Iako je EU već dio G7 mehanizma ograničenja cijene ruske sirove nafte te ima stroga pravila o uvozu ruske energije, velik broj brodara, osiguravatelja, brokera i drugih pomorskih subjekata sa sjedištem u EU i dalje sudjeluje u prijevozu “usklađenih” ruskih tereta. Švedska i Finska sada žele taj prostor u potpunosti zatvoriti.
U zajedničkoj izjavi, ministrica vanjskih poslova Finske Elina Valtonen i švedska ministrica Maria Malmer Stenergard zatražile su potpunu zabranu svih pomorskih usluga povezanih s ruskim energetskim prijevozom. Prema njihovim riječima, takva mjera značajno bi povećala troškove transporta za Rusiju i osigurala da nijedan subjekt iz EU ne sudjeluje u potpori toj trgovini.
U praksi bi to značilo zabranu STS operacija, lučkih popravaka, tehničke podrške i osiguranja za brodove koji prevoze rusku naftu ili druge energente. Posebno je osjetljivo pitanje LNG-a, budući da ruske LNG isporuke i dalje čine značajan dio europske opskrbe energijom, što bi ovu mjeru učinilo vrlo dalekosežnom.
Prijedlog bi također snažno pogodio europske brodare koji su do sada prevozili rusku naftu unutar G7 cjenovnog ograničenja. Prema podacima analitičke kuće Windward, grčki brodari su u jednom trenutku osiguravali i do 40 posto stranog tonažnog kapaciteta za takve terete. No, taj se angažman znatno smanjio nakon američkih sankcija uvedenih prema kompanijama Rosneft i Lukoil krajem prošle godine.
Ova inicijativa dolazi paralelno s novim velikim financijskim paketom EU-a za Ukrajinu, vrijednim oko 90 milijardi dolara, što jasno pokazuje da se pomorski sektor sve više koristi kao alat geopolitičkog pritiska, s izravnim posljedicama za brodare, posade i cijeli lanac pomorskih usluga.
Američki Stejt Department suspendovao je procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, uključujući Crnu Goru, ali odluka ne uključuje radne, studentske i turističke vize, saopštila je odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
On je kazala da je cilj odluke Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza da pomogne SAD da bude snažnija zemlja.
Rajnke je pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
– Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i riječ je o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Želimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju – kazala je Rajnke za TVCG.
Ona nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći američka vlada daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp naveo na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
– Vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti – kazala je Rajnke, prenosi MINA.
Praznik mimoze će od 13. do 28. februara, pod sloganom „Dok sve spava, mimoza se budi“, donijeti mnogo svečanosti, kulturnih , gastro i sportskih programa u Herceg Novom. Slava cvijeta mimoze predstavlja jednu od najvećih turističko-zabavnih manifestacija u regionu i šire.
Karavan Praznika mimoze će i ove godine obići gradove regiona, a prva je Vrnjačka banja gdje je svečanost planirana za 16.januar (sutra), a dan kasnije i na Zlatiboru, kazala je za RTHN članica direkcije Praznika Mimoze, Željka Čepić.
-Praznik Mimoze će biti predstavljen sjutra u Vrnjačkoj banji gdje će Gradska muzika, mažoretke, maškare i trombonjeri donijeti specifičan miris i duh Mediterana i Herceg Novog. Defile je planiran u 12 sati ulicama Vrnjačke banje. Nakon toga, Karavan odlazi na Zlatibor, gdje će proći ulicama u istom sastavu, rekla je Čepić.
Mimoza 1
Ulicama Zlatibora čuće se Mediteranska muzika, kao i zvuci Mjesne muzike Đenović, koja će nastupiti u 16 časova. Dan kasnije, po riječima Čepić, miris mimoze širiće se Nikšićem.
-Karavan odlazi za Nikšić, gdje će takođe biti održan defile gdje će se proširiti priča o Prazniku Mimoze, koji će od 13. do 28.februara biti održan u našem gradu. Defile ulicama Nikšića je planiran u 14 časova u nedelju, kazala je ona.
Narednog vikenda, Karavan mimoze posjetiće Istočno Sarajevo i Banja Luku, a potom i Trebinje.
👮♂️Uhapsila M.G.V. iz #KO – povratnicu u izvršenju prekršaja, koja je upravljala neregistrovanim 🚗, uprkos izrečenoj zabrani upravljanja, te odbila testiranje na droge.
📢Izrečena joj je zatvorska kazna u trajanju od 5⃣0⃣dana!
Svjetska meteorološka organizacija (SMO) potvrdila je da je prošla godina bila jedna od tri najtoplije u istoriji, nastavljajući niz izvanrednih globalnih temperatura, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) Crne Gore.
Navodi se da je proteklih 11 godina bilo 11 najtoplijih u istoriji, a zagrijavanje okeana se nastavlja nesmanjenim tempom.
Iz ZHMS su naveli i da privremeno zahlađenje uslijed La Ninje ne preokreće dugoročni trend.
– Prosječna globalna temperatura površine bila je 1,44 Celzijusevih stepeni (°C) (sa marginom nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad prosjeka iz perioda 1850-1900, prema konsolidovanoj analizi osam skupova podataka SMO-a – kaže se u saopštenju.
Dva od tih skupova podataka su, kako se dodaje, rangirala prošlu godinu kao drugu najtopliju u posljednjih 176 godina, a ostalih šest kao treću najtopliju godinu.
Praznična atmosfera u Portonovom nastavlja se i tokom januara, uz Portonovi praznični bazar i klizalište na Marina trgu, koji će biti otvoreni do 25. januara. Radno vrijeme prazničnog bazara radnim danima je od 12:00 do 18:00, dok su vikendom kućice otvorene od 12:00 do 20:00. Klizalište na Marina trgu otvoreno je svakog dana od 10:00 do 22:00.
U subotu, 24. januara, od 12:00 do 14:00 na Marina trgu, gosti mogu uživati u nastupu klape Castel Nuovo uz prepoznatljive jadranske melodije.
Raznovrsna gastronomska ponuda prazničnih kućica
Praznični bazar i u januaru nudi bogatu i raznovrsnu gastro ponudu, prilagođenu različitim ukusima i uzrastima.
Square Pub donosi svoje najtraženije specijalitete – hrskavi sočni pileći burger, smash cheeseburger od 100% junećeg mesa, kao i austrijske juneće kobasice punjene sirom, blage ili ljute, poslužene u hrskavoj lepinji, uz interesantne soseve. Kao jedinstveni specijalitet kućice izdvaja se topli kuvani Jägermeister, pripremljen od cijeđene zelene jabuke, limuna, meda i cimeta.
Praznični bazar – Portonovi
Yachting Club nudi palačinke, domaće priganice, američki hot-dog i sočne austrijske kobasice, savršeno uparene sa točenim pivom.
Praznični bazar – Portonovi
Tetkina kućica (Auntie’s House) donosi pravu malu gastro-čaroliju: nekoliko vrsta kobasica, među kojima se posebno izdvaja austrijska kobasica punjena sirom, kao i hot-dog sa hrskavim pomfritom, omiljen među najmlađima. Posebnu pažnju djece osvaja palačinka Djeda Mraza, u obliku njegove kapice. Od pića se izdvaja topli punč, koji gosti rado kombinuju sa šljivom, džinom ili rumom.
Praznični bazar – Portonovi
Fjaka Festive House nudi austrijske kobasice, blage i ljute, razne tople sendviče – sa šunkom, pršutom ili lososom, pileći hot-dog i pomfrit, idealne za brz i ukusan obrok tokom zimskih šetnji.
Praznični bazar – Portonovi
Kućica Atrium donosi nešto drugačiju ponudu, sa salatama poput Olivier i Shuba salate, toplim supama, ali i zanimljivim specijalitetima poput sushi roll dogova sa lososom, rakom ili junetinom. Slatku ponudu upotpunjuju palačinke, kolačići i cimet rolnice, dok se od toplih napitaka izdvajaju kuvano vino, kakao sa marshmallow-ima i aromatični
čajevi.
Uz praznične dekoracije, klizanje i bogate gastronomske ponude, Portonovi i tokom januara ostaje idealno mjesto za uživanje u zimskim danima pored mora.
Monteput je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na drugoj dionici auto-puta, pa slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom POWERCHINA Ltd.–STECOL–PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura. Kako je saopštio Monteput, nakon toga će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
Kako je saopšteno, Monteput je, nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica, donio odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta.
Donijeta je odluka o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, dionica Mateševo–Andrijevica.
Na osnovu sprovedenog postupka za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd.–STECOL–PCCD, čija ponuda je iznosila… pic.twitter.com/gtmA8BjNB5
“Otvorene su tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd.-STECOL-PCCD. Finansijska ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije otvarana jer nije ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude”, piše u saopštenju.
Kako se dodaje, dionica Mateševo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura, te je postupku otvaranja finansijskih ponuda prethodila tenderska procedura u skladu sa standardima EBRD-a, koja je obuhvatila evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra 2025. godine.
“Inicijalno vrednovanje je rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podnošenje dokumentacije koje je bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela. Finansijska ponuda konzorcijuma Cengiz-Azvirt iznosila je 735,010,330.17 eura, ponuda kompanije China Communications Construction Company Limited 724,636,904.63 eura, dok je ponuda konzorcijuma POWERCHINA Ltd.–STECOL –PCCD iznosila 693,969,668.88 eura. Na osnovu sprovedenog postupka, Monteput d.o.o. je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na predmetnoj dionici auto-puta. U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem – konzorcijumom POWERCHINA Ltd.–STECOL–PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru”, navedeno je u saopštenju.
Sektor za turizam Opštine Budva završio je 2025. godinu sa izuzetno dobrim rezultatima u legalizaciji i registraciji turističkih kapaciteta.
Prema riječima Đorđa Šćepanovića, rukovodioca Sektora, do 31. decembra 2025. godine zaprimljeno je ukupno 1.360 zahtjeva, od čega je 1.236 zahtjeva odnosilo se na izdavanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu ili upis u Centralni turistički registar.
– Možemo se pohvaliti da je svih 1.236 zahtjeva obrađeno, a izdato je 14.070 kategorizovanih ležajeva – ističe Šćepanović.
Ovi rezultati predstavljaju značajan porast u odnosu na prethodne godine – za oko 15% više nego 2024. godine i čak 40% više u poređenju sa 2023. godinom.
Sektor za turizam smatra da je ovaj rast rezultat povećane svijesti građana i stranih državljana o važnosti rada u legalnom sektoru.
– Kada naši sugrađani i strani vlasnici vide da lokalna turistička inspekcija svakodnevno djeluje na terenu, odmah shvate da treba prijaviti svoje smještajne kapacitete. Dodatno, pojednostavljenje dokumentacije i efikasniji rad inspekcije doprinijeli su ovom rezultatu – objašnjava Šćepanović.
On naglašava da se u Budvi sve više gradi i da broj smještajnih kapaciteta raste.
– Trenutno imamo oko 120.000 ležajeva i očekujemo da će taj broj u narednoj godini biti još veći. Svijest građana o potrebi izlaska iz sive zone je na visokom nivou – dodaje Šćepanović.
Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, lokalna turistička inspekcija bila je aktivna na terenu, a srećom, nije zabilježeno značajnijih prekršaja. Sekretarijat Sektora za turizam juče je počeo sa radom u punom kapacitetu, sa očekivanjima da će nova sezona početi pojačanim tempom, što bi dodatno doprinijelo razvoju privatnog smještaja u Budvi.
Ovi rezultati pokazuju da se Budva sve više pozicionira kao grad sa uređenim i legalnim turističkim kapacitetima, što je značajan korak ka održivom razvoju turizma.
Zastava Grenlanda u glavnom gradu Nuuku Foto: Marko Djurica / Reuters
Europska vojna misija počinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik Donald Trump, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao “neslaganjem u temelju”.
Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su u srijedu da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe “Arctic Endurance”.
– Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijedit će i ostali, napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u.
A to je “s ciljem eventualnog vojnog doprinosa namijenjenog podršci Danskoj u jamčenju sigurnosti u regiji, primjerice u području sposobnosti pomorskog nadzora”, objasnilo je njemačko Ministarstvo obrane.
– Istraživanje Grenlanda održat će se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.
Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni časnik raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj skupini uoči planirane vježbe Arctic Endurance.
– Dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru, rekao je glasnogovornik.
To je intenziviranje vježbi kako bi se odvratila ruska agresija i kineske aktivnosti.
Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Nizozemska i Velika Britanija.
U srijedu je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen osudio želju Donalda Trumpa da osvoji Grenland, nakon sastanka u Bijeloj kući s američkim dužnosnicima.
– Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije, rekao je novinarima.
“Intenzivni razgovori”
– Dakle, još uvijek imamo neslaganje u temelju, ali također prihvaćamo da se ne slažemo, dodao je, najavljujući osnivanje “radne skupine na visokoj razini kako bi se istražilo možemo li pronaći zajednički put”.
Izjavio je da Kopenhagen želi blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali to, naravno, mora biti suradnja puna poštovanja.
Danskog ministra i njegovu grenlandsku kolegicu Vivian Motzfeldt u Bijeloj kući primili su potpredsjednik J. D. Vance i državni tajnik Marco Rubio.
– Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro, osvrnula se Motzfeldt.
– Imam vrlo dobre odnose s Danskom i vidjet ćemo kako će se sve ovo razvijati. Mislim da će se pronaći rješenje, rekao je Donald Trump, koji nije prisustvovao sastanku, novinarima u Bijeloj kući.
Nekoliko sati ranije, na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio je da Sjedinjene Države trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. “Ključan nam je za Zlatnu kupolu koju gradimo.”
Prvi je to put da je povezao ovaj masovni američki projekt raketne obrane s posjedovanjem Grenlanda.
“Pseće zaprege”
Donald Trump ponavlja da Sjedinjene Države trebaju Grenland kako bi obuzdale napredak Rusije i Kine na Arktiku i ne isključuje upotrebu sile za njegovo zauzimanje.
Tijekom rasprava, Bijela kuća objavila je karikaturu koja prikazuje dvije pseće zaprege okrenute prema dva moguća odredišta: Americi, koju simbolizira Bijela kuća pod prostranim plavim nebom, ili Kini i Rusiji, koje predstavljaju Veliki zid i Crveni trg u mraku.
Na Grenlandu nema kineskih brodova ni “velikih” ulaganja, rekao je danskom tisku Lokke Rasmussen.
Uoči sastanka u Washingtonu, crveno-bijele grenlandske zastave pojavile su se u izlozima trgovina u glavnom gradu teritorija, Nuuku, na prozorima kuća, na krovovima automobila i autobusa, pa čak i na sajli dizalice, prema riječima novinara AFP-a u gradu.
– Vrlo je zastrašujuće, ovo je golema stvar, komentirala je Vera Stidsen, 51-godišnja učiteljica, koju smo sreli izlazeći iz supermarketa.
– Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: u miru i bez ometanja, rekla je za AFP.
U pokušaju da umiri Washington, Kopenhagen je obećao da će od srijede “pojačati svoju vojnu prisutnost” na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om kako bi povećao savezničku prisutnost na Arktiku.
Prethodno je Danska napomenula da je uložila gotovo 90 milijardi kruna (12 milijardi eura) u jačanje arktičke obrane.
No Donald Trump ismijava danske napore. U srijedu je ponovio da te “dvije pseće zaprege nisu dovoljne” za obranu teritorija od Rusije ili Kine.
Kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation Co. LTD i Shandong Liuqiao Group Co. LTD odobren je rok za produženje radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda do 31. maja ove godine.
Radovi na ovoj važnoj saobraćajnici na primorju koji su zvanično počeli u avgustu 2023. godine trebalo je da se završe sjutra.
“Ugovorom definisani rok za završetak radova bio je 16. januar 2026. godine, međutim, imajući u vidu obim i složenost projekta, kao i okolnosti na terenu, radovi će biti nastavljeni i u narednom periodu. S obzirom na stepen realizacije radova na gradilištu, te dostavljenu dokumentaciju od strane izvođača radova o planiranim aktivnostima u narednom periodu, definisan je novi rok za završetak radova, sa datumom 31. maj 2026. godine, odnosno do početka ljetnje turističke sezone”, zvanično je rečeno “Vijestima” iz Uprave za saobraćaj.
Iz Uprave su istakli da izgradnja bulevara Tivat – Jaz predstavlja jedan od najznačajnijih i najsloženijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori. Riječ je o projektu od strateškog značaja – moderna saobraćajnica u dužini od 16,5 km sa četiri kolovozne trake, sa novodefinisanim kružnim tokovima, rekonstruisanim mostovima, javnom rasvjetom i trotoarskim stazama na ukupnoj dužini bulevara. Vrijednost radova je 54 miliona eura bez PDV-a.
Bulevar – Tivat – Jaz – Foto Screenshot
“Radovi se od samog početka izvode u izuzetno složenim uslovima, pod konstantnim saobraćajem na jednoj od najopterećenijih dionica u državi, bez potpune obustave saobraćaja, što ovaj projekat dodatno izdvaja u odnosu na standardnu praksu u realizaciji infrastrukturnih zahvata ovog tipa. Uz to, u realizaciju projekta uključene su i druge institucije, kao i lokalne samouprave, što neminovno nameće potrebu za stalnim usaglašavanjem tehničkih i organizacionih aktivnosti na terenu. Pored izgradnje bulevara, uočila se jasna potreba za realizacijom određenog broja infrastrukturnih instalacija za primorske opštine, koje podrazumijevaju kompletnu rekonstrukciju i izmještanje postojeće elektroenergetske mreže CEDIS-a, vodovodne i kanalizacione infrastrukture opštine Kotor, kao i segmenta putne infrastrukture opštine Tivat”, istaklI su iz Uprave.
