Ukupna površina parcela iznosi na kojima će se graditi kompleks iznosi 60.562m2, od čega 47.911 m2 predstavlja urbanizovani dio lokacije i to namjene za sport rekreaciju 41.203m2, a mješovite namjene 6.708m2.

Ukupna površina parcela iznosi na kojima će se graditi kompleks iznosi 60.562m2, od čega 47.911 m2 predstavlja urbanizovani dio lokacije i to namjene za sport rekreaciju 41.203m2, a mješovite namjene 6.708m2.


Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u 11 mjeseci 2025. bilo je 747, što je 2,8 posto više nego u istom razdoblju 2024., dok je tim brodovima došlo 1,4 posto više putnika ili 1,06 milijuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Putnici su na kružna putovanja po Jadranu u 11 mjeseci 2025. doplovili na ukupno 95 stranih brodova-kruzera ili deset više nego u istom razdoblju 2024., a u Hrvatskoj su boravili ukupno nešto više od 1.680 dana ili 2,6 posto više.
Kruzeri pod zastavom Malte ostvarili su najviše kružnih putovanja, 227, što je i 30,4 posto od svih tih putovanja u 11 mjeseci 2025. Slijede brodovi pod zastavama Bahama sa 156 putovanja, Paname s 98 i Norveške sa 75 putovanja.
U dvije županije, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj, ostvareno je najviše kružnih putovanja stranih brodova, dok su među lukama Dubrovnik i Split bile najposjećenije s 546 odnosno 308 posjeta u prvih jedanaest mjeseci 2025. Troznamenkastu posjećenost imale su još tri luke – Zadar (217), Korčula (121) i Hvar (106).
Samo u studenome 2025. kružnih putovanja stranih kruzera po hrvatskom Jadranu bilo je 32, što je za dva putovanja ili 6,7 posto više nego u istom mjesecu 2024. No znatno je veći porast, od 34,8 posto, ostvaren s 48,7 tisuća putnika koji su tako došli u Hrvatsku, što znači da ih je bilo oko 12.500 više.
“Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas. Suvomeđe su uvijek napravljene u harmoniji sa okruženjem, a tehnika gradnje pojačava vezu čovjeka i prirode. Vještina se prvenstveno prenosi sa koljena na koljeno, u zavisnosti od terena na kojem se gradi…“, piše između ostalog u obrazloženju na UNESCO-voj listi.

Dugo zapostavljena suvozidna gradnja u Crnoj Gori posljednjih godina ponovo privlači pažnju javnosti. Ova tradicionalna tehnika gradnje, bez upotrebe vezivnih materijala, sve više se prepoznaje kao važan dio nematerijalne kulturne baštine i održivog upravljanja prostorom.
Dodatni vjetar u leđa obnovi suvozida predstavlja i javni poziv Eko-fonda za dodjelu grantova u ukupnoj vrijednosti od 100.000 eura, namijenjenih obnovi kamenih terasa i očuvanju tradicionalnog kulturnog pejzaža, kao alternative sveprisutnoj betonizaciji.

Eko-fond pruža podršku poljoprivrednim praksama koje uključuju obnovu suvozida, a pravo učešća na javnom pozivu imaju udruženja proizvođača, organizacije, kooperative, klasteri, asocijacije i nevladine organizacije koje su najmanje 12 mjeseci upisane u relevantne registre. Nakon sprovedene inicijalne kontrole i potpisivanja ugovora, korisnicima se isplaćuje 70 odsto odobrenih sredstava, dok se preostali iznos dobija po dostavljanju izvještaja i utvrđivanju završnog stanja na terenu. Javni poziv predviđa i obaveznu obuku za trenere na temu biodiverziteta i obnove suvozida, koju organizuju Eko-fond i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Naravno, neophodna je pažljiva priprema kompletne dokumentacije, kao i striktno namjensko korišćenje dodijeljenih sredstava.

Dana 13. januara 2026. ćemo petu godinu zaredom obilježiti Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Trinaesti januara izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku zastavu na zgradama općina Tivat i Kotor na 13. siječnja za hrvatski narod u Crnoj Gori dokaz je međusobnog uvažavanja te, nadasve, autohtonosti i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2026. ove je godine višednevni
Počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti u nedjelju, 11. januara 2026., u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 10 sati i 30 minuta.
Istoga dana bit će upriličena i monodrama ,,Govorite li hrvatski?’’ autora i izvođača Joška Ševe. Program će se održati u crkvi Svetoga Duha u Kotoru, s početkom u 18 sati.
Svečana akademija i središnja proslava Dana hrvatskoga naroda 2026. održat će se u ponedjeljak, 12. januara 2026., u dvorani Auditorium ( bivši Dom vojske) na Seljanovu, s početkom u 19 sati.
Glazbeni gosti su glazbeni sastav Hrvatske ruže i operna pjevačica Marina Cuca Franović, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Joško Ševo.
Ulaz je slobodan!
Potporu Hrvatima i hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori svojim će dolaskom dati uzvanici iz Republike Hrvatske i Crne Gore.
Program se održava pod pokroviteljstvom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Osječko- baranjske županije, Varaždinske županije i Odašiljača i veza d.o. o.
Drage Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, srdačno vas pozivamo da zajedno proslavimo Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori!

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio pitanje preuzimanja kontrole nad Grenland, poručivši da će se SAD s tim pitanjem nositi “na lakši ili teži način”. Izjave iz Washingtona izazvale su oštre reakcije na Grenlandu i u Danskoj.
Na Grenlandu su poruke iz Washingtona dočekane s ogorčenjem. Političke stranke i građani poručuju da o budućnosti otoka može odlučivati isključivo grenlandski narod.
Grenlandske političke stranke u petak su izrazile jedinstvo u odgovoru na pretenzije američkog predsjednika Donalda Trumpa vezane za veliki arktički otok. Stranke su pozvale SAD da prekinu s prijezirom prema njihovoj zemlji i naglasile da o budućnosti Grenlanda mora odlučiti grenlandski narod.
– Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani, stoji u zajedničkoj izjavi koju je potpisalo pet stranaka u grenlandskom parlamentu Inatsisartutu.
– Želimo da se vrati mir. Ni na koji način ne želimo da Grenland bude na prodaju, rekla je stanovnica Grenlanda Ria Hansen. Slično poručuje i Avia Markussen: “Mrzim ga iz dna duše! Ne želim da kupi Grenland! Grenland nije na prodaju! Ne želim da postane naš predsjednik!”
Iz Kopenhagena poručuju da će, ako bude potrebno, vojskom braniti teritorijalni integritet Kraljevine Danske.
Trump je u petak ponovio svoje pretenzije vezane za Grenland rekavši da SAD mora djelovati kako bi spriječio Kinu ili Rusiju da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim otokom. Govoreći novinarima tijekom događaja u Bijeloj kući, kazao je da će Washington nešto učiniti u vezi s Grenlandom, sviđalo se to drugima ili ne.
– Jer ako to ne učinimo, Rusija ili Kina preuzet će Grenland, a mi ne želimo imati Rusiju ili Kinu za susjede. Želio bih postići dogovor na lakši način, ali ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo na teži, rekao je.
Trump je pritom otvoreno doveo u pitanje pravo Danske na Grenland poručivši: Činjenica da su se ondje iskrcali prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju. Nećemo dopustiti da Rusija ili Kina okupiraju Grenland, a to je ono što će se dogoditi ako mi ne reagiramo”.
Trump je više puta rekao da želi staviti otok koji pripada saveznici NATO-a Danskoj pod kontrolu SAD-a, navodeći njegovu stratešku važnost i ono što je opisao kao rastuću prisutnost ruskih i kineskih brodova u regiji.
Danska vlada odlučno je odbacila Trumpove tvrdnje. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američki napad na Grenland značio kraj NATO-a i sigurnosnog poretka nakon Drugoga svjetskog rata.

Vlasnik kompanije Bemax Ivan Ubović sa bogatstvom od 430.916.634 najbolje je kotirani državljanin Crne Gore na listi 100 najbogatijih ljudi u regionu u 2025. godini.
Prema listi, koju je sačinio magazin Nedeljnik, Ubović zauzima 70. mjesto na listi 100 najbogatijih ljudi u regionu.
Odmah iza njega je vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan sa bogatstvom procijenjenim na 421.114.020.
Na listi 100 najbogatijih ljudi u regionu nalaze se još dvije osobe iz Crne Gore – vlasnik Hard Discount Laković, Komnen Laković na 91. je mjestu sa bogatstvom procijenjenin na 311.427.170 EUR i vlasnik KIPS-a Risto Drekalović koji se sa bogatstvom od 297.927.624 nalazi na 94. mjestu.
Na listi se nalazi ukupno 20 milijardera, a predvodi je vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković čije je bogatstvo procijenjeno na 3.011.403.812 EUR. Drugo mjesto zauzima porodica Kostić, vlasnik MK grupe, sa bogatstvom od 2.918.891.445 EUR, dok je na trećem mjestu liste Hrvat Silvio Kutić (Infobip) sa bogatstvom procijenjenin na 2.524.942.253 EUR.
Listu 100 najbogatijih u regionu, kako je objavljeno na sajtu Velike priče, sačinili su eksperti dvije renomirane konsultantske firme koji rade na Njujorškoj berzi.
Koristili su najmjerodavnije multiplikatore Stern School of Business New York University (i komparativnih kompanija) a u analizu su uključili i rezultate tržišnih transakcija u regionu i svijetu. Navodi se i da je korišćena finansijska metodologija i niz alatki koje dopuštaju da se dođe do što realnije vrijednosti kompanija. Uzeti su u obzir kvalitetni podaci – promet, EBITDA, neto profit, kalkulisana je takozvana keš konverzija, pravljene su komparacije u istoj industriji među sličnim firmama, kao i akumulirani nereinvestirani profit.
Na listi nijesu uvršeteni najbogatiji Slovenci jer metodologija koju je koristio Finance Manager nije kompatibilna sa metodologijom koju su koristili berzanski eksperti Nedeljnika.

Bokeljska mornarica Kotor organizuje svečanu akademiju, koja će biti održana u utorak, 13. januara 2026. godine, s početkom u 13 sati, u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ (crkva Svetog Duha) u Kotoru.
Na Konferenciji UNESCO-a je 16 decembra 2021. godine odlučeno da se Bokeljska mornarica Kotor upiše na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao prvo nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore očekivano je savladala Maltu (21:12) na premijeri Evropskog prvenstva i napravila odličan zalet za derbi sa Mađarskom koji je zakazan za dva dana u beogradskoj Areni.
I ono najvažnije – niko se od igrača nešto specijalno nije umorio, šansu su svi dobili, debitanti i mlađi probili led, a posao je odrađen onako kako se očekivalo od favorita. Kao i Mađari koju su savladali Francusku 15:7.
U grupi A nema dileme ko će u naredni krug šampionata, favoriti su naš i mađarski tim, a za treće mjesto boriće se Francuska i Malta.
Naravno, potrebno je da se ide korak po korak, ali „ajkule“ ako žele, a žele, da se bore za medalju moraće kroz dva dana da se toliko uzdignu kako bi bili konkurentni sa najtrofejnijom reprezentacijom na EP.
Selektor Dejan Savić sa igračima pokazao je u pripremnom meču, konkretno posljednjem sa Hrvatima, da postoji kapacitet za dobru priču iz Beograda.
A što se tiče premijere, reprezentativci Malte samo su u prvoj četvrtini bili u egalu, odnosno drugu dionicu sačekali sa minusom od gola (6:5), da bi do odmora naš tim pokazao klasu i ovaj dio igre riješio sa 5:0. U posljednjoj dionici ,,ajkule“ su vodile 10 golova razlike, a ekipa koju predvodi crnogorski stručnjak Milan Ćirović bila je dobar protivnik za ono što našu reprezentaciju očekuje.
Najefikasniji u našem timu bio je Strahinja Gojković sa četiri gola (bez promašaja), po tri su dali Dušan Matković i Vladan Spaić (tri od tri)…

Doktorand Dušan Medin, arheolog, saradnik u nastavi na Univerzitetu Donja Gorica i izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, učestvovao je nedavno kao izlagač na Archaeological Institute of America / Society for Classical Studies Joint Annual Meeting 2026, jednom od najvažnijih međunarodnih naučnih skupova iz oblasti arheologije i klasičnih studija.
Skup se održavao od 7. do 10. januara u San Francisku (Kalifornija, Sjedinjene Američke Države), uz učešće velikog broja istraživača, univerzitetskih profesora, kustosa i stručnjaka za arheološku i kulturnu baštinu iz cijelog svijeta.
Medin je bio jedini učesnik iz Crne Gore, kao i jedan od svega nekoliko izlagača s Balkana. Njegovim učešćem crnogorska arheologija dobila je rijetku, ali vidljivu zastupljenost na ovom globalno relevantnom skupu.
– Nastupio sam u okviru tematske sesije „Methodologies of Inclusion“, kojom je predsjedavala profesorica Grace Erny s University of California, Berkeley. Tom prilikom predstavio sam rad pod naslovom „Archaeology in Montenegro: Historical Legacies and Contemporary Challenges“, dajući pregled razvoja arheologije u Crnoj Gori, njenog istorijskog konteksta, institucionalnih i normativnih okvira, kao i savremenih izazova u oblasti istraživanja, zaštite i upravljanja arheološkim kulturnim nasljeđem. Izlaganje je bilo usmjereno na pozicioniranje crnogorske arheologije unutar šireg mediteranskog, balkanskog i evropskog konteksta, s posebnim osvrtom na pitanja kulturnih politika, održivog razvoja, obrazovanja i međunarodne saradnje. Rekao bih da učešće na AIA/SCS Joint Annual Meeting-u u San Francisku predstavlja koristan doprinos međunarodnoj vidljivosti crnogorske arheologije i kulturnog nasljeđa, kao i važnu platformu za uspostavljanje novih profesionalnih kontakata i budućih međunarodnih kulturnih i naučnoistraživačkih saradnji – rekao je Medin.

Uskoro se očekuje rekonstrukcija graničnog prelaza Kobila, a uporedo sa ovim radovima biće rekonstruisan i Njivički put.
Dejan Janković, komandir Službe granične policije očekuje da će spremno dočekati novu turističku sezonu.
-Što se tiče graničnog prelaza Kobila, u planu je njegova rekonstrukcija. Takođe, u opšteni Herceg Novi u planu je i rekonstrukcija puta, od NJivičkog puta, od Čeprnića krivine do graničnog prelaza, tako da se nadamo da ćemo narednu turističku sezonu dočekati sa renoviranim putem i graničnim prelazom, kaže Janković.
Подсјећања, у периоду од 19. децембра прошле године закључно са 5. јануаром 2026. на три копнена и гранична прелаза у Херцег Новом и у Луци Зеленика забиљежен је прелазак 60 838 возила и пловила, односно 181 939 путника. Према подацима Станице Граничне полиције Херцег Нови, то је 17% мање возила, 27% пловила, те 20 одсто мање путника.