Operacija spašavanja ulazi u završnu utrku s vremenom i nadolazećim zimskim uvjetima
Mjesec dana nakon što se nasukao duž kanadskog Sjeverozapadnog prolaza, nizozemski teretni brod Thamesborg i dalje ostaje zarobljen na pličini, dok se more oko njega ponovno počinje ledjeti. Ledolomac Botnica, poslan iz Europe s kratkim zaustavljanjem u Nuuk-u na Grenlandu, stigao je tijekom vikenda na mjesto nesreće, nakon gotovo tri tjedna putovanja. Riječ je o četvrtom plovilu uključenom u zahtjevnu operaciju oslobađanja broda.
Thamesborg je 6. rujna plovio iz kineskog Lianyunganga prema kanadskom Baie-Comeauu kada se nasukao. Dvadesetak dana kasnije, na mjesto nesreće stigao je tegljač Beverly M I u pratnji teretnog broda Silver Copenhagen, koji je preuzeo dio tereta – blokove ugljika. Nedavno se na poziciji pojavio i brod Nunalik, koji je vjerojatno preuzeo preostali dio tereta, piše gCaptain.
Dolazak finskog ledolomca Botnica ključan je za nastavak operacije, jer u regiji već počinje formiranje novog sloja leda. S vučnom snagom od 117 tona, Botnica je daleko snažnija od tegljača Beverly M I, koji ostaje u pripravnosti u okolici. Osim vuče, ledolomac omogućava i fleksibilnost u slučaju da se operacija spašavanja mora prilagoditi promjenjivim ledenim uvjetima.
Brod Botnica, izgrađen 1998. u Finskoj, tijekom ljeta redovito obavlja potporne misije, dok ga zimi koristi estonska Lučka uprava Tallinn za održavanje prohodnosti brodskih ruta po Baltičkom moru.
Prema planu operatera, tvrtke Wagenborg, pokušaj odsukavanja trebao bi se provesti u idućim danima – ako vremenski uvjeti dopuste. No kanadska služba za praćenje leda (Canadian Ice Service) već bilježi nakupljanje leda u Barrowovom tjesnacu, sjeverno od mjesta nesreće, što bi moglo otežati planove.
Još nije poznato hoće li Wagenborg pokušati izvući Thamesborg prema istoku ili zapadu. Istočna ruta preko Fury i Hecla tjesnaca prema Fox basenu već bilježi početak zaleđivanja, dok zapadna ruta kroz Amundsenov zaljev i Beaufortovo more zasad ostaje prohodna.
Sjeverozapadni prolaz obično se zatvara za komercijalnu plovidbu tijekom listopada, iako točan trenutak ovisi o godišnjim uvjetima. Prošle godine, Wagenborgov ledoodporni brod Avonborg posljednji je prošao tom rutom početkom studenoga – što ove godine djeluje sve manje izgledno.
Zračna luka u Münchenu Foto: Angelika Warmuth / Reuters
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da želi destabilizirati Europu korištenjem dronova za sabotažu i nerede.
Volodimir Zelenski je, u video obraćanju u utorak navečer, rekao da Moskva koristi svoju takozvanu “flotu u sjeni” ne samo za financiranje rata putem prijevoza nafte tankerima, već i za sabotaže i razne napore za potkopavanje stabilnosti diljem kontinenta.
– Nedavna lansiranja dronova s tankera jedan su takav primjer, rekao je, pozivajući se na obavještajne podatke ukrajinskih vanjskih službi.
Službene informacije o podrijetlu dronova nedavno uočenih u zemljama uključujući Dansku i Njemačku još nisu potvrđene.
Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost.
Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, sugerirao je da bi same ukrajinske snage mogle provokativno koristiti takve dronove kako bi uvukle Europu u rat protiv Rusije.
Ukrajina također proizvodi dronove dugog dometa.
– Dijelimo informacije koje imamo s našim partnerima i ključno je da poduzmu opipljive korake kao odgovor Rusiji, rekao je Zelenski, dodajući da će biti daljnjih sastanaka i pregovora, i javnih i iza zatvorenih vrata.
Nije dao daljnje detalje.
– Rusi moraju znati da nijedna njihova destruktivna akcija, sve odvratne stvari koje čine, neće proći bez odgovora svijeta, dodao je.
Ukrajina se brani od ruske invazije više od tri i pol godine, uz pomoć Zapada.
U nizu odluka juče usvojenih, odbornici su izglasali rebalans budžeta Opštine Herceg Novi za 2025. godinu, a za potpredsjednicu Skupštine imenovana je Dragana Stanišić (Novska Lista).
Odbornici SO Heceg Novi usvojili su rebalans budžeta Opštine Herceg Novi za 2025. godinu koji sada iznosi 34 350 000 eura umjesto 35 865 000 koliko je bio prvobitni budžetski plan. Prema riječima sekretarke za finansije Vesne Milović, iako je Budžet smanjen, i dalje je najveći u odnosu na prethodne godine.
Usvojene su i odluke o određivanju imena dvije ulice, odluka o javnim parkiralištima, kao i odluke koje se odnose na izmjene odluke o osnivanju Agencije za gazdovanje gradskom lukom, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i lokalnog javnog emitera RTHN.
SO Herceg Novi – foto Novska Lista
Odbornici su diskutovali i o stanju u vaspitno obrazovnim ustanovama na području grada na kraju prethodne i početku tekuće školske godine, uz izlaganja direktorice Osnovne škole „Dašo Pavičić”, Bosiljke Perunović i direktorice JPU „Naša Radost”, Stane Mareš.
Usljedilo je usvajanje sedam tačaka koje su se odnose na izgradnju objekata od opšteg interesa, nakon čega je, pod tačkom izbori i imenovanja za potpredsjednicu Skupštine imenovana Dragana Stanišić, a potom i novi članovi Savjeta i odbora direktora, javnih ustanova i agencija i preduzeća čiji je osnivač Opština Herceg Novi.
Sa sjednice lokalnog parlamenta povučeni su predlozi odluka o naknadi za urbanu sanaciju Opštine Herceg Novi, o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte i Informacija o stanju u Savinskoj dubravi.
Na početku sjednice, minutom ćutanja je odata počast patronažnoj sestri Ružici Zelenika, dobitnici Oktobarske nagrade Herceg Novog 2021. godine.
Puštanjem posljednje dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom, Hrvatska je u potpunosti završila izgradnju autoceste na međunarodnom koridoru 5c, javlja Anadolu.
Dionica je puštena u promet u ponedjeljak, a premijer Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska time potpuno ispunila svoj dio obveza u izgradnji međunarodnog koridora, koji je žila kucavica ekonomskog razvoja ovoga dijela Evrope.
“Napravili smo žilu kucavicu ekonomskog razvoja ovoga dijela Europe. To je posebno važno za odnose Hrvatske i Mađarske, a mislim da će naši odnosi dobiti na intenzitetu, da će povezanost, razmjena, gospodarski odnosi i s ovim projektom dobiti novu i snažniju dimenziju. Ova cesta ima i svoju važnu političku dimenziju i siguran sam da će pridonijeti unapređenju odnosa Hrvatske i Mađarske”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da se veći dio dionice na koridoru 5c koji tek treba biti izgrađen nalazi u Bosni i Hercegovini, gdje predstoji izgradnja još oko 200 kilometara. Kad bude završen taj dio koridora, autocestom će biti povezane zemlje centralne Evrope.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako je Hrvatska završila svih 88 kilometara autoceste na koridoru 5c
“Nakon dosta godina spojili smo autocestom Hrvatsku s Mađarskom i srednjom Europom, što je važno jer je bilo ideja da se odustane od ovoga projekta, ali smo 2019. godine donijeli odluku da se ide u završetak izgradnje punog četvertoračnog profila 5c koridora kroz Hrvatsku”, kazao je Butković.
Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan kazao je kako je posljednja dionica autoceste A5 duga pet kilometara, a ugovor za izgradnju, vrijedan 45,8 miliona eura, potpisan je prije dvije godine. Hrvatska je u koridor 5c uložila više od 875 milijuna eura, a samo u autocestu A5 preko 815 milijuna eura, istaknuo je Huzjan.
Operativno puštanje dionice u promet planirano u utorak, 7. oktobra u šest sati u koordinaciji s mađarskom stranom.
Maketa kotorske galije „Sveti Tripun“, koja je pod komandom Jerolima Bizantija 7. oktobra 1571. godine učestvovala u čuvenoj bici kod Lepanta u sklopu Kiparskog rata, “doplovila je” juče, 7. oktobra, u mirnu luku Palate Grgurina u Kotoru kao plemeniti dar Predraga Vasića, maketara iz Beograda/Prčanja. Ova vrijedna rukotvorina, stvarana od oktobra prošle godine do početka ovog septembra u autorovoj radionici na Prčanju, sada će imati svoje stalno mjesto u postavci Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, potsjećajući nove generacije Bokelja na viteška dostignuća njihovih predaka.
Dar ljubavi
– Izuzetno volim ovoj prostor Boke Kotorske u kojoj sam prisutan već 25 godina, ovdje sam i nastanjen od kad sam pošao u penziju. Pošto “bokeljstvo” stagnira na neki način, želja mi je bila da kroz izradu ove makete na neki način podstaknem tu kulturu sjećanja. To je moj hobi i nije bilo mnogo teško, jer to volim da radim, kad god imam slobodnog vremena, kazao je Predrag Vasić za Boka News, dodajući da sada radi maketu jedrenjaka “Splendido”.
Izrazio je zadovoljstvo divnom atmosferom i dobrom energijom u Galeriji Pomorskog muzeja, gdje je maketa izložena i predstavljena, kao i nadahnutim govorima doktora Branka Sbutege i kustosa Ilije Mlinarevića.
Sa predstavljanja makete – Galija Svetog Tripuna
Pogled u prošlost materijalizovan kroz 1600 radnih sati
Maketa je rezultat velike ljubavi za Boku, ogromnog znanja, filigranskog umijeća, strpljenja, pedantnog istraživanja. Oko 300 dana radio je prosječno od četiri do pet sati, a bilo je dana kada je u zanosu radio od jutra do mraka, što znači da je u ovu maketu utkao ukupno oko 1600 radnih sati “u zadovoljstvu i satisfakciji” koje je podijelio sa posjetiocima u Muzeju.
-Ovakva kakva je izvedena, maketa može dobro da posluži za dalja istraživanja originala i za izradu boljih maketa. Sada neka služi posmatračima za pogled u prošlost i vjekovnu istoriju pomorstva Boke kotorske, a prije svega veličanstvenog Kotora, Prčanja i Perasta. Prepuštam maketu prostoru Muzeja sa željom da kod budućih posmatrača, a posebno kod kompetentnih koje interesuje ova tematika, pobudi dublji interes za ovom galijom i samom bitkom kod Lepanta, ne bi li došli do novih saznanja, rekao je Vasić, obrativši se prisutnima.
Brzoplovka bez nacrta
Dočaravajući moć venecijanskog arsenala u kome su se u vrijeme jurizdikcije Mletačke republike na Jadranu (1420-1797) ratne galije isključivo gradile, Vasić je istakao da tada nije bilo crteža, jer se to smatralo vojnom tajnom. Graditelji su prenosili znanje jedan drugome usmeno i praktično. Arsenal je bio kolosalnih dimenzija – u njemu je bilo moguće graditi 200 galija, a paralelno su postojali hangari u čijem potkrovlju je po stotinu žena šivalo jedra spajajući platnene trake od kučine.
Precizirao je da se radi o ratnoj galiji tipa “sotila” ili “brzoplovka”. Njena dužina je bila od 46 do 52 metra, širina oko 7 metra, a visina trupa galije u sredini – 2 do 2, 5 metra. Imala je dva jarbola, od kojih je jedan bio niži, a vesla su joj bila duga oko 12 metra. Kako bi maketu približio istorijskom kontekstu i stvarnom izgledu galije Sv. Tripun, Predrag Vasić je pronašao dragocjenu potporu u knjizi o krčkim galijama profesora Slavena Bertoše iz Pule. U svom radnom materijalu na 40 strana je u sedam sekvenci opisao svoju metodologiju izrade makete.
Vasić je iznio zanimljiv podatak da je veliki španski pisac Migel de Servantes, boreći se u bici kod Lepanta izgubio lijevu ruku. Pozvao je prisutne da tokom prve i druge nedjelje oktobra organizovano iz Kotora otputuju u Nafpaktos u Grčkoj, gdje se u ovo vrijeme održava festival posvećen upravo bici kod Lepanta. A zašto da ne – da se i u Kotoru organizuje manifestacija u čast kotorskim učesnicima u toj bici.
Galija Svetoga Tripuna je praplovilo svih kasnijih bokeških brodova, ona je preteča svih potonjih podviga bokeljskih pomoraca, primjetio je doktor Branko Sbutega, dodajući da je do sada cijeli XVI. vijek bio zaboravljen i široj publici sasvim nepoznat.
Sa predstavljanja makete
Galiju sa sjenkama junaka vratio u matičnu luku
Gradeći narativ o Vasićevoj maketi Branko Sbutega je povezao događaje koji su se u različitim istorijskim periodima desili 7. oktobra. Toga dana 1571. godine se Sveta liga (Špansko carstvo, Mletačka republika, Đenovska republika) sa 232 galije sukobila sa Osmanskim carstvom i njenih 210 galija. Pobjeda je obezbijedila hrišćansku kontrolu Mediterana, spasila Rim od pada i spriječila prodor islama u Evropu, ali je galija “San Trifone di Cattaro” nestala u plavoj grobnici Jonskog mora, zajedno sa posadom od 250 ljudi, na čelu sa komandantom Jeronimom Bizantijem.
Drugi događaj desio se 7. oktobra 1934. godine.
-Tada je na ovom istom mestu Mondo Sbutega, inače kućevlasnik ovog zdanja, otvorio temeljnu izložbu preko 700 eksponata u zaostavštini Bokeljske mornarice. Sa ponosom sam posle 91 godine u prilici da kažem moj pradeda nije bio samo rodoljub nego i vizionar, jer je na osnovu te manifestacije i osnovan ovaj muzej 1938. godine, ističe Branko Sbutega, ponosan na svog đeda Đenka i na 30 kapetana duge plovidbe iz svoje familije. Izdvojio je još jedan datum.
– U Kotoru se 7. oktobra 2023. godine organizuje skup istoričara sa temom „Boka u ogledalu istorijskog nasleđa“. Sve se dešava u domu familije Jeronima Bizantija na dan kada je galija Sv. Tripun Kotorski postala trajna plava grobnica bokeljskih mučenika i kapela njihovih duša. Niko od članova organizacionog skupa na čelu sa akademikom istoričarem se toga nije setio. Tada se rodio čovek sa idejom da galiju sa senkama junaka vrati u matičnu luku Kotor i on se zove Predrag Vasić. Zahvaljujući njemu, ona je tu danas za sva vremena kao trajni svedok naše prošlosti, poručio je Sbutega.
Sa predstavljanja makete – Galija Svetog Tripuna
Nema je na časovima istorije
Istakavši značaj Lepantske bitke, koja se desila prije 454 godine i odajući zahvalnost Kotoranima koji su učestvovali u njoj, Ilija Mlinarević je kazao da ona ima ogroman značaj za istoriju savremene civilizacije, ali se o njoj u našem školstvu malo i rijetko govori. Najavio je nastavak saradnje Pomorskog muzeja sa Predragom Vasićem, kroz radionice za djecu u oblasti izrade brodskih maketa.
Pitanje časti i morala
-U toj borbi protiv zaborava ja nemam iluzija da mogu ubijeno oživjeti, nemam iluziju da mogu razbijeno sastaviti ili pomiriti zakrvljenost. Ali je to pitanje časti i morala. Prema tome, ta borba protiv zaborava je Sizifov posao, ali bar ovo danas je bila jedna dobijena bitka. Ovaj dan za mene ima nešto od Prometeja. Prometej je bio okovan u lancima, a moj prijatelj i ja smo okovani ljubavlju prema Boki i prema njenoj istoriji i prema njenoj čaroliji i prema njenoj mistici, kazao je Sbutega za Boka News.
Preci – morski vukovi, potomci – jaganjci na kopnu
–U istoriji samo Bokelji imaju lanternu, Bizantijev svetionik, ali na dnu mora. On je osvetlio put i dao dušu kapetanima koji nas ovde posmatraju i zato mi nemamo svog Holanđanina lutalicu. Oni su uvek tačno znali gde idu i šta rade, makar se i ne vratili.
Dok se divim danas trenu koji nam je poklonio gospodin Predrag Vasić, osećam u isto vreme lični sram i tugu. Naši preci su bili morski vukovi a mi, iako njihovi potomci, jaganjci na kopnu spremni za “šišanje” svake vrste. Nismo dostojni njihove ljubavi, krvi i suza, zbog vlastitog oporturizma, nismo sledili njihovu čast i ponos i to je naša najveća prevara, zaključio je Sbutega.
Primorac je lako stigao do prvih bodova u 2. kolu Premijer vaterpolo lige. Aktuelni šampion Crne Gore protiv Budućnosti u Podgorci odigrao je skoro bez greške, što se može vidjeti po rezultatu – 21:11.
Kotorani su najavljivali trijumf, uz želju da ulogu favorita opravdaju u bazenu, što su uradili. Poslije osam minuta imali su zalihu od tri gola, a Podgoričane je u ovom periodu i dobrim dijelom druge četvrtine u igri držao sjajni centar Sandro Adiašvili i Darko Brguljan, a zapažen sa gola bio je Dragan Kolesko, koji je u prvoj četvrtini branio zicere i peterac.
Domaći su koliko-toliko uspjevali do odmora da odolijevaju kvalitetnijem rivalu, ali kada je stala igra u pet metara i izostala realizacija sa igračem više, stala je i kompletna igra. Uz to greške su se gomilale.
Kotorani su bez problema – sa svih pozicija pogađali, ritmom dolazili do lakih golova, prednost je rasla i u petom minutu posljednje dionice iznosila je ,,plus 10“.
Strateg ,,plavih“ je pružio šansu mlađim igračima, ali očigledno je da će morati još mnogo da rade i da pauzu krajem i početkom naredne godine dobro iskoriste.
U ekipi iz Kotora najefikasniji bio je Savo Ćetković sa pet golova, tri puta su pogađali Jasuke Inaba, Marko Mršić, dvostruki strijelci bili su Balša Vučković i Đorđije Stanojević, a u strijelce su se upisali Draško Brguljan, Luka Murišić, Stefan Vidović, Nemanja Vico i Tim Perov. Kod domaćina Darko Brguljan je postigao četiri gola, Adiašvili tri, D Suoza dva, a po gol dali su David Stevović i Nikola Petrović.
Ministarstvo zdravlja insistiraće na najstrožem sankcionisanju napadača na ljekare u Kliničko bolničkom centru (KBC) Kotor i sprovođenju svih zakonskih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih incidenata, poručio je resorni ministar Vojislav Šimun.
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, on je najoštrije osudio napad u kojem su povrijeđeni i ugroženi ljekari dok su obavljali humani poziv.
„Napad na dežurnog hirurga Aleksandra Zekića i zadržavanje infektologa protiv njegove volje predstavlja čin krajnjeg nasilja koji duboko potresa zdravstvenu zajednicu i cijelo društvo“, kazao je Šimun.
On je istakao da su takvi događaji neprihvatljivi i zahtijevaju odlučan odgovor svih institucija sistema.
Prema riječima Šimuna, napad na ljekare je napad na same temelje humanosti, povjerenja i sigurnosti na kojima počiva zdravstvena zaštita svakog građanina Crne Gore.
„Ministarstvo zdravlja na čijem sam čelu će insistirati na najstrožem sankcionisanju počinilaca i na sprovođenju svih zakonskih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih incidenata“, kazao je Šimun.
On je rekao da su zdravstveni radnici „stub našeg sistema, ljudi koji svakodnevno spašavaju živote i pružaju pomoć u najtežim trenucima“.
„Oni zaslužuju poštovanje, sigurnost i dostojanstvo na radnom mjestu. Ministarstvo zdravlja će učiniti sve da se zaštiti svaki ljekar i svaki medicinski tehničar/ka u Crnoj Gori“, naglasio je Šimun.
KBC Kotor
On je, kako je saopšteno, izrazio solidarnost i podršku napadnutim ljekarima i cijelom osoblju KBC Kotor.
„Istovremeno, upućujem apel svim građanima da pokažu razumijevanje i poštovanje prema zdravstvenim radnicima, jer oni su tu da pomognu svakom čovjeku, bez razlike“, dodao je Šimun.
On je rekao da „zajedno moramo očuvati povjerenje između pacijenata i ljekara“.
„Jer bez tog povjerenja nema ni jakog i humanog zdravstvenog sistema“, naveo je Šimun.
U organizaciji Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ Budva u četvrtak, 9. oktobra sa početkom u 19 h u dječijem odjeljenju Biblioteke biće promovisana najnovija zbirka poezije pod naslovom Zovem se Ilan autorke Lene Ruth Stefanović. O zbirci, koja je 2022. izašla u izdanju Udruženja književnika i književnih prevodilaca Crne Gore, govoriće književnica i književna kritičarka Jovanka Vukanović i autorka Lena Ruth Stefanović, a program će voditi Stanka Stanojević.
„U ovoj zbirci ontološki kodovi postaju simbolične kopče proživljenog sa onim što će tek uslijediti. U takvom bljesku vječnosti, snaga njene emocije postaje didaktička prolegomena za ljubav, istinu, pravednost, empatiju i na kraju za ono “vrhovno dobro” s kojim se pjesnikinje/ci rađaju,a koje je Lena Ruth tako lakonski uznijela do vriska.“ – ističe u svom osvrtu na zbirku Zovem se Ilan prof. dr Marija Krivokapić.
U svom osvrtu dr Tanja Bakić bilježi: „U novoj zbirci autorka se vraća čudesnim praslikama i najskrivenijim slojevima psihe. Kao i u pjesmama iz zbirki “Izvinite, mislim da umirem” (2020) i “Boja promene”(2013), korišteni metod je snijevanje i dosanjavanje. Jung je već objasnio da nam naši snovi otkrivaju pogled na praslike, na osnovu čega mi sami treba da donesemo zaključke. I upravo je ovo sažimanje i opjevavanje praslika Jung nazvao “poezijom sna”.
Lena Ruth Stefanović rođena je u Brogradu 1970. Diplomirala je ruski jezik i književnost na Univerzitetu Kliment Ohridski u Sofiji, gdje je odbranila i magistarski rad na temu iz savremene ruske književnosti. Poslijediplomske studije kineskog jezika i kulture završila je na BLCU u Pekingu, a na Fakultetu političkih nauka u Podgorici diplomirala je na Akademiji za diplomatiju „Gavro Vuković“. Doktorirala je na Puškinovom državnom institutu u Moskvi (2014). Bila je predsjednica crnogorskog žirija za Evropsku nagradu za književnost (2011); članica Borda direktora Evropskog savjeta pisaca (Brisel, 2013-2015); članica žirija za dodjelu Nagrade Risto Ratković (2018).
Do sada je objavila: zbirku eseja “Arhetip čuda”(2006); pjesme u prozi “Io triumpe” (2008); zbirke pjesama “Đavo, jedna neautorizovana biografija” (2011), ”Boja promene” (2013) i “Izvinite, mislim da umirem” (2020); kao i romane: “Šćer onoga bez đece” (2017) i “Aimée ili Voljena” (2019).
Uključena je u brojne antologije i temate, između ostalog: Antologija savremene crnogorske kratke priče na engleskom jeziku (novella “Teshuva” ) Edicija Katedrala, 2010; “Koret na asfaltu “ – Prva antologija crnogorske savremene ženske poezije (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, 2013.); “Socijalne funcije ruskog jezika u savremenoj Crnoj Gori”, monografija ( MAKS PRESS, Moskovski državni univerzitet M.V. Lomonosov, 2014.); Američki izbor najbolje evropske proze: antologija “Best European Fiction” , Dalkey Archive Press, 2014.
Prevođena na više stranih jezika, uključujući: albanski, azerbejdžanski, engleski, holandski, letonski, mandarinski kineski, poljski, slovenački, ukrajinski
Uključena je u mnogobrojne antologije kratkih priča i stihova: Pjesnici Balkana, 2018, Nju Džerzi; “Pjesnikinje Crne Gore Antologija 1970- 2015”, ur. Jovanka Vukanović ; “U mreži stih”-Zbornik poezije pjesnikinja regiona , Shura Publikacije, Opatija 2016. , “Poetika zemlje – Moja Crna Gora (Karver, DEUS )” i mnoge druge.
Predstavlja svoj rad kontinuirano na festivalima u Crnoj Gori i inostranstvu: Ratkovićeve poetske večeri u Bijelom Polju, festivali “Odakle zovem” i “Vranac” u Podgorici; Sarajevski sajam knjige; Međunarodni podgorički sajam knjiga; Zimski salon knjige BOOKA ; Internacionalni sajam knjiga – Podgorica; festival Grad teatar u Budvi, višekratni nastupi u Zagrebu, Rijeci, Budimpešti; festival poezije u Orahovcu, Kosovo; svjetski festival poezije “Riječ u svijetu” (Palabra en el Mundo), festival Vilenica u Sloveniji i drugi.
Na današnjem zasjedanju Skupštine opštine Herceg Novi jednoglasno je usvojena Odluka o stipendiranju studenata.
Obrazlažući predlog odluke, sekretarka Sekretarijata za kulturu i obrazovanje za Ana Zambelić Pištalo je istakla da njime Opština Herceg Novi čini snažan iskorak ka unapređenju standarda studenata, daje dodatni podstrek njegovanju izvrsnosti i znanja u nauci i umjetnosti, te u mjeri mogućeg pruža podršku Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija kada je riječ o upitnim diplomama.
-Donošenjem ove odluke nastoji se postići sledeće: prepoznati i nagraditi najuspješniji učenici, pružiti podrška mladima koji se školuju za deficitarna zanimanja čime se unapređuje kadrovska struktura lokalne zajednice, podstaći redovno i ažurno školovanje kroz uvođenje starosnih ograničenja i dodatno stimulisati školovanje djece iz ranjivih društvenih grupa.
Ona je istakla da je ovom odlukom dva i po puta uvećen iznos studenstke stipendije.
-Podjednako važno je povećanje mjesečnog iznosa za stipendije sa 90 na 225 eura za one koji studiraju van našeg grada 225, odnosno 135 za one koji studiraju u Herceg Novom, čime lokalna uprava pomaže smanjenju opterećenja budžeta roditeljima studenata, te dodatno stimuliše mlade da ostvaruju bolji indeks uspjeha.
Novina je da će i studenti prve godine moći da apliciraju za stipendiju, ukoliko su nosioci diplome Luča.
-Propisom se podstiče nagrađivanje postignuća uvođenjem posebne kategorije korisnika, učenika koji se prvi put upisiju na fakultet, što predstavlja sistemsku mjeru afirmacije i podstiče kontinuirano ulaganje u obrazovanje, te dodatno daje podršku obrazovanju u strateški važnim oblastima omogućavajući usmjereno investiranje u kadrove koji su ključni za održivi razvoj zajednice.
Kroz ovu odluku se daje podrška ranjivim skupinama za koje nije bitan prosjek, dok je za deficitarna zanimanja indeks uspješnosti osam i više.
-Djeci iz Dječjeg doma „Mladost“, osobama bez oba roditelja, korisnicima materijalnog obezbjeđenja, socijalno ugroženim porodicama, Romima i Egipćanima i osobama sa invaliditetom se ne gleda prosjek, već da u kontinuitetu iz godine u godinu upisuju narednu godinu fakulteta.
Odluka je zasnovana na principima pravednosti i transparentnosti podrške mladima, na osnovu jasno definisanih kriterijuma, a jasno je određena i ciljna grupa čime se obezbjeđuje efikasno korišćenje budžetskih sredstava, navela je Zambelić Pištalo.
-Bitni elementi su: širi obuhvat studenata koji mogu aplicirati ukoliko zadovolje kriterijume, stipendija se dodijeljuje za sve godine osnovnih studija i prve i druge godine master studija, ukoliko oni koji apliciraju zadovoljavaju kriterijume, a indeks uspjeha je devet za podršku izvrsnosti najboljima.
Predsjednik Opštine Herceg Novi će svake studijske godine posebnom odlukom definisati broj stipendija i oblasti za deficitarna zanimanja, objasnila je Zambelić Pištalo, i dodala da Sekretarijat za kulturu i obrazovanje za neko od narednih zasjedanja priprema još tri odluke kojima će dati dodatnu podršku učenicima i studentima.
Nakon odluke o stipendiranju, odbornici su diskutovali o stanju u vaspitno obrazovnim ustanovama na području grada na kraju prethodne i početku tekuće školske godine, uz izlaganja direktorice Osnovne škole Dašo Pavičić, Bosiljke Perunović i direktorice JPU Naša radost, Stane Mareš.
Usvojene su i odluke o određivanju imena dvije ulice, odluka o javnim parkiralištima, kao i odluke koje se odnose na izmjene odluke o osnivanju Agencije za gazdovanje gradskom lukom, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i lokalnog javnog emitera RTHN.
Usljedilo je usvajanje sedam tačaka koje su se odnose na izgradnju objekata od opšteg interesa, nakon čega je, pod tačkom izbori i imenovanja za potpredsjednicu Skupštine imenovana Dragana Stanišić, a potom i novi članovi Savjeta i odbora direktora, javnih ustanova i agencija i predueća čiji je osnivač Opština Herceg Novi.
Crnogorsko vazduhoplovstvo ulazi u period brzog razvoja. Kako je potvrdila ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u toku su završni razgovori sa niskotarifnim prevoznikom Wizz Air, koji planira da otvori svoju bazu u Podgorici.
„Uspostavljanje baze u Crnoj Gori donijeće veći broj direktnih linija, letove tokom cijele godine i niže cijene karata. To je važan signal da postajemo ozbiljan akter na tržištu aviosaobraćaja“, poručila je Vukićević za E TV.
Aerodromi u Podgorici i Tivtu već bilježe rekordan broj putnika – više od tri miliona samo ove godine, što pokazuje da Crna Gora postaje sve atraktivnija destinacija za putnike i aviokompanije.
Ministarka je najavila da će modernizacija aerodroma biti prioritet: planiraju se proširenje kapaciteta, digitalizacija procesa prijave, kao i modernizacija sigurnosnih sistema. Cilj je, kako kaže, da aerodromi budu „u korak sa standardima vodećih regionalnih centara“.
Pored saradnje sa Wizz Airom, država je preuzela i avion Embraer E-195, koji će nakon tehničke revitalizacije ponovo biti stavljen u upotrebu. Time će, navodi Vukićević, Crna Gora dodatno ojačati svoje avijacione kapacitete.
