Turistička organizacija Tivat uspješno se predstavila nameđunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu, jednom od najvećih i najznačajnijih sajmova putovanja u Evropi, na kojemje Tivat nastupio u okviru zajedničkog štanda Crne Gore.
Tokom trajanja sajma, Tivat je promovisan kao atraktivnadestinacija za cjelogodišnji odmo, sa posebnim akcentom naponudu Boke Kotorske, koja je izazvala veliko interesovanjeposjetilaca. Najviše pažnje privukli su prirodni pejzaži, nautičkaponuda, kulturno-istorijsko nasljeđe, kao i mogućnosti za aktivniodmor, boravak u prirodi i autentična lokalna iskustva.
Takođe, Turistička organizacija je u saradnji sa privrednicima iz Tivta Igorom Đuricom i Helgom Haag (Mio Monte Apartments) koji su specijalizovani za njemačko tržište, organizovala jednočasovnu prezentaciju koja je privukla veliki broj potencijalnih gostiju, s ciljem da ih još bliže upozna sa svim aspektima turističke ponude Boke.
U okviru sajma, štand Crne Gore posjetio je i gradonačelnikgrada Welzheim, Thomas Bernlöhr, koji je iskazao podrškuučešću crnogorskih destinacija na sajmu i interesovanje za dalju saradnju u oblasti turizma i promocije destinacija.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević istaklaje da je nastup na CMT sajmu od velikog značaja zapozicioniranje Tivta na njemačkom i zapadnoevropskom tržištu.
TO Tivat na sajmu u Štutgartu
„Veliko interesovanje za Boku Kotorsku potvrđuje da gosti želeviše od klasičnog ljetovanja. Tivat se sve više prepoznaje kaodestinacija koja spaja prirodu, more, kulturu i aktivan odmor, a upravo je CMT pravo mjesto da tu priču ispričamomeđunarodnoj publici. S puno entuzijazma predstavili smo grad i poziciju Tivta kao moderne i održive turističke destinacije”, poručila je Lakičević.
Sajam CMT u Štutgartu svake godine okuplja više od 2.000 izlagača iz cijelog svijeta i bilježi preko 250.000 posjetilacačime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promocijuturističkih destinacija, inovacija u turizmu i inspiraciju putnika.
Da je Herceg Novi grad kulture, sporta i zdravstvenog turizma, to smo znali, ali da je Herceg Novi grad apsurda – to smo, zahvaljujući aktuelnoj vlasti, naučili. Ovo je grad bez skenera, grad u kojem se pijaca nakon 70 godina izmješta u korist betonizacije i nekoliko apartmana, grad u kojem lokalna vlast ne sprovodi sopstvene zaključke, navodi Opštinski odbor DPS Herceg Novi.
“U posljednje vrijeme, Herceg Novi je i grad bez Hitne pomoći, koju je predsjednik Opštine Stevan Katić toliko promovisao kao ključnu investiciju nastojeći da ubere koji politički poen.
Međutim, građani Herceg Novog u Hitnoj pomoći ne mogu dobiti ljekarsku pomoć, pa ta čuvena investicija bez ljekara služi samo i isključivo kao uputna stanica za bolnice u Meljinama, Risnu i Kotoru. Kako su lokalnoj vlasti puna usta priče o investicijama u Herceg Novom, o razvoju zdravstvenog turizma, pri čemu Herceg Novi na današnji dan nema funkcionalnu Hitnu pomoć i pri čemu se uopšte ne radi na adekvatnoj pripremi turističke sezone, izvodi se zaključak da je to isto kao da zidate kuću bez temelja. Pa se postavlja pitanje, dokle više, gospodo iz vlasti?”, pita DPS.
Oni su poručili.
“Zaključno, nije valjda da čekate izbornu 2027. godinu, pa da stvorite uslove da građani u hercegnovskoj Hitnoj pomoći mogu da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu!?
U svakom slučaju, ovakav odnos lokalne vlasti prema interesima grada i građana je neozbiljan, neodgovoran i šarlatanski, što je nedopustivo”, zaključuje Opštinski odbor DPS Herceg Novi.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Odjeljenja bezbjednosti Kotor rasvijetlili su više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i podnijeli krivične prijave protiv pet osoba, od kojih se dvije već nalaze u UIKS-u, jedna je uhapšena, a protiv dvije je podnijeta krivična prijava, saopštila je Uprava policije.
Prema njihovim riječima, službenicima tivatske policije prijavljeno je 20. januara da su 15. i 19. januara na štetu jednog maloprodajnog objekta koji se nalazi u mjestu Boka place izvršene krađe kojom su prilikom izvršioci otuđili garderobu u ukupnoj vrijednosti od skoro 1.400 eura.
“Policijski službenici su preduzeli intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ovih događaja i došli do sumnje da su krivično djelo krađa 15. januara izvršili M.R. (23) i M.D. (23) iz Podgorice i protiv njih je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava u redovnom postupku, dok je za drugu krađu izvršenu 19. januara osumnjičeno lice I.N. (25) sa Cetinja i on je lišen slobode. Dio otuđene garderobe je pronađen i vraćen vlasniku”, navode u saopštenju.
Osim toga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su podnijeli krivičnu prijavu protiv dva lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška krađa u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
“Sumnja se da su A.D. (25) i G.R. (24) sa Kosova izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret na način što su 12. januara u ranim jutarnjim časovima izvršili više krađa na teritoriji Kotora i to u mjestima Markov Rt i Prčanj gdje su otuđili jedno putničko motorno vozilo i novac, dok su u mjestu Pobrđe otuđili još jedno vozilo”, piše u saopštenju.
Policija je, kako navode, jedno ukradeno vozilo locirala u mjestu Pobrđe, a drugo u Sutomoru i ona su vraćena vlasnicima.
“A.D. i G.R. se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru UIKS-a zbog sumnje da su počinili istovjetna krivična djela na teritoriji opštine Bar takođe 12. januara”, zaključili su u saopštenju.
Bruna Bajić redateljica je i spisateljica čiji se rad već deset godina kreće na sjecištu mora, obitelji i emotivnih iskustava pomoračkog života, ali i ljudske psihologije i emocinalne viđenosti svoje publike kroz razne projekte.
Odrasla u pomoračkoj obitelji, kroz projekte Modri kavez, Redateljski memoari: put u Modri kavezi dječju knjigu Modri horizonti i njihovi čuvarigradi autorski prostor u kojem se more donekle romantizira, ali u isto vrijeme razumije, a to razumijevanje prostora rastanaka i profesije koja nosi u sebi metaforu ‘’kruh sa sedam mora’’ prenosi dalje i djeci i odraslima.
Boka News:Nakon dokumentarnog filma i autorske knjige, vratila si se dječjoj publici kroz poboljšano reizdanje knjige Modri horizonti i njihovi čuvari. Zašto ti je bilo važno govoriti upravo djeci? U Crnoj gori isto imaš svoju publiku?
Bruna Bajić: Djeca su često najviše pogođena odsutnošću, a najmanje uključena u razgovor o njoj, jer je i samim roditeljima, posebno majkama koje su one koje najčešće ostaju s tim velikim emocijama, teško naći pravu riječ i način da se te dječje emocije propuste i nađu svoje razrješenje. Kao dijete pomorca i kasnije kao autorica, osjetila sam potrebu da djeci dam jezik za ono što osjećaju, ali ne znaju imenovati. Modri horizonti i njihovi čuvari nastali su kao nježan, siguran prostor u kojem more i rastanci nisu prijetnja, nego suputnik, a sve emocije po putu su dobro došle. Često puta roditelji pri rastanku kažu maloj djeci: ‘’čuvaj brata, čuvaj mamu’’ i iz najboljih namjera na mala leđa se stavlja teret koji nije namijenjen za njih. Oni moraju znati da ima netko tko njih čuva, netko tko njih drži kad jednog roditelja nema i to je epicentar ove knjige.
Crna Gora je od početka naša velika publika i projekciju u Kotoru kaoi sve drage ljude nikada neću zaboraviti.
Modri čuvari
Boka News:Što donosi poboljšano reizdanje knjige?
Bruna Bajić: Važno mi je naglasiti da priče nisu uređivane – one su ostale iste, jer su nastale iz vrlo preciznog emotivnog mjesta. Unaprijeđen je dizajn knjige i njeni elementi. Knjiga je vizualno raskošnija, uz knjigu uz mojih 12 priča, tu su I 24 ilustracije koje je radila Doris Živalj, www.fleche.hr , glazba koju je radio autor soundtracka filma Ozren K Glaser i moja naracija svih priča na dizajnerskom USBu. Knjiga je uistinu jedno cjelovito iskustvo I iako je 2018. odmah rasprodana, uz pomoć Orca Crew Services Croatia i gospođe Sanje Markoč Jazavac, odlučili smo opet ovu priču vratiti tamo gdje pripada- u dječje ruke. Autentični umjetnički projekti jako ovise o ljudima s vizijom, tako da uz Orca Crew Services Croatia smo uspjeli vratiti i film na personaliziranom USBu i knjigu ljudima koji vole ovaj projekt i dugo to traže. Jako me veseli cijeli proces i ovo je baš pokazatelj moći timskog rada. Tu si i Implant centar Frankić i jedan divni koncept IPD Academy u sklopu IPD international gdje sam trenutno edukant integralne tjelesne psihoterapije koji su čak u sklopu svog programa izrealizirali i aplikaciju namijenjenu asistenciji roditeljima u odgoju. Ww.ipd-academy.eu/ .
Divno je biti okružen ovakvim ljudima koje motivira dugoročni puls svijet.
Modri čuvari
Boka News:Knjiga je dio šireg projekta Modri kavez. Kako se ti svjetovi nadopunjuju? Modri kavez je sad dostupan za stream, ali i na USBu opet i to dizajnerskom koji ostaje u nasljeđe?
Bruna Bajić:Modri kavez je dokumentarni film o emotivnom životu pomoraca. O onome što se rijetko vidi i o čenu se rijetko priča. Dječja knjiga nastala je kao njegov tihi, svjetliji odraz. Dok film govori odraslima, knjiga se obraća djeci, ali poruka je ista: odsutnost ne znači prekid veze. U sklopu projekta objavila sam i knjigu Redateljski memoari: put u Modri kavez, koja dokumentira proces nastanka i dijelove mog unutarnjeg svijeta.
Modri horizonti I njihovi čuvari drže dječji prostor i prostor roditelja koji ostaje sam, dakle za svakog ponešto.
Producentica filma Modri kavez u Pomorskom muzeju u Kotoru ima svoju izložbu Milost, pa smo mislili i na našu publiku u Crnoj gori koja za svoje filmove I knjige plaća preveliku poštarinu. Moći će od 23.-26.01. preuzeti što žele, a više o svemu može se vidjeti na www.brunabajic.com gdje postoji obrazac ili nam pišite na modrikavez@gmail.com
Boka News:Film se ponovno može pogledati?
Bruna Bajić: Da, zbog velikog interesa film je ponovno dostupan u limitiranom USB izdanju , a moguće ga je gledati i putem Gumroad platforme. Iako je film dostupan za stream, Modri kavez ima emocionalnu vrijednost i ljudi koji prate projekt vole imati taj artefakt, pečat u vremenu koji smo stvorili.
Boka News:Ovo je dugotrajan i nezavisan projekt. Što ti znači podrška publike?
Bruna Bajić: Sve. Ovo su mali, autorski projekti koji nemaju industrijsku infrastrukturu, ali imaju snažnu rezonancu. Svaka kupljena knjiga, svaki pogledani film znači povjerenje i omogućuje da ovakve priče nastave živjeti. To je podrška kulturi koja nastaje iz stvarnog iskustva i potrebe da se nešto važno sačuva.
Boka News:Kome bi preporučila ovu knjigu?
Bruna Bajić: Djeci pomoraca, ali i svoj djeci koja u životu uče nositi se s razdvajanjima i velikim emocijama i roditeljima koji žele kvalitetno, nježno i smisleno umiriti svoju djecu prije spavanja. Roditeljima koji traže drugačiji način razgovora. I svima koji vjeruju da ono što nekome darujemo može I treba imati smisao, priču i trajanje. Moj tata je bio pomorac i sada za blagdanje smo moj petogodišnjak i ja sami jer je njegov tata odsutan za blagdane, dakle nastavlja se pomoračka tradicija. Ali ono što vam mogu reći jest da uz ovu priču i on zaspe sa zapanjujućom lakoćom. A time dajem sebi i neku dodatnu hrabrost da, testirano na vlastitoj koži, predam dalje to i drugoj djeci i roditeljima. Ponekad promislim kako bi bilo divno da je nešto ovako postojalo i kada sam ja bila mala dok su mi se oči punile suzama i dok je sve mirisalo na pjesmu našeg Olivera ‘’Teško mi je putovati’’. Osjećam se blagoslovljeno proslijediti ovu priču dalje.
Poboljšano reizdanje knjige Modri horizonti i njihovi čuvari i limitirano USB izdanje filma Modri kavez dostupni su kao svjestan dar. Dar koji istovremeno podržava mali, nezavisni kreativni projekt s velikom društvenom rezonancom. Odabirom ovih izdanja birate priče koje ostaju i zajednicu koja stoji iza njih.
U cilju unapređenja saradnje između Opštine Kotor i Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i efikasnijeg obavljanja poslova u oblasti bezbjednosti i regulacije saobraćaja, naročito tokom intenzivne turističke sezone, Opština Kotor ustupila je na korišćenje novo službeno vozilo Odjeljenju bezbjednosti Kotor.
Riječ je o vozilu marke Škoda Octavia, vrijednosti 25 hiljada eura, koje će značajno doprinijeti unapređenju operativnih kapaciteta policije i kvalitetnijem obavljanju svakodnevnih zadataka na teritoriji opštine.
Ključeve vozila je danas, na Rivi, načelniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor Zoranu Vučiniću uručio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Tom prilikom istaknuto je da Opština Kotor nastavlja da pruža snažnu podršku institucijama sistema bezbjednosti, prepoznajući njihov značaj u očuvanju sigurnosti građana i brojnih posjetilaca grada.
Ovim je potvrđena uspješna i kontinuirana saradnja lokalne samouprave i Ministarstva unutrašnjih poslova, sa zajedničkim ciljem stvaranja bezbjednog i funkcionalnog ambijenta za život i boravak u Kotoru.
Udruženje podstanara Crne Gore odlučilo je da pokrene kolektivnu, mirnu i zakonitu akciju građanske neposlušnosti.
Kako navode, na taj korak su se odlučili jer podstanari širom zemlje decenijama žive u teškim uslovima bez ikakve zaštite i podrške.
Pojasnili su i kako podstanari mogu učestvovati.
“Pridruže se Udruženju podstanara Crne Gore. Dokumentuju svoj ugovor, plaćanja i probleme sa stanodavcem. Depozituju kiriju i račune kod Udruženja za pravnu i praktičnu sigurnost. Uključe se u medijsku kampanju Udruženja i prate uputstva”, naveli su, između ostalog u saopštenju.
Poručuju da je akcija mirna, zakonita i kolektivna.
“Cilj nije sukob sa stanodavcima, već zaštita prava i sigurnosti podstanara”, zaključili su.
Gradske vlasti Amsterdama razmatraju najradikalniju mjeru dosad u borbi protiv onečišćenja i prekomjernog turizma – potpunu zabranu uplovljavanja oceanskih kruzera do 2035. godine. Inicijativa dolazi iz redova vladajuće koalicije, uključujući gradonačelnika i dio gradskih vijećnika, koji tvrde da je ekonomski isplativije u potpunosti ukinuti dolaske velikih kruzera nego ulagati u preseljenje terminala, navodi The Maritime Executive.
Kruzeri danas pristaju u samom središtu grada, na lokaciji Cruise Port Amsterdam, što ih čini posebno vidljivima i lakom metom kritika. Ekološke udruge, ali i pojedini gradski dužnosnici, smatraju da veliki putnički brodovi značajno doprinose emisijama CO2, dušikovih oksida i lebdećih čestica, dodatno opterećujući već zasićenu urbanu jezgru.
Pomorska industrija pritom podsjeća da se u raspravama često zanemaruju važeća europska pravila o gorivima s niskim udjelom sumpora te široka primjena scrubbera i sustava za smanjenje emisija, kao i obveza korištenja shore powera u glavnim lukama Europske unije od 2030. godine.
Zabrana kruzera u Amsterdamu dobila je politički zamah tijekom 2023. i 2024. godine. Postignut je dogovor da se od 2026. ograniči broj uplovljavanja na jedan brod dnevno i najviše 100 oceanskih kruzera godišnje. Od 2027. brodovi bi morali obvezno koristiti priključak na kopnenu električnu energiju, dok bi se broj riječnih kruzera smanjio, ali ne i potpuno ukinuo.
Paralelno se razmatrala mogućnost preseljenja putničkog terminala istočno od grada do 2035. godine. No, prema izjavama gradskih vijećnika, preliminarne analize pokazale su da bi takav projekt stajao oko 85 milijuna eura, bez jamstva povrata ulaganja. Procjenjuje se da bi kruzeri u idućih 30 godina lokalnom gospodarstvu donijeli svega 46 milijuna eura prihoda.
Kako prenosi NL Times, lokalni političar Rob Hofland poručio je da je cilj “konačno osloboditi Amsterdam plutajućih stambenih blokova”.
Iako koalicijska vlast snažno gura prijedlog zabrane, konačnu odluku mora donijeti gradsko vijeće. Dodatnu neizvjesnost donose lokalni izbori u ožujku, što znači da će eventualne odluke biti u rukama nove gradske uprave.
U splitskoj Staroj gradskoj vijećnici u četvrtak je otvorena izložba “Između snova i jave” koja donosi reprezentativan izbor djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti brojnih istaknutih umjetnika hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, a obuhvaća razdoblje od 150 godina umjetnosti
Izložena su djela Vlahe Bukovca, Miroslava Kraljevića, Naste Rojc, Ivana Rabuzina, Miljenka Stančića, Mirka Račkog, Vanje Radauša, Emanuela Vidovića, Zlatana Vrkljana te Kate Mijatović.
Autor izložbe je Branko Franceschi koji ističe kako je izložba dio šire programske strategije NMMU-a, unutar koje se kroz ciklus “NMMU u gostima” tijekom razdoblja cjelovite obnove muzeja zbirka kontinuirano predstavlja publici u Hrvatskoj i inozemstvu, u suradnji sa srodnim institucijama.
“Neposredni povod izložbe bila je želja da se splitskoj publici, nakon Medovićeva “Bakanala”, predstavi i Bukovčeva slika “Gundulić zamišlja Osmana” (1894.), jedno od najpoznatijih djela hrvatske moderne umjetnosti. Taj je poticaj omogućio cjelovitiji konceptualni okvir u kojem se kroz slike, skulpture i video-radove prate umjetničke vizije koje nadilaze izravnu refleksiju stvarnosti”, kazao je Franceschi.
“Predstavljena djela se ne zaustavljaju na motivu, već uspostavljaju dijalog između svijeta kakav jest i svijeta kakav se doživljava, pri čemu upravo napetost između jave i sna čini temeljnu poveznicu cijelog postava”, dodao je.
Foto HINA
Izložba zorno prikazuje razvoj likovnih jezika, od akademizma, simbolizma i ekspresionizma, preko fantastike i nadrealizma, do suvremenih i postmedijskih praksi, ukazujući na trajnu prisutnost motiva sna, vizije i nesvjesnog u nacionalnoj umjetnosti. Izložba nije samo pregled povijesti umjetnosti, već i poziv publici da se otvori vlastitom unutarnjem prostoru, podsjećajući na to da se u snovima i nesvjesnom krije neiscrpan potencijal mašte i kreativnosti, zajednički svim ljudima.
Ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić ističe kako je izložba nastavak suradnje s NMMU- om te da je riječ o misiji Muzeja grada Splita da u njihov umjetnički paviljon, u što su pretvorili Staru gradsku vijećnicu, donesu najbolje i od hrvatske umjetnosti i od pojedinačnih likovnih umjetnika, što kontinuirano rade kroz razne suradnje. Rekla je da brojna djela koja su u vlasništvu privatnih zbirki kao i nacionalnih te ostalih muzeja žele omogućiti građanima Splita da ih vide uživo.
“Najvažnije je djelo vidjeti uživo. Ono je nešto sasvim drugačije od onoga što se vidi u reprodukcijama, a to je naša muzejska misija. Jako je važno da građani dođu na izložbu, od najmanjih do najstarijih. Ovo je jedinstvena prilika jer neka od ovih djela nisu niti izlagana u stalnom postavu modernog muzeja tako da je važno da građani iskoriste tu priliku da imaju interakciju uživo sa vrlo vrijednim djelima. Mi ćemo nastaviti ovo raditi ovdje, ali i na ostalim našim lokacijama”, istaknula je Bulić Baketić.
Izložba se realizira u suradnji s Muzejom Grada Splita, a postav izložen na tri kata Stare gradske vijećnice moći će se razgledati do 22. marta.
Kineska i filipinska obalna straža objavile su u petak da su pokrenule akciju spašavanja dvadeset i jednog člana filipinske posade teretnog broda koji se prevrnuo u blizini grebena Scarborough u Južnom kineskom moru.
Kineska obalna straža objavila je da je spasila 13 članova posade nakon što je u petak rano ujutro zaprimila vijest da se strani teretni brod prevrnuo u vodama u blizini grebena. U akciju spašavanja i potrage, koja je još u tijeku, uputila je dva plovila, stoji u priopćenju.
Južno kinesko more
Dva plovila i dva zrakoplova poslala je pak filipinska obalna straža, koja je izvijestila i da je prevrnuti brod plovio pod singapurskom zastavom, a prevozio je željeznu rudu prema južnokineskom gradu Yangjiangu.
– Uprava filipinske obalne straže primila je od hongkonškog centra za koordinaciju pomorskog spašavanja informaciju da je deset od dvadeset i jednog filipinskog člana posade spasio brod kineske obalne straže koji je bio u prolazu, izvijestila je filipinska uprava.
Greben Scarborough glavni je izvor napetosti u Južnom kineskom moru, kanalu kroz koji godišnje prođe roba u vrijednosti većoj od 3 bilijuna dolara. Često je i predmet sporova o ribolovnim pravima.
U utorak je kineska vojska objavila da je uputila pomorske i zrakoplovne snage da otjeraju filipinski državni zrakoplov koji je optužila za “nezakonit ulazak” u zračni prostor iznad grebena.
Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, uključujući dijelove na koje polažu pravo Filipini, Brunej, Malezija, Tajvan i Vijetnam.
Iako je u Crnoj Gori bilo prijava korišćenja ometača dronova koji su zakonom zabranjeni, nadležne institucije do sada nijesu potvrdile njihovu upotrebu
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) do sada nije detektovala nijedan slučaj upotrebe ilegalnih ometača dronova, iako postoje svjedočenja koja ukazuju na moguće korišćenje uređaja koji ometaju upravljanje bespilotnim letjelicama, pokazala je analiza BIRN-a.
Iz EKIP-a su kazali BIRN-u da do sada nije bilo prijava u vezi sa ometačima dronova, kao i da Agencija nije identifikovala upotrebu takve opreme.
„Do sada Agenciji nije podnijeta nijedna prijava ometanja sistema bespilotnih vazduhoplova od strane bilo kog fizičkog ili pravnog lica, niti je Agencija u redovnim i vanrednim kampanjama kontrole i monitoringa radio-frekvencijskog spektra identifikovala korišćenje takve opreme“, naveli su iz EKIP-a.
Upotreba dronova u Crnoj Gori regulisana je Zakonom o vazdušnom saobraćaju i Pravilnikom o uslovima za sigurnu upotrebu sistema bespilotnih vazduhoplova a u nadležnosti je Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV).
Rad ometača dronova zasniva se na emitovanju radio signala na istoj frekvenciji kojom se dron povezuje sa operatorom, čime se prekida kontrola nad letjelicom.
Prema Zakonu o elektronskim komunikacijama, inspektori imaju ovlašćenja da ograniče, zabrane rad i privremeno oduzmu opremu koja ometa rad elektronskih komunikacionih mreža i usluga.
Iz EKIP-a tvrde da je upotreba ometača dronova dozvoljena samo za potrebe Vojske Crne Gore, Uprave policije i bezbjednosnih službi.
„S obzirom na to da se rad ometača zasniva na ciljanom generisanju štetne smetnje, on po definiciji ne zadovoljava zakonski uslov efikasnog korišćenja radio-frekvencijskog spektra, te se kao takav ne može proizvoditi, uvoziti niti koristiti u Crnoj Gori“, saopšteno je iz EKIP-a.
Za upotrebu ometača dronova predviđene su novčane kazne od 6.000 do 30.000 eura za pravna lica, do 8.000 eura za preduzetnike i do 1.500 eura za fizička lica.
Ekolozi i novinari na udaru ometača
Ekološki aktivista Vuk Vujisić, koji godinama ukazuje na nezakonitu eksploataciju šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, tvrdi da se tokom terenskih istraživanja više puta susreo sa ometačima dronova. Vujisić godinama istražuje nelegalnu eksploataciju šljunka kojom je državnom budžetu pričinjena milionska šteta.
„Oni su praktično onesposobili upravljanje dronom, na način da dron izgubi kontrolu. Iako je upotreba ometača zabranjena, kriminalne strukture ih koriste u određenim reonima kako bi spriječili snimanje nelegalnih aktivnosti“, rekao je Vujisić za BIRN.
Vujisić navodi da slučajeve nije prijavljivao nadležnim organima jer je teško utvrditi lokaciju i operatera ometača, ali tvrdi da su „na udaru“ bili i dronovi Uprave policije i Uprave za nekretnine.
„Novinari koji su dolazili iz inostranstva takođe su izgubili dronove pokušavajući da snime nelegalnu eksploataciju šljunka. Mislim da bi se ovim problemom trebalo ozbiljno pozabaviti jer ometa rad i novinara i policije“, smatra Vujisić.
Dron – foto Agencija za civilno vazduhoplovstvo
Tokom posjete koritu rijeke Morače zbog sumnji u eksploataciju šljunka bivši premijer Zdravko Krivokapić je u januaru 2022. godine na mreži X objavio da „pojedinci imaju antidron sistem, a država ne“. Krivokapić je naveo i primjer sukoba demonstranata i policije tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju 2021. godine, ističući da „država tada nije imala mogućnost da onemogući let dronova“.
Osnovno državno tužilaštvo iz Kotora je 1. januara pokrenulo istragu nakon obaranja dronova tokom novogodišnjeg dron šoua organizovanog u Budvi. Petnaestak sekundi nakon lansiranja planiranih 600 dronova sa platoa ispred Lučke kapetanije, letjelice su počele da se vraćaju na plato, sudaraju i padaju u more.
Iz kompanije Mirnovec pirotehnika, koja je organizovala dron šou, kazali su Vijestima da su dronovi namjerno oboreni protivdronskim ometačem – džemerom, “puškom” koja koristi elektromagnetni snop, navodeći da takve ometače posjeduju policija, vojska ili tajne službe.
Iz EKIP-a su BIRN-u kazali da nisu vršili nadzor povodom pada dronova u Budvi.
„Događaj u Budvi nije ni na koji način bio najavljen Agenciji kako bi se, saglasno mogućnostima, preduzele odgovarajuće mjere prije započinjanja samog događaja. Takođe, nakon pomenutog događaja Agenciji nije podnijeta prijava nezakonitog korišćenja radio-frekvencijskog spektra niti prijava štetne interferencije od strane bilo kog subjekta“, kazali su iz EKIP-a.
„Čak i da je pokrenut postupak, upitno je da li bi nadzor iz opsega rada Agencije doveo do bilo kakvog zaključka koji bi doprinio razjašnjenju predmetnog događaja“, dodali su.
Krajem jula prošle godine reporter BIRN-a pokušao je da dronom snimi rezidencijalni kompleks u Parku prirode Platamuni, u vlasništvu kompanije Overseas Assets Management, povezane s ruskim biznismenom Olegom Deripaskom. Međutim, prilikom polijetanja, dron nije mogao da uhvati dovoljan broj satelita za GPS stabilizaciju i navigaciju, zbog čega nije mogao da poleti.
Ispred kompleksa se nalazi tabla sa natpisom da je snimanje dronom zabranjeno.
Na pitanje BIRN-a da li je u toj zoni korišćen ometač, iz EKIP-a su odgovorili da ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je uzrok tehnički problem, ali ne isključuju mogućnost ometanja GPS signala.
„Agencija će, shodno tehničkim mogućnostima mjerne opreme kojom raspolaže, ispitati prisustvo signala za ometanje globalnog satelitskog navigacionog sistema na toj lokaciji i zavisno od utvrđenog stanja preduzeti mjere u skladu sa zakonom“, saopštili su iz EKIP-a.
Naveli su i da će o slučaju obavijestiti Agenciju za civilno vazduhoplovstvo radi potpunog razjašnjenja pitanja o upotrebi ometača unutar granica privatnog posjeda.
Litva uči djecu upravljati dronovima Foto: Ints Kalnins / Reuters
Kontrolišu dronove ali nisu nadležni za ometače
Iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) kazali su BIRN-u da upotreba ometača nije u njihovoj nadležnosti, već drugih institucija, ali da oni sprovode nadzor nad operacijama dronova u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i Zakonom o inspekcijskom nadzoru.
Agencija i Uprava policije su 2019. godine potpisale Sporazum o suzbijanju nelegalne upotrebe bespilotnih vazduhoplova, kojim je predviđeno da ACV obavještava policiju o zonama u kojima je zabranjeno korišćenje dronova, a policija ima ovlašćenje da onemogući let drona koji se koristi za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja.
Iz Agencije tvrde da u Crnoj Gori postoje dvije kontrolisane zone s ograničenjem letjenja (kontrolisane zone aerodroma u Podgorici i Tivtu) u kojima je za let dronom potrebno odobrenje kontrole letjenja.
Zabranjeno je i snimanje štićenih objekata, dok je za letjenje u nacionalnim parkovima potrebna dozvola Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore.
„U blizini ili unutar područja u kojima je u toku intervencija u slučaju nužde (aktivnosti zaštite i spašavanja, policijske ili vojne aktivnosti) nije dozvoljen let dronom bez prethodnog odobrenja“, naveli su iz ACV-a.
Za uvoz dronova u Crnu Goru potrebno je odobrenje Ministarstva ekonomskog razvoja.
Registracija operatora dronova u Crnoj Gori je besplatna i dostupna onlajn, dok je starosna granica za pilote 16 godina. Prema zvaničnim podacima od uvođenja obavezne registracije 2016. godine do jula 2024. godine registrovano je oko 2.000 operatora.
Tu brojku velikim dijelom čine strani operatori, najčešće turisti, koji su imali obavezu registracije u Crnoj Gori.
Novi Pravilnik o uslovima za sigurnu upotrebu sistema bespilotnih vazduhoplova, koji je stupio na snagu u julu 2024, usklađen je sa evropskom regulativom i uvodi obavezu posjedovanja polise osiguranja i polaganja ispita za pilote dronova težih od 250 grama.
Tokom prve godine primjene pravilnika, registrovano je preko 300 novih operatora, od čega je oko 90 odsto iz Crne Gore.
Iz Agencije su kazali da je ove godine procesuirano 12 operatora, dok je 7 kažnjeno zbog nepoštovanja propisa o letjenju.
Iz EKIP-a su pojasnili da komunikacija između operatora i drona najčešće koristi frekvencije od 2,4 GHz i 5,8 GHz, koje se u Crnoj Gori mogu koristiti bez posebnog odobrenja, što otežava identifikaciju neovlašćenih emisija.
„Agencija ne raspolaže podacima o korisnicima tih frekvencija, kao ni o lokaciji stanica koje ih koriste, što znatno otežava detekciju eventualnih ometača“, naveli su iz EKIP-a.
Iz Uprave policije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o tome da li su detektovali upotrebu ometača dronova, uz neformalno objašnjenje da je to u nadležnosti Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
