmo presudni faktor da situacija bude mirna”, kazao je Mandić.

On je rekao da se građani Kotora odgovornije ponašaju sada nego prethodnih godina, pogotovo zbog serije požara od 2017. pa sve do prošle godine.

“Nadam se da su shvatili u kakvom okruženju živimo i da ovo što imamo može da nestane u nekoliko dana, a veoma teško da izraste ponovo. Brda oko nas su pluća našeg grada i smatram da su građani počeli da vode računa”, rekao je Mandć.

On je kazao da građani brzo prijave požare na otvorenom, dodajući da su kotorski vatrogasci donekle zadovoljni poštovanjem lokalne zabrane paljenja.

Ulcinj – Pad aviona u Štoju, akcija pilota spriječila veću katastrofu   

0
Ulcinj – Pad aviona u Štoju, akcija pilota spriječila veću katastrofu   
Pad aviona – foto Mediabiro

Prilikom pada aviona u Štoju, povrijeđene su dvije osobe. Avion koji se srušio svakodnevno je vozio turiste u obilazak Ulcinjske obale iz vazduha.

“U 11:30h smo primili poziv od službenika policije opštine Ulcinj i odmah je ekipa Službe zaštite krenula na intervenciju. Odvje smo zatekli radnike Distribucije i hitnu pomoć. Na licu mjesta smo našli pilota i još jednu osobu. Bili su povrijeđeni, ali su van životne opasnosti,” ispričao je komandir Službe zaštite i spašavanja Ulcinj, Abdulah Nimanbegović.

Nimanbegović ističe da su veće posljedice nesreće spriječene zahvaljujući akcijama koje je pilot preduzeo.

“Pilot je u tom trenutku uspio da isključi svu instalaciju i akumulator, kako ne bi došlo do veće katastrofe. Svakako smo obezbijedili mjesto jer je došlo do velikog izlivanja goriva, da ne bi došlo do požara. Bili smo tu sve dok nismo procijenili da je bezbjedno.”

Pilot – Foto Mediabiro

Pilot Suad Memić (48) upravljao je avionom kada se desila nesreća.

“U datom momentu poletio sam iz letilišta iz Štoja, i na nekih 600 metara visine osjetio sam da nemam više snage u motoru. Ugasio se motor, a onda sam ponovo pokušao da ga upalim. Upalio sam ga, ali nisam imao tu snagu. Gledao sam koja bi bila najbolja solucija da se prizemljim. Ovo je bila ta solucija koju sam izabrao. Visina je bila takva da me bočni vjetar odvukao prema drveću. Ipak, uspio sam da se spustim i spasem sebe i mog prijatelja,” ispričao je Memić.

U letljelici se uz pilota našao i Fahrudin Hajdarpašić (49), koji je takođe povrijeđen, ali je van životne opasnosti.

55 posto Britanaca glasalo bi za povratak u Europsku uniju

0
55 posto Britanaca glasalo bi za povratak u Europsku uniju
Brexit

Postotak Britanaca koji smatraju da je izlazak Velike Britanije iz Evropske unije bio pogreška dosegao je rekordnu razinu i premašio je natpolovičnu većinu, pokazala je anketa YouGov.

Uz malo ekonomskih koristi nakon brexita, 57 posto Britanaca, anketiranih u srpnju, smatra da je odluka o izlasku iz Europske unije 2016. bila pogrešna, u usporedbi s 32 posto koji je smatraju ispravnom.

Više od polovice, njih 55 posto, glasovalo bi za ponovni ulazak u EU, naspram 31 posto onih koji su rekli da bi bili za to da ostanu izvan Unije, ako bi se referendum održavao na dan anketiranja.

Prije nešto više od dvije godine, u januaru 2021. godine, 49 posto anketiranih reklo je da bi glasalo za ponovno pridruživanje, a 37 posto bi bilo protiv.

Premijer Rishi Sunak rekao je u maju da brexit donosi prednosti, navodeći politiku slobodnih luka i smanjenje PDV-a za koje je rekao da će pojeftiniti pivo i sanitarne proizvode.

Ekonomisti kažu da slobodne luke, posebne zone koje sadrže porezne i carinske olakšice i pojednostavljene trgovinske propise, vjerojatno neće potaknuti britansko gospodarstvo, ali mogu imati ograničenu vrijednost kao alat regionalnog razvoja.

Britanska poslovna ulaganja jedva su porasla od sredine 2016., za razliku od drugih naprednih gospodarstava.

Dok ekonomisti koji podržavaju brexit ukazuju na činjenicu da je kapital snažno rastao u godinama koje su prethodile 2016. i da je trebao usporiti, poslovne ankete ukazuju na brexit kao jedan od uzroka stagnacije.

YouGov anketa na više od 2000 Britanaca pokazala je da 63 posto brexit sada smatra više neuspjehom nego uspjehom, u usporedbi s 12 posto koji ga vide više kao uspjeh.

BiH i Crna Gora žele jaču saradnju s Frontexom u kontroli ilegalnih migracija

0
BiH i Crna Gora žele jaču saradnju s Frontexom u kontroli ilegalnih migracija
Frontex

Bosna i Hercegovina i Crna Gora žele ojačati saradnju s Frontexom kako bi kontrolirale ilegalne migracije i smatraju to važnim doprinosom na putu ka europskim integracijama, potvrdili su ministri Nenad Nešić i Filip Adžić.

Crnogorski ministar unutarnjih poslova Filip Adžić boravio je u službenom posjetu BiH, gdje se sastao s ministrom sigurnosti BiH Nenadom Nešićem. On je novinarima u Sarajevu potvrdio kako dvije vlade žele uz pomoć Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) uspostavili jači nadzor nad tzv. balkanskom rutom ilegalnih migracija.

Crna Gora je ranije potpisala sporazum s Frontexom, a Nešić je potvrdio kako o tome intenzivno pregovara i BiH. Na dobrom smo putu i vjerujem da ćemo to pitanje riješiti u optimalnom roku, kazao je Nešić. Crnogorski ministar Adžić ustvrdio je kako je suradnja crnogorske policije s Frontexom već dala rezultate, no ilegalne migracije i dalje ostaju veliki izazov za sve države Balkana.

Atraktivna balkanska ruta

Nakon razdoblja pandemije, kada su ilegalni migranti u znatno manjem broju pristizali na Balkan na putu ka Europskoj uniji, ta je ruta u 2022. godini ponovo postala atraktivna, a ovaj se trend nastavio i 2023. U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je registrirano nešto više od 10 tisuća ilegalnih migranata, a najveći broj njih iskazao je namjeru nastaviti put ka Europskoj uniji.

Iz Frontexa su ranije upozorili kako je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći još od 2016. Oko 330 tisuća nezakonitih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, što je povećanje od 64 posto u odnosu na 2021. godinu. Gotovo polovica ilegalnih prelazaka, odnosno njih gotovo 150 tisuća, vezana je baš za balkansku rutu.

Protiv kriminala i trgovine ljudima

Crnogorski ministar policije kazao je kako se operativna suradnja policijskih agencija mora jačati upravo da bi se suprotstavilo ilegalnim migracijama, ali i organiziranom kriminalu s kojim je povezana trgovina ljudima, jer je to preduvjet da i Crna Gora i BiH postanu dio jedinstvenog europskog sigurnosnog područja.

– Kriminalne organizacije koje operiraju u dvije zemlje odavno su prešle granice dvije države i djeluju na teritoriju cijele Europe, ali i Bliskog istoka i Latinske Amerike, kazao je Adžić pojašnjavajući kako se stoga neprekidno radi na poboljšanju razmjene informacija među policijskim agencijama.

Tivat – taksirao na divlje pa kažnjen sa 1.500 eura

0
Tivat – taksirao na divlje pa kažnjen sa 1.500 eura
Autobuska stanica Tivat – taxi – foto Boka News

Vršeći redovnu kontrolu javnog prevoza na Autobuskoj stanici koja se nalazi u Bonićima opština Tivat službenici komunalne policije su zatekli vozača N.B. 1982. iz Tivta kako obavlja javni prevoz putnika u drumskom saobraćaju a nije registrovan za obavljanje djelatnosti.

N.B. je upravljao PMV marke Mercedes podgoričkih registarskih oznakama i pružio uslugu prevoza putnice od Autobuske stanice u Bonićima do ulice Tripovići.

Prilikom kontrole putnica M.R. je izjavila da je uslugu prevoza od autobuske do ulice Tripovići platila.

Tom prilikom je od strane službenika komunalne policije za učinjeni prekršaj po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju, izrečena kazna u iznosu od 1.500 eura i istom su privremeno oduzete tablice sa vozila.

Službenici komunalne policije i Inspekcije za obavljanje javnog prevoza putnika postupaju shodno opštinskim odlukama o auto – taksi prevozu i po Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju te isti najavljuju pojačane kontrole iz oblasti divljeg taksiranja.

Prijem za uspješne tivatske sportiste

0
Prijem za uspješne tivatske sportiste
Klakor, Vidojevic, Golubovic, Komnenovic, Markovic i Stevanovic

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović upriličio je prijem za mlade tivatske sportiste koji su u proteklom periodu ostvarili značajne rezultate na međunarodnim i svjetskim takmičenjima.

Nikola Golubović osvojio je srebro na Svjetskom prvenstvu u jedrenju u Poljskoj, u klasi ILCA 6, dok su na Igrama malih zemalja na Malti pobjednička odličja osvojili Tivćani: jedriličar Ilija Marković, sa osvojenom srebrnom medaljom u klasi ILCA 7; džudistkinja Milana Stevanović sa osvojenom zlatnom medaljom u ekipnoj i bronzanom medaljom u pojedinačnoj konkurenciji i ragbi reprezentativka Crne Gore Olivera Mišković Vidojević koja je sa Malte donijela bronzano odličje.

„Siguran sam da prisustvujemo najbržem mogućem ostvarenju vizije razvoja tivatskog sporta“, rekao je predsjednik opštine zahvaljujući odlikovanim sportistima na ostvarenim uspjesima. „Ovo je po mom sudu najuspješnija sportska godina u istoriji tivatskog sporta i lokalna uprava svojim odlukama mora voditi računa da sportski uspjesi Tivćana ne budu incident, a u prilogu tome govori i ovogodišnji rekordan opštinski budžet za podršku sportu“, naglasio je Komnenović.

Prijemu u Kabinetu predsjednika prisustvovao je Ilko Klakor, selektor crnogorske jedriličarske reprezentacije i glavni trener JK „Defin“ i najavio kandidaturu za organizaciju Svjetskog prvenstva u klasi ILCA 7, koje bi se organizovalo u Tivtu 2026. godine. Mladi jedriličari zahvalili su se na podršci i istakli kako su pred njima pripreme za učešće na Svjetskom prvenstvu u Holandiji, te da je dobar rezultat važan jer su u pitanju prve kvalifikacije za naredne Olimpijske igre.

Pred mladom džudistkinjom Milanom Stevanović je odlazak na Balkansko takmičenje za juniore u septembru.  Sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević, ujedno i nagrađena ragbi reprezentativka iz Tivta, istakla je važnost sistemske podrške sportistima, najavivši da će se u narednom periodu relevantne odluke lokalne uprave prilagođavati potrebama sportista.

Ovom prilikom sportistima su uručene novčane nagrade u iznosu od 300€, odnosno 200€, imajući u vidu rang takmičenja.

Sedmi međunarodni filmski festival FORTECA – film “Drugi čin” za početak

0
Sedmi međunarodni filmski festival FORTECA – film “Drugi čin” za početak
POSTER FORTECA

Najnovija filmska ostvarenja autora iz Švedske, Finske, Danske Amerike, Kine, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije i Slovenije očekuju posjetioce VII FORTECE


Sedmi međunarodni filmski festival FORTECA  biće održan od 26. – 30. jula na Trgu ispred crkve Sv. Nikole u Perastu, gdje će tokom pet dana i noći biti prikazana najnovija ostvarenja nordijskih zemalja -Švedske, Finske, Danske, zatim iz Amerike, Kine, te regiona – Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Otvaranje festivala najavljeno je za srijedu, 26. juli u 21 sat na Peraškom trgu, kada će biti prikazan švedski film “Drugi čin”,  s poznatim švedskim glumcima Lenom Olin (Lena Olin) i Ralf Larsgord (Ralf Lassgård). Svi filmovi će imati prevod na engleski jezik, a selekcija za djecu imaće simultani prevod.

U okviru ove filmske manifestacije biće održana i turneja „FIFFP 2022“ u tri grada u Crnoj Gori, kao i  po balkanskom regionu.

-Biće prikazano devet najnovijih dugometražnih igranih filmova na Trgu i dvadeset dokumentarnih i kratkih filmova u Crkvi Roždestva, svi u takmičarskoj selekciji. Predsednica žirija ovogodišnjeg Festiavla biće Prof Dr Sonja Tomović Šundić – dramaturg i filozof-politikolog, s kolegama glumcem prvakom Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodanom Marunovićem i  rediteljem Vukom Markovićem, i ocenjivaće selektovane filmove u tri kategorije: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis i specijalne nagrade,  u tri selekcione grupe igrani, dokumetarni (sve duzine) i kratki film. Naravno posebno mesto uvek ima nagrada publike i nagrada saveta najmladjih – najbolji dečiji film, najavljuje glumica, producentkinja, dramaturškinja i rediteljka Jelena Mila Ivanišević, “spiritus movens” Festivala FORTECA.

Najavljuje goste Festivala – filmski kritičar i reditelj Božidar Zečević i reditelj, Alekdandar Hadži Đurović, autor filma “Sveta Petka- Krst u kamenu”, koji će biti prikazan posljednjeg dana Festivala, 30.jula. Razgovori s autorima filmova biće organizovani poslije prikazivanja filmova, dok će paneli i radionice biti svakoga dana od 12 sati na Trgu. Selekcija dokumetarnih i kratkih filmova zakazana je za 18.30h u porti Crkve Roždestva, a selekcija filmova za djecu i omladinu planirana je od 20 sati na Peraškom trgu.

Cijeli program predstavljen je na sajtu Festivala www.fiffp.com. Ulaz je slobodan, ali je broj mjesta na Trgu ograničen. Program, informacije i prateća dešavanja mogu se pratiti na www.fiffp.com.

FIFFP su podržali Turistička organizacija Centar za Kulturu i Opština Kotor, Filmski centar Crne Gore, Mjesna zajednica Perast, predstavnici katoličke i pravoslavne zajednice u Perastu, Restoran i hotel Conte,  Turistička organizacija Cetinje i Dom kulture Berane

Cijeli festival I turneja održabva se u saradnji sa Švedskom i Finskom ambasadom u Beogradu, Kraljevskim ambasadama Danske i Norveške, Finske filmske fondacije, Norveškog, Danskog i Švedskog Filmskog Instituta, The Danish Agency for Culture and Palaces, Swedish Institute, M.A.M.M.A. production, Justin Theatre Production, Balkan Nordic Film Festival, Yugoslav Film Archive, Kinoteka Belgrade and Kinoteka Montenegro.

/M.D.P./