Dušan Medin na predavanju u San Francisku – Foto: Grace Erny
Doktorand Dušan Medin, arheolog, saradnik u nastavi na Univerzitetu Donja Gorica i izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, učestvovao je nedavno kao izlagač na Archaeological Institute of America / Society for Classical Studies Joint Annual Meeting 2026, jednom od najvažnijih međunarodnih naučnih skupova iz oblasti arheologije i klasičnih studija.
Skup se održavao od 7. do 10. januara u San Francisku (Kalifornija, Sjedinjene Američke Države), uz učešće velikog broja istraživača, univerzitetskih profesora, kustosa i stručnjaka za arheološku i kulturnu baštinu iz cijelog svijeta.
Medin je bio jedini učesnik iz Crne Gore, kao i jedan od svega nekoliko izlagača s Balkana. Njegovim učešćem crnogorska arheologija dobila je rijetku, ali vidljivu zastupljenost na ovom globalno relevantnom skupu.
– Nastupio sam u okviru tematske sesije „Methodologies of Inclusion“, kojom je predsjedavala profesorica Grace Erny s University of California, Berkeley. Tom prilikom predstavio sam rad pod naslovom „Archaeology in Montenegro: Historical Legacies and Contemporary Challenges“, dajući pregled razvoja arheologije u Crnoj Gori, njenog istorijskog konteksta, institucionalnih i normativnih okvira, kao i savremenih izazova u oblasti istraživanja, zaštite i upravljanja arheološkim kulturnim nasljeđem. Izlaganje je bilo usmjereno na pozicioniranje crnogorske arheologije unutar šireg mediteranskog, balkanskog i evropskog konteksta, s posebnim osvrtom na pitanja kulturnih politika, održivog razvoja, obrazovanja i međunarodne saradnje. Rekao bih da učešće na AIA/SCS Joint Annual Meeting-u u San Francisku predstavlja koristan doprinos međunarodnoj vidljivosti crnogorske arheologije i kulturnog nasljeđa, kao i važnu platformu za uspostavljanje novih profesionalnih kontakata i budućih međunarodnih kulturnih i naučnoistraživačkih saradnji – rekao je Medin.
Uskoro se očekuje rekonstrukcija graničnog prelaza Kobila, a uporedo sa ovim radovima biće rekonstruisan i Njivički put.
Dejan Janković, komandir Službe granične policije očekuje da će spremno dočekati novu turističku sezonu.
-Što se tiče graničnog prelaza Kobila, u planu je njegova rekonstrukcija. Takođe, u opšteni Herceg Novi u planu je i rekonstrukcija puta, od NJivičkog puta, od Čeprnića krivine do graničnog prelaza, tako da se nadamo da ćemo narednu turističku sezonu dočekati sa renoviranim putem i graničnim prelazom, kaže Janković.
Подсјећања, у периоду од 19. децембра прошле године закључно са 5. јануаром 2026. на три копнена и гранична прелаза у Херцег Новом и у Луци Зеленика забиљежен је прелазак 60 838 возила и пловила, односно 181 939 путника. Према подацима Станице Граничне полиције Херцег Нови, то је 17% мање возила, 27% пловила, те 20 одсто мање путника.
Hrvatska radiotelevizija na Drugom programu (HTV 2) u ponedjeljak, 12. siječnja, u 18.20 sati prikazuje dokumentarni film „Razglednica iz Dobrote“ međunarodnog kulturno – edukativnog projekta Putevima bokeljskih Hrvata.
Film donosi intimnu i povijesnu priču o mjestu Dobrota, nekadašnjem pomorskom i kulturnom biseru Boke kotorske ispričanu kroz sudbine starih dobrotskih obitelji Tripković, Dabinović, Ivanović i drugih, njihovih palača, identiteta i nasljeđa koje je stoljećima oblikovalo ovaj prostor.
„Razglednica iz Dobrote“ nije samo film o arhitekturi i povijesti, već i snažno svjedočanstvo o nestajanju baštine, otuđenju imovine, gubitku kontinuiteta obiteljskih priča i borbi za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Boki kotorskoj u Crnoj Gori. Kroz osobne ispovijesti, povijesne činjenice i vizualno dojmljive kadrove, film otvara i aktualna pitanja odnosa prema nasljeđu, memoriji prostora i odgovornosti prema prošlosti.
Film je snimljen uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt Putevima bokeljskih Hrvata održava se pod supokroviteljstvima predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Partneri su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Općina Kotor, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Turistička organizacija Općine Kotor te Zajednica bokeljskih Hrvata. Projekt podržavaju sponzori JANAF d.d., Croatia Airlines i Erste Banka Hrvatska.
Digitalizacija je nešto na čemu arhivisti i informatičari tek treba da rade, jer bi se time vrijedna stara građa očuvala i prilagodila potrebama savremenog korisnika. Proces koji je u Istorijskom arhivu Kotora započet odavno, zahtijeva istrajnost, stručnost, kontinuirani rad i finansije, a Državni arhiv Crne Gore pokrenuo je neke inicijative u tom pravcu.
Pionirska verzija internet prezentacije Kotorskog arhiva je rađena za potrebe EXPO izložbe u Lisabonu još 1998. godine, a kroz projekte Nevladinog udruženja Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarne baštine Kotora “Notar”, osnovanog krajem 1999. godine, digitalizovano je 20 svežnjeva iz Fonda upravno- političkih spisa Kancelarije vanrednog providura Mletačke republike.
U sklopu Državnog arhiva Crne Gore 2017. godine je digitalizovana katastarska građa za kompletno područje koje je bilo pod vlašću Austro-Ugarske. Projekat digitalizacije zemljišnih knjiga koje se čuvaju u arhivskim odsjecima u Herceg Novom, Kotoru Budvi i Baru, na teritoriji koju je pokrivala Austrija, pokazao se vrlo povoljnim za korisnike u procesu dokazivanja vlasništva. On u mnogome olakšava posao arhivistima, koji na dnevnoj bazi imaju desetak zahtjeva. Te su knjige digitalizovane, snimjene, napravljena je baza podataka sa svim metapodacima i izrađena je platforma koja je za sada internog tipa, što znači da je dostupna javnosti preko arhivista.
– Notarijat je definitivno ono što krasi Kotor, notarske knjige koje idu u kontinuitetu od 1326. pa do 1944. godine. Sačuvana je kompletna građa kontinuirane notarske kancelarije, spisi stari više od 600 godina. To je veliki posao, jer tu je dosta knjiga oštećeno, dosta je knjiga zahtjeva hitnu konzervaciju i naravno digitalizaciju, kaže Joško Katelan, načelnik Istorijskog arhiva Kotora, dodajući da proces digitalizovanja ne znači samo da “bacimo papir”, kao što neki misle.
Istorijski arhiv Kotor
-Papir treba da bude uredno i pravilno čuvan, konzerviran, a digitalizirana forma treba da omogući pristup širokoj javnosti, laki pristup putem bilo kojih danas dostupnih platformi, digitalnih društvenih mreža. Korisnik dolazi u arhiv, traži podatke direktno, a arhivista mu to pokazuje na ekranu. Nema potrebe da se rukuje sa knjigama koje su teške preko 10- 15 kilograma. Dobar dio njih je prilično oštećen upravo zbog tog rukovanja. Digitalizacija arhivistima olakšava rad sa korisnicima u smislu da oni mogu da rade arhivistički posao, a da korisnici koriste tu građu koja je dostupna na određene, zaštićene “online” načine. To je ono što nama treba da bude cilj, ističe Katelan.
Obnavljanje digitalne platforme
Joško Katelan očekuje da će biti obnovljena digitalna platforma Istorijskog arhiva, pokrenuta početkom milenijuma. Kroz CDK Notar, koji je krajem 1999. godine osnovala Snežana Pejović, tadašnja direktorka Istorijskog arhiva Kotora, u projektu koji je podržala Regija Veneto, digitalizovali su 20 svežnjeva iz Fonda upravno- političkih spisa Kancelarije vanrednog providura Mletačke republike, počev od 1684. godine, pa dalje, do pada Republike.
-S obzirom da taj Fond broji preko 200 svežnjeva spisa, to je samo 10% urađenog posla. Isto tako, to je preko 30.000 digitalnih slika, za koje je bila urađena interna platforma, koja je bila dostupna neko vrijeme. Međutim, kako se dogodio problem za plaćanje hostinga, ta je platforma trenutno ugašena i nije dostupna. Nadamo se da ćemo obnoviti tu platformu, kaže Katelan.
Katelan sa učesnicama Međunarodnog skup
Planirano, a neostvareno
Djelatnici Istorijskog arhiva u Kotoru su ponosni na izradu CD-roma i jedne pionirske verzije internet prezentacije, koja je 1998. godine rađena na Matematičkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu za potrebe EXPO izložbe u Lisabonu. Na tom CD-romu se nalazi skenirana kompletna Prva knjiga sudsko-notarskih spisa, kompletan Statut grada Kotora i kompletan katalog “Arhiv i nauka”, u kome su najvažniji dokumenti Arhiva i fotografije kulturno-istorijskih spomenika Boke.
-Tu se nalaze kompletne fotografije svih crkava iz Grblja koje je radio Stevan Kordić, sve crkve, palate Kotorskog zaljeva. Postojala je interaktivna mapa Boke i Kotora gdje se jednim klikom ide na određeni objekat i otvaraju se fotografije i to je bio pilot projekat. Imali smo plan da onda napravimo sljedeće: da ti klikneš na određenu fotografiju, da ti otvori sliku te palate ili crkve i da onda paralelno s tim dobiješ sve moguće dokumente koje mi u arhivu imamo, vezano za taj objekat. To je bilo u planu, ali tu se stalo. Ono što je zanimljivo je da se taj projekat i dan-danas predaje na Univerzitetu u Sloveniji kao jedan od uspješnih projekata i dobar primjer digitalizacije u oblasti arhivistike.
Nedostatak arhivista
-Kadar uvijek nedostaje za iščitavanje tih dokumenta, a takođe i za digitalizaciju. Čitanje je jako teško jer je danas vrlo mali broj ljudi sposobno da čita paleografske spise iz 14 -15. vijeka, to je latinski jezik, to je “beneventana”, “karolina”, rukopisi su jako teški. U Crnoj Gori ne postoji institucionalna obuka arhivista, ali ima je u Hrvatskoj. Ovo je mala sredina i pitanje je koliko bi bilo zainteresiranih da upišu takve studije, ili će se arhivisti “uvoziti”. Nisu to studije koje su finansijski isplative, koje ti garantuju nekakvu stabilnost i kad jednom postaneš arhivista. To su relativno mala primanja, a onda ako čovjek mora da dođe sa strane, treba da živi u Kotoru – kako će to plaćati? To je pitanje, primjećuje Katelan.
Najavio je objavljivanje Zbornika Međunarodnog naučno-stručnoga skupa “Dani Miloša Miloševića”, održanog 6 -7. novembra 2025. godine u Kotoru u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore uz partnerstvo Opštine Kotor.
Zamislite plažu punu banana! Tako nešto moglo se doživjeti na plaži u Selseyju, u južnoj Engleskoj, gdje je more izbacilo banane koje su se nalazile u kontejneru teretnog broda Baltic Klipper.
U tjesnacu Solent s teretnog broda palo je 16 kontejnera, nitko od članova posade nije ozlijeđen.
Dok je pet kontejnera bilo prazno, osam ih je prevozilo banane, dva trputac, a jedan je bio pun avokada.
Već dva dana nakon incidenta, dio tereta, zajedno s ostacima kontejnera isplivao je na plažu Selsey u West Sussexu, stvarajući nesvakidašnji prizor.
Zbog kontejnera i banana čak nije mogao isploviti jedan luksuzni kruzer.
Do sredine prosinca volonteri su prikupili više od 51 tone organskog otpada.
Banane su se smatrale neupotrebljivima zbog izloženosti morskoj vodi i potencijalnom onečišćenju.
Trinaesti januar izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku zastavu na zgradama opština Tivat i Kotor na 13. januara za hrvatski narod u Crnoj Gori dokaz je međusobnog uvažavanja te, nadasve, autohtonosti i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2026. ove je godine višednevni
Počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti u nedjelju, 11. januara 2026., u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 10 sati i 30 minuta.
Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori – foto Boka News
Istoga dana bit će upriličena i monodrama “Govorite li hrvatski?’’ autora i izvođača Joška Ševa. Program će se održati u crkvi Svetoga Duha u Kotoru, s početkom u 18 sati.
Svečana akademija i centralna proslava Dana hrvatskoga naroda 2026. održat će se u ponedjeljak, 12. januara 2026., u dvorani Auditorium ( bivši Dom vojske) na Seljanovu, s početkom u 19 sati.
Glazbeni gosti su glazbeni sastav Hrvatske ruže i operna pjevačica Marina Cuca Franović, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Joško Ševo.
Ulaz je slobodan!
Potporu Hrvatima i hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori svojim će dolaskom dati uzvanice iz Republike Hrvatske i Crne Gore.
Program se održava pod pokroviteljstvom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Osječko- baranjske županije, Varaždinske županije i Odašiljača i veza d.o. o.
Dobrovoljno vraćeno više od 130.000 komada municije i više od 500 bombi
Građani su tokom 2025. godine dobrovoljno vratili više od 4.170 komada oružja, više od 130.000 komada municije, 506 ručnih bombi, djelove oružja i detonirajuća sredstva.
To su uradili u sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije, kako podsjećaju, u kontinuitetu sprovodi duži niz godina.
Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima – građani su dobrovoljno predali policiji 1.756 komada oružja, dok je na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju – dobrovoljno vraćeno 910 komada oružja.
U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Gusinju, Andrijevici i Petnjici – dobrovoljno je predato 794 komada oružja, dok je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – u Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Plužinama – dobrovoljno predato 719 komada
Od ukupnog broja predatog oružja tokom 2025. godine, 136 je automatskih pušaka, 1.696 pušaka, te 2.347 pištolja.
Foto Uprava policije
Od samog početka sprovođenja akcije – od 2015. do kraja 2025. godine – policijskim službenicima je širom Crne Gore dobrovoljno predato više od 7.300 komada oružja, skoro 195.000 komada municije i više od 100 kilograma eksploziva, kao i više od 2.500 komada različitih djelova od oružja.
“Ovi podaci su, iako ohrabrujući, još jedan podsjetnik, ali i motiv svakom građaninu da pruži svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da preda oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja ima u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduje u ilegalnom ili legalnom vlasništvu”, saopštila je policija.
Podsjećaju da građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se ta osoba odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.
Napominju da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, već da prate prethodno navedeno uputstvo za dobrovoljnu predaju oružja.
“Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji što bezbjednijeg ambijenta u našoj državi”, piše u saopštenju.
Albanija je posljednjih dana pogođena lošim vremenom, gdje su obilne padavine uzrokovale poplave u nekoliko gradova, dok je zabilježen jedan smrtni slučaj, javlja Anadolu.
Najproblematičnija situacija s padavinama i poplavama je u okruzima Drač, Skadar, Leže, Fijer, Berat i Gjirokaster, gdje su poplavljene kuće, poslovni objekti i poljoprivredno zemljište.
U međuvremenu, vlasti, uključujući i Albanske oružane snage, nastavile su angažman u poplavljenim područjima kako bi evakuirale porodice i uklonile vodu, dok su neka područja pogođena i snježnim padavinama.
U saopštenju albanskog Ministarstva odbrane navodi se da su, kao posljedica intenzivnih padavina, nivoi rijeka porasli u nekoliko regija u posljednjih nekoliko sati, stvarajući ozbiljne probleme, uglavnom poplave poljoprivrednog zemljišta i kuća, klizišta, oštećenja infrastrukture i blokade puteva.
“Strukture civilne zaštite i Oružane snage, pod koordinacijom Nacionalne agencije za civilnu zaštitu i Ministarstva odbrane, angažovane su na terenu kako bi se suočile s vanrednom situacijom, evakuisale stanovnike, gdje je to potrebno, i minimizirale štetu”, navodi se u saopštenju.
– Jedna osoba poginula –
Vlasti su u četvrtak naredile evakuaciju stanovnika u nekoliko područja pogođenih poplavama.
U međuvremenu, policija Drača potvrdila je da je 54-godišnji muškarac pronađen mrtav u odvodnom kanalu nakon što se, prema policiji, sumnja da ga je odnio tok vode.
– Stanovnici Drača izvještavaju o šteti –
Jedna od regija najviše pogođenih poplavama je Drač, gdje stanovnici Anadolu izvještavaju da je situacija problematična već nekoliko dana.
Altin Lleshi (41), stanovnik Drača, kaže da je njegov stan poplavljen.
“Načinjena je velika šteta, sve što smo imali u kući je uništeno. Imamo preko 80 centimetara vode u kući”, kaže on.
Bektash Shahini (66) još je jedan stanovnik Drača čiji je dom poplavljen nedavnim padavinama. Kaže da je ovo prvi put da mu je kuća poplavljena.
“Nismo imali nikakvu šansu, jer je voda došla direktno do nas i blokirala nas”, kaže on.
Altin Prifti (42) stanovnik Drača, kaže da je njegov dom poplavljen već nekoliko dana i da ima vode i u drugim kućama.
“Situacija je veoma teška. Naš kućni namještaj je potpuno poplavljen. Kuća je postala neupotrebljiva”, kaže on.
Rusija je noćas izvela novi masovni udar na ukrajinski energetski sustav. Drugi put od početka rata upotrijebljena je hipersonična raketa Orešnik, što je Ukrajina nazvala ratnim zločinom.
U napadima na energetska postrojenja u Kijevu i okolici poginule su četiri osobe, a više od 20 ih je ozlijeđeno.
Zbog teških oštećenja elektro-energetskog sustava uvedena su hitna isključenja struje, a gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je građane da, ako mogu, privremeno napuste glavni grad.
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova programi koji su najavljeni za petak i subotu u “Parku praznične čarolije”, koncerti i dječije radionice, biće održani u narednim danima prema sledećem rasporedu:
Nedelja 11.01.
12h – Čitaonica bajki Božićna priča/ Goran Slavić
12:30h – Radionica šaranja medenjaka
19h – Koncert Milky Wave
Ponedeljak 12.01.
14h – Lutkarska radionica
19h – Koncert Low Voltage
Ljubitelji elektronskog zvuka imaće priliku da uživaju u spoju jedinstvenog muzičkog pravca, energičnim ritmovima i prazničnoj atmosferi.
