Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu maslinarstvo.
Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala i sistema za navodnjavanje, uključujući pumpe za vodu, pripremu nekultivisanog zemljišta za sadnju, revitalizaciju maslinjaka, podizanje podzida u cilju sprečavanja erozije i upravljanje biljnim otpadom.
Minimalna visina investicije je 500 EUR-a.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada EUR, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada EUR.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Uslovi za podršku, kao što su minimalna površina zasada, gustina biljnog sklopa, prijem sadnica, minimalna vrijednost investicije za podršku i slično, definisani su specifičnim kriterijumima prihvatljivosti.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.
Za investicije koje zahtijevaju prethodno odobravanje, korisnici podrške mogu podnijeti zahtjev do 1. jula.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.
Šanse da zakon o stalnom sezoncu, koji je još na javnoj raspravi, zaživi ove godine, su minimalne, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
On je za Radio Crne Gore kazao da se sa tim aktom uveliko kasni, ali je poručio da nam uskoro neće ni trebati takva kategorija zaposlenih.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica skeptičan je da ćemo uspjeti da primijenimo to zakonsko rješenje u ovoj godini, prenosi portal RTCG.
On je kazao da ima prednosti u nacrtu zakona, no primjećuje i nedostatke – manjak kvalifikovane radne snage naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, što kako ističe neće riješiti suštinski problem.
Iako je ljetnja turistička sezona na pragu i očekuje se veći dolazak posjetilaca za predstojeće praznike, još nemamo zakon o stalnom sezoncu. U fazi je nacrta i na javnoj raspravi je do 20. aprila.
Radulović je kazao da svi koji se, kako kaže, ozbiljno bave turizmom, već pripremaju narednu sezonu 2026.
“Za ovu godinu, ovakvu stvar je nemoguće sprovesti. Debelo, debelo su zakasnili. Nama još malo pa neće trebati sezonci, jer mi smo počeli da uzimamo, ne ja, nego redom svi stalne radnike, malo, po malo ići ćemo puniti sva ta mjesta, nećemo imati potrebe uopšte za sezonskim radnicima”, rekao je Radulović.
Mikavica je kazao da je siguran i sve da se usvoji zakon u kratkom roku neće dati rezultate u ovoj sezoni.
“Da se iz radnog odnosa između poslodavaca i sezonskih radnika prepoznaju kao nešto što je dobro i što bi moglo da se nastavi iduće godine, uz korišćenje ovih benefita, koje nam sad donosi zakon o stalnom sezoncu”, naveo je Mikavica.
Zakon o stalnom sezoncu, smatra Radulović, bio bi valjan i održiv ako bi država dijelimično preuzela obaveze plaćanja sezonaca u periodu kada nijesu angažovani.
“Ne cijeli platu ali neku sumu moraju da izdvoje, i to je uradila Slovenija. I onda bi to imalo smisla”, kazao je Radulović.
Sa druge strane, Mikavica podcrtava da ima prednosti u tom zakonu. Prije svega ističe što će procedure za zapošljavanje biti jednostavnije, što će radnici imati socijalnu sigurnost, odnosno osiguranje i radni staž i kada ne rade. Ipak, kako je poručio, da neće riješiti suštinski problem, a to je nedostatak radne snage.
“Nedostajuće kvalifikovane radne snage. Nju ipak moramo tražiti prije svega u regionu, a bogami za određene djelatnosti i šire od toga”, naveo je Mikavica.
Radulović smatra da bi bilo efikasno kada bi država formirala poseban fond iz kojeg bi se finansirala dodatna obuka ili prekvalifikacija radnika u periodu dok ne rade.
Sagovornici su zaključili da je ključno za ovu sezonu da se pojednostave procedure za dobijanje radne dozvole, jer mnogi stranci, kako su rekli, budu vraćeni sa granice jer u našim institucijama nijesu završeni neophodni papiri.
Kada rade Sopot i Spila i čim je velika slatka voda, riba bježi u dubinu, ali ribati se mora svaki dan kad je lijepo vrijeme i mirno more, kažu Dušan i Savo, penzionisani pomorci
Grupa pasioniranih ribolovaca svakodnevno se okuplja na obali Risna, duž parapeta u samom centru mjesta, iza autobuskog stajališta, svojim žamorom i zabacivanjem udica dajući živost ovom malom, istorijski i kulturološki značajnom mjestu. Uglavnom su to penzionisani pomorci, mještani, koji njeguju ribolov kao način življenja, prenoseći ljubav za ovaj lijep i koristan hobi i na svoje potomke.
Risan je posebno lijep poslije obilnih kiša, kada nabujaju vodeni tokovi sa brda, pa vrelo Sopot uzavri pjenušavim pritokama, a rijeka Spila sa brojnim okolnim slapovima nadođe ubrzano prilivajući se u more, ali tada riba, kažu ribari, bježi u dubine. Ipak ne odustaju, nego uporno zabaciju udice, napajajući dušu pogledom na mreškavu morsku površinu.
-Ljeti smo Dule, Boško i ja skoro svako jutro ovdje kad je fino vrijeme – pobacamo štapove, udice, što udari-udari. Kad zazvoni zvonce na udici većinom se hvata orada, rombun, brancin, po koja sopa, cipol… Danas slabo, zato što je previše mutno, radi Sopot, radi Spila i čim je velika slatka voda, riba bježi u dubinu. A i radnici na gradilištu hotela Teuta kamionima voze kamenje, pijesak i onda to ribu tjera. Trajekt sa građevinskim materijalom takođe stvara trenje u vodi i to ribu takođe plaši. To je problem, isto kao kad kruzeri uđu u Kotorski zaliv, od tih vibracija ribe bježe, kao čeljade, kaže u opuštenom razgovoru mještanin Savo Šuša, koji je svojevremeno radio na vojnom brodu “Galeb”, a sada je penzioner. Podijelio je sa nama zanimljiv doživljaj u koritu Spile.
-Hobotnicu od deset ipo kila uhvatio sam kod rijeke Spile u oktobru, kad je bila skoro presušila, đeca su je vidjela, a ja sam skočio dolje i rukama sam je potezao. Vuče ona, vučem ja…ali isplatilo se, prodao sam je u lokalnom restoranu, kaže Savo i dodaje da je danas sve manje ribe. Bacaju se velike mreže, parangali, ali, pošto se kažnjava, to se u zadnje vrijeme malo smanjilo. Skreće pažnju da je cijena dozvole za sportski ribolov povoljna – za godinu dana košta 40 eura, a može da se podigne u prostorijama Kluba za sportski ribolov na moru “Ama” u Kostanjici.
Risan – foto Boka News
Primjećuje da ima dosta djece koja hoće da ribaju, među njima su i njegov sin i prijateljev unuk…Kaže da je to bolje nego da budu “na telefone i kompjutere”, te predlaže da u Risnu na ljeto organizuju neku školu ribanja “da se djeca malo kultivišu i da se ekološki senzibilišu”.
Blizu obale u samom centru Risna živi i Savov prijatelj Duško Živković, upravitelj stroja u penziji, kome je ribarska “posta” skoro pa ispred kuće.
-Koristim tehniku udičarenje sa obale uz različite mamce – živa riba, gambori, lignje, sir (“švedski sto”, smije se), uglavnom ciljam na orade, ali desi se i da ulovim cipole, koji vole hljeb. Bude po neka orada do dva kila, nedavno sam baš ovdje ulovio jednu. Na varalicu takođe ide sve – ama, brancin, nisu baš izbirljive. Jedan moj prijatelj ulovio je kod Lipaca oradu od tri ipo kile, ali je bivalo i po tri-četiri komada na dan, ne tako velikih. Najbolji ulovi se dešavaju tokom proljeća i ljeta, kaže Živković i objašnjava da u grupi koja redovno silazi na obalu ima oko desetoro ribara, među kojima ima i mlađih, a pridruži im se povremeno i po koja žena.
U Risnu živi pola vijeka, a toliko se vremena bavi i ribolovom, kako mu je posao tokom godina plovidbe to dozvoljavao.
– Kad sam dolazio s broda, onda sam mogao da se bavim ribanjem, a sad sam već deset godina u penziji i svaki dan sam uz obalu kad god je vrijeme lijepo, samo da nije vjetar, vlaga ne smeta ništa. Važno je da je tiho, tada riba dobro grize, kaže Dušan i dodaje da u Risnu ima puno pomoraca, ali nemaju mnogo prilika da se druže, sem ovako na ribanju.
-Današnjim pomorcima je lakše, mi smo plovili po godinu dana, devet mjeseci, a sad je četiri mjeseca maksimum. Plovio sam za “Jugotanker” Zadar osam godina, a onda sam otišao na strane brodove. Bio sam u Singapuru, jedno vrijeme sam bio i tehnički inspektor. U najgore vrijeme sam otišao vanka, kad su bile sankcije, kada nisu radile banke i novac je bio problem, ali snalazio sam se, kao i svi mi pomorci sa ovog prostora – kad dođe neki brod sa našim pomorcima, mi im damo pare, a oni jave našim ženama, tako smo radili u ta teška vremena, sjeća se Živković.
U Risan je došao 1964. godine iz Pule, gdje je završio pomorsko mašinstvo u vojnoj školi. Ovdje se oženio Bokeljkom, osnovao porodicu. Ponosan je na svog sina koji je već deset godina pomorski kapetan. Srećan je što ima unuka i praunuka. Primjećuje da mladi u Risnu nemaju velikih perspektiva za život i napredak, “ali je Kotor blizu, pa prolaze nekako.”
Zaključuje da je ribanje korisno i zdravo, kao aktivan odmor, meditacija i uživanje uz obalu.
Papa Franjo umro je jutros u 89. godini života, objavio je Vatikan.
“Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal Kevin Farrell u izjavi koju je Vatikan objavio na svom Telegram kanalu.
Umro je u Domu sv. Marte.
Jučer se pojavio pred vjernicima
Papa Franjo jučer se, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio: “Sretan Uskrs”. Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona bazilike svetog Petra mahnuo tisućama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim pljeskom.
Ove godine, prvi put otkako je 2013. izabran za papu, Franjo je propustio većinu obreda Velikog tjedna, uključujući i uskrsnu bdjenje u subotu navečer, gdje je služenje mise prepustio kardinalima. Unatoč svemu, na Uskrs se nakratko pojavio unutar bazilike, gdje je pred okupljenima izmolio kratku molitvu i djeci podijelio slatkiše. Na jučerašnjem pojavljivanju djelovao je vrlo krhko i iscrpljeno, a okupljenima je samo rekao: “Draga braćo i sestre, sretan Uskrs.”
Aerodrom Mostar u 2025. godini očekuje značajno povećanje broja putnika, a prema mišljenju direktora Marka Đuzela, mostarski aerodrom ove će godine zasigurno nadmašiti rekordnu 2012. godinu kada je zabilježeno 78.000 putnika.
– Ove godine imamo rekordan broj redovnih linija. Uz Zagreb i Beograd, koji su cjelogodišnje linije, od šestog mjeseca kreće i Istanbul, a od 2. svibnja imat ćemo ukupno 15, odnosno 11 poveznica iz Zračne luke Mostar. S kompanijom Sky Alps to su München, Bari, Napulj, Palermo, Bergamo i Rim, Eurowings će letjeti za Stuttgart i Düsseldorf, a AJet za Istanbul. Za ovu godinu završili smo sve dogovore i već polako slažemo zimsku sezonu – kazao je Đuzel za Fenu.
Novost je da će od juna Mostar biti povezan izravnom zračnom linijom s Istanbulom, a prvi let aviokompanije AJet na relaciji Mostar – Istanbul planiran je za 4. juna te će prometovati redovito svake srijede tijekom cijele godine.
Linija za Istanbul kreće od mjeseca lipnja, a karte su u prodaji već mjesec dana. Naš je cilj bio prvenstveno uspostaviti ljetni red letenja, međutim, očito je popunjenost solidna pa je već pušten u prodaju i zimski red letenja. U sljedećoj fazi cilj nam je povećati broj frekvencija, odnosno uvesti minimalno dva leta sedmično za Istanbul – naglasio je Đuzel.
Dodao je kako je zanimanje za liniju s Istanbulom vrlo dobro te da očekuju kako će to biti jedna od najtraženijih destinacija.
Možemo reći da je Beograd dosad bio destinacija broj jedan, međutim, Istanbul je sada pozitivna priča i očekujemo da bi to mogla postati rekordna destinacija za Mostar – kazao je direktor mostarske Zračne luke.
Istaknuo je kako će uvođenje novih linija i povećanje broja putnika pozitivno utjecati na razvoj turizma, ali i na druge gospodarske sektore u Mostaru i Hercegovini.
– Kada se govori o subvencioniranju Zračne luke Mostar, u analizama se uvijek naglašavalo kako se na svaki uloženi euro subvencije vraća šest eura. Ove godine očekujemo više od 70 tisuća putnika, a kada se uračunaju noćenja, potrošnja u restoranima, plaćanje raznih taksi, jasno je da će to imati značajan financijski utjecaj na turizam, a ne treba zanemariti ni druge gospodarske segmente – ocijenio je Đuzel.
Mostarska zračna luka prošle je godine udvostručila broj putnika u odnosu na 2023. godinu, a ove godine očekuje rekordne brojke.
– U 2023. godini imali smo 20 tisuća putnika, 2024. godine broj je povećan na 50 tisuća, a ove godine očekujemo između 70 i 80 tisuća putnika. Teško je točno procijeniti u ovom trenutku, ali vjerujemo da će 2025. godina nadmašiti rekordnu 2012. godinu kada je kroz Zračnu luku Mostar prošlo 78 tisuća putnika – zaključio je Đuzel.
Prema izvješću Clarksons Researcha, oko 18% svjetske pomorske trgovine trenutno je pod utjecajem carinskih nameta, što predstavlja nagli skok u odnosu na samo 4% u ožujku. Ovaj rast posebno se povezuje s nedavnim trgovinskim potezima američke administracije.
Najveći utjecaj dolazi iz SAD-a, gdje je najavljena nova runda carina prema više zemalja. Iako je uvedena privremena odgoda od 90 dana, čini se da se ovaj potez koristi kao alat u pregovorima za bolje trgovinske sporazume. Međutim, posljedice su već vidljive u brodarskom sektoru, piše Safety4Sea.
Clarksons također navodi da prosječna carina na uvoz u SAD trenutačno premašuje 23%, dok se ta brojka smanjuje na oko 7,5% ako se izuzmu pošiljke iz Kine. Ovo dodatno komplicira logističke planove pomorskih tvrtki, posebno onih koje opslužuju transpacifičke rute.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovi trgovinski potresi mogli dugoročno destabilizirati određene trgovačke tokove, dok brodarske kompanije sve češće moraju prilagođavati svoje rute i troškove poslovanja.
U takvoj situaciji, fleksibilnost i brza prilagodba postaju ključni za sve sudionike u pomorskoj industriji, od brodara do špeditera i logističkih operatera.
Prema nezvaničnim podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore, 17. aprila u Crnoj Gori je boravilo 32.203 turista, što je 7,36 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Prema istim podacima najveći broj turista je iz regiona, Njemačke, Turske, Izraela, Francuske i Velike Britanije.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović ističe da u kontinuitetu sprovode i ankete turističke privrede kako bi vidjeli kakve su najave i rezervacije za sezonu.
„Početkom aprila smo odradili anketu turističke privrede i pitali ih kakva su njihova očekivanja od ove ljetnje turističke sezone. Prema rezultatima ankete najveći broj ispitanika je u ovom trenutku zadovoljan najavama – njih 92,8 odsto, dok 7,2 odsto njih u ovom trenutku nije zadovoljno najavama. Najveći broj najava imaju sa tržišta regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali bilježe dobre najave sa tržišta Izraela, Turske i Kine. Kada su upoređivali ovogodišnje najave sa prošlogodišnjim, najveći broj ispitanika, 57 odsto njih, je kazalo da su najave na nivou prošle godine, dok 17 odsto njih smatra da su najave bolje u odnosu na prethodnu i 2019. godinu,“ navela je Vujović.
Vujović napominje da je dobra avio-povezanost ključ dobre ljetne turističke sezone.
„Prema najavama Aerodroma Crne Gore imaćemo prilično dobru povezanost sa tržištima Velike Britanije, Francuske i Njemačke koja su od strateške važnosti za nas. Aerodrom Tivat će ove sezone imati oko 50 avio-linija. Najznačajnija novost je što će niskobudžetna španska avio-kompanija Vueling od prvog jula uvesti letove na relaciji Tivat – Barselona. Aerodrom Podgorica će imati oko 45 avio-linija, a neki od noviteta su Prag, Brno i Baku, kao i čarteri Kairo i Madrid,“ navela je predstavnica NTOCG.
U pravcu unapređenja avio-povezanosti Nacionalna turistička organizacija nudi i podsticajne mjere.
„I ove godine smo pripremili podsticajne mjere za unapređenje organizovanih avio-dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima. Posredstvom ovih mjera smo tokom prethodnih godina unaprijedili saradnju sa najvećim britanskim turoperatorom Jet2holidays koja je rezultirala otvaranjem novih letova iz Birmingema i povećanjem kapaciteta postojećih letova ove kompanije. Smatra se da je doprinos ove kampanje BDP-u iznosio oko 2,7 miliona eura, imajući u vidu veliki broj rezervacija posredstvom ove kompanije,“ navela je Vujović.
NTOCG je pripremila i podsticajne mjere koje se tiču unapređenja MICE turizma u Crnoj Gori.
„Novitet je što smo pripremili još dvije podsticajne mjere čije usvajanje čekamo. Jedna se odnosi na organizaciju studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija sa emitivnih tržišta, a druga podsticajna mjera se tiče partnerstva sa turoperatorima i turističkim agencijama pri promociji Crne Gore, što vjerujemo da će sigurno doprinijeti boljoj saradnji naše privrede sa turoperatorima,“ navela je predstavnica NTO.
Nacionalna turistička organizacija je od početka godine imala i veliki broj promotivnih aktivnosti. NTO se predstavila na sajmovima u Njujorku, Madridu, Rigi, Ljubljani, Beogradu, Banjaluci, kao i na jednom od najznačajnijih i najvećih turističkih sajmova – sajmu u Berlinu.
„U toku su pripreme za specijalizovani sajam kongresnog turizma, sajam IMEX u Frankfurtu, ali i za sajam u Šangaju. Ove godine, kao i prošle, najveći pojedinačni iznos iz budžeta po aktivnostima biće opredijeljen za digitalne kanale promocije, naročito kroz kampanju koju smo lansirali prethodne godine Uncover your wild side, koja će biti prilagođena i za tržište regiona, a primarno je fokusirana na Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku. Očekuje nas veliki broj aktivnosti i na unapređenju kvaliteta turističke ponude kroz projekat Integralno upravljanje kvalitetom u destinaciji i uvođenje oznake kvaliteta Montenegro Quality,” najavila je Vujović.
Zračne uzbune oglasile su se diljem Ukrajine u ponedjeljak rano ujutro, samo nekoliko sati nakon isteka uskrsnog primirja.
Kremlj: Primirje više nije na snazi
Prema izjavama glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, koje prenosi agencija TASS, uskrsno primirje koje je Rusija jednostrano proglasila u Ukrajini od danas više nije na snazi.
Peskov je napomenuo da predsjednik Putin nije naredio njegovo produljenje. Novih priopćenja ni ruske ni ukrajinske strane nema.
Zračne uzbune u Sumiju, Harkivu, Zaporižji, Donecku i Dnipru
Zračne uzbune oglasile su se diljem Ukrajine u ponedjeljak rano ujutro, samo nekoliko sati nakon isteka uskrsnog primirja. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo upozorilo je na prijetnju od ruskih zračnih napada u pograničnoj regiji Sumi te u Harkivu, Zaporižji, Donecku i Dnipru. Eksplozije su zabilježene na nekoliko lokacija, no zasad nema informacija o šteti ili žrtvama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jednostrano je proglasio 30-satno primirje na Uskrs, koje je trajalo do ponoći po moskovskom vremenu. Moskva i Kijev razmjenjivali su optužbe za kršenja primirja, a obje strane izvijestile su o masovnim napadima dronovima i topništvom.
Washington je rekao da bi pozdravio produljenje primirja, a predsjednik Volodimir Zelenski nekoliko je puta ponovio spremnost Ukrajine da prekine napade na 30 dana u ratu. No Putin, koji je pokrenuo rusku invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., nije izdao naredbu za produljenje uskrsnog prekida vatre.
Kotor – Na inicijativu predsjednika HGD CG, Mirka Vičevića protekle sedmice održan je sastanak UO HGD-a i uredništva Hrvatskog glasnika, na kome je predsjednik Društva, prisutne upoznao sa odlukom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju Hrvatskog glasnika za strateški projekat.
“Ovo je za nas strateški važna odluka jer smo u najvećoj mjeri, dugoročno na godišnjem nivou, riješili problem finasiranja Hrvatskog glasnika, jedinog tiskanog medija Hrvata u Crnoj Gori. Ovom prilikom posebno bih se zahvalio Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i predsjedniku Zvonku Milasu kao i savjetniku Milanu Bošnjaku, koji su prepoznali značaj i napor svih članova koji su doprinjeli da ovaj projekat opstane kao jedan od najznačajnijih u očuvanju identiteta Hrvata u Crnoj Gori. Ova odluka je i priznanje za naš kontinuirani rad, te nas u potpunosti relaksira i obavezuje u narednom periodu, a dolazi upravo u godini kada planiramo da na prigodan način obilježimo jubilarni 200. broj Hrvatskog glasnika i 24 godine od osnivanja HGD CG” – kazao je Vičević.
Hrvatski glasnik – Uredništvo
Članovi UO HGD-a i uredništva HG izrazili su zadovoljstvo na koji način su čitaoci prihvatili novo redizajnirano izdanje i urednički pečat Nikole Dončića sa suradnicima.
Na sastanku su analizirane aktivnosti HGD-a od početka godine, te je utvrđen plan i program aktivnosti u narednom periodu, kao i dinamika štampanja Hrvatskog glasnika do kraja godine, sa akcentom na jubilarni 200. broj koji je planiran da izađe iz štampe krajem 2025. godine.
Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje 2025. godine, Omladinski tim Tivat, u saradnji sa mladima iz NVO Naša Akcija i organizacije Boundless Life, kao i u okviru ekoloških aktivnosti Osnovne škole “Drago Milović”, organizovao je u subotu, 19. aprila, akciju oslikavanja murala sa ekološkom tematikom.
Mladi volonteri, zainteresovani za očuvanje životne sredine i unapređenje školskog prostora, pridružili su se ovoj akciji. Osim novog murala na ulazu u školu, učesnici su obnovili i stari mural delfina na prednjem zidu škole te izradili NTC sadržaj na bočnom podpornom zidu.
Naša akcija
Ova inicijativa predstavlja dio šireg akcionog plana Osnovne škole “Drago Milović” u procesu sticanja statusa eko-škole, a time i dobijanja Zelene zastavice – međunarodnog priznanja za posvećenost održivom razvoju i zaštiti životne sredine. Prisutni su izrazili zadovoljstvo što mogu doprinijeti stvaranju ljepšeg okruženja za učenike i lokalnu zajednicu.
Realizaciju ove aktivnosti podržava kompanija Montenegro Concierge DMC iz Tivta, koja se kroz svoje društveno odgovorno ponašanje zalaže za podršku ovakvim i sličnim inicijativama u gradu.
Naša akcija
Ovaj događaj ne samo da doprinosi estetici školskog prostora, već i podiže svijest o važnosti očuvanja prirode među mladima, čime se stvara temelj za odgovorniji odnos prema životnoj sredini u budućnosti.
