Dan žena u kombinaciji sa lijepim vremenom, savršena je prilika da provedete vrijeme pored mora u Portonovom. Sve do 15. marta u Portonovom će biti dostupna specijalna ponuda za smještaj u luksuznim jednosobnim apartmanima, sa početnom cijenom od 250 eura po noćenju, u sklopu koje ćete uživati u opuštajućoj masaži, doručku, a uz dva rezervisana noćenja treće dobiti gratis.
U subotu, 8. marta u Portonovom vas očekuju posebne ponude pa možete posjetiti rizort i provesti dan u prelijepoj atmosferi.
Naša preporuka je dan ispunjen uživanjem, koji ćete započeti uz masažu i uživanje u ambijentu Chenot Espace Wellness spa centra i napuniti baterije na najljepši mogući način.
Portonovi
Portonovi je poznat po savršenoj gastro ponudi, a ovog Osmog marta restoran Perla Square pripremio je specijalnu meni. Po cijeni od 30 eura po osobi uživajte u meniju u tri slijeda, koji uključuje mediteranski tanjir, rižoto ili Perlisima piletinu, panakota desert, kao i čašu crvenog, bijelog ili roze vina po vašem izboru.
Nakon ručka, prošetajte retail područjem u srcu rizorta i iskoristite odlične ponude:
Butik Tyche, sa ekskluzivnom ponudom odbranih brendova, samo za osmi mart nudi od 10 do 60% popusta na cijelu kolekciju.
Na ženske kolekcije svjetskih brendova u MC2 Saint Barth Tenero Fashion butiku očekuje vas popust od 10%, kao i popust od 20% na žensku kolekciju brenda MC2 Saint Barth.
Naočare su uvijek odličan poklon pa u optici Novi Monokl možete odabrati neki od modela poznatih svjetskih brendova, uz popust od 15%.
Za potpun ugođaj, počastite sebe i važne žene u svom životu nekim od tretmana u salonu Look by Violeta, koji za Dan žena nudi specijalni popust od 15% na sve usluge.
Za rezervaciju smještaja pišite na stay@portonovi.com ili pozovite +38267 932 999.
Osnovci i srednjoškolci iz Herceg-Novog uputili su danas važnu poruku – nasilju nije mjesto među mladima, a jedini ispravan put su tolerancija, prijateljstvo i međusobno uvažavanje.
Simboličnim gestom – oblačenjem ružičastih majica i puštanjem balona sa platoa ispred zgrade Opštine, mladi su obilježili Dan ružičastih majica – međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Događaj je upriličen u saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje sa NVO „Osvit“ iz Nikšića i Učeničkim parlamentom Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“.
Prisutnima se obratio predsjednik Opštine Stevan Katić, naglasivši da je borba protiv vršnjačkog i svakog drugog oblika nasilja zadatak svih nas, bez obzira na godine i profesiju, jer svako dijete zaslužuje da ima mirno, bezbjedno i srećno djetinjstvo.
Foto Opština – Herceg Novi
„Herceg Novi je grad prijateljstva, razumijevanja i poštovanja. Neka iz našeg grada ode glas da ovdje nema mjesta nasilju! Budimo jedni drugima podrška, budimo primjer, jer samo zajedno možemo stvoriti sigurniju i srećniju zajednicu za sve“, poručio je Katić.
Zahvalio je svima koji su doprinijeli organizaciji i obilježavanju Dana ružičastih majica, a djeci i mladima uputio važnu poruku: „Dobrota se uvijek vraća dobrotom, ali ako se nekad čini da nije tako, ne okrećite glavu pred nasiljem. Ako ga primijetite ili osjetite, obratite se nastavnicima, roditeljima, pedagozima… Ne povlačite se, ne trpite i ne ćutite – nasilje neće nestati samo od sebe.“
O važnosti sporta u prevenciji vršnjačkog nasilja govorio je Milivoj Mićo Dukić, četvorostruki učesnik Olimpijskih igara i dugogodišnji član jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“.
Foto Opština – Herceg Novi
Dukić je istakao da sport nije samo fizička aktivnost, već ključan alat za razvoj ličnosti, socijalnih vještina i timskog duha: „Kroz sport mladi uče kako da prevaziđu konflikte, da poštuju protivnike, da prihvate poraz, ali i kako da dostojanstveno slave pobjedu. Ove vještine su ključne u prevenciji nasilja i negativnih oblika ponašanja u društvu“.
Novski olimpijac je istakao da sportski klubovi širom Boke i šire imaju važnu ulogu u promociji zdravih stilova života i odgovornog ponašanja prema sebi i drugima. Kako je naveo, klubovi kroz svoje aktivnosti pružaju mladima priliku da steknu životne vještine neophodne za prevenciju rizičnih ponašanja, da usmjere energiju na pozitivan način, izgrade jak osjećaj pripadnosti zajednici, razviju toleranciju i razumijevanje.
Jasnu poruku uputio je predstavnik Učeničkog parlamenta SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, Pavle Andrović: „Vršnjačko nasilje ne treba da bude dio nijednog djetinjstva i tome moramo stati na put, da se više ne dešava“.
Foto Opština – Herceg Novi
Psiholog Marko Jovanović, predstavnik NVO „Osvit“, istakao je da nasilje, nažalost, nije prisutno samo u našem društvu, već i u mnogo razvijenijim sredinama. Podsjetio je da nasilje može imati različite oblike – emocionalno, fizičko, seksualno i sajber nasilje – te da svaki od njih ostavlja posljedice, bilo kratkotrajne ili dugotrajne, u zavisnosti od intenziteta i vrste nasilja. Istakao je da prevencija vršnjačkog nasilja treba da bude jedan od ključnih zadataka društva.
„Jedan od prvih koraka u prevenciji je otvoren i iskren razgovor roditelja sa djecom. Apelujem na roditelje da što više razgovaraju sa djecom, jer na taj način mogu otkriti korisne informacije i spriječiti potencijalno nasilje. U školama se organizuju edukativne radionice u cilju obuke osoblja da prepozna vršnjačko nasilje, a postoje i pedagog ili psiholog koji mogu da preuzmu dalji korak. Sajber nasilje je veoma rasprostranjeno, ali u ovom dijelu postoje edukativne radionice koje djeci mogu pomoći da ga prepoznaju“, kazao je Jovanović i zahvalio Opštini Herceg Novi na podršci u podizanju svijesti o ovom društvenom problemu.
Dan ružičastih majica je Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se obilježava od 2007. godine, kada je inicijativu pokrenula grupa aktivista u Kanadi. Na ovaj dan, širom svijeta, ljudi oblače ružičaste majice kao simbol borbe protiv nasilja, a sa ciljem podizanja svijesti o problemu vršnjačkog nasilja i promovisanja nenasilne komunikacije.
Nevladina organizacija Ekološko društvo Boke ukazala je na problem otvaranja gradilišta na području hercegnovske opštine, kako kažu, bez minimuma kontrole i poštovanja zakona o građenju i uređenju prostora i očuvanja ambijentalnih vrijednosti.
-Nakon velikih problema sa gradilištem u Njegoševoj ulici, sa gradnjom objekata u naselju Topla 2 uz Ljuti potok, sa problematičnim radovima oko sanacije Kanli kule, radovi na popločavanju Šetališta, sa velikim problemima na uređenju šetališta u Igalu i posljedicama na zagađenje mora od kanalizacije, radovima na gigantskom objektu hotela u Baošićima, i velikih radova na stambenom naselju u Kumboru, kod Torte i iznad nje, nedavno je otvoreno gradilište u Kumboru, uz sami potok.
Radi se o četiri stambena objekta u nizu, spratnosti tri i četiri nadzemne etaže. Saglasnost glavnog gradskog arhitekte je data u martu 2024, a građevinske dozvole pojedinačno za sva četiri objekta izdao je sekretarijat za urbanizam 25. decembra 2024. Prva faza treba da se izvodi do jula 2025. Investitor je „Monte – property“ d.o.o. firma registrovana u Kumboru, izvođač radova „Vektor – integra“ d.o.o. iz Podgorice a nadzor je povjeren „Oliver IN“ d.o.o. iz Budve, firmi koja, paralelno, vrši i nadzor u Njegoševoj ulici, a možda i još drugdje na području Herceg Novog, naveli su iz ovog Društva.
Izvođenje radova je, kako ističu, već sada proizvelo dva ključna problema:
-Izgrađen je visoki betonski potporni zid, sa istočne strane, koji je ušao u korito potoka, da bi bila zaštićena građevinska parcela od urušavanja. Ali je uzvodno presječeno bujično korito i potok je praktično zatrpan. Ovo znači da će u buduće biti velikih problema sa vodom zbog razorenog korita, izmijenjenog toka vode, poniranja i formiranja lutajućeg toka. Sa sjevero-zapadne strane, gdje se nalazi desetak postojećih stambenih objekata smještenih na kosini, praktično je potkopan betonski prilazni put, koji je ostao da visi, a zemljano tlo nezaštićeno od obrušavanja. Kako sada stvari stoje, ugrožena je bezbijednost postojećih objekata i njihov prilazni put, saopštili su iz te NVO.
Kako navode, nije im poznato da li je neko već prijavljivao problem komunalnoj i građevinskoj inspekciji. Pitaju ko kontroliše organizaciju radova na gradilištu, način izvođenja i prioritete.
-Izgleda da više nema nikakvih ograničenja za investitore i izvođače. Kako se vidi na licu mjesta je već izuzetno loše i mora se naći način da budu zaštćeni objekti, a i potok. Pošto se objekat nalazi neposredno uz magistralu, ko može da dozvoli građenje tokom turističke sezone, kako piše na informativnoj tabli, kad je poznato kakve se gužve inače stvaraju duž magistrale, tokom jula mjeseca?, pitaju iz NVO Ekološko društvo Boke.
Očuvanje peraškog porodičnog nasljeđa - foto Muzej grada Perasta
1 od 9
Djed i unuk o zavjetnim pločicama - foto Muzej grada Perasta
Publika u peraškom Muzeju
Publika u peraškom Muzeju
Muzej grada Perasta
Publika u peraškom Muzeju
Peraška torta i bobi
Muzej grada Perasta
Muzej grada Perasta
Rukovoditeljka Muzeja - Mršić
Izrada zavjetnih pločica, kićenje Mađa, Fašinada, Gađanje kokota, brodogradnja, ribanje, pravljenje peraške torte, peraških boba, dio je bogate kulturne baštine koja se njeguje u okviru porodice, škole i Muzeja grada Perasta
Peraštani i Peraštanke svih uzrasnih dobi, poštovaoci i čuvari zavičajnog nasleđa, okupili su se 1. marta u palati Bujović, gdje su u okviru programa „Peraška porodična nasljeđa”, osmišljenog povodom proslave 88 godina od osnivanja Muzeja grada Perasta, predstavili priču o svom porodičnom nasljeđu, naslijeđenom predmetu, pripovijesti, zavjetu, vještini ili znanju. Prisutni su imali priliku i da kušaju peraško gasto-nasljeđe, tradicionalnu perašku tortu i bobe (peraške priganice), kao i da uživaju u višeglasju ženske klape „Incanto“, koja je pjevala u slavu Perasta.
Marija Brainović govorila je o vještini izrade Peraške torte koja je zaštićena kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore.
Publika u peraškom Muzeju
-Svi smo znali da je posebno bila vješta teta Emilija koja mi je i dala recept, po njemu smo tortu pravili kod nas doma, a pravim je i ja danas – kazala je Brainović.
O svom porodičnom nasljeđu svjedočila je Stefanija Bujković, govoreći o ljubavi prema cvijeću naslijeđenoj od majke i pokazala majčino cvijeće i bilje koje još uspješno održava i rasađuje u svojim rasadnicima.
-Pelcere sam iz rodnog Perasta po udaji ponijela u novi dom, vremenom hobi pretvorila u posao, a među starinskim sortama posebno sam vezana za sukulente – kazala je Bujković.
Muzej grada Perasta
Peraštanin Đoko Bubonja je ispričao kako je u nasljeđe dobio dvije sve rjeđe vještine – ribanje i vještinu izrade drvenih barki.
-Otac mi je, kao jedini u Perastu, decenijama izrađivao i popravljao drvene barke, pa me toj vještini učio, a od đeda sam učio da ribam. Danas na ribanje često vodim svog malog unuka koji već zna da baci vršu – ispričao je Bubonja. Kako je rekao, nekad se znalo kog su oblika i koje boje barke na Mulu, koje na Prčanju, a koje u Perastu.
Peraška torta i bobi
Đak Ilija Kašćelan je sa svojim đedom govorio o porodičnoj uspomeni na izradu i postavljanje zavjetne pločice na Gospi od Škrpjela nakon đedove višedecenijske pomorske karijere. Učenici i učenice peraškog područnog odjeljenja osnovne škole pričali su o svom učešću u kićenju Mađa, Fašinadi i Gađanju kokota, a likovni radovi Tijane Milinović, Magdalene Krivokapić i Ivana Kuševija izloženi su u Muzeju.
Rukovoditeljka Muzeja – Mršić
Ispred Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor prisutnima se obratila Mileva Mršić, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta, istakavši značaj poštovanja, njegovanja i stručnih znanja o kulturnom nasljeđu slavnoga grada, pri čemu je poseban naglasak stavila na praćenje muzejskih standarda i dostignuća u savremenom svijetu, kao jedan od prioriteta ove muzejske ustanove.
Filmski centar Crne Gore, u saradnji sa Francuskim institutom (Institut français du Monténégro), Mrežom kinoprikazivača Crne Gore i 14 Centara za kulturu, priređuje projekciju francuskih filmova širom Crne Gore povodom Dana frankofonije 2025.
Večeras, utorak 4,.mart od 18 sati, zainteresovani mogu odgledati dva porodična filma (komedija, drama, avantura) “Nevolje Sofije”, a od 20,30 “Viki i njena misterija”.
Manifestacija „Dani frankofonije 2025“ obuhvatiće ciklus projekcija francuskih filmova koje će se tokom marta održavati u 14 crnogorskih opština, donoseći publici ostvarenja savremene francuske kinematografije. Pored Tivta, projekcije će biti organizovane u Pljevljima, Beranama, Bijelom Polju, Mojkovcu, Nikšiću, Danilovgradu, Plavu, Baru, Herceg Novom, Cetinju, Zeti, Plužinama i Žabljaku.
Pozorišna predstava OTKAČENE gostuje u Kotoru, u četvrtak 06.marta 2025.g. u 20 sati. Glume: Boris Milivojević, Monika Romić, Snežana Sokić, Slavica Ljujić, Danica Radulović, Jovana Mladenović. Specijalni gost Igor Lazić Niggo
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura (uza đake, studente i penzionere 5 eura) biće u kancelarijama Kulturnog centra u srijedu i četvrtak (5. i 6.marta) od 10h do 12h i na dan predstave na biljetarnici od 18h.
OTKAČENE su urnebesna komedija/vodvilj/mjuzikl, po ugledu na strane TV serije, koja prati zgode i nezgode jedne gradske porodice u njihovim pokušajima da žive kao “sav normalan svijet”, da se sa svojim problemima nose na zreo i odgovoran način što im nikako ne polazi za rukom i što, naravno, dovodi do niza komičnih situacija. Sestre Beba i Zaga (Monika Romić i Slavica Ljujić) su veoma bliske i potpuno različite – Beba juri karijeru, a Zaga muževe. Beba čeka odgovor za unaprijeđenje u banci i krije svoga dečka, kolegu Voja (Boris Milivojević) jer se plaši da bi to moglo ugroziti njen poslovni autoritet. Za to vrijeme, njena sestra Zaga, tuguje za bivšim mužem (Igor Lazić Niggor) i na sve načine pokušava da ga vrati. Njihova majka Nadežda (Snežana Sokić) je zagledana u sebe, tačnije u svoj odraz u ogledalu u kojem ne želi da vidi ni jedan znak starenja i pokušava da Zaginog, sad već bivšeg muža (Igor Lazić Niggor), najboljeg plastičnog hirurga, nagovori da nastavi da je operiše bez novčane nadoknade. Zagina komšinica Ana (Danica Radulović) traga za čovjekom svog života. Možda je Zagina ćerka, tinejdžerka Lola (Jovana Mladenović), jedina u kući „normalna“… a možda i ne…
Ne propustite zgode i nezgode porodice Jovanović i ljudi koji ih okružuju jer će vas nasmijajati do suza!
Američke sankcije smanjile su sposobnost Rusije da koristi tankere iz tzv. “sjenske flote”, ali Moskva i dalje zarađuje oko 700 milijuna dolara dnevno od izvoza fosilnih goriva. Značajan dio tog prometa sada osiguravaju grčki brodari, koji su postali ključni u održavanju ruskog izvoza sirove nafte prema Indiji i Turskoj.
Prema podacima analitičke tvrtke Vortexa, prijevoz ruske nafte putem grčkih brodara u veljači dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih 12 mjeseci. “Izvoz ruske sirove nafte prema Indiji i Turskoj mora se nuditi ispod ograničenja cijene kako bi grčki operateri mogli sudjelovati u prijevozu”, istaknula je Mary Melton, viša analitičarka za teretne tokove u Vortexi.
Bloomberg potvrđuje da se ruska nafta Urals trenutačno prodaje po cijeni ispod 60 dolara po barelu, što je dovoljno niska cijena da se omogući legalan prijevoz pomoću zapadnih tankera.
Sankcije su pogodile rusku “sjensku flotu” – skupinu starijih tankera koji su preimenovani i preregistrirani kako bi izbjegli zapadne zabrane. U siječnju je američko Ministarstvo financija sankcioniralo 183 plovila povezana s Rusijom, čime su ograničili otprilike trećinu ovih tankera. No unatoč sankcijama, ruski prihodi od energije ostaju stabilni od 2023. godine, piše The Maritime Executive.
Prema Centru za istraživanje energije i čisti zrak (CREA), ruski prihodi od izvoza nafte morskim putem porasli su za 13% u siječnju, dosegnuvši 240 milijuna dolara dnevno. To ukazuje na to da je Rusija pronašla načine za postizanje viših cijena unatoč ograničenjima. Kina ostaje najveći kupac, a posebna pažnja posvećena je isporuci ESPO nafte iz ruskog Dalekog istoka u Kinu.
U siječnju su tankeri “sjenske flote” prevozili 84% ukupnog ruskog pomorskog izvoza nafte, ali u veljači su grčki brodari povećali svoj udio. “Ovi brodovi pod grčkom kontrolom povukli su se iz Atlantskog bazena, osobito Mediterana”, kaže Melton iz Vortexe. To bi moglo dovesti do manjka Aframax tankera u Atlantiku i povećanja zarade za operatore u tom području.
Gradnja se događa na svakom koraku, obnavljaju se oronule kuće, grade stanovi, broj stanovnika je u porastu… Čilipi postaju top mjesto kvalitetnog življenja, smještaju se u sam vrh liste najpoželjnijih konavoskih lokacija.
– Mnogo kuća je napušteno 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kada je bilo ‘idem u grad, u centar svega’. Ljudi su došli u godine, shvatili da je u gradu ludilo, obnavljaju stare kuće i vraćaju se. Dvadesetak domaćih ljudi ili počinje radit’ ili su već u izgradnji svojih kuća i okućnica. Sigurno je desetak primjera da je netko izvan Konavala kupio naše stare kuće, obnovio i došao tu živjeti. Imamo 20 do 30 stanova u novogradnji, ni jednog više na tržištu nema, sve je pošlo – opisuje trenutnu sliku Čilipa predsjednik Mjesnog odbora Đuro Arbulić.
Kvadrat građevinskog zemljišta je otprilike sto eura, no ni zemlje u prodaji nema pretjerano.
– Pritisak je ogroman i bit će sve veći, bitno je u svemu tome ne dopustiti pretjeranu izgradnju i zato nam je infrastruktura najvažnija. Čilipi još nemaju kanalizaciju, a to su najmanje tri, četiri kilometra, ogroman je to zahvat – kaže nam.
Ali i ogroman problem jer im se događa gradnja. Turizam se konstantno razvija, jako puno je kuća za odmor s bazenima, vila, apartmana… Zračna luka u Čilipima glavni je pokretač svega, ‘ljudi se zapošljavaju, dolaze i iz drugih krajeva pa tu iznajmljuju kvadrate’.
– Na lokaciji Čilipa, od Dobrote do mosta, više je od 500 kreveta po privatnim kućama. Slobodnog nema nigdje, traži se krevet više! Zračna luka jest generator svega ali s druge strane stvara gužvu u infrastrukturi, u prometu. Ima dobrih i loših strana. Osnovna premisa je kako to pomiriti – dodaje Arbulić.
Od nogostupa do rasvjete
Nastavlja o ključnim projektima:
– Ogromna je frekvencija vozila cestom kroz donje Čilipe, a većina kuća je dole. Nemoguće je pješačiti uz cestu napravljenu 70-tih godina prošlog stoljeća. Strahovito se brzo vozi, bilo je više prometnih nesreća, poginulih, imali smo velikih problema. Dosta posla je bilo oko ucrtavanja te ceste jer svaki milimetar zemlje u Čilipima je privatni. To se riješilo, napravljen je projekt, uz pomoć Općine Konavle i Hrvatskih cesta počelo se raditi od nogostupa, rasvjete do ležećih policajaca. Za dvije godine će biti gotovo.
Spominje općinsko zemljište ispod čilipske škole od 15 tisuća kvadrata gdje se planira napraviti veliki vrtić za taj dio Konavala. Vrtić je trenutno na dvije lokacije, riječ je o manjim prostorima. Radi se i na projektu nogostupa uz magistralu od centra Čilipa do zračne luke, a usporedo i ulaz u poslovnu zonu. Budući da kroz mjesto prolazi magistrala, zbog neprimjerene brzine vožnje i opasnosti za mještane, uspjeli su ‘izboriti’ pješački prijelaz sa svjetlosnim signalom, a od ove je godine postavljena i kamera kroz mjesto. U tijeku je i projekt uređenja parkinga do magistrale, prostor je u općinskom vlasništvu.
– Ulaz i okoliš oko osnovne škole treba imovinsko-pravno riješiti, što nas čeka ove godine. Napravili smo dječje igralište kod škole, svaku večer je puno djece. Na malom igralištu postavili smo sprave za vježbanje. U Sportskom centru Šupjaka staro igralište smo proširili i sad uređujemo okoliš, pravimo teren za mali nogomet s umjetnom travom, to je pri kraju i postavit će se sprave za djecu. Bitno je kako će djeca provesti kvalitetno dan u mjestu i na tome treba raditi. Imamo vrhunski Dom kulture napravljen prije 60 godina, u ratu je spaljen, popravljen je 1995. ali sad vapi za obnovom. Prijavili smo se na fondove da ga kompletno obnovimo. Svaku večer je otvoreno i puno, folklor, zumba, samba, fitness… – spominje predsjednik MO Čilipi i naglašava kako je infrastruktura podloga kvalitetnom življenju. Spominje Dobrovoljno vatrogasno društvo ‘izvanredno je, imaju 80 momaka, đe gori lete ko da je njihovo’.
U mjestu vlada zdrava klima, svatko svakoga poznaje, kućna vrata se ne zaključavaju, ‘to je prednost života u Čilipima, još je po starinski kad si se oslanjao na druge, kad je povjerenja bilo’. A srce mjesta je župna crkva sv. Nikole, prostor koji okuplja i povezuje mještane.
– Ne možeš to odvojiti, kao duša i tijelo su crkva i društvena stvarnost. Oduvijek je lijepa suradnja, poseban odnos. Inače sam društvenjak, bit je stvoriti zajednicu, iza mise je uvijek druženje – kaže župnik don Josip Barišić. Prema njegovoj evidenciji u Župi sv. Nikole koja uz Čilipe obuhvaća sela Močići, Komaji, Gabrile, Uskopje i stara Zvekovica, je otprilike 2300 stanovnika, točan broj nije moguće odrediti jer j dosta radnika sezonaca tu smješteno. U Čilipima je, procjenjuju sugovornici, oko 1200 mještana. Lani je evidentirano 27 krštenja i 16 umrlih. Bilo je i šest vjenčanja, ali kaže Arbulić ‘toliko je krasne mladosti, idućih godina broj vjenčanja će sigurno biti dvoznamenkast’.
– Nakon rata je sve bilo spaljeno i pokojni don Stipe Kordić je napravio novu kuću iz temelja gdje su prije bile časne sestre. Prostor nije dovoljno iskorišten ali sada će mjesto tu naći knjižnica. Napravili su akciju mještana svatko je donio alat sa sobom i napravljen je prekrasan park na prostoru koji je bio u drači. Postavljen je kip Gospe koji je izradio kipar Zlatko Čulan, zidovi su obloženi kamenom, popločen je prostor oko crkve… Svaku prvu nedjelju u mjesecu propovijedam s uzdignute propovjedaonice ili pulpita, što je bila želja vjernika….
WASHINGTON – Američki predsjednik Donald Trump pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Dužnosnik Bijele kuće potvrdio je Reutersu da se pomoć Ukrajini obustavlja. Time se produbljuje jaz koji se otvorio između dva donedavna jaka saveznika.
Taj je potez uslijedio nakon što je Trump promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji nakon što je u siječnju preuzeo dužnost predsjednika. Trump je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi – i nakon eksplozivnog sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojem ga je Trump kritizirao da nije dovoljno zahvalan za potporu Washingtona u ratu s Rusijom.
“Predsjednik Trump jasno je rekao da je usredotočen na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo osigurali da pridonosi rješenju”, rekao je dužnosnik u ponedjeljak, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Bijela kuća nije imala izravnih komentara o opsegu i iznosu pomoći na koju se to odnosi ili koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.
Ured Zelenskog nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar, kao ni ukrajinsko veleposlanstvo u Washingtonu.
Trump je u ponedjeljak ponovno rekao da bi Zelenski “trebao više cijeniti američku potporu” nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvješće Associated Pressa u kojem se citirala Zelenskijeva izjava da je kraj rata “jako, jako daleko”.
“Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika to neće još dugo trpjeti”, napisao je Trump na Truth Socialu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
SAD Ukrajina Donald Trump rat u Ukrajini
Promocija publikacije Ribarski nazivi na Mulu, autora don Stjepa Vukašinovića održaće se 4. marta 2025. godine u 12:00 časova u Pomorskom muzeju Crne Gore.
Izdavanje publikacije, koje je sakupio muljanski župnik don Stjepo Vukašinović, rezultat je saradnje Pomorskog muzeja, Kotorske biskupije i Opštine Kotor.
