U želji da doprinese očuvanju prirode i osnaživanju žena u lokalnoj zajednici, NVO Mare Mare pokrenula je projekat „Ceger za životnu sredinu“. Kroz ovu inicijativu, koja je počela sredinom aprila, Herceg Novi i Boka udružuju snage kako bi podstakli prelazak sa plastičnih kesa na cegere od prirodnih i održivih materijala – u skladu s novim Zakonom o upravljanju otpadom.
U projekat je uključeno 10 žena i djevojaka iz lokalne zajednice. Kroz praktične obuke i radionice, učesnice će steći vještine koje im mogu pomoći da pokrenu sopstveni mali biznis ili ostvare dodatni prihod, istovremeno doprinoseći očuvanju životne sredine. Na ovaj način projekat utiče smanjuje upotrebe plastike, ali i doprinosi ekonomskom osnaživanju žena u zajednici.
Radionice se realizuju u saradnji sa predstavnicima lokalne privrede, institucijama, medijima i civilnim sektorom, s ciljem jačanja partnerstava i zajedničkog djelovanja na očuvanje prirode. Poseban akcenat biće stavljen na edukaciju građana o štetnosti plastike i mikroplastike po životnu sredinu, uključujući posljedice po ljude, biljke i životinje.
“Polaznice će naučiti nove vještine i zajedno doprinjeti zelenijoj i zdravijoj budućnosti Boke Kotorske”, ističe koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Borša
Ona podsjeća i na dugu istoriju torbi – cegera, zembilja, borši – koji su još u antičko doba korišćeni za nošenje ličnih stvari i novca. Kroz vijekove, njihova forma, materijali i dezen su se mijenjali, ali je svrha ostala ista: da budu korisni, funkcionalni i estetski privlačni. Upravo to je vizija i ovog projekta – da se savremeni, održivi cegeri vrate u svakodnevnu upotrebu, kao simbol odgovornosti prema prirodi, ali i tradicije koja se prenosi na nove generacije.
Projekat “Ceger za životnu sredinu” realizuje se u okviru programa “Podržani = Osnaženi”, kroz grant šemu “Zajednica u akciji”. Nosilac programa je Fond za aktivno građanstvo – FAKT, u partnerstvu sa hrvatskom Zakladom za razvoj lokalne zajednice “Slagalica”, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Nakon što su u nedjelju navečer u Los Angelesu izbili sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika protiv imigracijske politike američkog predsjednika, Donald Trump je opisao prosvjede “pobunom” i poručio da je spreman poslati Nacionalnu gardu i u druga mjesta u zemlji bude li to potrebno.
Deseci prosvjednika blokirali su autocestu u kalifornijskoj metropoli više od sat vremena u nedjelju poslijepodne, u napetom obračunu s policijom, koja je uhitila nekoliko ljudi i upotrijebila suzavac, uključujući i protiv novinara, izvijestili su novinari AFP-a.
Najmanje tri automobila su zapaljena, a još dva razbijena dok su se prosvjednici kretali kroz ograničeno područje centra Los Angelesa.
Većina prosvjeda je završila, izvijestili su novinari AFP-a, ali snage sigurnosti i nekoliko desetaka prosvjednika, od kojih su mnogi nosili maske i kapuljače, sukobili su se u nedjelju navečer.
Policijska uprava Los Angelesa izvijestila je da su snage sigurnosti uhitile najmanje 56 ljudi u dva dana prosvjeda te da je troje policajaca lakše ozlijeđeno.
Rano poslijepodne, policijska uprava Los Angelesa ogradila je područja oko saveznih zgrada, sprečavajući svaki kontakt između prosvjednika i vojnika Nacionalne garde u maskirnim uniformama, izvješćuju novinari AFP-a s lica mjesta.
– Ovo nasilje koje vidimo jednostavno je odvratno. Eskaliralo je od početka ovog incidenta, prve noći bilo je loše. Ono što smo vidjeli nakon toga bilo je još gore i nasilnije. Treće večeri pojedinci su ispaljivali komercijalni vatromet na naše policajce – to može ubiti čovjeka. Prilagodili smo svoju taktiku kako bismo imali priliku privesti te ljude i kazniti ih. Ali toga je toliko da smo preplavljeni intervencijama, rekao je Jim McDonnell, šef policije u Los Angelesu.
Donald Trump, koji je rasporedio 2000 pripadnika Nacionalne garde kako bi pokušao obuzdati prosvjede, obećao je u nedjelju “povratak redu” i dodao da nije isključio slanje pripadnika sigurnosnih snaga i u druga mjesta u Sjedinjenim Državama bude li to potrebno.
– Ovo nisu prosvjednici, to su huligani i pobunjenici, objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social u nedjelju, osuđujući “pobune u tijeku”.
Guverneri demokratskih država osudili su “alarmantnu zlouporabu moći” nakon što je Trump jednostrano naredio raspoređivanje snaga, protivno savjetima lokalnih vlasti i kalifornijskog demokratskog guvernera Gavina Newsoma.
– Nismo imali problema dok se Trump nije umiješao, napisao je Newsom na X-u u nedjelju, osuđujući “ozbiljan napad na suverenitet savezne države” Kalifornije.
Prozivajući “invaziju kriminalaca iz inozemstva” na Sjedinjene Države, američki predsjednik je borbu protiv ilegalne imigracije učinio prioritetom i značajno poseže za uhićenjima i deportacijama imigranata.
Luka Klikovac (JK Delfin)
Nika Živković (JK Lahor)
Martin Krivokapić (JK Lahor)
U klasi Optimist – Overall:
Risto Milojević (JK Jugole Grakalic)
Nikola Matijević (JK Lahor)
Andrej Ashin (JK Delfin)
U kategoriji Optimist do 12 godina (OPT12):
Risto Milojević (JK Jugole Grakalic)
Nikola Matijević (JK Lahor)
Ljubiša Kalezić (JK Jugole Grakalic)
Najbolje djevojčice u klasi Optimist u konkurenciji djevojčica bile su:
Tea Radimir (JK Lahor)
Danica Milojković (JK Jugole Grakalic)
Nikolina Radošević (JK Lahor)
Ove godine, regata je imala i poseban edukativni karakter.
Mladi jedriličari, zajedno sa crnogorskim olimpijcem Milivojem Dukićem i omladinskom edukatorkom Ivom Gopčević Čelanović iz Kreativnog centra Tivat, sproveli su interaktivnu edukativnu igru kroz koju su zajednički naglasili sve ljepote i značaj zdravog mora i upoznali se značajem prirodnog rezervata Solila.
Na ovaj način, simbolično je obilježen i Svjetski dan okeana, koji se širom svijeta slavi 8. juna.
Kroz sport, druženje i edukaciju, “Solila Kup” još jednom je potvrdio važnost uključivanja mladih u aktivnosti koje promovišu sport, zdrave stilove života, zaštitu životne sredine i vrijednosti zajedništva,navodi se u saopštenju.
Povodom skupa „Sabirni centar Morinj – istorijska manipulacija“
Sa dubokom zabrinutošću reagujemo na održani skupa pod nazivom „Sabirni centar Morinj – istorijska manipulacija“, koji je 27. maja u Kotoru, uz prisustvo lokalne vlasti, predstavljen kao naučni događaj, dok je u svojoj suštini bio negiranje ratnih zločina i pokušaja brisanja pamćenja zločina iz devedesetih.
Ovakvi pokušaji reinterpretacije zločina u patriotizam, posebno kada dolaze uz podršku vlasti, ne predstavljaju doprinos javnoj debati, otvaranju bolnog pitanja nečovječnog postupanja i torture u logoru te utvrđivanju svih vidova odgovornosti, već udara na pravdu i dostojanstvo žrtava logora Morinj. U pitanju je namjerni čin istorijske manipulacije koji nosi ozbiljne posljedice za zajednicu.
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje više od dvije decenije radi na očuvanju kulture sjećanja u Kotoru i šire. Od sticanja nezavisnosti Crne Gore, sprovodile smo ulične akcije, saopštenja, prikazivanje filmova, dijeljenje informativnog materijala, simbolična obilježavanja i istraživanja o odnosu institucija prema logoru Morinj. U publikaciji „Pamtimo logor Morinj“ jasno je dokumentovano da i pored brojnih otpora u strukturama vlasti, postoji potreba građana za javnim priznanjem zločina i institucionalnim obilježavanjem mjesta stradanja.
Podsjećamo: u Sabirnom centru Morinj, od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, bilo je zatvoreno oko 300 civila iz Hrvatske, koji su bili izloženi mučenju i nečovječnom postupanju. Sudski proces, koji je trajao od 2007. do 2014. godine, okončan je osuđujućim presudama za četiri osobe i reparacijom u iznosu od 1.485.510 eura. Ove presude nisu „istorijska manipulacija“, već pravosnažno utvrđene činjenice.
Podrška ovakvim skupovima od strane lokalnih vlasti ne može se tumačiti kao neutralan čin, već kao aktivna saradnja u brisanju pamćenja na ratne zločine. To je ozbiljan napad na temeljne vrijednosti pravde, ljudskih prava i antifašizma. To je institucionalizovani revizionizam. Ovaj skup pokazuje problem države Crne Gore i vlasti na svim nivoima: izostanak lustracije, institucionalnu zarobljenost, normalizacije nacionalizma i političke trgovine identitetima. Dok god zločini iz devedesetih budu svjesno izostavljani iz obrazovanja i javne politike umjesto istine – građanima će se nudi reiterpretacije, zaborav i održavanje sukoba Umjesto odgovornosti za počinjene zločine – opravdavanje i manipulacija. Umjesto katarze – ćutanje.
Revizionistički narativi koji se danas sve češće promovišu, ne dolaze iz neznanja, već iz političkog interesa da se negira odgovornost i produži nacionalistička agenda.
Podsjećamo da tzv. “Rat za mir” nikada nije adekvatno okončan: nije utvrđena puna odgovornost kolektivne svijesti, lustracije ni stvarnog pomirenja. Revizionizam koji danas buja nije izraz slobode mišljenja – to je sistemska, politička i medijska strategija nasilja nad istinom.
Istorija se ne prekraja bez posljedica. Revizionizam ponižava žrtve, potpiruje tenzije i sprečava društvo da sazri. Negiranjem zločina šalje se poruka da pravde neće biti, a time se direktno ugrožava i budućnost.
Zločin nije manipulacija. Istina nije prijetnja. Sjećanje je naša odgovornost.
Dostojanstvo žrtava logora Morinj nije predmet interpretacije – ono je osnov svakog pokušaja demokratizacije i ozdravljenja društva.
Sindikat Aerodroma Crne Gore (SACG) i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore (NSACG) zatražili su trenutno i neopozivo zaustavljanje koncesionog postupka za aerodrome u Podgorici i Tivtu i pozvali tužilaštvo da hitno ispita sve okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
U zajedničkom saopštenju dvije sindikalne organizacije navodi se javno i bez zadrške osuđuju način na koji se vodi postupak dodjele koncesije nad državnim aerodromima, za koji se, kako su kazali, s punim pravom može reći da je nepovratno kompromitovan.
Iz SACG i NSACG su naveli da, umjesto transparentnog, stručnog i odgovornog procesa, svjedoče jednoj beskrupuloznoj operaciji kojom se pokušava strateški resurs Crne Gore – njena međunarodna vazdušna kapija – ustupiti u ruke privatnog kapitala, na tri decenije.
„Bez definisanih strateških ciljeva razvoja i dinamičkog plana, uz sumnjivu kontrolu, bez ikakve odgovornosti i bez saglasnosti zaposlenih na oba aerodroma i građana Crne Gore“, dodaje se u saopštenju sindikata.
Oni su upozorili da „ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma“.
„Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala, na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore“, poručili su iz sindikata.
Prema njihovim riječima, to je, istovremeno, i ozbiljno ugrožavanje reputacije države Crne Gore.
„Dok se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja aerodroma, određivanju ruta, cjenovne politike, svim prihodima, definisanju prioritetnih destinacija, komercijalnim i drugim sadržajima, bezbjedonosnim i sigurnosnim pitanjima, tretiranju zaposlenih bez legitimnog Kolektivnog ugovora, država se svodi na pasivnog posmatrača, koji zauzvrat prima jednokratnu naknadu koja bi trebalo da nadoknadi kratkoročne budžetske potrebe, kao posljedicu dugogodišnjih pogrešnih odluka crnogorskih političara“, navodi se u saopštenju.
Iz SACG i NSACG su kazali da se danas svjedoči slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina.
„Dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama“, ističe se u saopštenju sindikata.
Prema njihovim riječima, ne odlučuje struka, ne odlučuje stručna, šira javnost.
„Ne pitaju se ni oni koji svakodnevno, u uniformi, rade na platformi dok ljeti asfalt gori ispod nogu na plus 50 stepeni Celzijusovih, a zimi prkose sjeveru, udišući kerozin i snoseći najveću odgovornost za bezbjednost vazdušnog saobraćaja“, dodaje se u saopštenju.
Kako su kazali iz SACG i NSACG, o svemu odlučuju „politikantske nagodbe, politički dugovi, gramziva logika nezajažljivih funkcionera i potpuni prezir prema onome što bi u jednoj slobodnoj i demokratskoj državi moralo biti svetinja – javni interes.
Iz sindikata su poručili da zaposleni u ACG neće ćutke posmatrati kako se predaju resursi koje su gradile njihove i prethodne generacije, koje su uložile trud, znanje, znoj i čast da Crna Gora stoji uspravno pred svijetom.
„Nećemo dozvoliti da se budućnost naše djece prodaje bez pitanja“, poručili su iz SACG i NSACG.
Oni su naglasili da to nije borba za jedno privredno društvo, nego za dostojanstvo i suverenitet.
„Zato SACG i NSACG zahtijevaju trenutno i neopozivo zaustavljanje koncesionog postupka i pozivaju tužilaštvo i sve nadležne institucije da hitno ispitaju sve okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje“, kaže se u saopštenju.
Iz SACG i NSACG su upozorili da će svaki pokušaj nasilnog sprovođenja koncesije naići na odlučan i organizovan otpor zaposlenih na oba crnogorska aerodroma, crnogorskih sindikalnih organizacija i građana Crne Gore.
Oni su poručili da zahtijevaju i raspisivanje referenduma o eventualnim koncesijama, kao jedinog mehanizma koji građanima daje kontrolu nad zajedničkim dobrima.
„Ne dozvoljavamo da Crna Gora bude zemlja praznih obećanja i prodatih vrijednosti“, zaključuje se u saopštenju koje potpisuju predsjednik SACG Damjan Radulović i predsjednica NSACG Biljana Knežević.
Ministarstvo pomorstva dalo je obavezujuće upustvo Lučkim kapetanije Kotor i Bar da u postupku sticanja zvanja i izdavanja pomorskih ovlašćenja, mogu prihvatiti samo isprave o stečenoj kvalifikaciji koje su izdale obrazovne ustanove koje ispunjavaju sve međunarodno propisane uslove.
Ministar pomorstva Filip Radulović podsjetio je da je Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) upozorila da prihvatanje isprava izdatih od institucija koje nemaju odgovarajuće dozvole i standarde dovodi u pitanje status pomoraca i vjerodostojnost crnogorske pomorske administracije.
Sve obrazovne ustanove moraju imati programe usklađene sa STCW konvencijom i IMO Modelima kurseva, sertifikat o kvalitetu obrazovanja izdat od priznatih organizacija, obaveznu opremu za izvođenje praktične nastave, implementiran sistem kvaliteta u skladu sa međunarodnim pravilima i biti pod nadzorom Ministarstva pomorstva.
“Isprave izdate mimo ovih uslova neće biti priznate.Ministarstvo ostaje posvećeno obezbjeđivanju kvaliteta pomorske edukacije i očuvanju međunarodne konkurentnosti crnogorskih pomoraca”, rekao je Radulović.
Obavezujuće uputstvo je donešeno 28. maj 2025. i od tog datuma isprave o kvalifikaciji koje ne ispunjavaju navedene uslove neće biti priznate u postupku ovjere pripravničkog dnevnika.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih jazz pijanista te skladatelj Matija Dedić umro je u nedjelju u 53. godini, izvijestili su iz diskografske kuće Croatia Records.
“S velikom tugom u srcu javljamo da nas je iznenada napustio Matija Dedić, jedan od naših najpoznatijih jazz pijanista. Obitelj moli za razumijevanje u ovom, za njih, iznimno teškom trenutku”, naveli su iz Croatia Recordsa.
Matija Dedić rođen je 1973. godine u Zagrebu gdje je završio srednju glazbenu školu “Vatroslav Lisinski”. Rođen u obitelji istaknutih glazbenika, kantautora Arsena Dedića i pjevačice Gabi Novak, rano se počeo baviti glazbom.
Nakon završene srednje glazbene škole 1991. odlazi u Graz gdje upisuje jazz akademiju, a diplomirao je 1997. u klasi profesora Haralda Neuwirtha.[2]
U Zagreb se vratio 1997. godine i ubrzo postiže veliki ugled na hrvatskoj glazbenoj sceni. Tijekom tih godina svira s vlastitim sastavom Boliers Quartet s kojim prati velike jazz glazbenike poput Bennyja Golsona, Kennyja Burrella, Roya Haynesa, Joséa Felicianoa te sastav “All Stars Band”. Nastupao je i s Tamarom Obrovac i njezinim kvartetom.
Krajem 1990-ih Matija osniva trio pod nazivom Matija Dedić Trio koji je izvodio njegova autorska djela. Zajedno s njim u sastavu još sviraju iskusni jazz glazbenici iz kvarteta Tamare Obrovac, Žiga Golob i Krunoslav Levačić.
Tijekom godina svirao je u gotovo svim zemljama Europe te u SAD-u s velikim glazbenim imenima kao što su Alvin Queen, Martin Drew, Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean Louis Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White, Kendrick Scott, Jim Madison, Jeff Ballard, Vicente Archer, Buster Wiliams, Larry Grenadier i mnogi drugi.
Matija Dedić pisao je glazbu za televiziju i kazalište, a također nastupa s popularnim glazbenicima hrvatske pop scene.
Godine 2000. izdavačka kuća Cantus records objavljuje njegov prvi solo album pod nazivom Solo Part 1, a u prosincu 2001. i drugi pod nazivom Handwriting za koji je sljedeće godine osvojio tri diskografske nagrade Porin.
Godine 2004. u nakladi izdavačke kuće Dallas Records objavljuje svoj album Tempera. Matija je na njemu snimio dvanaest Gibonnievih skladbi po vlastitom izboru.
Godinu dana kasnije za istog izdavača objavljuje album Drugi pogled koji sadrži najpopularnije skladbe njegovog oca Arsena Dedića poput “Sve te vodilo k meni”, “Kuća pored mora”, “Ni ti ni ja”, “Ne plači”, “Razgovor s konobarom” i “Moderato cantabile”.
Zajedno s belgijskim kontrabasistom Jean-Louis Rassinfosseom i češkim bubnjarom Marekom Patrmanom 2006. godine snimio je album Visiting Bruxeless. Na albumu Life of Flowers, na kojem svira s glazbenicima raznih stilova, uz vlastite izvodi i skladbe Dore Pejačević.
Odlazak jednog od najpoznatijih hrvatskih jazz pijanista te skladatelja Matije Dedića veliki je gubitak za hrvatsku glazbenu scenu.
Vlada je jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana.
Vlada se, kako se navodi u saopštenju, na danas održanoj tematskoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, upoznala sa usmenom informacijom o sprovedenim aktivnostima u postupku dodjele koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
“Tim povodom, Vlada je jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana”, dodaje se u saopštenju.
Tenderska komisija će, kako se navodi, u cilju povećanja transparentnosti i kompetentnosti, u saradnji sa konsultantom Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), pribaviti dodatna mišljenja, te nakon dobijanja istih konačnu odluku dostaviti Ministarstvu saobraćaja, kako bi bila upućena Vladi na odlučivanje.
Za danas su, zbog drastične razlike u bodovanju kojim su Tenderska komisija i njen konsultant iz Svjetske banke ocijenili tehnički dio dvije prijavljene ponude, bile zakazane hitne sjednice lidera vladajuće većine i Vlade, a otkazana je za jutros predviđena sjednica Tenderske komisije, koja je trebalo da verifikuje ispadanje jednog od ponuđača, a otvori finansijsku ponudu drugog.
IFC je u subotu upozorio da će napustititi tu svoju ulogu zato što im Tenderska komisija nije dostavila informaciju o osnovu za faktičku diskvalifikaciju ponude južnokorejske kompanija Incheon International Airport Corporation.
“Mi i branimo tradiciju, kao način života”, “Belani naš izlaz na more”, “Da se ukine Morsko zlo a morsko dobro vrati građanima”, samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane. Podsjećamo, dio te javne plaže dat je u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP Morsko dobro.
Protestu su osim građana prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti. Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
Potparol Opštine Tivat, Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju.
Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da nakon demokratskih promjena 2020. godine smo očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća promjeniti.
Protest – Plaža Belani – foto Boka News
„Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština.
Morsko dobro od 2018. u našu opštinu uložilo je svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži i ti uz značajno kašnjenje i izgovore. Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu. Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima” – poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
Prisutnima su se obratili Jovan Brinić, potpredsjednik opštine Tivat, građani Radovan Novaković, Jovica Petković, Dubravka Nikčević, Toni Janović, Vatroslav Belan, Marjan Ribica.
Protest – Plaža Belani – foto Boka News
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nismo ni sanjali da će doći do toga da moramo protestovati protiv Morskog dobra.
„Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko” – kazao je Brinić.
„U pripremi je novi Zakon o morskom dobru i obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nismo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup” – poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
Protest – Plaža Belani – foto Boka News
Ne može tender na ovaj dio obale. Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas, poručila je Dubravka Nikčević.
Protest – Plaža Belani – foto Boka News
„Mi branimo tradiciju, način života, vjekove. Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru. ” – rekao je Vatroslav Belan.
Pozivam gospodina Mikijelja da dođe, da razgovaramo. Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju – poručio je aktivista Radovan Novaković.
Plaža Belani – foto Boka News
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da plaže moramo sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.
Međunarodni karneval Tivat 2025. - Foto Roko Stjepčević
1 od 10
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
Međunarodni karneval Tivat 2025 - Foto R. Stjepčević
U Tivtu je u subotu održan 5. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.
Karneval u Tivtu okupio je preko 600 karnevalista iz 15-tak zemalja, među kojima su bile karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, SAD-a, Italije, Grčke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije…
Manifestaciju je otvorio potpredsjednik Internacionalnog borda federacije Evropskih karnevalskih gradova (FECC), Aleksandar Cicimov. U ime organizatora učesnike i goste pozdravili su predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović i menadžer karnevala i direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović.
Kako je bilo na 5. Međunarodnom karnevalu u Tivtu u našem video zapisu…
Nakon predstavljanjja karnevalskih grupa na Pinama, koncert je održao regionalna muzička zvijezda Petar Grašo.
Danas Dječiji karneval
Danas, nedjelja 8. juna biće održan Dječji karneval. Povorka mališana kreće sa kružnog toka, kod stare zgrade Opštine, u 19 sati, do rive Pine, gdje će djeca izvesti svoje performanse. Kako su sopštili organizatori očekuju preko 500 učesnika iz Crne Gore i inostranstva.
