Službenici policije u Herceg Novom su uhapsili turskog državljanina E.G. (65) koji je na šetalištu u Igalu nožem ranio sunarodnika, saopštili su iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Herceg Novi u petak, postupajući po prijavi građana, u roku od 30 minuta locirali i uhapsili turskog državljanina koji je nakon verbalnog konflikta nožem povrijedio drugog turskog državljanina, i nakon toga pobjegao.
„U petak je oko 16 sati Dežurnoj službi OB Herceg Novi prijavljeno od građana da je na šetalištu u Igalu ispred jednog prodajnog objekta u vlasništvu turskog državljanina, došlo do verbalnog konflikta između istog i još jedne osobe, nakon čega je nepoznata osoba oštećenog povrijedila nožem i dala se u bjekstvo“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je oštećenom ukazana medicinska pomoć i da je konstatovana lakša povreda u predjelu stomaka od povreda zadobijenih nožem.
„Preduzimanjem daljih kriminalističko-operativnih mjera i radnji na rasvjetljavanju događaja identikovan je kao osumnjičeni turski državljanin E.G. nakon čega je ubrzo i lociran u naselju Kumbor, dok su policijski službenici na licu mjesta pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je E.G. odbacio nakon nanošenja povreda oštećenom“, dodaje se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, E.G. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda i on će danas uz krivičnu prijavu biti sproveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o morskom ribarstvu.
Kako je saopšteno, usvajanjem ovog zakona, koji je usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom Evropske unije stvoriće se uslovi za dugoročno održivo iskorištavanje ribljih resursa, detaljno uređenje privrednog, sportsko-rekreativnog i naučno – istraživačkog ribolova, bolja kontrola ribolovnih aktivnosti, veća zaštita riba drugih vodenih organizama i značajno unapređenje mehanizama za zaštitu, očuvanje i unapređenje riba i drugih vodenih organizama.
U Evropskoj uniji se veliki značaj pridaje regulisanju ove oblasti. Cilj zajedničke ribarske politike je da obezbijedi dugoročnu održivost ribarstva, ali i dostupnost hrane i pristojan životni standard za zajednice koje se bave ribarstvom.
– Zakon je predložen u cilju ispunjenja obaveza preuzetih u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, vezanih za Pregovaračko poglavlje 13- Ribarstvo. Pozitivni efekti predloženog Zakona su stvaranje osnova očuvanje ribljih zajednica, zaštita morskih ekosistema, unapređenje životnih uslova ribara. Uspostavljanjem pravila propisanih ovim Zakonom u značajnoj mjeri suzbiće se nelegaini ribolov – navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz Vlade, predloženi zakon ne prouzrokuje negativan uticaj u ovoj oblasti, već je pripremljen u cilju širenja mogućnosti za korisnike i regulisanja ove vrlo kompleksne oblasti Zajedničke ribarske politike. Takođe je naglašeno da primjena ovog propisa ni u kom slučaju ne može izazvati troškove gradanima i privredi, već upravo suprotno, danom ulaska Crne Gore u EU, dovešće do mogućnosti obezbjeđivanja dodatnih sredstava kroz Evropski fond za pomorstvo, ribarstvo.
Vlada je utvrdila i Predlog zakona o akvakulturi
Kako su poručili, donošenje ovog Zakona je neophodno radi usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u cilju primjene programa podrške za akvakulturu, uz podjelu nadležnosti i uspostavljanje procedura kakve su definisane propisima EU.
Školjke Boke – foto Boka News
– Ovim zakonom stvara se osnov za obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja oblasti akvakulture i uređuje se: dozvola i naknada za dozvolu u akvakulturi, ukidanje dozvole, područja za obavljanje dejelatnosti akvakulture, strane i lokalno neprisutne vrste u akvakuturi, procena rizika za životnu sredinu, lista uobičajeno korišćenih stranih i lokalno neprisutnih vrsta, podaci u akvakulturi, stavljanje na tržište proizvoda akvakulture, uz adekvatnu kontrolu sprovođenja djelatnosti akvakulture – saopšteno je iz Vlade.
Takođe, daju se osnove za donošenje nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture, kao i za obavljanje naučno istraživačkog rada u oblasti akvakulture. Definiše se i nadležno tijelo, savjetodavno tijelo kao i odbor za strane i lokalno neprisutne vrste u akvakulturi.
– Predložena zakonska rješenja doprinijeće razvoju sektora akvakulture i stvoriće bolje uslove za efikasno funkcionisanje svih učesnika uključenih u djelatnost akvakulture. Sve navedeno je u cilju postizanja veće konkurentnosti u sektoru akvakulture. Donošenje ovog zakona proisteklo je i iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU, a posebno imajući u vidu da u Crnoj Gori trenutno ne postoji jedinstveno zakonsko rješenje kojim je regulisana akvakultura kao jedna oblast, odnosno marikultura i slatkovodna kultura koju obuhvata jedinstveni zakon – navode iz Vlade.
Na poslednjoj sjednici utvrđen je Predlog zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se uređuju se način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere u sektoru ribarstva i akvakulture, kao i državna pomoć.
– Uvođenje strukturnih mjera neophodno je radi unapređivanja sektora ribarstva, promovisanja konkurentnog, ekološki i resursno održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, podsticanja sprovođenja mjera Zajedničke ribarske politike, kao i promovisanja ravnomjernog teritorijalnog razvoja područja gdje se obavljaju ribolov i akvakultura – pojasnili su iz Vlade.
Donošenje Zakona, dodaju, neophodno je radi usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u cilju primjene programa podrške za sektor ribarstva, uz podjelu nadležnosti i uspostavljanje procedura kakve su definisane propisima EU.
– Imajući u vidu navedeno, predložena zakonska rješenja doprinijeće razvoju ribarskog sektora i stvoriti bolje uslove za dodjelu sredstava podsticaja korisnicima. Zakon definiše i državnu pomoć koja se bazira na podršci iz nacionalnog budžeta i budžeta lokalnih samouprava, definiše način i uslove dodjele i vođenje evidencije – zaključili su iz Vlade.
Komandant Mornarice Vojske Crne Gore(VCG) kapetan fregate Milan Jevtović sastao se sa delegacijom Oružanih snaga (OS) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koju su predvodili komodor Kristofer Milner i načelnik Kancelarije za odbrambenu saradnju Ambasade Sad u Crnoj Gori Džozef Balard, saopšteno je iz Ministarstva odbrane (MO).
Tokom sastanka, dodaju, razgovarano je o toku i značaju velike NATO vježbe, “Defender Europe 25” (DE25) koju predvode OS SAD, a koja se realizuje i u barskom akvatorijumu i obuhvata koordinisane aktivnosti mornarica Crne Gore, SAD i Albanije.
-U fokusu razgovora bili su operativni ciljevi vježbe, unapređenje međusobne interoperabilnosti i jačanje partnerskih odnosa među saveznicima.
Delegacija je, zajedno sa predstavnicima Mornarice VCG, posjetila učesnike vježbe i brod Oružanih snaga Albanije “Oriku”, a prisustvovala je i demonstraciji sposobnosti brzih patrolnih čamaca mornarica Crne Gore i SAD.
“DE25“, jedna je od najznačajnijih vojnih vježbi koje predvode američke Oružane snage, okuplja 25.000 vojnika iz 30 zemalja, potvrđujući spremnost NATO da odgovori na bezbjednosne izazove na kopnu, moru i u vazduhu i brzo rasporedi snage širom Evrope u slučaju potrebe.
U sklopu DE25, MO i VCG su domaćini vježbe “Cyber Soko” čiji je cilj jačanje digitalne bezbjednosti, dok pripadnici 1. pješadijskog i Bataljona za podršku učestvuju na međunarodnim manevrima u Sjevernoj Makedoniji.
Naši eksperti za Hemijsko, biološko, radiološko, nuklearnu odbranu (HBRNO) takođe su dio internacionalnih snaga u sklopu vježbe-saopšteno je iz MO.
Najmanje 54.321 Palestinac ubijen je u genocidnom ratu Izraela od oktobra 2023. godine, saopštilo je u petak Ministarstvo zdravstva.
U saopštenju Ministarstva navodi se da je 72 tijela dovedeno u bolnice u posljednja 24 sata, dok je 278 ljudi povrijeđeno, čime je broj povrijeđenih u izraelskom napadu porastao na 123.770.
Mnoge žrtve su i dalje zarobljene pod ruševinama i na putevima jer spasioci ne mogu da dođu do njih, dodaje se.
Izrael je nastavio napad na Pojas Gaze 18. marta, odustajući od sporazuma o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika koji je stupio na snagu u januaru.
Dok se u Gazi intenzivira nemilosrdno i smrtonosno bombardovanje, porodice gladuju i uskraćuju im se osnovna sredstva za preživljavanje, prema podacima UN-a i humanitarnih agencija.
U novembru, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se suočava i s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata protiv enklave.
Turistička sezona već krenula punom snagom, i dok se jadranske plaže pune turistima, hoteli, restorani i kampovi pokušavaju organizirati radnu snagu kako bi izdržali pritisak najjačih ljetnih mjeseci.
Kao i prethodnih godina, domaći ugostitelji i hotelijeri sve se više oslanjaju na radnike iz susjednih zemalja, ali i iz dalekih krajeva poput Nepala i Filipina.
Ova pojava nije nova – već godinama se radnici iz regije, posebice Bosne i Srbije, zapošljavaju sezonski na hrvatskoj obali. No, čini se da je ova donijela novu dinamiku. Na društvenim mrežama pojavila se objava sezonskog radnika iz Istre koji tvrdi da domaći radnici više ne mogu doći do punog fonda sati jer se preferiraju radnici iz Azije.
“Radim svoju zadnju sezonu u Istri, riječ je o poznatoj hotelskoj kući. Svih ovih godina je situacija bila ok… sve do sada”, piše ogorčeni radnik.
“Personal nam je od ove godine većinom Nepalci, Tajlanđani, ja iz Hrvatske i svega nekoliko kolega iz Bosne… Poštujem sve i svakoga ali ne mogu i ne želim zatvarati oči na ovo što nam rade!”
Prema njegovim tvrdnjama, poslodavci selektivno raspoređuju radne sate: “Situacija s gostima nije najbolja i svi smo u minusu sa satima – svi osim kolega iz dalekih zemalja. Znači, oni rade svaki dan, šef ih stalno stavlja na raspored dok smo mi ostali slobodni jer za nas posla ‘nema’. Trpaju im sate kao ludi.”
Radnik navodi kako je u svibnju fond sati iznosio 176, no većina domaćih radnika nije došla ni do 100 sati.
“Za lipanj isto neće biti posla pa ćemo biti većinom slobodni i ići ćemo u minus koji će nam lijepo poskidati s zadnje plaće. Dok odemo doma imat ćemo krasni k… Osim dati otkaz, ništa mi drugo ne preostaje.”
Objava je izazvala brojne komentare korisnika Reddita, koji pokušavaju objasniti zašto poslodavci forsiraju strane radnike:
“Možda im je satnica manja, naravno da to rade namjerno”, kaže jedan komentator, dok druga korisnica dodaje: “Kad sam bila na sezoni, bila je tablica koju oni ne mogu razumjeti jer je na hrvatskom, ali da – doslovce imaju nižu plaću.” Neki komentari otišli su i u širu društveno-političku dimenziju: “Na parlamentarnim izborima smo rekli da nam je to okej. Zakon je bio predložen, a mi smo predlagatelje nagradili izbacivanjem iz Sabora. Dakle, većina Hrvata želi ovakvu situaciju.”
Jedan korisnik koji očito ima iskustva u građevini nadovezuje se: “Nepalci, Filipinci, Indijci… puno su sporiji od naših domaćih radnika, ali i jeftiniji. Iako naš čovjek bolje gradi i bolje mu objasniš, zaposle se stranci pa im moraš pokazivati rukama i nogama… ali sve to jer su jeftina radna snaga – ali nisu i bolja.”
U raspravu se uključio i korisnik koji podsjeća na širu ekonomsku sliku: “Dobrodošli u kapitalizam, gdje poslodavci pokušavaju uštedjeti svaku lipu na radnicima kako bi mogli živjeti kao kraljevi, dok 90% Hrvatske živi sve gore i gore.” Ključna poruka koja se više puta ponavlja jest da problem nije u stranim radnicima, već u poslovnoj logici i zakonodavnom okviru koji to omogućuje. “Falila si tezu i bit. Nisu oni bitniji – oni su jeftiniji. I to je početak i kraj priče. Tu je neprijatelj poslodavac, ne stranac iz daleke Azije.”
Pitanja koja su se otvorila ovom objavom jasno pokazuju kako sezona nije problem samo u logistici i smještaju turista, već i u dubokoj nejednakosti radnih uvjeta. U trenutku kada su cijene na Jadranu dosegle razine koje se mogu uspoređivati s egzotičnim destinacijama, dio domaće radne snage, koja je desetljećima nosila sezonu, osjeća se zamijenjeno i potisnuto.
JU Muzej i galerija Tivat, u saradnji sa britanskom internacionalnom školom Arcadia Academy, obilježava Međunarodni dan djece jedinstvenim umjetničkim događajem. U subotu, 1. juna, sa početkom u 20.30 časova, biće upriličeno svečano otvaranje izložbe dječijih likovnih radova ispred kapelice Svetog Mihovila.
Poseban doprinos ovom događaju predstavlja inovativna forma predstavljanja – videomaping, koji će na pročelju kapelice prikazivati radove najmlađih stvaralaca, od apstrakcije do figuracije koje je sa učenicima V i VI razreda pripremila multimedijalna umjetnica Monika Marku.
Ovaj događaj ima za cilj ne samo da prikaže dječiju kreativnost, već i da podstakne zajednicu da prepozna značaj umjetničkog izražavanja u ranom uzrastu.
Pozivamo sve građane, roditelje i ljubitelje umjetnosti da zajedno sa nama obilježe ovaj važan datum i pruže podršku mladim talentima.
Pomorski fakultet Kotor ugostio je predstavnika Univerziteta u Plimutu (University of Plymouth), Ruperta Lorrainea, i predstavnika konsultantske firme The Fifth Sector iz Plimuta, Iaina Bennetta, sa ciljem uspostavljanja saradnje između partnerskih visokoškolskih i naučno-istraživačkih institucija.
Tokom posjete je konkretnije razgovarano i o mogućnostima zajedničkih aktivnosti u oblastima kreativne industrije i plave ekonomije. Posebna pažnja posvećena je temama koje se tiču savremenih izazova u visokom obrazovanju, poput odliva studenata, uticaja kulturnog nasljeđa na obrazovne procese i zainteresovanosti mladih za lokalne priče i inicijative.
Takođe su razmatrani pristupi koji podstiču kreativno razmišljanje, uključujući tzv. storytelling kao obrazovni alat učenja iz priča, a bilo je riječi i o potencijalnim zajedničim projektima u toj oblasti.
Univerzitet u Plimutu je poznat po svojoj ekspertizi u pomorskim naukama i tehnologijama, uz jednu od najširih ponuda morskih i pomorskih kurseva u Evropi, sa oko 50 programa koji se izvode u okviru kampusa ili putem partnerskih institucija. Njihova istraživanja i obrazovni programi obuhvataju širok spektar tema vezanih za more, uključujući i morske sportove, zaštitu životne sredine, medije i građanski aktivizam.
Ova posjeta predstavlja važan korak ka povezivanju obrazovnih i istraživačkih potencijala Pomorskog fakulteta Kotor i Univerziteta u Plimutu, sa ciljem jačanja međunarodne saradnje i razmjene znanja i iskustava u oblastima od zajedničkog interesa.
Pomorski fakultet Kotor nastavlja da aktivno radi na razvoju partnerstava koja doprinose unapređenju naučno-istraživačkog rada i stvaranju prilika za studente i nastavno osoblje.
Ustavni sud, na danas održanoj sjednici, pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i u dane državnih praznika u trgovinama.
Na sjednici Ustavnog suda bili su predsjednica Snežana Armenko, sudija Desanka Lopičić, Faruk Resulbegović, Momirka Tešić i Budimir Šćepanović.
Pokretanje postupka, u ovom trenutku, ne znači i ukidanje zabrane rada nedjeljom.
Pokretanje postupka ostavlja mogućnost Vladi da zatraži od suda zastoj postupka i interveniše izmjenom osporene zakonske odredbe u Parlamentu ili će sud, ukoliko to ne učini u ostavljenom roku koji može biti i pola godine, nastaviti postupak i donijeti konačnu odluku, kada može zabranu rada nedjeljom proglasiti neustavnom.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Herceg Novog, što, kako je saopštio, predstavlja važan iskorak ka stvaranju sigurnijeg društvenog ambijenta.
Šaranović je kazao da je prije 15 dana potpisao odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice, poručujući da nastavljaju snažan i strateški usmjeren proces jačanja bezbjednosne infrastrukture u čitavoj Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, uvođenje video nadzora javnih površina predstavlja jedan od najsavremenijih i najefikasnijih instrumenata u zaštiti bezbjednosti, kako građana, tako i njihove imovine.
„Riječ je o moćnom mehanizmu koji ne samo da omogućava bržu i precizniju reakciju policijskih službenika, već ima i izražen preventivni efekat u odvraćanju od vršenja krivičnih djela i narušavanja javnog reda i mira“, kaže se u saopštenju.
Šaranović je naveo da je odluka koju je potpisao rezultat temeljnog i stručnog rada Ministarstva unutrašnjih poslova koje je, u saradnji s lokalnim zajednicama i relevantnim institucijama, utvrdilo jasne bezbjednosne prioritete i precizno identifikovalo 100 lokacija na kojima je neophodno uvesti sistem video nadzora.
On je poručio da su u potpunosti posvećeni izgradnji modernog, odgovornog i preventivnog bezbjednosnog sistema.
„Herceg Novi, kao opština od strateškog značaja – i sa aspekta turizma, i kao pogranična zona – zaslužuje snažnu institucionalnu podršku u očuvanju bezbjednosti i stabilnosti“, rekao je Šaranović.
Herceg Novi – foto TO Herceg Novi
On je istakao da upravo zato ta mjera predstavlja važan iskorak ka stvaranju sigurnijeg društvenog ambijenta.
Šaranović je naglasio da u procesu implementacije video nadzora posebnu pažnju posvećuju zaštiti ljudskih prava i ličnih podataka.
„Cijeli sistem biće u potpunosti usklađen sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i najvišim međunarodnim standardima u oblasti privatnosti i tehničke zaštite, uz kontinuiranu saradnju sa Agencijom za zaštitu podataka i drugim nadležnim institucijama“, kaže se u saopštenju.
Prema riječima Šaranovića, bezbjednost građana je prioritet koji ne poznaje kompromis.
„Zato ćemo nastaviti sa uspostavljanjem sistema video nadzora i u drugim opštinama“, poručio je Šaranović.
Ovogodišnji, četvrti po redu CIM Forum svečano je otvoren sinoć u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru.
Pod sloganom „Od korijena do koda“, ovogodišnje izdanje istražuje kako se tradicionalne vrijednosti, umjetnost i savremene tehnologije prepliću u stvaranju inovativnih koncepata i priča koje pomjeraju granice kreativnosti.
Tokom naredna dva dana očekuju nas paneli, radionice, masterklasovi, filmske projekcije i razgovori sa istaknutim imenima iz regiona i svijeta. Program će se odvijati na autentičnim lokacijama starog jezgra Kotora – na otvorenim pjacama, u Kreativno-digitalnom HUB-u, Pjaci od kina i Kulturnom centru.
Na svečanom otvaranju govorili su: Kristina Nina Gačević i Branimir Žugić, organizatori CIM Foruma; Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor; Jovan Ristić, direktor TO Kotor; Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“; Kate Ewart-Biggs OBE, zamjenica glavnog izvršnog direktora British Council-a, i Dušan Banović, direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju Crnogorskog Telekoma.
Ovogodišnji program obuhvatiće preko 50 govornika, među kojima su: Dragoljub Draža Petrović, Zoran Kesić, Ante Tomić, Brian Rašić, Zoran Predin, Mirela i Laka, Ana Mihajlovski, Patrick Collister, Tisja Kljaković Braić, Carmen Bistrian, Tea Jagodić, Bruno Anković, Johnny Stark, Lazar Džamić, Boris Beker, Đorđe Janković, Vladimir Đurić, Uroš Petrović, Vjera Mujović, Justus Reid, Stevan i Staša Koprivica, Renato Subotić i mnogi drugi.
CIM Forum 2025.
CIM 2025 uvodi novine koje pomjeraju granice i u načinu nagrađivanja. CIM Awards slave projekte koji su ostavili snažan trag u kreativnoj industriji, dok se Neuro Awards, po prvi put u svijetu realizuju baš na ovom Forumu, i donose potpuno novi pristup: pomoću EEG tehnologije i praćenja pokreta oka mjeri se stvarna emocionalna i kognitivna reakcija žirija – umjesto klasičnih ocjena.
Detaljnije informacije o temama, učesnicima, mogu se pronaći na sajtu Mediaforum.me
