Pjesnikinja i dugogodišnja novinarka “Dana” Ksenija Matović preminula je juče, 7. septembra 2025. godine. Komemoracija će biti održana u srijedu, 10. septembra u 11 časova u hercegnovskoj Dvorani “Park”
Ksenija Matović (1973) rođena na Cetinju, osnovnu i srednju školu završila u Herceg Novom. Filozofski fakultet, smjer sociologija, završila je u Novom Sadu. Najveći dio svog radnog vijeka provela je u novinarstvu. Bila je dugogodišnja novinarka – dopisnik Dnevnih novina “Dan” iz Herceg Novog, neumorno hroničarski bilježeći sve što se dešava u njenoj, kako je govorila, “sigurnoj luci”. Radila je i kao novinarka listova “Dnevnik” i “Blic”, objavljivala članke u časopisu “Zemlja”, bila je kolumnistkinja beogradskog časopisa “MediaSfera”. Na početku karijere radila je u Novom Sadu u firmi “Stilos”, gdje je bila osnivač književne manifestacije “Stilosova agora”.
S ljubavlju i ponosom je uvijek isticala da je majka Borisa Basare.
Svoje prve književne radove objavljuje rano. Objavila je zbirke “Preludij”, “Orfeonautika”, “Obol” i “Karatoč”. Bila je dobitnica nagrade Podgoričkog art festivala, Udruženja književnika “Branko Miljković” iz Niša, a zbirka “Karatoč” je dva mjeseca po publikovanju uvrštena u top 10 knjiga na prostoru bivše Jugoslavije 2022. godine od strane najstarijeg književnog portala “Hiperboreja”. Bila je i autorka izuzetno čitanog bloga “Škurin”, a zatim “U po bota”. Jer, Ksenija je, kao i u novinarstvu i u poeziji, uvijek znala da pogodi tačno u srž problema, ali i da skoro pa izvaja sliku o onome što piše, bilo da su to stihovi ili novinski tekst. Pa tako i blog. Pritom, uvijek čineći to s osjećajem za humor i satiru, ali i tačnost i jezgrovitost.
Kako je rekla u jednom intervjuu za “Graciju” 2016. godine, upravo na tom fonu, novinarka i pjesnikinja vode borbu – “to je borba epskih razmjera i vrlo neravnopravna. Riječ je o potpuno dvije različite forme izražavanja. Jedna je umjetnost, a druga zanat. Pri tom sam po struci sociolog”, govorila je Ksenija, dodajući – “mislim da će, makar u mom slučaju, novinarstvo izgubiti bitku sa pjesništvom. I nije mi žao”.
Ksenija Matović
Potvrda tome je došla upravo kroz posljednju zbirku “Karatoč”, svojevrsnoj odi ne samo Herceg Novom, nego cijelom Mediteranu. Pjesme iz ove njene zbirke dramski pisac Stevan Koprivica nazvao je “poetskim etidama, malim svedenim formama, koje imaju svoje cjelinu, a koje su vrlo intimne i vrlo narativne”.
“U umjetnosti nema laži, zato je ona opčinjavajuća, zato nas ona tangira, zato nas stalno podstiče”, rekla je Ksenija Matović.
– Umjetnik kad stvori djelo hoda svijetom kao s jednom otvorenom ranom koja pulsira, i u koju svako može da zarije nož. I ne znam nijedan čin veće hrabrosti od te kad čovjek tako istupi – ocijenila je Ksenija Matović.
Svjetski majstori stripa stigli su juče na Škver, a kultni zagrebački bend Pips, Chips & Videoclips na tvrđavu Forte mare, zahvaljujući 19. izdanju Hercegnovskog strip festivala (HSF).
Veliki strip umjetnici koji su gosti festivala crtali su za fanove i družili se sa njima na terasi resto bara „Jadran“. Posjetioci su čekali red da dobiju crtež od zvijezda svjetske strip scene, poput najuticajnije strip autorke svih vremena, Džil Tompson (Jill Thompson) koja je drugu godinu zaredom gošća Herceg Novog, velikog umjetničkog imena iz SAD Harija Randolfa, (Khary Randolph), superzvijezde britanske stripovske scene Marka Simpsona Džoka (Jock).
Svoj novi strip, aktuelna izdanja regionalnih kuća posjetioci su mogli nabaviti na cjelodnevnoj berzi stripa.
Zanimljivo je bilo u u trofejnoj sali PVK Jadran, gdje je dan počeo radionicom crtanja stripova i ilustracija za najmlađe, a potom je svoj strip publici predstavila Jana Vasiljević, mlada Novljanka, po mnogima i najveći talenat nove crnogorske strip scene.
Crtanje za fanove, Škver
HSF je obilježio 100 godina od rođenja Mikija Munstera, prezentacijom koju je održala Pia Nikolič, kritičarka i teoretičarka stripa i predsjednica Društva slovenskega stripa.
Prisutnima se predstavila i američka scenristkinja Džoan Starer (Joanne Starrer), poznata po radu na strip serijalima velikih strip izdavača, poput „Sirens of the City“ za Boom! Studios ili „Fire & Ice: Welcome to Smallville“ za DC Comics. Rad “Mobilni telefon: Nevidljiva konekcija” koji je Starer realizovala sa američkom strip zvijezdom Hari Randolfom (Khary Randolph), takođe gostom HSF-a, bio je centralni dio velike izložbe u jednom od najuglednijih muzeja na svijetu, američkom “Smithsonianu”.
Uslijedilo je predstavljanje specijalnih gostiju 19. HSF-a, čuvenih imena evropske i svjetske strip scene koji se ovih dana u Herceg Novom druže sa više od stotinu strip umjetnika i djelatnika iz 20 zemalja, kao i sa brojnim ljubiteljima devete umjetnosti.
Dan je zaključen još jednom sjajnom muzičkom večeri na tvrđavi Forte mare. Publika je zaplesala uz muziku koju je na vinilima puštao DJ MadraZ. Uslijedio je koncert kultrnog sastava Pips, Chips & Videoclips, predvođenog Dubravkom Ivanišem Ripperom, uz kojeg je publika pjevala hitove koji su obilježili njihovih trideset godina na sceni.
Danas je HSF sišao na plažu, na plažni bar „People’s“ na Toploj. Program je počeo u 11 časova školskim danom – izložbom radova nastalih na radionicama crtanja stripa, kao i radionicom izrade maski koju vodi holandski umjetnik Juri Landman. Berza stripa, crtanje za fanove i crtanje na majicama na programu su do 19 časova, a za background muzički ugođaj zadužen je DJ dvojac 2Beat.
Publiku od 21 čas očekuje multimedijalni strip-performans „Moby Dick City Blues“, u kojem se digitalno crtanje uživo Kozima Miorelija (Cosimo Miorelli) i muzika Stefana Bekinija (Stefano Bechini) pretaču u naraciju kroz slike, zvuk i atmosferu. Predstava je savremena adaptacija čuvenog romana Hermana Melvila, priča o potrazi za „bijelim kitom“ u današnjem svijetu. Ovaj događaj organizuje se u okviru EU projekta „Comics Beyond“, koji HSF realizuje u saradnji sa Muzejom stripa u Briselu, Komikonom iz Napulja, te festivalima u francuskom Amienu i portugalskoj Amadori.
U finalu četvrtog dana HSF-a u „People’s“ baru nastupiće DJ Andrea Nox.
Zbog oštećenja telekomunikacione infrastrukture na potezu Budva – Herceg Novi, danas su korisnici Crnogorskog Telekoma u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru ostali bez servisa u trajanju od oko 60 minuta.
Istovremeno, usljed radova na saobraćajnici Jaz – Tivat, oštećen je i alternativni vod, što je dovelo do potpunog prekida telekomunikacionih servisa u navedenim primorskim gradovima.
Javnost je prethodno informisana da su alternativni vodovi izloženi riziku, kao i o posljedicama u slučaju oštećenja. U međuvremenu, Kompanija je preduzimala sve neophodne aktivnosti na zaštiti infrastrukture u zoni radova na saobraćajnici Jaz – Tivat, uz javno upućen apel, da sa posebnom pažnjom i u koordinaciji sa predstavnicima Telekoma pristupaju izvođenju radova na trasama telekomunikacionih vodova.
Zbog današnjeg incidenta, kako bi ovakva praksa bila sankcionisana, a sve u cilju zaštite imovine, interesa i imidža kompanije, kao i zaštite prava naših korisnika – protiv Radomira Vuksanovića, direktora Uprave za saobraćaj, protiv Miladina Mijajlovića, direktora privrednog društva Bemax d.o.o., kao i protiv za sada neidentifikovanog lica – rukovaoca građevinske mašine kojom je prouzrokovano oštećenje telekomunikacione infrastrukture, podnijete su krivične prijave.
Tokom vikenda, od 5. do 7. septembra, na putevima u Crnoj Gori registrovano je 50 saobraćajnih nezgoda, saopšteno je iz Uprave policije. U njima su dvije osobe stradale, dok je 10 dobilo teže, a 15 lake tjelesne povrede.
-Pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 137 prekršajnih prijava, izdali 1.759 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja. Slobode je lišeno 60 vozača: 33 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 20 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci i sedam zbog drugih težih prekršaja u saobraćaju- navodi se u saopštenju.
Od ukupnog broja uhapšenih, 14 je u Podgorici, sedam u Danilovgradu, šest u Kotoru, po pet u Budvi i Nikšiću, te četiri u Baru.
-Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju- navodi se u saopštenju.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković sastao se danas sa predstavnicima Nacionalnog udruženja proizvođača ribara kako bi razgovarali o zahtjevima tog udruženja.
Jokovićje istakao da će Ministarstvo, u hitnom postupku uputiti sve zahtjeve na relevantne adrese, i informisati ih o povratnim informacijama.
– Teme razgovora bile su akcize na gorivo, vezovi za ribarska plovila, nedostatak mogućnosti remonta brodova, obnova komercijalne flote, osnivanje garantnog fonda, naplaćivanje kruzerima i gliserima ulaske u Boku kako bi se nadoknadila šteta ribarima, finansijska pomoć, povećanje iznosa za ulazak u PDV, povećanje Agrobudžeta za tu privrednu granu – saopšteno je iz MPŠV.
Joković je istakao da će posredovati između ribara i institucija koje su adrese za ove zahtjeve, i najavio da će obavezno razmotriti i formiranje garantnog fonda, komisije, i poljoprivrednog fonda čiji bi članovi bili predstavnici svih poljoprivrednih grana, kao i ribarstva.
Na taj način bi legitimni predstavnici zastupali interese grupa.
– Ministar Joković podsjetio je da je Ministarstvo uvijek na strani svojih korisnika, te da je Direktorat za ribarstvo pokazao izuzetne rezultate u saradnji sa ribarima, kao i privremenom zatvaranju Poglavlja 13, koje će biti ove jeseni – stoji u saopštenju.
Udruženje i ribari, njih 119, su sredinom avgusta uputili Vladi više zahtjeva u kojima su naveli da nemaju dovoljnu podršku Ministarstva poljoprivrede, luke za pristajanje i vezivanje brodova, ukrcavanje i čuvanje teške opreme. Oni su zatražili formiranje ribarske luke u Meljinama uz marinu “Lazure”, kao i naknade po osnovu kruzera i glisera koji u Boki godinama unazad tjeraju ribu.
Oni su prethodno najavljivali i blokadu Boke Kotorske, ali su zbog najave ovog sastanka od toga odustali. Ribari od Ministarstva traže da ih povežu sa svim institucijama, kako bi dobili novčanu pomoć, niže cijene goriva, manji PDV na opremu, obnovu flote, vezove…
Potpisan sporazum o bratimljenju Kavadarca i Tivta
Predsjednici opština Tivat i Kavadarci (Sjeverna Makedonija), Željko Komnenović i Mitko Jančev potpisali su juče Memorandum o bratimljenju. Ovim je formalizovana saradnja dva grada, povezana karnevalskom tradicijom i svečanostima.
“Na dan oslobođenja našeg grada Kavadarca, 7. septembra, sa posebnom čašću, zajedno sa gradonačelnikom Tivta potpisali smo memorandum o bratimljenju naše dvije opštine. Ovim se i formalno obavezujemo na jačanje prijateljskih odnosa i saradnje između lokalnih samouprava, u oblastima turizma, mladih, sporta, kulture, privrede, u skladu sa zakonskim nadležnostima i poštovanjem zakona obje države” poručio je gradonačelnik Kavadarca Mitko Jančev.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da se formalizovanjem odnosa, otvaraju brojne prilike za razvoj oba grada. “Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da sa gospodinom Jančevom potpišem ovaj dokument, i to na praznik oslobođenja Kavadarca. Saradnju ćemo nastaviti već u novembru njihovom uzvratnom posjetom Tivtu, na praznik našeg grada. Brojne su mogućnosti i oblasti za saradnju, prvenstveno u turizmu, kulturi i privredi i nadam se da ćemo te prilike iskoristiti na korist Tivta i Kavadarca”
Činu potpisivanja Memoranduma o formalnom uspostavljanju saradnje prisustvovao je ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji Zoran Miljanić, kao i predsjednici Skupština dvije pomenute opštine Miljan Markovic i Stojančo Ramov.
Komnenović i Marković prisustvovali su manifestaciji Tikveški grozdober, svečanoj sjednici SO Kavadarci, ali i velikom karnevalu i drugim programima koje su domaćini pripremili.
Na velikom karnevalu učestvovala je i tivatska karnevalska grupa Maškarada, koja je redovan učesnik ove manifestacije.
Opština Kavadarci nalazi se u južnom dijelu Sjeverne Makedonije i središte je oblasti Tikveš poznate po vinogradarstvu i proizvodnji vina. Po popisu iz 2021. godine grad broji 32.000 stanovnika.
Palestinska militantna organizacija Hamas rekla je da je spremna odmah započeti s pregovorima nakon “posljednjeg upozorenja” američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je zatražio da prihvate sporazum o puštanju izraelskih talaca iz Gaze.
Hamas je kasno u nedjelju u priopćenju rekao da je dobio “neke ideje od američke strane sa svrhom postizanja pregovora o prekidu vatre”, dodajući da “pozdravlja bilo koji potez koji će pomoći naporima da se zaustavi agresija na naš narod”.
Organizacija je rekla da je “spremna odmah sjesti za pregovarački stol kako bi raspravila o oslobađanju svih zatvorenika u zamjenu za jasno proglašenje kraja rata, potpuno povlačenje iz pojasa Gaze i stvaranja odbora nezavisnih Palestinaca radi upravljanja pojasom Gaze”.
Priopćenje je objavljeno nedugo nakon što je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da su “Izraelci prihvatili moje uvjete”, a da pritom nije pružio pojedinosti.
– Vrijeme je da ih prihvati i Hamas. Upozorio sam Hamas na posljedice neprihvaćanja. Ovo je moje posljednje upozorenje, neće biti drugog!, dodao je Trump.
– Svi žele da se taoci vrate KUĆI. Svi žele da ovaj rat završi, rekao je američki predsjednik.
Sjedinjene Američke Države, Katar i Egipat posreduju u neizravnim pregovorima između Izraela i Hamasa o okončanju rata u Gazi, prouzročenog napadom Hamasa 7. listopada 2023. u kojem je poginulo oko 1200, a oteto više od 250 osoba. Otada je ubijeno preko 64.000 Palestinaca u Gazi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima kojima upravlja Hamas, a što su brojke koje Ujedinjeni narodi smatraju vjerodostojnima.
Prema izraelskim brojkama, u priobalnoj enklavi je i dalje 48 talaca, a vjeruje se da je 20 živo.
Direktor Javne ustanove Bazeni Trebinje Bojan Okuka istakao je da je prostor Zatvorenog olimpijskog bazena u potpunosti zaživio, budući da je svih 14 poslovnih prostora privedeno namjeni, dok se privode kraju i fasadni te molerski radovi na dijelu predviđenom za restoran i hotel.
– Ovi sadržaji uskoro će početi sa radom, a zajedno sa zatvorenim bazenom i teretanom, Trebinje dobija moderan sportsko-rekreativni centar na nivou evropskih standarda – naglasio je Okuka.
Posebno je pohvalio saradnju sa privatnim partnerima, kao i principijelnost Hidroelektrana na Trebišnjici koje gazduju objektom, jer su istrajali u odluci da se prostori iznajmljuju isključivo za namjenske sadržaje. “Na taj način sačuvali smo viziju i dobili zaokruženu cjelinu koja garantuje dugoročno uspješno funkcionisanje. Vjerujem da će ovaj kompleks biti ponos Trebinja i mjesto okupljanja generacija koje dolaze”, poručio je direktor.
Najavljujući aktivnosti u predstojećem periodu, Okuka je istakao da će zatvoreni olimpijski bazen, osim redovnih aktivnosti i rekreativnih sadržaja, nastaviti da bude domaćin brojnih značajnih sportskih takmičenja.
– Pored svakodnevnih treninga i plivačkih takmičenja, sa zadovoljstvom najavljujemo nastavak Vaterpolo lige šampiona, a na našem bazenu svoje utakmice odigraće i naši prijatelji iz Vaterpolo kluba Jadran Herceg Novi. Velika čast biće i dolazak seniorske vaterpolo reprezentacije Srbije, dok je u planu i održavanje jednog značajnog olimpijskog turnira”, najavio je Okuka.
Dodao je da je riječ o sportskim događajima koji će dodatno afirmisati Trebinje i ovaj savremeni kompleks, te građanima pružiti priliku da uživaju u vrhunskim sportskim nadmetanjima.
– Naš cilj je da bazen, osim što je mjesto za rekreaciju i zdrav život, postane i regionalni centar sporta i okupljanja vrhunskih ekipa i reprezentacija. Siguran sam da će predstojeći događaji donijeti radost i ponos svim Trebinjcima, ali i doprinijeti da naš grad prepoznaju i u regionu i šire kao destinaciju sportskog turizma – zaključio je Okuka.
Već šest godina prodavnice u Crnoj Gori ne rade nedjeljom. Da li će se to promijeniti, i da li je zakon koji je usvojen 2019. po Ustavu ili ne, trebalo bi da odluči najviša sudska instanca u zemlji, koja je prije tri mjeseca pokrenula pitanje ustavnosti zabrane trgovcima da rade nedjeljom. Ako Vlada i Skupština uskoro ne pronađu neki drugi model funkcionisanja, ako je suditi po praksama iz susjednih zemalja, vrlo je vjerovatno da će Ustavni sud donijeti odluku da su važeće izmjene zakona o tgovini neustavne, što bi značilo da bi prodavnice uskoro opet mogle da rade svih 365 dana u godini.
Tri mjeseca nakon što je Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom u trgovinama, iz Vlade i Skupštine nema signala da bi mogli da urede to pitanje na drugačiji način.
Iz Vlade su Televiziju Vijesti uputili na resorno ministarstvo, čiji prvi čovjek tvrdi da od Ustavnog suda nisu dobili rješenje o pokretanju postupka.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja nije zvanično zaprimilo zahtjev za izjašnjenje od strane Ustavnog suda ovim povodom. Sve informacije kojima raspolažemo u smislu predmetnog postupka su zasnovane na medijskim natpisima. Kada i ako Ministarstvo zaprimi zahtjev suda, o istom će se izjasniti shodno svojim nadležnostima”, rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Ustavni sud je krajem maja, jednoglasno, analizirajući navode iz inicijative Unije poslodavaca, utvrdio da se osnovano postavlja pitanje ustavnosti zabrane trgovcima da rade nedjeljom. Preciznije, otvoreno je pitanje da li je prekršen ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava, sloboda preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa.
“Propisivanjem izuzetka od opšteg pravila zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, za subjekte na koje se mjera zabrane rada nedjeljom ne odnosi (apoteke, specijalizovane prodavnice ili kioske za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, itd) osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na tržištu”, piše u rješenju Ustavnog suda.
Ukoliko Skupština i Vlada ne reaguju ubrzo, to će značiti da će Ustavni sud nastaviti postupak i vrlo vjerovatno donijeti odluku o neustavnosti neradne nedjelje za trgovce. U tom slučaju prodavnice bi bile otvorene svih 365 dana u godini, osim ukoliko im Ustavni sud ne ostavi rok da drugačije regulišu ovo pitanje. Dok bi s jedne strane mnogim poslodavcima, ali i nekim zaposlenima laknulo zbog toga, ima i onih koji tvrde da bi time izgubili zagarantovan slobodan dan svake nedjelje.
Prodavnice, šest godina od stavljanja katanca nedjeljom, reklo bi se posebno nedostaju turistima tokom sezone, kada su jedina alternativa pijace, benzinske pumpe i kiosci.
“Osporena zakonska mjera zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, po ocjeni Ustavnog suda, nesporno predstavlja oblik ograničenja preduzetničke slobode trgovaca, i postavlja se pitanje saglasnosti sa odredbom Ustava kojom su eksplicitno propisani slučajevi u kojima se izuzetno, može ograničiti sloboda preduzetništva”, navodi se u rješenju Ustavnog suda.
Đeljošaj je više puta poručivao da treba omogućiti rad nedjeljom svakome ko želi da radi. Prošle godine bili su nadomak rješenja, tako da bi se trgovina mogla obavljati nedeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, ali tako što bi u jednoj opštini radila samo jedna radnja u okviru trgovačkog lanca, i to samo u jednoj smjeni, uz uvećane dnevnice radnicima, koji bi u narednoj sedmici dobili dodatni slobodan dan. Međutim, poslanički klubovi nisu dali zeleno svijetlo.
U susjednoj Hrvatskoj odluka o zabrani rada nedjeljom već je padala više puta na Ustavnom sudu. Hrvatska vlada je 2023 godine donijela zakon kojim se trgovcima u toku godine dozvoljava 16 radnih nedjelja, što oni najčešće koriste tokom sezone.
Spomenik posvećen Novskim oriđinalima, izliven u liku odžačara Rudolfa Karužića zvanog Njunjo uklonjen je nakon 16 godina iz centra Herceg Novog, po nalogu inspekcije Ministarstva kulture.
Građani nezadovoljstvo tim potezom iskazuju potpisivanjem peticije kojom traže da se spomenik, koji je u međuvremenu postao turistička atrakcija, vrati na isto mjesto.
Krajem avgusta u jeku polemika o nezakonito postavljenim spomenicima ličnostima koje istorija pamti kao zločince, nenadano je u žižu javnosti došao i spomenik Novskom oriđinalu, odžačaru Rudolfu Karužić zvanom Njunjo, izvještava Radio Crne Gore, prenosi portal RTCG.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović tada je objasnila da je inicijativa za kontrolu zakonitosti stigla od predsjednika opštine Stevana Katića.
– Koji je upitao da li je i kada je i koja je od ovih instanci ispoštovana ili nije u ovom konkretnom slučaju. Inspektorka je utvrdila da nije ni Skupština opštine (SO) Herceg Novi, ni Ministarstvo kulture i onda je uslijedila mjera koja se izriče, a to je uklanjanje – rekla je Vujović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić nije bio raspoložen da odgovi na pitanja Radiju Crne Gore zašto je među mnogobrojnim spomenicima i bistama u gradu samo za Njuja tražio inspekciju kontrolu i zašto tek sada?
Dok se šira javnost pita ko je zapravo Njunjo i zbog čega je spomenik sporan, tadašnji predsjednik opštine Dejan Mandić objašnjava da je 2009. postavljen u skladu sa planom uređenja grada.
– Tako da mi tada nismo razmišljali nešto da tu treba posebna dokumentacija niti je to neko pominjao. Da je neko u to periodu nešto i kazao da to treba da se pribavi, mi bi sigurno ušli u tu proceduru – rekao je Mandić.
Građani mahom negoduju i potpisuju peticiju u kojoj traže da se spomenik koji je u međuvremenu postao turistička atrakcija vrati.
” Nimalo mi se ne dopada ta naopaka ideja koju su uspjeli da realizuju”, “Šta da vam kažem, politika je čudo. Sve je počelo od Đurišića i kad su makli njega, daj da mičemo onda sve”, “Njunjo je original, to nikome nije smetalo, žao mi je što je tako”, komentari su građana Herceg Novog.
Da bi spomenik mogao biti ponovo postavljen, nagovijestila je i ministarstka Vujović uz napomenu da je potrebna nova inicijativa i da se moraju ispoštovati svi preduslovi.
