Zbog veličanja Pavla Đurišića u Herceg Novom podnijete prijave protiv tri lica

0
Zbog veličanja Pavla Đurišića u Herceg Novom podnijete prijave protiv tri lica
Kanli Kula – Ilustracija – Foto FFHN

Uprava policije saopštila je da je, povodom humanitarnog koncerta održanog 10. avgusta na ljetnjoj pozornici tvrđave Kanli kula u Herceg Novom, podnijela prekršajne prijave protiv tri osobe zbog kršenja zakona tokom javne priredbe.

Nadležna tužilaštva utvrdila su da u radnjama prisutnih nema elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, niti drugih krivičnih djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Koncert, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i fondacije „Delije“, obilježila je upotreba pirotehničkih sredstava i vatrometa, kao i isticanje transparenata sa sadržajem kojim se veliča ratni zločinac.

– Službenici Regionalnog centra bezbjednosti Jug – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, od održavanja događaja preduzimaju mjere na utvrđivanju svih okolnosti i identifikovanju odgovornih – kazali su iz Uparve policije.

Policija je saopštila da su prekršajne prijave podnijete Sudu za prekršaje u Budvi, Odjeljenju u Herceg Novom, protiv D.P, G.Đ. i B.M. iz Herceg Novog.

– D.P. je prijavljen jer, kao rukovodilac javne priredbe i lice koje je u ime organizatora prijavilo skup, nije prekinuo koncert iako je nastupila stvarna opasnost za bezbjednost učesnika i imovinu. Prekršajne prijave protiv G.Đ. i B.M. podnijete su zbog propusta u radu kao odgovornih lica zaštitarske agencije zadužene za redarsku službu, jer nisu prekinuli priredbu niti izvršili pregled posjetilaca na ulazu – ističe se u saopštenju.

Policija poručuje da nastavlja rad na identifikovanju osoba koje su upotrebom pirotehničkih sredstava narušile javni red i mir, a protiv njih će po pronalasku biti podnijete prijave shodno Zakonu o javnom redu i miru i Zakonu o eksplozivnim materijama.

– Do sada su uzete izjave od više lica, sprovedene druge mjere i prikupljeni dokazi, uključujući i video zapis događaja, čija je analiza u toku. Osnovno i Više državno tužilaštvo utvrdili su da u radnjama prisutnih nema elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, niti drugih krivičnih djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – zaključuje se u saopštenju.

Policija je poručila da će nastaviti aktivnosti kako bi identifikovala i procesuirala sva odgovorna lica.

Tivat – posjeta na nivou prošle godine

0
Tivat – posjeta na nivou prošle godine
Tivat – foto Boka News

U svim vidovima registrovanog smještaja u Tivtu trenutno boravi 9.789 zvanično prijavljenih gostiju, što je na nivou rezultata u ovo vrijeme prošle godine, saopštila je lokalna Turistička organizacija, uz napomenu da su najbrojni turisti na Tivatskoj rivijeri i dalje posjetioci iz Srbije kojih je trenuto 2.542 ili 31,84 odstoiukupnog broja.

Slijede gosti iz Rusije sa 1.116 gostiju i turisti iz Velike Britanije sa 473 dolaska. U manjem procentu na Tivatskoj rivijeri ljetuju i turisti iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Italije i drugih zemalja.

Najviše gostiju, njih 7.984, odsjelo je u privatnom smještaju koji ipak, bilježi četiri odsto slabiju posjećenost nego lani.

Sa druge strane, tivatski hoteli imaju znatno bolju popunjenost nego u isto vrijeme prošle godine. U hotelima 1.637 gostiju, od čega 98 domaćih i 1.539 stranih. U poređenju sa prošlom godinom, hotelski smještaj je u plusu za 23 odsto. U ostalim vidovima smještaja, kampovima i odmaralištima, trenutno boravi 171 strani gost, od čega 44 u kampovima i 127 u odmaralištima gdje je zabilježen rast od 27 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Sastanak Trumpa i Putina bez konkretnih prijedloga – što slijedi?

0
Sastanak Trumpa i Putina bez konkretnih prijedloga – što slijedi?
Donald Trump i Vladimir Putin, Foto: Kevin Lamarque/Reuters

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da on i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu postigli dogovor o rješavanju rata Moskve u Ukrajini nakon gotovo trosatnog summita na Aljasci, iako je sastanak okarakterizirao kao “vrlo produktivan”, prenosi Reuters.

– Bilo je mnogo, mnogo stvari o kojima smo se složili, rekao je Trump na zajedničkoj konferenciji za novinare s Putinom. “Rekao bih da postoji nekoliko velikih koje još nismo sasvim riješili, ali smo postigli određeni napredak. Dakle, nema dogovora dok ne bude dogovora.”

Trump i Putin razgovarali su pred novinarima nekoliko minuta i nisu odgovarali na pitanja.

Nije jasno jesu li razgovori doveli do značajnih koraka prema prekidu vatre u najsmrtonosnijem sukobu u Europi u 80 godina, cilju koji je Trump postavio na početku.

U kratkim komentarima, Putin je rekao da očekuje da će Ukrajina i njezini europski saveznici prihvatiti rezultate pregovora između SAD-a i Rusije, upozoravajući ih da ne “torpediraju” napredak prema rješenju.

Peskov: Trump i Putin sve rekli, zato nisu odgovarali na pitanja

Evropsko prvenstvo: Dukić u elitnom društvu čeka dan odluke u Švedskoj

0
Evropsko prvenstvo: Dukić u elitnom društvu čeka dan odluke u Švedskoj
Dukić

Posljednji dan šampionata Evrope u klasama ILCA 7 i ILCA 6 u seniorskoj konkurenciji, Milivoj Dukić dočekuje u elitnom društvu.

U nikada jačoj konkurenciji, s obzirom na to da su pravo učešća imale i svjetske velesile koje nijesu iz Evrope, Dukić je uoči posljednjeg dana na 17. mjestu u generalnom plasmanu, odnosno 14. kada su Evropljani u pitanju. Odličan rezultat već je ostvario i Nikola Golubović, koji posljednji dan takmičenja u klasi ILCA 6 čeka na 19. mjestu, dok se Ilija Marković nije najbolje snašao u jakoj konkurenciji i zahtjevnim uslovima, pa je završio u bronzanoj grupi i trenutno je 103. u generalnom plasmanu.

Milivoj Dukić jedrio je fenomenalno u Švedskoj. Drugi kvalifikacioni dan dočekao je na devetom mjestu (10, 1), jedrio je veoma dobro i tokom drugog dana (13, 8), ali je pao za osam mjesta, što nije bilo presudno, jer je najvažnije bilo da sa dobrim rezultatima stigne do finalne, odnosno zlatne grupe. Najbolji sportista u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta za prošlu godinu zauzeo je 18. mjesto na kraju kvalifikacija. Posljednjeg dana kvalifikacija završio je na 23. i 13. mjestu.

Prvi finalni dan nije donio borbe na regatnom polju, jer vjetra nije bilo, ali se borba rasplamsala tokom drugog, po prilično ekstremnim uslovima, uz jačinu vjetra od 15 do 20 čvorova. Dukić je tada zauzeo 11, 12. i 31. mjesto (dobio penal jer je dodirnuo bovu prilikom okreta ka cilju), pa dan odluke čeka na 17. ili 14. mjestu, kako se posmatra plasman.

Uspjeh Dukića dodatno dobija na značaju ako se pogleda spisak jedriličara koji su u TOP 20 – riječ je o takmičarima iz samog vrha svjetskog jedrenja, osvajačima medalja na Olimpijskim igrama, svjetskim i evropskim prvenstvima, te Grand slam regatama: Majkl Beket (Velika Britanija), Finli Dikinson (Velika Britanija), Duko Bos (Holandija), Džord Getri (Novi Zeland), Itan Mekalaj (Novi Zeland), Atilo Borio (Italija), Vilijam De Smet (Belgija), Lorenco Kijevarini (Italija), Džonatan Vadnaji (Mađarska), Francisko Gurana (Argentina), Eliton Henson (Velika Britanija), Karl Taper (Finska), Pijetro Đakomoni (Italija), Omer Vered (Izrael), Pavlos Kontides (Kipar), Milivoj Dukić (Crna Gora), Filip Bul (Njemačka), Nikolas Holidej (Hong Kong), Džastin Bart (Njemačka). Među onima koji nijesu u TOP 20 nalaze se i velika imena poput Sema Vilija (Velika Britanija), Zeka Litlvuda (Australija), Brune Gašića i Filipa Jurišića (Hrvatska), Gonzala Pereza (Španija), Luka Eliota (Novi Zeland) i Julijana Hofmana (Njemačka).

Iliji Markoviću očigledno nijesu prijali niti odgovarali uslovi na regatnom polju u Švedskoj. Poslije prvog dana bio je 76. (21, 31), ali je i dalje bio u igri za plasman u finalnu grupu. Drugog dana zauzeo je 37. i 47. mjesto, pa je posljednji kvalifikacioni dan dočekao na 103. poziciji. Trebalo mu je čudo da stigne do finalne grupe, ali se ono nije dogodilo – završio je na 38. i 24. mjestu, pa je uoči finalnih trka bio 106. U drugom finalnom danu probudio se i dva puta trijumfovao u bronzanoj grupi, ali je i dalje na koti 103, iako je jasno da je kadar za velika djela, jer se nalazi u TOP 50 na svjetskoj rang listi.

Boje Crne Gore u Švedskoj brane i Nikola Golubović, Petar Klakor i Andrija Marković u klasi ILCA 6, koja je olimpijska za jedriličarke, a predolimpijska za jedriličare. Nikola Golubović je poslije dva finalna dana, uoči dana odluke, na odličnom 19. mjestu (14, 13, 24, 11, 18, 19, 18, 26), Andrija Marković je 28. (23, 36, 38, 26, 25, 26, 21, 20), dok je Petar Klakor na 33. poziciji (34, 15, 31, 22, 38, 35, 29, 34).

Razloga za ponos imaju i ljubitelji jedrenja iz Hrvatske, s obzirom na to da lidersku poziciju uoči posljednjeg dana drži Josip Tafra, Lovre Bakotić je četvrti, a Roko Tomšić šesti.

Jazz u Gornjoj Lastvi 18. avgusta

0
Jazz u Gornjoj Lastvi 18. avgusta
Jazz u Gornjoj Lastvi

U okviru programa “Dani pejzaža 2025″ KZU Napredak Gornja Lastva organizuje jazz koncert 18. avgusta u 21 i 30. Ispred Doma kulture nastupiće Ivan Marović na klavijaturama, Slaven Ljubičić bubnjevi i Miloš Čolović kontrabas. Biće organizovan besplatan prevoz, a kombi kreće u 21 sat sa stare autobuske stanice u centru Tivta.

Koncert je dio projekta ”Dani pejzaža” koji finansijski podržava Opština Tivat.

U Boki Kotorskoj svetim misama proslavljena Velika Gospa (Foto, Video)

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (15.avgust), tradicionalno je obilježen danas u Boki Kotorskoj na otocima Gospa od Škrpjela i Gospi od Milosti svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe.

Na otoku Gospe od Škrpela jutarnju misu predvodio je don Robert Tonsati, dok je centralnu misu, služio kotorski biskup monsinjor Mladen Vukšić.

Propovjed don Roberta Tonsatija možete pogledati u našaem video prilogu.

Na ovaj dan podjednako i pravoslavci i katolici, brojni odočasnici iz regiona i inostranstva dolaze na Gospu od Škrpjela, zajednički slaveći  Bogorodicu, majku Kristovu i svih Kršćana, koja nas ujedinjuje i povezuje.

Podsjećamo, braća Martešići još 1452. godine, su na hridi našli sliku Bogorodice.

“Dvjesto godina se na tom mjestu potapaju brodovi, kamenje. Koliko je bilo potrebno vjere, truda, Dakle, naši preci su imali čvrstu nadu da će na tom njihovom trudu, na nasutom otočiću nakon dvjesto godina izrasti jedna predivna crkva koja će povezivati i ujediniti ljude iz svih krajeva svijeta, a posebno povezati, kroz suživot, katolike i pravoslavne vjernike na prostoru Boke Kotorske, Crne Gore “ – kazao je za Boka News dugogodišnji upravitelj Gospe od Škrpjela don Srećko Majić.

Abazović: Žičara Kotor – Lovćen ubjedljivo najbolji projekat u istoriji Crne Gore kada je u pitanju promocija turizma

0
Abazović: Žičara Kotor – Lovćen ubjedljivo najbolji projekat u istoriji Crne Gore kada je u pitanju promocija turizma
Žičara – Boka Kotorska – foto Boka News

Na drugi rođendan žičare možemo konstatovati da je do sada ukupno posjetilo preko 650.000 turista i da u 2025. godini, u odnosu na prethodnu, zabilježen rast broja putnika od čak 50 odsto. Izvjesno je da već sljedeće godine žičara očekuje milionitog putnika, što predstavlja impresivan učinak, istakao je Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA.

On se oglasio povodom dvije godine od otvaranja žičare Kotor – Lovćen.

Abazović je, prema saopštenju GP URA, kazao da je, iako država u ovom trenutku prolazi kroz izuzetno težak period izazvan požarima koji danima bukte širom zemlje, kao i slabijom turističkom sezonom i određenim problemima koje je proizvela nova vlast, želio sa građanima da podjeli lijepe vijesti.

“Čestitam žičari Kotor – Lovćen drugi rođendan. Nakon decenija praznih obećanja, prije tri godine, zajedno sa gradonačelnicima Cetinja i Kotora, Nikolom Đuraškovićem i Vladimirom Jokićem, kao i predstavnicima investitora, označili smo početak radova čime je pokrenut, a kasnije i realizovan ovaj istorijski projekat u turističkoj infrastrukturi. San mnogih generacija je postao java”, dodao je Abazović.

Bivši premijer je dodao da kako vrijeme prolazi, sve veće je zadovoljstvo što potvrđuju ispravne odluke prethodne Vlade koje su vodile ka tome da dobije priliku da kao predsjednik Vlade postavi kamen temeljac 13. jula 2022. godine i da se, kako je kazao, u rekordnom roku, kako se i dogovorilo, za godinu dana otvori žičara na zadovoljstvo svih.

“Radi se o ubjedljivo najboljem i najvećem projektu u istoriji Crne Gore kada je u pitanju promocija turizma”, naznačio je Abazović dodajući da nakon preuzimanja trajektne linije Kamenari – Lepetane, koja je državi donijela ogromne prihode, ovo je bila još jedna velika pobjeda za Crnu Goru, njenu ekonomiju i turizam.

“Koncesiona naknada, PDV, zaposlenost, a naročito promocija zemlje, čine ovu priču toliko posebnom za državu, a mene neizmjerno ponosnim što sam kao premijer učestvovao aktivno u realizaciji ove investicije, istakao je Abazović.

Žičara Kotor – Lovćen

“U ovom trenutku dok su misli i molitve uz naše vatrogasce, dobrovoljce i građane koji aktivno učestvuju u borbi protiv požara, apelujem da, kada sve ovo prođe, budemo svi mudriji, pravedniji i posvetimo se konačno razvojnim temama od značaja za sve građane”, saopštio je Abazović dodajući da na primjeru ovog projekta se pokazalo kako se upravlja, djeluje efikasno i radi strateški u korist nacionalnih interesa. Jednostavno dokazalo se da može Crna Gora”, dodao je on.

Lider GP URA je čestitao i zahvalio svima koji su pomogli realizaciju projekta koji je omogućio da, kako je kazao, danas imamo ovako prestižan objekat koji ostavlja bez daha svakoga ko ga posjeti i čini da turisti nose naljepše uspomene i iskustva iz Crne Gore, da je pamte vječno po nečemu jedinstvenom i lijepom.

Most prijateljstva između Herceg Novog i Jacksona: Sporazum kao nastavak vjekovnog nasljeđa iseljenika iz Herceg Novog

0
Most prijateljstva između Herceg Novog i Jacksona: Sporazum kao nastavak vjekovnog nasljeđa iseljenika iz Herceg Novog
Most prijateljstva između Herceg Novog i Jacksona

Prijateljstvo između Herceg Novog i kalifornijskog grada Džekson (Jackson) ozvaničeno je potpisivanjem Memoranduma o saradnji, čime su potvrđene veze koje ova dva grada njeguju još od početka 19. vijeka.

Potpisnici su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, i gradonačelnik Džeksona, Stiv Meklin (Steve McLean).

Prije više od dva vijeka, vođeni potrebom da svojim porodicama obezbijede bolji život, jedan broj iseljenika iz Herceg Novog našao je svoj novi dom u Džeksonu, tada rudarskom gradu. Oni su, zajedno sa svojim sunarodnicima, među kojima je bilo i Trebinjaca, predvođeni Svetim Sevastijanom Džeksonskim i Sasovićkim (kanonizovan 2015. godine), sagradili prvu pravoslavnu crkvu na tlu Sjedinjenih Američkih Država. Crkva Svetog Save upisana je u Nacionalni registar istorijskih mjesta SAD-a 1986. godine.

Sveti Sevastijan, potomak je Dabovića iz Sasovića, porodice koja je sa parohom crkve Svetog Save u Džeksonu, Markom Bojovićem, inicijator ideje povezivanja dva grada i dva naroda – istakao je, uz zahvalnost, predsjednik Katić.

„Na osnovu toga je grad Džekson još prije šest godina uputio inicijativu za uspostavljanje saradnje, što je Opština Herceg Novi sa zadovoljstvom prihvatila. Ovaj sporazum predstavlja samo prvi korak u uspostavljanju naših odnosa, a sljedeći je i zvanično bratimljenje dva grada“, kazao je Katić.

Most prijateljstva između Herceg Novog i Jacksona

Kako je naveo, vjeruje da je izgrađen most koji će donijeti mnogo dobra objema zajednicama i ojačati dosadašnju dobru saradnju Crne Gore i SAD-a.

„Naša dva grada imaju brojne potencijale koje vrijedi dalje razvijati i nadograđivati. Tu prvenstveno mislim na saradnju u oblastima kulture, turizma, sporta, privrede, duhovnog života, ali i prijateljskih posjeta i druženja. Neka naše prijateljstvo bude nastavak onoga što je započeto prije više od dva vijeka – budimo primjer kako nas istorija može spajati, a zajedničke vrijednosti voditi ka boljoj budućnosti“, poručio je Katić i najavio da će, u čast misionarskog djela Svetog Sevastijana, biti pokrenuta inicijativa da se po njemu nazove put koji povezuje Donje i Gornje Sasoviće.

Uz zahvalnost na prijateljskom dočeku u Herceg Novom, gradonačelnik Meklin podsjetio je da povezanost dva grada traje još od 1800. godine.

„Prema definiciji pobratimskih gradova, to je sporazum između dva grada, u našem slučaju tri grada, često iz različitih zemalja, sa ciljem promocije kulturne, obrazovne i ekonomske razmjene. U našem konkretnom slučaju, ovaj sporazum ima mnogo dublje značenje, jer Džekson ima bogatu kulturu i vezu sa Herceg Novim i Trebinjem. Na kraju, Džekson ne bi bio ono što je danas da nije bilo naše zajedničke istorije sa vama“, kazao je Meklin, najavljujući potpisivanje sporazuma i sa Trebinjem.

Potpisivanju su prisustvovali predsjednik Skupštine opštine, Miloš Konjević, potpredsjednik Opštine, Ivan Otović, državni sekretar za ekologiju, održivi razvoj i razvoj sjevera, Nenad Vitomirović, poslanik Jovan Subotić, šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade SAD u Crnoj Gori, Stiven E. Drajkorn, odbornici, predstavnici sveštenstva, sekretari i direktori opštinskih preduzeća.

Zenta prvi put dokumentovana 111 godina od potonuća

Zenta prvi put dokumentovana 111 godina od potonuća
Zenta

Na tačno 111 godina od potonuća, u okviru projekta “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore”, tim Centra za arheologiju Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore i Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore dokumentovao je ostatke austrougarske krstarice SMS Zenta. Ova legendarna olupina prvi je put precizno dokumentovana savremenom tehnologijom.

SMS Zenta bila je austrougarska laka krstarica, ponos svoje klase, nazvana po gradu Senti. Tokom službe plovila je od Dalekog istoka, gdje je učestvovala u Bokserskom ustanku u Kini, pa sve do Južne Amerike i Afrike. Elegantna, 97 metara duga krstarica, na samom početku Prvog svjetskog rata, u avgustu 1914. godine, dobila je posljednji zadatak, da patrolira i blokira obalu Crne Gore.

Zenta 3D Scene

Njen kraj bio je dramatičan. Prije 111 godina, kobnog 16. avgusta 1914. godine, Zenta se našla sama pred nadmoćnom francusko-britanskom flotom koja je sa juga uplovila u Jadran. Borba se pretvorila u vatreni pakao, neprijateljski projektili probili su trup, a more je počelo gutati brod. Uprkos nemoćnom topovskom naoružanju, 308 članova posade pružalo je otpor, tokom čega je polovina stradala. Zenta je potonula nedaleko od Petrovca, a oko 139 mornara, uključujući i komandanta Pola Pahnera, domoglo se obale, gdje su ih zarobile crnogorske snage.

Mjesto njenog počinka otkriveno je tek 2001. godine, kada su ronioci beogradskog kluba Triton, Mirko Bevenja, Vlatko Taleski, Aleksandar Ljuština, Živojin Stojankić, Uroš Filipović i Tanja Novaković, prvi put zaronili i identifikovali olupinu. Poseban doprinos očuvanju sjećanja i prikupljanju istorijskih činjenica o Zenti dali su novinar i publicista Siniša Luković te istraživač i tehnički ronilac Dragan Gačević.

Prvo “in-situ” dokumentovanje lokaliteta olupine Zenta, koji je prema UNESCO Konvenciji iz 2001. godine zvanično arheološki lokalitet, obavljeno je pomoću multibeam echosounder (MBES) sistema NORBIT iWBMS, montiranog na istraživačkom plovilu Sejong, kojim upravlja Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Ova vrhunska oprema omogućila je precizno trodimenzionalno mapiranje brodoloma koji miruje na dubini od oko 72 metra.

Na ovom poduhvatu radili su hidrografi Luka Ćalić i Radovan Kandić i podvodni arheolozi Filip Popović i Darko Kovačević. Rezultat rada je 3D model koji stvara osnovu za naučno proučavanje i digitalno praćenje promjena na lokalitetu. Inicijativa za zaštitu ovog lokaliteta, podnesena 2022. godine, prihvaćena je od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Projekat “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” ima za cilj da savremenim tehnologijama i multidisciplinarnim pristupom istraži, dokumentuje i predstavi javnosti bogato nasljeđe crnogorskog podmorja. Ishod projekta je formirana baza podataka podvodne kulturne baštine Crne Gore, koja je uključena u novi prostorni plan. Koncept projekta podržao je UNESCO Sekretarijat za podvodnu kulturnu baštinu, a Centar za arheologiju Univerziteta Crne Gore dio je UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju.

Katić: Filmski festival u Herceg Novom – stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore

0
Katić: Filmski festival u Herceg Novom – stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore
Stevan Katić

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (FFHN-MFF) predstavlja ključni stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore, jer svojom tradicijom, kvalitetom, regionalnim i međunarodnim ugledom doprinosi promociji grada i države, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

„Filmski festival je definitivno manifestacija od posebnog značaja, ne samo za Herceg Novi, nego i za državu Crnu Goru“, rekao je Katić u intrevjuu za PR Centar.

U posljednjih nekoliko godina, termin održavanja festivala pomjeren je sa početka na kraj avgusta, čime se, prema riječima predsjednika Opštine, dodatno pojačava turistički efekat ove manifestacije.

Opština Herceg Novi je, kako je podsjetio, bila među osnivačima festivala, dok je prije petnaestak godina FFHN-MFF zvanično proglašen manifestacijom od državnog značaja. Danas se realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, što, kako je naglasio Katić, daje dodatnu težinu i doprinos razvoju same manifestacije.

„Podrška Opštine je iz godine u godinu sve snažnija. Očekujemo da ovogodišnje izdanje bude još kvalitetnije, a cilj nam je da se festival pozicionira kao lider u filmskoj industriji regiona“, kazao je Katić.

FFHN 2025.

Prema njegovim riječima, Herceg Novi se kroz festival dodatno brendira kao grad filma.

„Mnoge poznate ličnosti iz regiona, glumci i reditelji, borave i posjeduju nekretnine u ovom gradu, što značajno doprinosi njegovoj vidljivosti i promociji. Kada dođete u Stari grad za vrijeme festivala i vidite toliki broj poznatih imena – glumaca, reditelja, scenarista, to je ogroman benefit za grad“, rekao je Katić.

Podsjetio je da se, uz festival filma, Herceg Novi ponosi bogatom kulturnom scenom tokom cijele godine: od Praznika mimoze, preko Festivala klapa, Gitar arta, Strip festivala, Dana klasične muzike, pa sve do festivala opere, što ovaj grad čini jednim od najznačajnijih kulturnih centara u regionu.

„Prošle godine je u okviru Filmskog festivala organizovan i „Montenegro Film Rendezvous“, događaj koji je okupio profesionalce iz filmske industrije i dao dodatnu vrijednost festivalskom sadržaju. Ove godine planirano je i prikazivanje televizijskih serija u okviru posebne “TV Niše”, što će biti prvi put da se ovakav sadržaj uvrsti u program“, naveo je Katić.

Ukazao je i na sve veće interesovanje međunarodnih produkcija za snimanje u Herceg Novom.

„Već sada počinje snimanje nove regionalne TV serije koja će se snimati preko dva mjeseca kod nas, sa jakom glumačkom postavom iz regiona“, naveo je Katić.

Herceg Novi, ističe Katić, ima značajan broj mladih i talentovanih umjetnika – glumaca, reditelja, scenarista, koji su već ostvarili zapažene uspjehe.

„To potvrđuje ulogu grada kao značajnog faktora u razvoju crnogorske i regionalne filmske industrije“, zaključio je Katić.