U Španjolskoj je još uvijek 39 osoba u bolnici nakon smrtonosnog sudara dvaju brzih vlakova koji je u nedjelju odnio 41 život na jugu zemlje, a službe ispred Adamuza, mjesta s 4.000 stanovnika u pokrajini Andaluziji, od jutra rade na uklanjanju uništenih vagona uz prugu.
Spasioci su pronašli još jedno tijelo na mjestu nesreće čime je broj poginulih porastao u odnosu na dan ranije.
Liječnici u obližnjem gradu Cordobi još uvijek brinu o 39 ozlijeđenih, od čega je njih 13 na odjelu za intenzivnu skrb.
Vlak na putu iz Malage prema Madridu vozio je brzinom od 205 kilometara na sat kada su mu zadnja tri vagona iskliznula iz tračnica i prešla na susjedni kolosijek. U tom trenutku je iz suprotnog pravca naišao drugi vlak iz Madrida pri brzini od 210 kilometara na sat. Do sudara je došlo na ravnom području, a oba vlaka vozila su manje od dopuštenih 250 kilometara na sat.
– Istraga je u početnoj fazi, izjavio je ministar prometa Oscar Puente u utorak na javnom radiju RNE.
– Ovo je kompleksna i čudna nesreća, dodao je.
Na objavljenim fotografijama se vidi pruga na kojoj nedostaje manji bočni dio, no ministar je rekao da tehničari tek trebaju utvrditi je li to oštećenje uzrok ili posljedica sudara.
Istražitelji također analiziraju podvozje vlaka čiji su vagoni iskliznuli.
Juan Montero, profesor koji se bavi regulacijom željeznica na sveučilištu UNED u Madridu, kaže da se trenutno nagađa o uzroku.
– Nije isključeno niti da je uzrok zajednički, da je bila kombinacija oštećenja na pruzi i nečega na podvozju vlaka. No prerano je za zaključke, izjavio je za televiziju TVE.
Kompanija Iryo, vlasnik tog vlaka, priopćila je u ponedjeljak da je vlak proizveden 2022. bio pregledan četiri dana prije nesreće. Ministar prometa je pak rekao da je pruga bila obnovljena, a radovi dovršeni u svibnju.
Do sudara je došlo 20 sekundi nakon što su vagoni vlaka kompanije Iryo prešli na susjednu prugu, pa se zaštitni automatski sustav koji bi zaustavio vlakove nije stigao aktivirati.
U utorak je počeo prvi od tri dana žalosti u Španjolskoj, a na mjesto nesreće doći će popodne kralj Felipe VI i kraljica Letizia. Jučer su boravili u Ateni od kuda su izrazili sućut obiteljima stradalih.
Ovo je prva nesreća brzih vlakova u Španjolskoj koji voze ondje od 1992. godine. Ujedno je to najteža željeznička nesreća u zemlji od 2013. kada je blizu sjevernog grada Santiago de Compostele izletio vlak u zavoju uslijed čega je poginulo 80 osoba.
– Još uvijek mi nije jasno kako se sve dogodilo, rekla je Lola Beltran putnica koja je bila u vlaku koji je dolazio iz Madrida. Vraćala se s državnog ispita za posao pa je umjesto na svoje mjesto u trećem vagonu, sjela pored prijateljica u petom vagonu. To joj je možda spasilo život.
– Pričale smo o ispitu, o životu…a onda je nastao kaos. Čula sam urlike, vidjela uništena sjedala. Čekićima smo razbili prozore i izašli van, ispričala je.
Početna dva vagona tog vlaka iskliznula su s pruge u četiri metra duboku provaliju.
– Vidjela sam da je bilo gore nego sam mislila, rekla je.
U Gradskoj galeriji Kotor u subotu, 24. januara u 19 sati, bit će otvorena izložba „Milost“ likovne umjetnice Žane Bajić iz Splita.
Autorica se predstavlja nizom radova u kombiniranoj tehnici kroz koje istražuje duhovne i emocionalne slojeve suvremenog likovnog izraza, prožetog osobnim iskustvom.
Žana Bajić rođena je 1961. godine u Kotoru. Završila je Assenza Art Academy, članica je ULUH-a Split te osnivačica Hrvatskog društva umjetnika „Nanael“. Do sada je izlagala na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu.
Izložba se realizira u okviru projekta Tripundanskih svečanosti 2026., uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.
Novi Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je stupio na snagu, predviđa da plovila za prevoz putnika imaju ugrađen i stalno aktivan uređaj koji mjeri brzinu, kurs kretanja… Uvedena i obaveza posjedovanja crne kutije
Vlasnici glisera na tim plovilima moraće ubuduće da imaju uređaj koji automatski emituje podatke i o brzini njihovog kretanja. Uz to, u obavezi su i da taj uređaj stalno drže uključenim. Plovila kojima se prevoze putnici, takođe, umjesto jednog, sada moraju da imaju najmanje dva člana posade.
Takve obaveze predviđene su novim Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je u Skupštini usvojen krajem prošle godine, a na snagu je stupio nedavno.
Prema Zakonu, sva plovila koja su registrovana za privrednu djelatnost prevoza putnika duža od pet metara, moraju biti opremljena uređajima za automatsku identifikaciju (AIS transponderi) i da uređaj mora stalno da bude uključen.
AIS transponder stalno emituje podatke o identitetu, brzini, kursu i destinaciji plovila na koje je ugrađen. Stalno uključen AIS moraće da imaju i sva ribarska plovila duža od 15 metara.
Vlasnike brzih izletničkih glisera, neće obradovati ni to što je uprkos njihovom protivljenu, u Zakonu ostala i obaveza da sva plovila registrovana za privredbnu djelatnost prevoza putnika, od sada umjesto jednog, moraju imati najmanje dva člana posade.
Svi putnički i brzi putnički brodovi, angažovani na međunarodnim putovanjima, kao i svi teretni brodovi preko 3.000 tona, a koji su građeni nakon 2002. godine, imaju sada zakonsku obavezu da dok su u crnogorskim teritorijalnim vodama, posjeduju i VDR uređaje (crne kutije, koje bilježe sve bitne parametre plovidbe).
Iako iskazana nacrtom, odustalo se od ideje da se ovim propisom reguliše i sigurnost plovidbe na tzv. unutrašnjim vodama, prvenstveno Skadarskom jezeru, pa je ta oblast i dalje u najvećoj mjeri nedefinisana.
Takođe, iako pomenuto u nacrtu, sada važeći Zakon ne pominje neke nove objekte vezane za energetsku djelatnost na moru, poput vjetrogeneratora i konvertora energije talasa, već samo govori o “plutajućim objektima i instalacijama za proizvodnju ugljovodonika”.
Remorkeri u Boki obaveza, nije ograničena brzina plovidbe
Zakonom je uvedena i obaveza za sve brodove duže od 100 metara da tokom plovidbe kroz tjesnac Verige, odnosno prilikom manevrisanja za vezivanje, odvezivanje i sidrenje u lukama Bokokotorskog zaliva, koriste sigurnosnu pratnju tegljača “odgovarajuće snage i vučne sile”.
U članu 51, koji definiše upotrebu tegljača, međutim, nije napravljen izuzetak od te obaveze za jahte duže od 100 metara, pa će i ta plovila, kada dolaze u bokeljske luke i marine, morati da koriste pratnju remorkera.
“Ako pilot smatra da odluka zapovjednika broda o korišćenju odgovarajućeg broja tegljača ne garantuje sigurnost broda i luke za vrijeme manevrisanja, o tome će obavijestiti Lučku kapetaniju koja će odrediti minimalan broj tegljača potrebnih za siguran manevar broda”, stoji u članu 51. Kada više plovnih objekata istovremeno traže asistenciju tegljača, a nema dovoljno tegljača, ili kada je ugrožena sigurnost plovidbe i ljudskih života ili može doći do zagađivanja mora, Lučka kapetanija, kako se dodaje, određuje raspored upotrebe tegljača.
Remorkeri, kako je predviđeno, moraju biti opremljeni za gašenje požara na brodovima i objektima na obali.
Za razliku od dosadašnjeg, novi Zakon o sigurnosti plovidbe ne sadrži eksplicitnu odredbu o maksimalno dozvoljenoj brzini plovidbe. Do sada je to bilo 10 čvorova u zalivu Boke Kotorske i područjima parkova prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, odnosno šest čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige, ali je dozvoljavala i plovilima dužine do 24 metra da u tim zonama plove brzinama do četiri čvora većim od maksimalno propisanih.
To se sada mora naknadno regulisati podzakonskim aktom, koji je, nezvanično, u izradi.
Slijetanje hidroaviona da se najavi 15 dana ranije
Novi Zakon nema ni eksplicitne odredbe koje su bile u njegovom Nacrtu, vezane za upotrebu hidroaviona. Nacrtom je, bez ikakvih dodatnih ograničenja, bilo omogućeno polijetanje i slijetanje sa morske površine na udaljenosti ne manjoj od 300 metara od obale, odnosno ne manjoj od 150 metara uz posebnu prethodnu dozvolu. Toga nema u usvojenom zakonu, ali se upotreba hidroaviona može podvesti pod odredbe člana 15, koje definišu morski “prostor namijenjen za sport, rekreaciju i razonodu”.
Taj član propisuje da se “na određenom dijelu plovnog puta mogu održavati sportska takmičenja i druge aktivnosti na osnovu odobrenja Lučke kapetanije i uz uslove i mjere utvrđene tim odobrenjem”.
Za izdavanje odobrenja, organizator sportske priredbe ili druge aktivnosti na moru, dužan je da Lučkoj kapetaniji podnese zahtjev najkasnije 15 dana prije početka takvog događaja.
Za lučke kapetane mogu samo iskusni pomorci
Novi Zakon nije eliminisao problematične odredbe iz Nacrta na koje je ukazivao dio stručne javnosti, jer je mogućnost da vrši nadzor i upravljanje nad pomorskim saobraćajem (VTS), osim Uprave pomorske sigurnosti, čiji operateri na raspolaganju jedini imaju kompletan uvid stanja u akvatorijumu na osnovu podataka sa senzora (radari, AIS, video kamere), omogućio da to u lučkom akvatorijumu radi “Lučka kapetanija u saradnji sa VTS službom”.
Uloga Lučke kapetanije je novim zakonom reafirmisana i pojačana. Ministarstvo je odustalo od lošeg rješenja iz Nacrta koji je omogućavao da se za lučkog kapetana postave i osobe koje nemaju završen Pomorski fakultet nautičkog smjera, kako je to svuda u svijetu. Tako je sada jasno propisano da lučki kapetan, osim uslova propisanih Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, može biti isključivo pomorac-nautičar koji ima važeći brevet zapovjednika trgovačkog broda od 3.000 tona ili većeg, te najmanje 24 mjeseca plovidbenog staža u svojstvu zapovjednika takvog broda.
Nuklearne brodove “vide”, jahte u drugom zakonu
Novi zakon sadrži i član koji govori o stranim nuklearnim brodovima (plovilima na nuklearni pogon). Civilnih brodova na nuklearni pogon (sa izuzetkom ruskih ledolomaca na Arktiku) u svijetu je veoma malo, pa je jedina realna mogućnost da se u našim lukama ili vodama eventualno nađe brod na nuklearni pogon u slučaju da kod nas dođe neka podmornica ili nosač aviona neke savezničke NATO države. Njihov nuklearni propulzioni sistem je strogo povjerljiv i nedostupan, čak i civilnim službama država u čjim mornaricama takvi brodovi plove.
Iako je to bila prvobitna namjera Ministarstva pomorstva, zakonom koji je usvojen nije obuhvaćena materija koju je do sada tretirao poseban, Zakon o jahtama.
Cilj uspostavljanje održive reciklažne petlje metalnih materijala u pomorskoj industriji Crne Gore
U Podgorici je potpisan memorandum o poslovno-tehničkoj saradnji između Pomorskog fakulteta Kotor i „Deponija” doo. Ugovore su u ime ugovornih strana potpisali dekanica Fakulteta, prof. dr Tatijana Dlabač, i Aleksandar Božović, direktor „Deponija” d.o.o.
Potpisivanjem ovog memoranduma formalizovana je već uspješna saradnja ostvarena tokom 2025. godine. Saradnja se realizuje u okviru trogodišnjeg EU projekta programa EUREKA, pod nazivom „Reciklažna petlja metalnih legura iz stomatologije i pomorstva“ (eng. Recycling loop of metal alloys from dentistry and maritime) akronima REC MET, koji ima za cilj uspostavljanje održive reciklažne petlje metalnih materijala u pomorskoj industriji Crne Gore. Dosadašnje aktivnosti projekta ukazale su na značajan potencijal za zajednička istraživanja, testiranja i razvoj pilot-aktivnosti, sa fokusom na izradu protokola i procedura za reciklažu metala.
Pored navedenog, aktivnosti planirane potpisanim memorandumom obuhvataju i zajedničku organizaciju i realizaciju praktičnih radionica, prikupljanja i ispitivanja metalnih materijala, promotivne aktivnosti, kao i zajedničko učešće na stručnim skupovima i objavljivanje naučnih i stručnih publikacija.
Potpisivanje memoranduma predstavlja još jedan važan korak u razvijanju međuinstitucionalne saradnje, ali i zajedničke društvene odgovornosti u cilju boljeg, zdravijeg i uspješnijeg društva.
Druga dionica auto-puta Bar–Boljare, od Mateševa do Andrijevice, biće jedna od tehnički najzahtjevnijih saobraćajnica u Crnoj Gori. Na oko 23 kilometra trase planirani su kilometri tunela i mostova, strmi planinski usponi i spuštanja, kao i veliki inženjerski zahvati koji će definisati tempo i cijenu izgradnje ove dionice, vrijedne gotovo 694 miliona eura. – prenosi portal Investitor.
Koliko je duga i kuda prolazi
Dionica Mateševo–Andrijevica duga je oko 23 kilometra i predstavlja prirodni nastavak prve dionice Smokovac–Mateševo. Trasa polazi iz Mateševa, prolazi zahtjevnim planinskim područjem sjevera Crne Gore, penje se ka Trešnjeviku, a zatim se spušta prema Andrijevici i dolini Lima. Gradnju će voditi konzorcijum na čelu s POWERCHINA-om a potpisivanje ugovora se očekuje do kraja januara.
Visinska razlika je jedna od ključnih karakteristika ove dionice – od približno 1.000 metara nadmorske visine kod Mateševa, trasa se penje do oko 1.686 metara na području Trešnjevika, prije nego što se spušta ka Andrijevici, na visinu od oko 770–780 metara.
Projektna brzina iznosi 100 km/h, dok maksimalni uzdužni nagib doseže 4,98 odsto, što jasno govori o konfiguraciji terena kroz koji auto-put prolazi.
Izgradnjom ove dionice, Crna Gora će dobiti ukupno 64 kilometra auto-puta (uz prioritetnu dionicu Smokovac – Mateševo, koja je puštena u saobraćaj ljeta 2022.).
Tuneli, mostovi i galerije – auto-put na objektima
Skoro 40 odsto ukupne trase čine inženjerski objekti, što ovu dionicu svrstava među najzahtjevnije u regionu.
Tuneli: oko 4 kilometra, od čega se posebno izdvaja tunel Trešnjevik, dug približno 3,8 km, kao ključni objekat cijele dionice
Mostovi i vijadukti: oko 4,8 kilometara
Galerije i pokriveni iskopi: oko 1,7 kilometara
U procentima, to znači da mostovi čine gotovo 20 odsto trase, tuneli oko 15 odsto, dok na galerije i pokrivene iskope otpada više od 5 odsto ukupne dužine.
Petlje i saobraćajne veze
Na ovoj dionici planirane su dvije glavne petlje – Mateševo i Andrijevica. Posebno je interesantna petlja Andrijevica, koja je projektovana da se realizuje u tri faze, u skladu sa razvojem saobraćaja i povezivanjem lokalne putne mreže.
Tokom razrade trase, dio rješenja je dodatno prilagođen kako bi se smanjili uticaji na lokalno stanovništvo i izbjegla konflikta sa postojećim regionalnim putevima.
Bezbijednost i standardi
Zaustavne trake planirane su na svim otvorenim dionicama, u tunelima kraćim od 200 metara i na mostovima kraćim od 150 metara.
Projekat se realizuje po FIDIC Žutoj knjizi (Design & Build), što znači da izvođač ima obavezu da uradi glavni projekat i izgradnju, uz preuzimanje dijela tehničkih i geoloških rizika.
Novac, rokovi i izvođač
Vrijednost ugovora iznosi tačno 693.969.668 eura, a izvođač je kineski konzorcijum PowerChina – Stecol – PCCD, izabran od strane Monteput.
Gradnja dionice se finansira kreditom Evropska banka za obnovu i razvoj od 200 miliona eura, grantom Evropske unije od 150 miliona eura, uz ostatak sredstava iz državnog budžeta.
Ugovorom je predviđen rok izgradnje od pet godina, ali je ambicija investitora i izvođača da radovi budu završeni do kraja 2030. godine.
Zašto je dionica pod posebnom lupom
Prva dionica auto-puta, od Smokovca do Mateševa, građena je više od sedam godina i Crnu Goru je koštala oko 1,3 milijarde eura, uz probijene rokove i dodatne radove. Upravo zato će Mateševo–Andrijevica biti jedan od najpažljivije praćenih infrastrukturnih projekata u zemlji – kako po dinamici gradnje, tako i po konačnoj cijeni.
Grupa ljubitelja prirode iz Boke Kotorske složna je u namjeri da investitoru golf terena na Luštici predloži da ivicom terena napravi oko 100 metara pješačke staze, čime bi popravio štetu prekidanjem srednjovjekovne staze od Gošića do Krtola.
Kako su uvidjeli na terenu, dok su ovog vikenda sa vodičem Slobodanom Draškovićem pješačili od Radovića – Gošića, preko Građenja i Babunaca do Mardara, zatim, pored naselja Luštica Bay ponovo do Radovića, staza koja je vjekovima povezivala Lušticu sa Krtolama, prekinuta je na dva mjesta.
-Iznad Gošića stazu je prekinuo novi golfski teren Lustica bay-a, ali ako se ide ivicom ovog terena može se doći do ponovnog ulaska na stazu. Predložićemo investitoru da ivicom njihovog terena napravi možda oko 100 metara pješačke staze, čime će se povezati sa starom stazom.
Drugo mjesto đe je ova staza prekinuta je novi put koji se gradi na Luštici, u dijelu ispred sela Babunci. Ovdje ne postoji posebni problem – samo ćemo morati da označimo mjesta na putu dje se ulazi sa puta na staru stazu, poručuje Drašković, dodajući da su mu u vođenju ture mnogo pomogli lokalni lovci. Oni su pješacima pokazali mjesto gdje treba da se uključe na stazu za Babunce, jer je izvođač prilikom gradnje taj ulaz prekrio kamenjem.
Markacija stoji, a puta , nema foto M.D.P
-Luštica je doživjela ogromnu promjenu u zadnjih dvadesetak godina, ali se nadam da ćemo naći rješenje u dogovoru sa investitorom da ova staza ne doživi sudbinu velikog broja izgubljenih srednjevjekovnih poveznica naših sela. Njihovo očuvanje je važno, ne samo za nas koji volimo da pješačimo u prirodi, nego i za očuvanje naše baštine, ističe Drašković I popdsjeća na veliki trud koji su uložili stari Luštičani u čišćenju dolaca od kamenja da bi dobili obradivu površinu. Istovremeno su od ovog kamenja pravili međe koje su, ocjenjuje vodič, “često prava umjetnička građevinarska djela”.
-Trebate vidjeti stotine metara međa u visini od oko dva metra u perfektnom klesanom kamenu, složenom kao da su kuće, a ne međe gradili, objašnjava Drašković. On poziva sve ljubitelje prirode da koriste stare staze, dodajući da je na je na njegovim turama, koje organizuje volonterski za “Grupu 60+”, dozvoljenio sve osim priče o bolesti i politici.
Tura održana 18. januara trajala je od devet do četi sata popodne, a učesnici/ce su uživali u prekrasnim pogledima na Boku, Orjen i Lovćen, kao i na Lušticu, Mamulu…
Članovi Nacionalnog udruženja ribara razgovarali sa predstavnicima EU
Članovi Nacionalnog udruženja ribara Crne Gore razgovarali su sa predstavnicima Evropske unije o ispunjavanju zahtjeva koji će omogućiti rješavanje njihovih problema. Ribari tvrde da im resorno ministarstvo ne odgovara na zahtjeve.
U Udruženju ribara kažu da su ohrabreni sastankom sa predstavnicima Delegacije Evropske unije.
„Crna Gora je zatvorila Poglavlje 13 ali ništa nije uradila u logistici i temeljnim uslovima za razvoj ribarstva. Mi smo danas bili ovdje jer gospodin Joković neće da napravi radnu grupu jer Ministarstvo finansija još uvijek nije dalo svog predstavnika i ne možemo početi rješavati svoje probleme. Mi smo danas oduševljeni ovim sastankom, primili su nas, saslušali i rekli da će uraditi sve što je u njihovoj moći da nam pomognu“, kazao je Marko Kise, član Nacionalnog udruženja ribara.
Kise je saopštio i koji su konkretni zahtjevi ribara.
„Da imamo zvaničnu cijenu goriva, da imamo gdje vezati brodove na cijelom primorju od Ulcinja do Novog. Da imamo gdje remontovati brodove. Mi ne možemo dozvolu dobiti ako ne registrujemo brod. Da bi ga registrovali negdje, moramo ga izvući, remontovati i napraviti tehnički pregled. To nemamo. Tražimo da se napravi garantni fond, da se obnovi ribarska flota. Ne preko Svjetske banke koja nama ne odgovara. Nego da se nadje neki budžetski dio novca“, naveo je Kise.
Ribari očekuju da će sastanak sa predstavnicima Delegacije EU, podstaći nadležne da konačno formiraju radnu grupu i omoguće rješavanje njihovih problema.
Na osnovu izmjena i dopuna Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju („Službeni list Crne Gore“, br. 45/14, 39/16, 84/24 i 92/25), uvedena je obaveza vođenja Registra stabala maslina od strane lokalnih samouprava.
U cilju uspostavljanja ažurne i tačne evidencije, Opština Tivat obavještava sve vlasnike i korisnike maslinjaka da su dužni izvršiti upis svojih stabala maslina u Registar stabala maslina.
Obrasci za prijavu dostupni su na zvaničnom sajtu Opštine Tivat, kao i kod nadležnog organa za poslove poljoprivrede. Prilikom upisa, svako stablo masline biće evidentirano i u narednom periodu će mu biti dodijeljen jedinstveni identifikacioni broj, koji će morati biti trajno i vidljivo istaknut na stablu.
Upis u Registar predstavlja važan korak u unapređenju evidencije maslinarskih zasada, očuvanju maslinarske tradicije, kao i planiranju mjera podrške i razvoja maslinarstva na teritoriji opštine.
Pozivaju se svi maslinari da se blagovremeno odazovu ovom pozivu i izvrše upis svojih stabala maslina.
Za dodatne informacije, zainteresovani se mogu obratiti nadležnom opštinskom organu za poljoprivredu, Sekretarijatu za privredu kao i na broj telefona 032 661 347 te e-mail privreda@opstinativat.me
Napad na Kijev 8. veljače, Foto: Gleb Garanich/Reuters
Rusija je sinoć napala Kijev balističkim raketama i dronovima, zbog čega su izbili požari na infrastrukturnim objektima, saopštile su ukrajinske vlasti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada došlo je do prekida u snabdijevanju strujom i vodom, prenosi Unian.
Načelnik Kijevske oblasti Nikola Kalašnjik naveo je da je u ruskom napadu poginuo pedesetogodišnji muškarac.
– Takođe su oštećene dvije benzinske pumpe – dodao je Kalašnjik.
Pored toga, u Dnjeprovskom okrugu pogođene su nestambene zgrade. Na drugoj lokaciji, dron se srušio na otvorenom prostoru i tamo gore automobili, navodi ukrajinski sajt.
Šef gradske vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko prijavio je da je izbio požar u skladištu u Dnjeprovskom okrugu.
Sibiha: “Varvarski napad” Moskve poziv na buđenje svjetskim liderima
Ukrajinski ministar spoljnih poslova pozvao je na hitnu podršku Kijevu, uključujući pritisak protivvazdušne odbrane i sankcija na Rusiju, rekavši da je najnoviji “varvarski napad” Moskve bio poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
– Potrebna nam je hitna dodatna energetska pomoć, protivvazdušna odbrana i presretači, kao i pritisak sankcija na Moskvu – naglasio je Andrij Sibiha u objavi na platformi Iks, dodajući da su hiljade kuća bez grijanja u glavnom gradu Kijevu na niskim temperaturama.
