Muzej grada Perasta slavi 88 godina od osnivanja

0

Muzej grada Perasta slavi 88 godina od osnivanja, a tim povodom su se u palati Bujović, u okviru programa „Peraška porodična nasljeđa”, okupili Peraštani i Peraštanke koji su javnosti predstavili priču o svom porodičnom nasljeđu, naslijeđenom predmetu, pripovijesti, zavjetu, vještini ili znanju.

Prisutne je najprije pozdravila rukovoditeljka Muzeja Mileva Mršić rekavši da je kulturno nasljeđe slavnog grada Perasta dragocjenost koja zahtijeva kako poštovanje i stručna znanja tako i praćenje muzejskih standarda i dostignuća u savremenom svijetu što je jedan od prioriteta ove muzejske ustanove.

Uslijedila su predstavljanja peraških porodičnih nasljeđa. Stefanija Bujković je govorila u ljubavi prema cvijeću naslijeđenoj od majke i pokazala majčino cvijeće i bilje koje još uspješno održava i rasađuje u svojim rasadnicima. „Pelcere sam iz rodnog Perasta po udaji ponijela u novi dom, vremenom hobi pretvorila u posao, a među starinskim sortama posebno sam vezana za sukulente” – kazala je Bujković.

Muzej grada Perasta

Kako je u nasljeđe dobio dvije sve rjeđe vještine – ispričao je Peraštanin Đoko Bubonja. „Otac mi je, kao jedini u Perastu, decenijama izrađivao i popravljao drvene barke, pa me toj vještini učio, a od đeda sam učio da ribam. Danas na ribanje često vodim svog malog unuka koji već zna da baci vršu” – ispričao je Bubonja. Kako je rekao, nekad se znalo kog su oblika i koje boje barke na Mulu, koje na Prčanju, a koje u Perastu.

Marija Brainović govorila je o vještini izrade peraške torte koja je zaštićena kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore. „Svi smo znali da je posebno bila vješta teta Emilija koja mi je i dala recept, po njemu smo tortu pravili kod nas doma, a pravim je i ja danas” – kazala je Brainović koja je kao gastro specijalitet Perasta navela i bobe, poslasticu od tijesta.

Muzej grada Perasta

Đak Ilija Kašćelan sa svojim đedom govorio je o porodičnoj uspomeni na izradu i postavljanje zavjetne pločice na Gospi od Škrpjela nakon đedove višedecenijske pomorske karijere. Učenici i učenice peraškog područnog odjeljenja škole pričali su o svom učešću u kićenju Mađa, Fašinadi i Gađanju kokota, a likovni radovi Tijane Milinović, Magdalene Krivokapić i Ivana Kuševija izloženi su u Muzeju.

Krajem programa posluženi su peraška torta i bobi, a u slavu Perasta pjevala je klapa „Incanto“.

Proslavljen jubilej – 20 godina od donacije kolekcije Düsseldorf – Tivat

0

Jubilej 20 godina od donacije kolekcije Düsseldorf – Tivat svečano je obilježen sinoć u Muzeju i galeriji Tivat, gdje su na tri nivoa galerijskog prostora prvi put izloženi svi radovi iz kolekcije.

Direktorica Muzeja i galerije, Danijela Đukić, pozdravila je goste, ističući da je riječ  o reprezentativnom presjeku savremene umjetničke scene Dizeldorfa, grada koji je prepoznat kao umjetnički centar, te da su danas, nakon 20 godina, mnogi od umjetnika i globalno poznati.

“Kolekcija sadrži 94 djela 72 autora, i to radove umjetnika ne samo iz Njemačke, već i iz Bangladeša, SAD-a, Japana, Koreje i Nigerije, koji su u tom periodu svoj umjetnički kredibilitet sticali u Dizeldorfu. Značajan dio kolekcije poklonio je njemački umjetnik Bernd Švarcer. Značaj donacije je nemjerljiv, jer su svojim gestom obogatili našu kolekciju i omogućili nove konekcije sa savremenom umjetničkom scenom. Posebno želim da istaknem da su umjetnici ambasadori svoje zemlje i kulture. Među njima je i naš tivatski slikar Ivica Aranđus, koji je dugo živio i radio u tom gradu i bez kojeg muzej danas ne bi bio bogat za ovu kolekciju“, istakla je Đukić.

Objašnjavajući motiv da uđe u ovaj umjetnički projekat, Ivica Aranđus rekao je da to implicira priču o događajima poslije 1945. u posleratnoj Njemačkoj, nakon što se, podijeljena na Istočnu i Zapadnu, našla u „Nultom satu“ likovne umjetnosti.

Proslavljen jubilej – 20 godina od donacije kolekcije Düsseldorf – Tivat

“U isto vrijeme na Dizeldorfskoj akademiji formiraju se grupe umjetnika, od kojih su najznačajnije grupe “Zero“ Fluksuz, Zen i druge… sve su imale filozofski manifest poput “Čovjeka u revoltu“. Njihov stav je bio bojkot društva i bojkot njegovih tradicionalnih  konvencija. Grupa Zero je prva nakon rata, sa savremenom umjetnošću povratila internacionalnu reputaciju Njemačkoj i Dizeldorfskoj školi slikanja, koja je još od 19 vijeka, od Skandinavije do Carskog Sankt Petersburga na istoku, i do Hudson rivera na zapadu imala veliki uticaj… Inspirišu francuskog umjetnika Yves Kleina, Italijana Lucija Fontanu i umjetnost drugih država, sve do Japana… Duh te avangarde  je odredio pravac i takt umjetnosti u Evropi i van nje”, kazao je Ranđus.

Diseldorfska akademija postala je, prema njegovim riječima, jedna od tri najuticajnije likovne akademije, uz njujoršku i londonsku, što je bio magnet za umjetnike iz cijelog svijeta.

“Odluka da dio tog svijeta i duha donesem u Tivat kako bi mladje generacije i ljubitelji umjetnosti imali kopču i dodir sa svjetskom univerzalnom umjetnošću je bila jedna od mojih boljih odluka. Sretan sam, što sam većinu ovih velikana imao čast da  lično upoznam i provedem sa njima  dio svog života. Svima njima dugujem veliku zahvalnost, što su se odazvali mom pozivu da učestvuju u ovom projektu i poklone mome gradu svoja djela”, kazao je Aranđus.

Proslavljen jubilej – 20 godina od donacije kolekcije Düsseldorf – Tivat

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten rekao je, otvarajući izložbu, da je prije nekoliko sedmica dolazio u Tivat da vidi kolekciju Dizeldorf-Tivat.

“Želim da vam kažem da je izložba na mene ostavila duboki utisak i da zahvalim direktorki Đukić i gradonačelniku Komnenoviću na ovom poduhvatu i da vam kažem da sam presrećan u prostorima ove galerije u ovom lijepom gradu. Izložba je cjelokupan poduhvat, ali i nit koja spaja dva grada i dvije zemlje. Kolekcija ima tradiciju od 20 godina i ne predstavlja samo njemačke umjetnike, nego umjetnike širom svijeta. Svaki od predstavljenih umjetnika nije donio samo svoju ličnost, nego i svoju pozadinu, znanje i poveznicu sa kulturama. U ovom vremenu nacionalizma, šovinizma, egoizma, uskogrudosti, jako je važno što nam umjetnost donosi i pruža”, kazao je Felten.

Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

Publika je imala prilike da pogleda i film o kolekciji pod nazivom “Trajni otisak”, u režiji Dušana Vulekovića, koji će Muzej i galerija Tivat prezentovati na Art festivalima u Njemačkoj i drugim državama Evrope, promovišući kulturu različitosti, umjetnost, visoku kulturu i neraskidivu vezu dva grada.

Mimozino šampionsko veče sa Svetislavom Pešićem: Talenat je važan, ali rad još važniji

0
Mimozino šampionsko veče sa Svetislavom Pešićem: Talenat je važan, ali rad još važniji
Svetislav Pešić- foto Z. Kujović

„Ne postoji prečica do uspjeha“ i „talenat je važan, ali rad još važniji“, samo su neke od poruka koje je publika čula na „Večeri sa šampionima“ u razgovoru sa Svetislavom Pešićem, selektorom reprezentacije Srbije, članom FIBA Kuće slavnih. Mladi sportisti, treneri, veterani, rekreativci, stojećim ovacijama pozdravili su ulazak najtrofejnijeg košarkaškog trenera u dvoranu Park.

Bilo je to veče podsjećanja na sjajan košarkaški put, igrački i trenerski, o čemu je i pisao u knjizi „Moja igra – Moj put“ u koautorstvu sa Aleksandrom Miletićem, ali i isticanja koliko je važna uloga trenera u oblikovanju ekipe i mladog igrača.

„Prvo i osnovno je da trener prenese igračima, momcima i djevojkama, da za ostvarenje sna, da postanu vrhunski igrači, nije dovoljan samo talenat. Talenat je važan, ali je rad još važniji. Drugo, trener mora da zna da nije iznad ekipe, on je dio njih, ali je čovjek kojem je dato da može da donese odluku. To je prilika koja se malo kome pruža“, kazao je jedini trener na svijetu koji je pobijedio na svim evropskim i svjetskim prvenstvima u svim kategorijama.

Osvajač bronze na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama, istakao je da su osnovni postulati i preduslovi za uspjeh disciplina i odgovornost, te da se do samopouzdanja dolazi napornim radom.

Svetislav Pešić- foto Z. Kujović

„Danas vam igrač kaže da nema samopouzdanja. Samopouzdanje se stiče, a sa motivacijom se rađa. A kako se gradi samopouzdanje? Poslije svakog treninga ostaneš pa ubaciš 100 šuteva na jedan koš, pa odeš na drugi i sve ponoviš. I tako danima. Tako se gradi samopouzdanje, radom“.

Uz košarku, za koju ističe da je način života, mladim sportistima je poručio da je obrazovanje izuzetno važno kako bi stasali u kompletnu i kvalitetnu osobu.

„Obrazovanje, školovanje je na prvom mjestu i prioriteti se moraju znati: porodica, obrazovanje, košarka. Kada sam postao selektor Njemačke, svakog jutra sam u 7 pa do 13 sati, išao na institut za strane jezike da učim njemački. Kada sam radio u Španiji, učio sam španski. Kako mislite da se pojavim na konferenciji za medije i govorim, morao sam da učim“, istakao je selektor Pešić.

Svetislav Pešić- foto Z. Kujović

Kao trener i selektor mlađih i seniorskih ekipa, imao je priliku da radi sa tri generacije izuzetnih igrača svjetskog renomea kada je riječ o reprezentacijama SFRJ, SRJ i Srbije. Izuzetan uspjeh ostvario je i sa reprezentacijom Njemačke, ali i u klubovima kao što su Alba, Bajern, Crvena zvezda, Barselona, Đirona i drugi.

Kao predanom i temeljnom stvaraocu, zaljubljeniku u košarku, ne promiču mu ni sjećanja na poznate sportiste iz Herceg Novog, grada olimpijaca, bivših NBA igrače poput Savovića, Radojevića, Dabovićeve.

„Vi ovdje imate i Perovića, kapitena Cibone. Imate Jadran, imate mnoge druge. Imate sestre Dabović, koje su osvojile toliko medalja“, kazao je selektor Pešić i najavio mogućnost da naredni put mjesto susreta bude u sali sa igračima na treningu.

„Srećan sam i zadovoljan što sam ponovo u Herceg Novom. Ranije sam dolazio češće, bio sam redovan gost u Njivicama. Ovdje imam puno mojih prijatelja i boravak ovdje će biti povod da se susretnemo, da ih sve vidim“, naveo je Pešić.

Na pitanje publike da li je ljepše biti igrač ili trener, odgovorio je: „Još uvijek mi se ponekad desi da sanjam da igram, da sam na terenu. I onda kada se probudim bude mi žao što je to bio samo san“.

Program „Veče sa šampionima – Svetislav Pešić“ priređen je u okviru 56. Praznika mimoze.

Bespravna sječa šume na obroncima Vrmca

0

I dok Vrmac godinama čeka da bude proglašen Parkom prirode nekontrolisana sječa šume se i dalje dešava. Podsjećamo da bespravna sječa šuma u Crnoj Gori nije problem od juče i predstavlja državni problem.

Kako javljaju naši čitaoci u posljednje vrijeme učestali su primjeri sječe na obroncima Vrmca, a posebno je izražena u reonu iznad Gornje Lastve gdje nesavjesni pojedinci obavljaju nezakonitu sječu.

Prema fotografijama i svjedočenju mještana sa ovim problemom se bore godinama. Najčešći izgovori su da je sječa za potrebe grijanja izvršena u privatnoj šumi, zašto je potrebna dozvola. Međutim, sve češće ova drva završavaju na tržište kao ogrijevni energent.

Nedozvoljena sječa šume – čitaoci Boka News-a

Podsjećamo, za fizička lica kazne za sječu bez dozvole se kreću u rasponu od 300 do 1.200 eura.

Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima apeluje na građane da se pridržavaju zakonskih propisa i da se prema našem najvrijednijem resursu odnose sa dužnim poštovanjem, koristeći ga na zakonom propisan način, jer u suprotnom svi koji ne budu posjedovali potrebnu dokumentaciju biće sankcionisani u skladu sa zakonom.

Ističu da, službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u kontinuitetu sprovode intenzivne kontrole terena u cilju sprječavanja bespravnih sječa, a u saradnji sa službenicima Uprave za inspekcijske poslove i Uprave policije.

Nedozvoljena sječa šume – čitaoci Boka News-a

Vrmac – omiljeno izletište

Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac je sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno izletište Bokelja. Idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih sa zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak preglomazne gradnje već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke Kotorske. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.

Evropski čelnici dali potporu Zelenskom

0
Evropski čelnici dali potporu Zelenskom
EU – Ilustracija Europske komisije Foto: – / Shutterstock

Dugoočekivani susret predsjednika Ukrajine i SAD-a Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa u Bijeloj kući, za koji se smatralo da bi mogao biti korak prema miru, završio je otvorenom svađom dvojice čelnika, otkazanim potpisivanjem sporazuma o mineralima i dobrim televizijskim programom.

Da će susret dvojice čelnika završiti nadvikivanjem moglo se nazrijeti već pri dolasku Zelenskog u Bijelu kuću, kad je Trump, vjerojatno sarkastično, dobacio novinarima da se njegov ukrajinski kolega “lijepo uredio”.

Predsjednici dviju država u Bijeloj kući su trebali potpisati dogovor o rijetkim mineralima koji je trebao biti korak prema sporazumu Moskve i Washingtona i prekidu rata u Ukrajini koji je odnio stotine tisuća života. Razgovor je krenuo prijateljski, no zaiskrilo je već prije zatvorenog sastanka i konferencije za medije koja je trebala uslijediti.

Trump, osnažen potpredsjednikom J.D. Vanceom koji je sjedio uz njega, u Ovalnom je uredu Zelenskom rekao da se igra s milijunima života i mogućnošću Trećeg svjetskog rata.

Evropski saveznici dali potporu Zelenskom

Evropska unija poručila je u petak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ima njezinu nepokolebljivu podršku nakon njegovog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i naprasnog napuštanja sastanka u Bijeloj kući.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon svađe u Ovalnom uredu objavio da postoji “agresor – Rusija” te napadnuti narod – Ukrajina. Macron, i sam gost Ovalnog ureda ranije ovog tjedna, pozvao je na poštovanje “onih koji se bore od početka”.

– Mislim da smo bili u pravu što smo tri godine pomagali Ukrajini i sankcionirali Rusiju te to nastavljamo činiti, dodao je.

Njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock rekla je da su “Njemačka i naši europski saveznici uz Ukrajinu i protiv ruske agresije” i da Ukrajina može računati na potporu Njemačke, Europe i šire.

Donald Tusk, premijer Poljske koja predsjeda Europskom unijom u prvoj polovici 2025. poručio je Zelenskom i njegovim sunarodnjacima da “nisu sami”.

Španjolski premijer Pedro Sanchez također je na X-u podržao Ukrajinu, napisavši da je “Španjolska s njom”.

Ulice Sarajeva ukrašene povodom ramazana

0
Ulice Sarajeva ukrašene povodom ramazana
Sarajevo – Foto: Samir Jordamović/AA

U povodu nastupajućem mjeseca ramazana, muslimanskog mjeseca posta, sarajevske ulice, naročito uža jezgra glavnog grada Bosne i Hercegovini, prigodno su ukrašene.

Fotoreporter Anadolu zabilježio je prigodne dekoracije na Baščaršijskom trgu, ispred Baščaršijske džamije, te u ulici Sarači, a u povodu mubarek mjeseca ramazana, kojeg muslimani u Bosni i Hercegovini i šire, nazivaju i “najdražim gostom”.

Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Božije zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.

Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur’ana i noć Bedra, historijskog događaja koji je snažno usmjerio povijest islama.

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.

Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.

Pelješki pjat

0
Pelješki pjat
Pelješki pjat

Priprema je laka i relativno brza a Pelješki pjat možemo jesti i toplog i hladnog. I ovdje možemo varirati neke od začina a kako bismo jelo malo promijenili. Tako luk možemo zamijeniti česnjakom a peršin origanom ili ružmarinom ili koprom kao na slici.

Sastojci

  • 500 g mahuna, plosnatih ili onih okruglijih
  • 500 g rajčica
  • 2 srednje velika krumpira
  • 1 crveni luk ili
  • 1 režanj češnjaka (po izboru)
  • šaka sitno narezanog peršinovog lista ili žličica origana (mravinca) ili nekoliko listova ružmarina
  • maslinovo ulje
  • sol
  • papar

Koraci

  •  Korak 1

    Postupak za najbrži način pripreme: zakuhati oko 2 litre vode u kuhalici za vodu te prebaciti u lonac. Tu blanširati najprije rajčice odnosno ubaciti ih u kipuću vodu te izvaditi nakon pola do jedne minute, preliti hladnom vodom te oguliti kožu. Rajčice prethodno zarezati u obliku križa kod korijena kako bi se lakše ogulile. Vodu ostaviti neka vrije.

  •  Korak 2

    Krumpir oguliti i narezati na kockice. Mahunama odrezati vrhove i prerezati na 2-3 dijela. Tko voli, može ih ostaviti i cijele.

  •  Korak 3

    Ugrijati ulje u tavi te kratko prepržiti narezani luk ili česnjak te dodati rajčice koje se može prerezati vilicom na nekoliko dijelova ili malo zgnječiti. Poklopiti i ostavi da kuha te za to vrijeme pripremiti krumpire i mahune odnosno …

  •  Korak 4

    prvo ubaciti krumpire u kipuću vodu na oko tri minute a potom dodati i mahune na isto toliko odnosno još oko 3 minute ako su vrlo mlade i meke. Ovime skraćujemo vrijeme pripreme.

  •  Korak 5

    Izvaditi krumpir i mahune iz vode i dodati u umak od rajčica i nastaviti sve zajedno kuhati. Dodati sol i začine odnosno peršinov list, origano ili ružmarin. Kuhati još desetak minuta te provjeriti da li su krumpiri kuhani odnosno pokušati ih prepoloviti vilicom. Provjeriti i okus te dodati začine ili sol ako je potrebno.
    Jelo prija i drugi dan.

Radulović: Projekat od 1.62 miliona eura za bolju povezanost i konkurentnost

0
Radulović: Projekat od 1.62 miliona eura za bolju povezanost i konkurentnost
Luka Bar

U okviru programa tehničke podrške Zapadnobalkanskog investicionog fonda (WBIF), Crnoj Gori je odobren projekat „Port of Bar Modernization Project“, čija je vrijednost 1.620.000 eura.

Ministar pomorstva Filip Radulović je kazao da projekat ima za cilj unapređenje lučke infrastrukture i poboljšanje željezničke povezanosti Luke Bar, te da on obuhvata izradu studija, tehničke, ekološke i tenderske dokumentacije za ključne infrastrukturne komponente.

“Projekat podrazumijeva izradu kompletne tehniče dokumentacije za produbljivanje lučkog akvatorijuma, proširenje pristanišnog terminalskog keja, rekonstrukcija sistema napajanja električnom energijom, te izgradnja zatvorenog lučkog skladišta. Poseban značaj ima izrada idejnog projekta za produbljivanje akvatorijuma Luke Bar, što će u krajnjem omogućiti pristajanje većih plovila i unaprijediti konkurentnost luke”, poručio je Radulović.

Projekat se takođe fokusira i na unaprijeđenje željezničke infrastrukture unutar luke i razvoj multimodalnog transporta u Crnoj Gori. U tu svrhu, pripremiće se glavni projekat za rekonstrukciju željezničke mreže unutar luke, al ii željezničkog prilaza od stanice Bar do granice luke.

“Luka Bar ostaje posvećena modernizaciji i razvoju, kako bi postala ključna saobraćajna i logistička tačka regiona”, zaključio je Radulović.

Kotor – počela naplata ulaska na bedeme, za građane Crne Gore posjeta besplatna

0
Kotor – počela naplata ulaska na bedeme, za građane Crne Gore posjeta besplatna
Kotor – foto Boka News

Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor obavještava posjetioce Kotorskih bedema i tvrđave Sveti Ivan da od 01.marta 2025. godine počinje naplata naknade za obilazak i razgledanje u skladu sa Odlukom o očuvanju, turističkoj valorizaciji i naknadi koja se plaća prilikom obilaska Kotorskih bedema i tvrđave Sv.Ivan.

Naplata se vrši na dva ulaza i to:

– ulaz na Parilu, iza crkve Svete Blažene Ozane ( punkt I )

– ulaz na Škaljarskoj pjaci ( punkt II )

Naknada koja se plaća pri obilasku bedema i tvrđave individualno iznosi 15,00 eura.

Naknade su oslobođena lica koja imaju prijavljeno prebivalište na teritoriju Crne Gore.

Radno vrijeme bedema je sledeće:

  • ljetno radno vrijeme: od 08,00 do 18,00 h ( 01.03. do 30.04.); od 07,00 do 20,00h ( 01.05. do 30.09.)
  • zimsko radno vrijeme: od 08,00 do 17,00 h ( 01.10. do 30.11.)

Sve dodatne informacije možete dobiti u  Sekretarijatu za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor, Stari grad br.317, preko telefona 032-325-860 ili  putem službenog maila: prihodi@kotor.me

Sjajna uvertira u završnicu 56. Praznika mimoze: Crvena jabuka raspjevala Herceg Novi, večeras Gibonni

0
Sjajna uvertira u završnicu 56. Praznika mimoze:  Crvena jabuka raspjevala Herceg Novi, večeras Gibonni
Praznik mimoze – Crvena Jabuka koncert

Legendarni bend Crvena jabuka priredio je sinoć u Herceg Novom koncert za pamćenje, čime su još jednom pokazali da su njihove pjesme bezvremenske, ali i napravili sjajnu uvertiru u spektakularnu završnicu 56. Praznika mimoze.

Od prvih taktova publika koja je ispunila plato u Igalu pjevala je u glas hit za hitom – „Bježi kišo s prozora“, „Da nije ljubavi“, „Ima nešto od srca do srca“ i mnoge druge pjesme koje su obilježile proteklih četrdeset godina, koliko Crvena jabuka traje na sceni.

Zarazna energija članova čuvenog benda osjetila se u svakom tonu, što je publika prepoznala i nagradila – i mlađi i stariji pjevali su i plesali, a na kraju koncerta gromoglasno zatražili bis i do posljednjeg stiha zajedno otpjevali „Dirliju”.

„Pamtim Herceg Novi po lijepim stvarima. Po našem Dragoljubu, njegovom kafiću, koncerti na tvrđavama, kao dijete sam sa majkom dolazio u Institut. Uvijek je bilo lijepo, ali ne znam da smo ikada bili za Praznik mimoze, a Mimoza je popularna na cijelom Balkanu. Kada su dani od mimoze, i u Sarajevu je sve žuto, evo zato sam i žute starke obuo”, kazao je kroz osmijeh frontmen benda Crvena jabuka, Dražen Žerić Žera.

Dodao je da iz Novog ne smije otići bez buketa mimoze i poručio: „Mimoza je veliki brend. Jedna mala, žuta biljka koja je poznata toliko da joj ne treba reklama. Kad kažeš mimoza, kažeš Herceg Novi”.

Praznik mimoze – Crvena Jabuka koncert

Žera je naveo da je ovo za Crvenu jabuku jubilarna, rođendanska godina u kojoj obilježavaju četiri decenije postojanja, pa će koncert biti presjek najvećih hitova nastalih tokom bogate karijere, ističući da ga raduje što je sreo ljude iz Mostara, Prijedora, Makedonije koji su došli na koncert.

Komentarišući činjenicu da je među njihovom publikom dosta mladih, Žera je rekao da su njihove balade „kurs za klince kako da se poljube” i da ih mlađa publika voli: „Meni je sada 60, njima je 20. Ja isto pjevam, oni se isto ponašaju – dakle, ista je slika s bine, samo što sam ja stariji od Mimoze četiri godine”.

Kao predgrupa su i ove večeri, kao i na većini Mimozinih koncerata, nastupile domaće snage, Novljanin Dejan Drašković sa bendom.

Večeras nas na 56. Prazniku mimoze očekuje tradicionalno Suđenje karnevalu, koje počinje u 20 časova. Suđenju će prethoditi defile mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i maškara od hotela “Palmon bay” do platoa u Igalu, gdje će narod donijeti presudu Grdanu Pravdiću Mlohavom, krivcu za sve nevolje u protekloj godini.

Odmah nakon toga, Igalo postaje centar muzičkog spektakla jer na binu izlazi jedan od najvećih kantautora regiona – Gibonni. Prije njegovog nastupa, publiku će zagrijati domaća klapa Castel Nuovo, a potom nas očekuje veče puno emocija uz hitove poput „Libar“, „Sreća“, „Činim pravu stvar“ i mnoge druge.