Počinje europska vojna misija na Grenlandu

0
Počinje europska vojna misija na Grenlandu
Zastava Grenlanda u glavnom gradu Nuuku
Foto: Marko Djurica / Reuters

Europska vojna misija počinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik Donald Trump, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao “neslaganjem u temelju”.

– Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijedit će i ostali, napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u.

A to je “s ciljem eventualnog vojnog doprinosa namijenjenog podršci Danskoj u jamčenju sigurnosti u regiji, primjerice u području sposobnosti pomorskog nadzora”, objasnilo je njemačko Ministarstvo obrane.

– Istraživanje Grenlanda održat će se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.

Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni časnik raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj skupini uoči planirane vježbe Arctic Endurance.

– Dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru, rekao je glasnogovornik.

To je intenziviranje vježbi kako bi se odvratila ruska agresija i kineske aktivnosti.

Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Nizozemska i Velika Britanija.

U srijedu je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen osudio želju Donalda Trumpa da osvoji Grenland, nakon sastanka u Bijeloj kući s američkim dužnosnicima.

– Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije, rekao je novinarima.

“Intenzivni razgovori”

– Dakle, još uvijek imamo neslaganje u temelju, ali također prihvaćamo da se ne slažemo, dodao je, najavljujući osnivanje “radne skupine na visokoj razini kako bi se istražilo možemo li pronaći zajednički put”.

Izjavio je da Kopenhagen želi blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali to, naravno, mora biti suradnja puna poštovanja.

Danskog ministra i njegovu grenlandsku kolegicu Vivian Motzfeldt u Bijeloj kući primili su potpredsjednik J. D. Vance i državni tajnik Marco Rubio.

– Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro, osvrnula se Motzfeldt.

– Imam vrlo dobre odnose s Danskom i vidjet ćemo kako će se sve ovo razvijati. Mislim da će se pronaći rješenje, rekao je Donald Trump, koji nije prisustvovao sastanku, novinarima u Bijeloj kući.

Nekoliko sati ranije, na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio je da Sjedinjene Države trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. “Ključan nam je za Zlatnu kupolu koju gradimo.”

Prvi je to put da je povezao ovaj masovni američki projekt raketne obrane s posjedovanjem Grenlanda.

“Pseće zaprege”

Donald Trump ponavlja da Sjedinjene Države trebaju Grenland kako bi obuzdale napredak Rusije i Kine na Arktiku i ne isključuje upotrebu sile za njegovo zauzimanje.

Tijekom rasprava, Bijela kuća objavila je karikaturu koja prikazuje dvije pseće zaprege okrenute prema dva moguća odredišta: Americi, koju simbolizira Bijela kuća pod prostranim plavim nebom, ili Kini i Rusiji, koje predstavljaju Veliki zid i Crveni trg u mraku.

Na Grenlandu nema kineskih brodova ni “velikih” ulaganja, rekao je danskom tisku Lokke Rasmussen.

Uoči sastanka u Washingtonu, crveno-bijele grenlandske zastave pojavile su se u izlozima trgovina u glavnom gradu teritorija, Nuuku, na prozorima kuća, na krovovima automobila i autobusa, pa čak i na sajli dizalice, prema riječima novinara AFP-a u gradu.

– Vrlo je zastrašujuće, ovo je golema stvar, komentirala je Vera Stidsen, 51-godišnja učiteljica, koju smo sreli izlazeći iz supermarketa.

– Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: u miru i bez ometanja, rekla je za AFP.

U pokušaju da umiri Washington, Kopenhagen je obećao da će od srijede “pojačati svoju vojnu prisutnost” na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om kako bi povećao savezničku prisutnost na Arktiku.

Prethodno je Danska napomenula da je uložila gotovo 90 milijardi kruna (12 milijardi eura) u jačanje arktičke obrane.

No Donald Trump ismijava danske napore. U srijedu je ponovio da te “dvije pseće zaprege nisu dovoljne” za obranu teritorija od Rusije ili Kine.

Kinezima još četiri i po mjeseca da završe radove na izgradnji bulevara Tivat – Jaz

0
Kinezima još četiri i po mjeseca da završe radove na izgradnji bulevara Tivat – Jaz
Bulevar Tivat – Jaz – foto Boka News

Kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation Co. LTD i Shandong Liuqiao Group Co. LTD odobren je rok za produženje radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda do 31. maja ove godine.

Radovi na ovoj važnoj saobraćajnici na primorju koji su zvanično počeli u avgustu 2023. godine trebalo je da se završe sjutra.

“Ugovorom definisani rok za završetak radova bio je 16. januar 2026. godine, međutim, imajući u vidu obim i složenost projekta, kao i okolnosti na terenu, radovi će biti nastavljeni i u narednom periodu. S obzirom na stepen realizacije radova na gradilištu, te dostavljenu dokumentaciju od strane izvođača radova o planiranim aktivnostima u narednom periodu, definisan je novi rok za završetak radova, sa datumom 31. maj 2026. godine, odnosno do početka ljetnje turističke sezone”, zvanično je rečeno “Vijestima” iz Uprave za saobraćaj.

Iz Uprave su istakli da izgradnja bulevara Tivat – Jaz predstavlja jedan od najznačajnijih i najsloženijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori. Riječ je o projektu od strateškog značaja – moderna saobraćajnica u dužini od 16,5 km sa četiri kolovozne trake, sa novodefinisanim kružnim tokovima, rekonstruisanim mostovima, javnom rasvjetom i trotoarskim stazama na ukupnoj dužini bulevara. Vrijednost radova je 54 miliona eura bez PDV-a.

Bulevar – Tivat – Jaz – Foto Screenshot

“Radovi se od samog početka izvode u izuzetno složenim uslovima, pod konstantnim saobraćajem na jednoj od najopterećenijih dionica u državi, bez potpune obustave saobraćaja, što ovaj projekat dodatno izdvaja u odnosu na standardnu praksu u realizaciji infrastrukturnih zahvata ovog tipa. Uz to, u realizaciju projekta uključene su i druge institucije, kao i lokalne samouprave, što neminovno nameće potrebu za stalnim usaglašavanjem tehničkih i organizacionih aktivnosti na terenu. Pored izgradnje bulevara, uočila se jasna potreba za realizacijom određenog broja infrastrukturnih instalacija za primorske opštine, koje podrazumijevaju kompletnu rekonstrukciju i izmještanje postojeće elektroenergetske mreže CEDIS-a, vodovodne i kanalizacione infrastrukture opštine Kotor, kao i segmenta putne infrastrukture opštine Tivat”, istaklI su iz Uprave.

Radionica Herbarijum sjećanja u ARTRO galeriji u Luštica Bay-u

0
Radionica Herbarijum sjećanja u ARTRO galeriji u Luštica Bay-u
Herbarium of memories

U okviru programa Feel Alive u Luštica Bay-u, ARTRO galerija nastavlja sa pažljivo osmišljenim radionicama koje povezuju umjetnost, prirodu i lično iskustvo. Radionica pod nazivom „Herbarijum sjećanja“, namijenjena odraslima, se organizuje u subotu, 17. januara, u 11 časova.

Radionica istražuje odnos između prirode i ličnog pamćenja kroz rad sa sušenim biljkama. Biljke koje su nekada bile svježe i mirisne, danas postaju tihi svjedoci prošlih trenutaka i sačuvani tragovi godišnjih doba, preneseni u zimske dane. Kroz umjetnički proces, učesnici će imati priliku da se povežu sa sopstvenim uspomenama i transformišu ih u vizuelne zapise.

„Herbarijum sjećanja“ je zamišljen kao intimno i kontemplativno iskustvo, u kojem se pažnja usmjerava na sporost, dodir i prisutnost, vrijednosti koje su u samom središtu Feel Alive filozofije.

Broj učesnika je ograničen, kako bi se obezbijedila posvećenost procesu i lični pristup svakom polaznika, a obavezna registracija se realizuje putem  e-mail adrese: artronvoevents@gmail.com.

ARTRO galerija nastavlja da kreira sinergiju tradicije i nasljeđa sa kulturnim i umjetničkim identitetom, kroz sadržaje koji podstiču dublju povezanost sa prirodom, sobom i okruženjem, te dodatno obogaćuju iskustvo boravka na destinaciji Luštica Bay.

Eskalacija na Crnom moru: Ukrajinski dronovi ciljali grčke tankere kod Novorosijska

0
Eskalacija na Crnom moru: Ukrajinski dronovi ciljali grčke tankere kod Novorosijska
Foto: Tendar/X

Četiri grčka tankera našla su se u središtu najnovije eskalacije rata dronovima na Crnom moru, nakon što su ukrajinski izvori izvijestili o napadima u blizini Novorosijska. Prema prvim informacijama, meta su bili brodovi koji su čekali na ukrcaj u blizini terminala kojim se odvija većina izvoza kazahstanske sirove nafte prema svjetskim tržištima.

Riječ je o tankerima Delta HarmonyDelta SupremeMatilda i Freud, koji su se nalazili u akvatoriju nedaleko terminala Caspian Pipeline Consortium kod Yuzhnaya Ozereyevke. Iako su se u početku pojavile informacije da su sva četiri broda pogođena, naknadne potvrde pokazale su da su stvarni udari zabilježeni na dva tankera, navodi Splash247.

Kazahstansko ministarstvo energetike potvrdilo je da su dronovima napadnuti Delta Harmony, kojim upravlja tvrtka Delta Tankers, te Matilda, pod upravljanjem kompanije Thenamaris, a u najmu kazahstanskog KazMunayGasa. Delta Harmony pogođen je projektilom dok je čekao ukrcaj. Na palubi je izbio manji požar koji je brzo ugašen, posada je neozlijeđena, a zagađenje mora nije zabilježeno. Brod je nakon incidenta samostalno napustio područje.

Tanker Matilda nalazio se u balastu, oko 30 nautičkih milja od vezova CPC terminala, kada su ga, prema navodima upravitelja, pogodila dva drona. Oštećenja su ocijenjena kao manja i popravljiva, bez ozlijeđenih članova posade. Sigurnosni izvori navode i kratkotrajni požar na palubi.

U međuvremenu su brodari demantirali ranije tvrdnje da su Delta Supreme i Freud pretrpjeli štetu. Uprava Delta Tankersa istaknula je da njihov drugi tanker nije pogođen, dok je TMS Tankers odbacio navode da je Freud oštećen.

Ovi incidenti dolaze svega nekoliko tjedana nakon što je krajem studenoga dron pogodio jedno od tri glavna SPC veza CPC terminala, privremeno poremetivši tokove nafte iz kazahstanskih polja Tengiz i Karachaganak prema Crnom moru. Terminal i luka Novorossiysk sada su jasno uvršteni među ključne točke pomorskog bojišta.

Iako Kijev nije službeno komentirao najnovije napade, Ukrajina svoje udare na rusku energetsku infrastrukturu redovito opravdava kao odgovor na napade na vlastitu elektroenergetsku mrežu. Za pomorce i brodare to znači dodatni oprez, jer su ratni rizici i premije osiguranja u Crnom moru već gotovo udvostručeni.

Novogodišnji bazar u Budvi traje do kraja januara

0
Novogodišnji bazar – foto TO Budva

Novogodišnji bazar u Budvi i ove godine zauzima centralno mesto u zimskim turističkim aktivnostima, a traje sve do 31. januara, saopštili su iz Turističke organizacije opštine Budva. Bazar, koji se održava na trgu ispred starog grada, nastavlja da privlači posjetioce i nakon prazničnih dana, stvarajući posebnu novogodišnju atmosferu u srcu grada.

Ljubica Pribilović, predstavnica TOB, istakla je da je Novogodišnji bazar centralno mjesto zbivanja i susreta u našem gradu.

Novogodišnji bazar – foto TO Budva

“Mjesto u srcu, da kažem, Novogodišnje priče koje smo prezentovali javnosti ove godine. Nadamo se da će vremenske prilike ići na ruku kako uživaocima i ljubiteljima praznične atmosfere, tako i zakupcima, jer smo prethodnih dana svjedočili lošim vremenskim prilikama koje su prilično uticale na rad zakupaca, pa je i njihov inventar, uslijed jakih udara vjetra, bio oboren na zemlju. Ipak, oni su, kada su se stekli uslovi, uredili prostor oko svojih objekata, tako da se priča nastavlja”, kazala je ona.

Program bazara obuhvata raznovrsne sadržaje, a posjetioci mogu da uživaju u muzici i bogatoj prazničnoj atmosferi. Radno vrijeme bazara ostaje nepromijenjeno: radnim danima od 17.00 do ponoći, dok vikendom i praznicima rad bazara traje od 10.00 ujutru do 1.00 iza ponoći.

Novogodišnji bazar u Budvi traje do kraja januara
Novogodišnji bazar – foto TO Budva

„Muzika je centralizovana i u skladu sa temom, tako da na radost svih ljubitelja novogodišnjeg bazara i praznične atmosfere, priča kreće dalje“, dodala je Pribilović.

Organizatori naglašavaju da ovogodišnji bazar potvrđuje da praznični duh, dobra energija i zajedništvo ostaju snažan deo gradskog života. Posjetioci imaju priliku da uživaju u zimskim čarolijama Budve, dok bazar postaje sve značajniji deo turističke ponude tokom zime.

/D.B./

Izvor: TV Budva

Hrvatska – Porastao broj putnika u zračnim lukama

0
Hrvatska – Porastao broj putnika u zračnim lukama
Foto Zračna luka Dubrovnik

U devet hrvatskih zračnih luka u 11 mjeseci 2025. godine bilo je nešto više od 13,5 miliona putnika ili 6,8 posto više nego u isto vrijeme 2024., čemu je pridonio nastavak rasta putničkog prometa samo u studenome od 9,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U novembru je kroz hrvatske zračne luke prošlo 456 hiljada putnika.

Glavnina putnika, 337,8 hiljada, evidentirana je u zračnoj luci Zagreb, za koju je to porast od osam posto u odnosu na studeni 2024. Time je ta zračna luka pojačala svoj rezultat i za prvih 11 mjeseci 2025., za 9,6 posto u odnosu na iste mjesece 2024., usluživši ukupno 4,35 milijuna putnika.

Kako je u novembru na snazi zimski red letenja s manje turističkih letova, zračne luke na Jadranu imale su znatno manje putnika nego Zagreb.

Ipak, zračna luka Split u novembru je ostvarila međugodišnji rast putničkog prometa od 29,2 posto, na 62,2 tisuće putnika. Ukupno je kroz splitsku zračnu luku u 11 mjeseci 2025. prošlo 3,8 milijuna putnika ili 7,4 posto više nego u isto vrijeme godinu prije.

Na trećem mjestu s 49,2 tisuće putnika je zračna luka Dubrovnik, što je 4,4 posto manje na mjesečnoj razini, dok je u 11 mjeseci i ta luka u plusu, od 4,3 posto, sa 3,04 milijuna putnika.

Sve ostale zračne luke imale su znatno manji promet putnika u studenome.

Prema podacima DZS-a, najveći međunarodni putnički promet i u studenome je ostvaren sa zračnim lukama Njemačke, sa 105 tisuća putnika, što je 6,1 posto više nego u studenome 2024. godine. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine (UK) s 31 tisućom prevezenih putnika ili 8,5 posto manje, te zračne luke Francuske s 26 tisuća putnika ili gotovo tri posto manje.

Za razliku od putničkog, i u novembru i 11 mjeseci 2025. u zračnim lukama nastavljen je pad prometa u zračnim lukama u odnosu na iste mjesece 2024. godine.

U studenom je taj pad iznosio oko pet posto, sa 715 tona, a u 11 mjeseci promet tereta na zračnim lukama pao je za 1,2 posto, na 8900 tona.

Mobilizaciju izbjeglo dva miliona Ukrajinaca, dezertiralo 200 hiljada

0
Mobilizaciju izbjeglo dva miliona Ukrajinaca, dezertiralo 200 hiljada
Ukrajina Rusija konflikt – foto EPA

Uz temperature koje padaju i do minus 20, stanovnici Kijeva suočavaju se s najtežom zimom od početka rata. Jaki ruski napadi ostavili su hiljade bez struje i grijanja. Predsjednik Volodimir Zelenski proglasit će izvanredno stanje u energetskom sektoru.

Ministar obrane: Dva miliona Ukrajinaca izbjeglo mobilizaciju

Besplatne projekcije regionalnih filmova na Zimskom izdanju Mreže festivala Jadranske regije

0
Besplatne projekcije regionalnih filmova na Zimskom izdanju Mreže festivala Jadranske regije
Generalni vizual

Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije biće održano od 22. januara do 5. februara i donijeće publici u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji priliku da besplatno pogleda izbor nagrađivanih regionalnih filmova – u bioskopima i onlajn.

Publika zemalja članica Mreže imaće priliku da pogleda šest nagrađivanih regionalnih filmova:

„Porodična terapija“ Sonje Prosenc, „Fiume o morte!“ Igora Bezinovića, „Nakon leta“ Danisa Tanovića, „Majka Mara“ Mirjane Karanović, „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i „Planeta 7693“ Gojka Bekuljana.

Program započinje 22. januara besplatnim bioskopskim projekcijama u Herceg Novom, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, LJubljani i Skoplju, dok će svi filmovi od 23. januara biti dostupni i putem onlajn platforme ondemand.kinomeetingpoint.ba.

U okviru programa, u Herceg Novom će biti prikazan film „Nakon leta“ (“My Late Summer”) u režiji Oskarom nagrađenog Danisa Tanovića, i to u četvrtak, 22. januara u 19 časova, u Dvorani Park. Film donosi komičnu dramu o mladoj ženi koja dolazi na ostrvo zbog nasljedstva, ali se suočava sa sopstvenom prošlošću, porodičnim tajnama i pitanjima identiteta.

Među filmovima u programu je i „Family Therapy“ (Odrešitev za začetnike) u režiji Sonje Prosenc. Ova psihološka drama prati naizgled savršenu porodicu čiji se privid stabilnosti urušava dolaskom mladog stranca. NJegovo prisustvo razotkriva potisnute strahove, skrivene slabosti i duboko ukorjenjene poremećaje u porodičnim odnosima.

„Fiume o Morte!“ Igora Bezinovića – dokudrama o šesnaestomjesečnoj okupaciji Rijeke i kontroverznoj istorijskoj figuri italijanskog pjesnika, novinara, aristokrate i vojnog oficira, fašiste Gabrijela D’Anuncija, ispričana kroz glasove savremenih stanovnika grada, koji preispituju naslijeđe tog perioda i njegov uticaj na današnji identitet Rijeke.

„Majka Mara“ u režiji Mirjane Karanović intimna drama o gubitku, tugovanju i neočekivanoj bliskosti između majke i prijatelja njenog preminulog sina.

Gorko-duhovitu notu programu daće i film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, priča o svadbi koja se odvija uprkos odluci mlade da odustane od braka.

Porodičnu i toplu priču donosi „Planeta 7693“ Gojka Bekuljana, film o dječaku koji, uz pomoć neobične prijateljice, pokušava da popravi narušene odnose u svojoj porodici.

Zimsko izdanje realizuje se kao zajednički projekat vodećih filmskih festivala u regionu – Filmskog festivala Herceg Novi, Festivala autorskog filma Beograd, Sarajevo Film Festivala, LJubljanskog međunarodnog filmskog festivala, Zagreb Film Festivala i festivala Manaki Brothers iz Sjeverne Makedonije. Ovo je četvrto Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije, organizovano sa ciljem veće vidljivosti, dostupnosti i promocije kvalitetnih savremenih ostvarenja regionalne kinematografije.

Program Mreže festivala Jadranske regije realizuje se uz podršku Potprograma MEDIA Programa Kreativne Evrope.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda, osam osoba lakše povrijeđeno

0
Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda, osam osoba lakše povrijeđeno
Policija CG

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 11 saobraćajnih nezgoda, a osam osoba povrijeđeno je lakše, prenosi Agencija Mina.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano je sedam nezgoda, a u Baru, Tivtu, Budvi i Nikšiću po jedna.

Izdato je 585 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 78 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Crna Gora dobila Francusku i sa tri boda čeka rasplet u novooformiranoj grupi E

0
Crna Gora dobila Francusku i sa tri boda čeka rasplet u novooformiranoj grupi E
Foto: VPSCG

Crna Gora je savladala Francusku 13:12 u posljednjem kolu grupe A i u narednu fazu Evropskog vaterpolo prvenstva prenijeće tri boda. Koliko i Španija iz grupe C – prvi rival u novooformiranoj grupi E u kojoj je samo Mađarska sa maksimalnim učinkom. Srbija je na pet bodova Holadnija ima bod, a ,,trikolori“ su se već oprostili od šanse da se bore za polufinale.

“Ajkule“ će definitivno morati da dobiju sva tri meča u grupi E ako mislie da izbore plasman među četiri najbolje selekcije, biće teško, pokazao je to i današnji duel sa objektivno slabijim protivnikom. Naša ekipa je drhtala do pred sam kraj, iako je posljednjih osam minuta dočekala sa razlikom od četiri gola. Protivnik je čak četiri napada u posljednjoj četvrtini, nakon serije od 3:0, propustio za remi, a sve dileme na 28 sekundi prije kraja meča otklonio je Dušan Matković. Mada ni nakon ovog gola Francuzi se nijesu predavali jer je Kanovas ponovo spustio minus na gol i to samo 10 sekundi kada je naš reprezentativac pogodio za 13:11.

Mnogo brige i nakon ovog meča za stručni štab na čelu sa selektorom Dejanom Savićem, mada donekle razloga za optimizam ima u drugoj i trećoj četvrtini u kojoj su napadački na individulan kvalitet pogađali, a odbranbeno sa mnogo više blokova i ukradenih lopti rušili koncepciju rivala.

Crna Gora je slabo ušla u meč , tek je iz petog napada i to iz peterca stigla do prvog gola, ali, malo po malo, valjda kako je teret obaveze padao sa leđa, razlika se uvećavala. I umjesto mirno da odrade posljednju četvrtinu, ,,ajkule“ su ušle u probleme. Malo je falilo da izgube dobijeno, odnosno da se uđe u peterce iz kojih bi, bez obzira na ishod, posljednja šansa za polufinale otišla u nepovrat.

U našem timu blistao je 20-godišnji Balša Vučković sa pet golova, odličan sa gola bio je Petar Tešanović sa 10 odbrana…