Kineski predsjednik Xi Jinping s ruskim kolegom Vladimirom Putinom potvrdio je prijateljstvo dviju zemalja ali bez znakova diplomatskog napretka u vezi s Ukrajinom. U Kijevu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo čeka na razgovar s kineskim kolegom i to telefonom. Ukrajinska vojska već se neko vrijeme priprema za najavljenu protuofenzivu, a najnovije izvještaji objavili su britanski obavještajci.
Ruski napad na Bahmut gubi zamah
Ukrajinske snage pokrenule su protunapad zapadno od Bahmuta, kako bi ublažile pritisak na ugroženu rutu opskrbe, objavilo je u svom najnovijem obavještajnom izvješću Britansko ministarstvo obrane. Dodaju kako im prijeti opasnost od ruskih napada sa sjevera i juga.
Međutim, postoji realna mogućnost da ruski napad na grad gubi zamah, djelomično zato što su neke ruske jedinice prebačene u druge sektore.
Zelenski čeka na razgovor s kineskim kolegom
U Kijevu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo čeka na razgovor s kineskim kolegom i to telefonom. I on želi zadržati Peking kao investitora, trgovinskog partnera i potencijalnog posrednika. Odgurne li ga, riskira i Xijeovo odobrenje velikog izvoza oružja Rusiji. Također, kineski duboki džepovi vjerojatno će igrati ulogu u pomaganju ukrajinske obnove od ratnih razaranja.
Tokom posjeta Rusiji predsjednici Xi Jinping i Vladimir Putin potvrdili su prijateljstvo dviju zemalja. Poslane su zajedničke kritike Zapadu, ali bez znakova diplomatskog napretka u vezi s Ukrajinom. Čini se da je sve manje dogovora o tome što će biti sljedeći korak za pekinški “mirovni plan” iako je Xi implicirao da bi neslaganja između Pekinga i Moskve mogla postojati.
– Vjerujemo da su mnoge točke kineskog mirovnog plana usklađene s ruskim pristupima i da bi mogle biti osnova za mirno rješenje, kada Zapad i Kijev budu spremni za to. Međutim, još ne vidimo takvu spremnost s njihove strane, kazao je Xi.
Egzodus zapadnih brendova iz Rusije blagodat su za kinesku industriju. Nakon zapadne zabrane uvoza energije, Peking je postao glavni kupac ruske nafte i plina i to po velikim sniženjima. Dvojica predsjednika potpisali su dva nova velika ekonomska sporazuma.
-Bojim se za moju egzistenciju, jer onoga momenta kada mi sruše “školjkaru“, uzeli su mi mogućnost da poslujem uopšte ovu sezonu, da napravim bilo kakav posao, od decembra ne radim ništa u vezi školjki, nego se bavim papirologijom, kaže za Boka News Luka Milošević, mladi uzgajivač mušalja, koji je ovih dana suočen i sa masovnim pomorom mušalja. On je od Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor (kao i još njih sedmorica) dobio rješenje o rušenju drvene montažno-demontažne kućice na uzgajalištu u Ljutoj. Naloženo mu je i da ukloni nadstrešnicu za selekciju i obradu školjki, metalnu ogradu (postavljenu nakon nekoliko krađa opreme), kao i da sruši stari objekat, koji je prethodni zakupac uradio u kamenu. Rušenje je najavljeno za danas 22. mart.
Lukini drugovi iz Udruženja „Marikultura“ koje broiji 21 uzgajivača školjki iz Tivta, Kotora i Herceg Novog, takođe strepe od poteza Komunalne inspekcije, jer su svi oni u sličnoj situaciji.
-Taman kada smo stvorili sve uslove koji su propisani za bezbjednost hrane na uzgajalištu, umjesto da se bavimo proizvodnjom i pripremom za sezonu, mi se borimo sa vetrenjačama. Nažalost, ima još sličnih primjera i u drugim slučajevima primarne proizvodnje hrane (jer se proizvodnja školjki svrstava u primarnu proizvodnju hrane). Umjesto da je država stimuliše, evo šta smo dobili, dodaje dr Milica Mandić, Lukina supruga i poslovna partnerka.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
Donošenjem ovakvog rješenja dovode se u pitanje i projekti Evropske unije „Transfer tehnologija“ (španski splav) i „Food for Healt“- radni splav, koje finansira EU. Milošević je kroz transfer uveo nove tehnologije u uzgoju- splav omogućuje proizvodnju oko 30 tona školjki, dok je maksimalna proizvodnja na sadašnjih šest klasičnih linija 12 tona. Radni splav je dio demonstrativnog centra gdje bi dolazili studenti kojima bismo pokazali na koji se način školjke uzgajaju, izvlače iz mora, kako se čiste, sortiraju, pakuju i sve ostalo. Splav je operativan, a do kraja marta ćemo nabaviti i tendu da bi se splav pokrio i ta će investicija biti kompletirana.
-Ukoliko bi došlo do rušenja svega što sam do sada izgradio, dovela bi se u pitanje i realzacija tih projekata- ako to propadne, kakvu ćemo sliku poslati Evropskoj uniji?- pita Milošević.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
Problemi, kaže, nastaju zbog toga što Država još nije uredila sektor marikulture, a pokrenute su zakonske promjene o razdvajanju ribarstva i marikulture, koje bi trebalo da budu izglasane tek 2024. godine.
– Uputili smo Inicijativu Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma- Direktoratu za planiranje i uređenje prostora i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede- Direktoratu za ribarstvo za Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni Morskog dobra za period 2019-2023. godine donešene aprila 2022. Pomoćni objekat za potrebe uzgajališta je pogrešno definisan kao „ribarska kućica za potrebe skladištenja opreme“, što nije u skladu sa važećim zakonom i propisima Veterinarske inspekcije- Ministarstva poljoprivrede, u vezi sanitarno-higijenskih uslova.
-Tražimo da umjesto „ribarske kućice“ stoji „školjkara“, koja bi zadovoljavala potrebe uzgoja: karantin – bazeni sa zatvorenim bazenima, gdje bi se uvezena mlađ tokom 21 dana testirala na razna oboljenja, nakon toga purifikacioni centar – pročišćavanje školjaka. Za sad smo mi tokom godine uglavnom u A-klasi vode, tada nam taj purifikacioni centar nije neophodan, ali biće onoga momenta kad mi tokom ljeta padnemo u B ili C-klasu, kada je povećan broj bakterija. Tada se školjke pročišćavaju sterilizatorima (UV-lampe, ozonator i ostzalo). Dakle, školjkara mora da ima prostor i za te potrebe, kao i za otpremni centar, za garderober, mokri čvor, da ima prostor za skladištenje organskog otpada. Taj otpremni centar mora da bude jednim dijelom u zatvorenoj prostoriji, a drugim dijelom napolju, ali pod nadstrešnicu (bilo koja obrada i sortiranje školjki se ne radi direktno na suncu).
U UT uslovima imamo samo 20 metra kvadratnih (de)montažnog drvenog objekta, za skladištenje opreme, a ove promjene koje tražimo trebalo bi da dođu 2024. godine, kada se uvodi novi plan i program za privremene objekte u zoni Morskog dobra, kaže Luka Milošević, koji je, vodeći se budućim promjernama, na svom objektu stavio i nadstrješnicu, ograde, betonirani plato na koji je postavio kućicu.
Prema ugovorom propisanim obavezama, dobio je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Agencije za zaštitu prirodne sredine, te porijavio radove Komunalnoj inspekciji. Glavni gradski arhitekta nije nadležan za izgradnju objekata do 35m2, već je Komunalna inspekcija 2021. godine preuzela tu nadležnost u pojasu Morskog dobra.
Uzgajalište školjki – Luka Milošević
-Idejno rješenje i sve saglasnosti sam 12. avgusta prošle godine predao Morskom dobru na uvid, a nakon mjesec dana njihovog nekomentarisanja, 12. septembra sam predao oprijavu radova Komunalnoj inspelkciji. Nakon dva mjeseca čekanja od njih bilo kakvog odgovora, krenuo sam u realizaciju- nabavio kućicu za 14 hiljada eura. Toga dana su Komunalna inspekcija i Komunalna poilicija uzašle na teren i ustanovili su da je „sve urađeno sa UT uslovima“ (što potvrđuju zapisnicima). Dva dana poslije toga postao sam predmet političkih prepucavanja i od toga momenta Komunalna pilicija „okreće ploču“- odjednom se više „ne uklapam u ambijent“, „izlazim iz gabarita“, što nije tačno. Obraćao sam se gradonačelniku Jokiću, ministru poljoprivrede Jokoviću, ali bez reakcije kaže Milošević i pozivajući se na važeći zakon, navodi da u UT uslovima nije navedeno ograničenje visine. Kako 20 kvadrata nije dovoljno za operativne potrebe koje zahtijeva uzgoj, on je podigao i galeriju, u kojoj je planirao magacin za poše, mreže, pergolare…
-Nakon toga Komunalna inspekcija piše novi zapisnik, gdje zahtjeva da prepravim kućicu kako njima odgovara. Bio sam korektan i u dogovoru sa MD kućicu sam spustio i oble daske sam obložio stiroporom i ravnim daskama, ulažući još dvije hiljade eura. Na kraju sam bio iznenađen rješenjem o rušenju, kaže Luka. On plaća uredno porez od svog posla- godišnje oko tri hiljade eura, godišnje dozvole su oko hiljadu eura, zakup obale kod Morskog dobra je oko 1300 eura, što su značajni troškovi, koje nije lako namiriti, jer bude godina gdje školjkari ostanu i bez prihoda -zavise od prirode, ona nekad da, nekad uzme.
I drveno je ambijentalno
-Budući da sam sertifikovanu drvenu montažnu kućicu nabavio sa sjevera Crne Gore, bio sam napadnut da „Žabljak nije za more“, a Žabljak je naš- crnogorski. Jesu li ove lampe i ćilimi po Starom gradu u skladu sa tradicijom, uklapaju li se oni u ambijent? To je tragikomično. Činjenica je da registrovanih proizvođača drvenih kućica nema na Primorju, oni su na Sjeveru, tipske kućice koje su meni bile najjeftinije rješenje, šta sam drugo mogao?
/M.D.Popović/
Odgovor Komunalne inspekcije
U skladu sa pravilom da se čuje i “druga strana”, obratili smo se i Službi za inspekcijske poslove Opštine Kotor, te dobili sljedeći odgovor:
“Kao što je cjelokupnoj javnosti već poznato, pomenuti vlasnik – ribarske kuće, na lokaciji Ljuta, nije se prilikom izgradnje objekta pridržavao izdatih UT uslova.
Ovim putem Vas obavještavamo da je na predmetnoj lokaciji početkom 2022. godine vršen inspekcijski nadzor nad pomoćnim i privremenim objektima u zoni morskog dobra, od strane nadležnog inspektora Perišić Snežane.
Dana 21.02.2022. godine nadležni inspektor je donio rješenje kojim je naređeno uklanjanje betonske ploče, koju je prethodno bez odobrenja Javnog preduzeća za morsko dobro izgradio vlasnik predmetne mušuljare. Istim rješenjem je naređeno uklanjanje i nelegalno podignutog ogradnog zida dužine cca 60 m sa postavljenom žičanom ogradom, kojim je onemogućen prilaz moru i obali.
Dana 22.02.2022. godine doneseno je rješenje kojim je naređeno uklanjanje kamenog objekta sa betonskim krovom i pomoćni objekat (roštilj). Istog dana subjektu nadzora je naređeno da ukloni izgrađenu nadstrešnicu sa osam betonskih stubova, pokrivenu sa tiglom na drvenoj konstrukciji.
S obzirom da je zakazano izvršenje pomenutih rješenja odloženo, na zahtjev subjekta nadzora, do povratka postupajućeg inspektora sa bolovanja, u tom periodu vlasnik predmetnih objekata pribavlja UT uslove za postavljanje novog privremenog objekta na predmetnim parcelama koje su već prethodno predmet inspekcijskog nadzora. Po prethodnoj prijavi građenja odnosno postavljanja privremenog objekta ribarske kućice, Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor, odnosno postupajući inspektor u predmetu je nakon povratka sa bolovanja, dana 12.12.2022. godine izašao na lice mjesta i konstatovao u momentu kontrole da se na predmetnoj parceli izvode radovi na postavljanju objekta u skladu sa izdatim UT uslovima za objekat – ribarsku kuću. Inspektor je istog dana ukazao vlasniku objekta da predmetnu drvenu kućicu postavlja na betonskoj ploči koja je izgrađena suprotno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je rješenje o uklanjaju predmetne ploče potvrđeno od strane drugostepenog organa Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, o čemu je isti upoznat kroz prethodni postupak ovog organa. Nakon konstatovanog činjeničnog stanja inspektor je obavijestio JPMD kako bi zajedno izvršili kontrolu daljih radova.
Dana 04.01.2023. godine kontrolnim inspekcijskim nadzorom je konstatovano da je vlasnik predmetne kućice izgradio, odnosno postavio, predmetni objekat na nelegalnoj podlozi, izlazeći van predviđenih gabarita u visini i širini objekta, podizanjem spratnosti objekta i širinom sa lijeve strane tj. izgradnjom sanitarnog čvora.
Napominjemo da su predmetna rješenja koje je nadležni inspektor donio u ovom predmetu potvrđena od strane drugostepenog organa, o čemu je uredno prije izgradnje ribarske kućice vlasnik prethodno obaviješten.
Uzimajući u obzir cjelokupno činjenično stanje konstatuje se da je vlasnik predmetnih pomoćnih i privremenih objekata, za koje su već bila donešena izvršna rješenja, postupio sa umišljajem i izgradio odnosno postavio ribarsku kućicicu na način što je istu izgradio suprotno tehničkoj dokumentaciji i UT uslovima.”
Doskoro jedna od najljepših plaža na našem primorju, Mogren II, postala je još jedna žrtva “poboljšavanja turističke ponude“, kako sa zvaničnih adresa tepaju ovome što je očigledna i brutalna devastacija plaže, šume i okolnog krajolika. Jedan od najatraktivnijih segmenata ove plaže bila je činjenica da se do nje može doći samo sa mora ili kroz prolaz u stijeni – što je sad „poboljšano“ na taj način što će moći na nju da se dođe autom, sudbina koja je zadesila u proteklih nekoliko godina Kamenovo, Drobni pijesak i mnoge druge plaže na budvanskoj rivijeri i van nje, kaže se u pismu koje je redakciji Boka News-a poslao građanin Budve (autor poznat redakciji).
I dok se Crna Gora reklamira kao „divlja ljepota“ nije se istolerisalo ni ovo malo požara pošteđene šume koja je okruživala plažu, tako da se sa mogrenskog pijeska sada umjesto prirode vidi i čuje cesta jadranske magistrale. Danas rijetki mediteranski borovi i drugo zelenilo, bez konsultacije sa javnošću, van oka medija i iza zaključane kapije, uništeni su građevinskim mašinama koje su isto učinjele i sa starim objektom u vlasništvu HTP „Budvanska rivijera“.
Ova kompanija nakratko je u oko lokalne javnosti ušla sličnim povodom, kada je prije par mjeseci posjekla desetak čempresa iz jednog od rijetkih budvanskih parkova. Da se podsjetimo, ne radi se o privatnoj kompaniji već državnoj koja bi građane, čijom imovinom i prostorom raspolaže, u najmanju ruku trebala da upozna sa svojim aktivnostima. Naravno, ništa od ovoga nije moglo proći bez saglasnosti ili makar znanja opštine, „Morskog dobra“ i ministarstva u čijoj je odgovornosti prostorno planiranje.
Mogren II – mart 2023. – foto čitalac Boka News
Niti lokalni niti državni mediji nisu pridali zasluženu pažnju očiglednoj devastaciji kroz koju Mogren i šuma u zaleđu trenutno prolazi, iako se u medijima u februaru moglo naići na tekstove o davno najavljivanoj obnovi crkve Svetog Antuna Padovanskog koja se nalazila upravo na ovom dijelu plaže Mogren. Ovu crkvu sredinom prošlog vijeka razorili su komunisti i tu je nepravdu svakako trebalo ispraviti, ali ako je crkva mogla biti izgrađena sa mora još davne 1571. nema apsolutno nikakvog razloga da se taj neveliki podvig ponovi i 2023. Ipak, dok se u prvi plan februarskog saopštenja stavlja obnova crkve, danas na terenu imamo nepovratno uništenje višedecenijskih stabala na površini koja više nego desetostruko nadilazi površinu malog hrama posvećenog Sv Antunu. Iako je pomenuto jedva usputno i uvijeno u oblandu obnove crkve, pravi razlog devastacije kojoj svjedočimo leži „u adaptaciji i rekonstrukciji poslovnog prostora“ u cilju „poboljšanja turističke ponude kako kompanije, tako i samog grada“ tako što će da „stvori još jednu atraktivnu lokaciju na ovom dijelu obale“, kako su to cinično sročili u „Budvanskoj rivijeri“.
Zaista je bizarno tvrditi da će se od čuvene plaže Mogren stvoriti atraktivna lokacija ako u obzir uzmemo da se radi o jednoj od najatraktivnijih i čuvenijih lokacija u Crnoj Gori. Ako je Mogren do sad i imao problema na prvom mjestu je možda to što je plaža bila i malo pre-atraktivna te je tokom cijele sezone bilježila velike gužve. Naravno, dok otmenije destinacije poput Venecije, Sardinije i pojedinih ostrva Malte uveliko rade na ograničavanju broja turista, preferirajući kvalitet (kako posjetilaca tako i uslova sopstvenog življenja) iznad kvantiteta, naše primorje odlučuje se za podgoričanizaciju plaža. Kažem “podgoričanizacija” jer kad god plaža postane dostupna za vozila ogromna većina tablica je upravo iz Podgorice, jednim dijelom što je njima primorje uglavnom dovoljno blizu da odu na plažu, ali ne i dovoljno daleko da bi ostali više dana pa im je najpraktičnije, ma koliko to primitivno djelovalo gotovo svima drugima, da se na plaži i parkiraju. Ovo bizarno zadovoljstvo, bez imalo ironije ili kritike, opisuje npr. jedan podgorički kolumnista kad piše o Buljarici i tome kako je dobar zvuk kad “škripi pijesak ispod guma”.
Mogren 1936. godine
Eto, Budva koja pokušava da se ovijena Bokom podmetne za evropsku prestonicu kulture trenutno pokušava, ovijeno obnovom crkve, da podmetne Mogren II ogoljen i asfaltiran poput Kamenova, Drobnog pijeska, Crvene glavice i mnogih drugih. Čak i ako bismo razumjeli odsustvo svijesti za prirodu i ekologiju, a da ne spominjemo iole prefinjenije koncepte poput estetike i ambijentalne cjeline, i dalje čudi kako je moguće da odgovorne vlasti, pa i sami preduzimači ovakvih projekata, ne uviđaju da na tržištu kvalitet ponude diktira i kvalitet korisnika. Masovni turizam koji podilazi turbo-folk turistima, bilo da se radi o muzičkom ukusu ili obrascu ponašanja, na duže staze uz puno više rada proizvodi puno manje vrijednosti nego što to čini npr turizam koji imamo u ne tako dalekoj Hrvatskoj. Sve ukazuje na to da na primorju, kao i svugdje drugo, nema nikave vajde od političkih promjena ako nastavimo sa istim neintaligentnim i primitivnim ponašanjem „paljenja kuće da bi se ogrijali“.
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom kupovine trajekta “30. avgust”.
Državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić potvrdio je da su predmet formirali samoinicijativno kako bi provjerili sve činjenice oko kupovine tog plovila.
Trajekt star 53 godine je nedavno tamošnji državni brodar “Jadrolinija” iz Rijeke, rashodovala i povukla iz operativne upotrebe zbog tehnološke zastarjelosti i nedovoljnih kapaciteta.
TV E navodi da je “ABM tours”, firma iz Hrvatske, prodala trajekt “Prizna” (sada 30. avgust) crnogorskom Morskom dobru za 569.000 eura.
U izvještaju o privrednom subjektu navodi se da “ABM tours” ima dva zaposlena, te da je od 2019. do 2021. ova kompanija poslovala u minusu.
Sekretarijat za Investicije izvodi radove na turističkom obilježavanju bedema, preko ovlaštenog izvođača “Montal DSD” d.o.o. iz Podgorice, prema autorskom projektu “Expeditio architects” d.o.o. iz Kotora i uz stručni nadzor “Restart ing” d.o.o. iz Budve.
Posjetioci će biti upozoreni preko informativnih tabli da na svoju odgovornost obilaze bedeme. Ukupno će biti postavljeno oko 80 informativnih tabli različitih sadržaja.
Turističko informativne table – bedemi
-U pripremi je odluka o turističkoj valorizaciji i očuvanju bedema, koja će ići na javnu raspravu. Građani će imati priliku da se uključe sa svojim idejama i predlozima. Po našem mišljenju i dijelu turista koji su posjetili bedeme, čistoća nije bila na zavidnom nivou, tako da planiramo da ubuduće o tome brine naše Komunalno preduzeće“ – kazao je ranije za naš portal potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
U budvanskoj knjižari “Penso” u četvrtak, 23.marta, će biti promovisana zbirka dječije poezije Olivere Banović, “Vrapci na raskrsnici“. Kuriozitet je da je knjiga napisana kada je autorka bila djevojčica, a nedavno se obistinila velika želja da budu štampani i objavljeni stihovi (iz) njenog djetinjstva.
„Vrapci na raskrsnici“ sadrže i sjajne ilustracije mališana koji su taj način obogatili ovo neobično izdanje, koje je izvrsno dizajnirao studio Ribizla iz Podgorice.
Veče organizuje nevladino udruženje Agora: razgovor sa Oliverom Banović počinje u 19 časova i neće trajati duže od 35 minuta.
Tokom večeri klinci će biti u prilici da čitaju stihove, kao i da crtaju likove i prizore iz knjige, a roditelji da se uključe u priču o danima djetinjstva, o poeziji, ljepoti maštanja i stvaranja.
Dio Šetališta pet Danica u Herceg Novom od danas je bogatiji za novih 100 sadnica koje je gradu donirala kompanija Telemach.
Sadnja je organizovana simbolično na 21. mart Svjetski dan šume, drveća i sadnje, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i lokalnim Zelenilom u okviru Komunalno stambenog preduzeća.
Nakon Podgorice, Pljevalja, Bara i Bijelog Polja, Herceg Novi je peti grad kojem je Telemach donirao sadnice.
„Sa preko 1.100 sadnica učinili smo pet gradova u sve tri regije Crne Gore zelenijim i pristupačnijim za odmor. Sve lokacije, koje smo odabrali u saradnji sa lokalnim samoupravama, postale su još ljepša mjesta za okupljanja i rekreaciju, što nam je i krajnji cilj. Herceg Novi, grad zelenila zaslužuje da kad god smo u prilici, upotpunjujemo njegovu vegetaciju i učinimo da taj predznak nosi još dugo. Nastavljamo da, konkretnim doprinosom, budemo partner lokalnim zajednicima i da, kroz svakodnevno poslovanje, ukazujemo koliko je važno da stvaramo preduslove za zeleniju budućnost“, kazala je Slobodanka Nikolić, rukovodilac sektora za razvoj proizvoda i komunikacije kompanije Telemach.
Šetalište pet Danica
Svaka nova sadnica ima ogromnu vrijednost za grad koji je, sa najvećim brojem sunčanih dana u toku godine, prava zelena oaza Mediterana.
„Međutim, u zadnje vrijeme svjedoci smo velike devastacije zelenih površina, pa je donacija kompanije Telemach od nemjerljivog značaja za našu opštinu. Održavanje zelenih površina iziskuje velika sredstva, i svaka pomoć u našoj misiji ozelenjavanja je dobrodošla. Za svaku pohvalu je što je Telemach prepoznao značaj očuvanja zelenila pa se nadamo da će ovaj primjer slijediti i druge kompanije. Od danas, šetalište koje je prvo mjesto za rekreaciju i druženje stanovnika Herceg Novog, biće još ljepše za svakodnevne aktivnosti“, poručila je Vanja Spaić, rukovodilac sektora za održavanje zelenih površina.
Zanat, znanje i ljubav spojili kroz porodični posao
~ Svaku mapu Vladimir, njegov tast i šura Petar i Đorđije Bašović prave koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Baveći se programiranjem i crtanjem raznih oblika Vladimir Peković, diplomirani specijalista matematike i računarskih nauka iz Podgorice, prije dvije i po godine počeo je da se zanima za mapiranje kroz grafički dizajn i tako je, kombinujući ručni i mašinski rad, krenuo sa izradom drvenih karti. U početku su to bili jednostavni oblici, ali vremenom je, kroz upornost, istrajnost, požrtvovanje i prije svega ljubav prema svom talentu/hobiju, počeo da na originalan način stvara najraznovrsnije mape/karte od punog drveta sa morem od epoksi smole, od onih koje prikazuju rejone plemena Crne Gore i Boke Kotorske, preko zemalja bivše Jugoslavije do kontinenata planete Zemlje. Ovakve karte od drveta oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta, kaže Peković, na ovakav način ne pravi niko na svijetu, te radi na osnivanju porodičnog brenda. Osim što su estetski perfektne, što plijene pažnju oblikom, toplinom, elegancijom, raskošem i bogatstvom boja, ove mape su i funkcionalne, edukativne, te mogu da budu i dobro didaktičko sredstvo za obrazovne ustanove, ali i luksuz i unikatni ukras za svaki dom.
– Prije svega, mape Intarzija.me su najljepši kućni ukras koji možete imati u svom domu. One su takođe i način na koji i djeca i odrasli mogu da obnove svoje znanje iz geografije, pri čemu mnogi otkriju zemljopisne detalje na koje do tada nisu obraćali pažnju. Naravno, drvene karte i sama intarzija predstavljaju svojevrsnu umjetnost. Samo moj tim i ja znamo koliko pedantnog rada i truda je potrebno za kreiranje ovakvog predmeta. U konačnom, ishod je uvijek isti – jedinstvena drvena umjetnina koja plijeni stilom, prirodnim materijalom i ljepotom, kaže Vladimir za Boka News. Objašnjava da prilikom izrade drvenih mapa koriste više mašina – od mašina onih za grubu obradu drveta kao što su diht-abrihter, cirkular, bansek, ger, čime dobijaju glatke drvene ploče raznih debljina spremne za rezanje na CNC mašinu, koja predstavlja glavnu mašinu, na kojoj režu dijelove mape. Na kraju koriste lasersku mašinu pomoću koje graviraju nazive država, gradova…
Rad rukama je veoma važan prilikom izrade ovakvih mapa, kaže Vladimir i dodaje da je to jedan od razloga zašto ovakve mape rade jedini na Balkanu. Posebno su ponosni na činjenicu da mogu da uklope desetine drvenih djelova u savršenu cjelinu. Za razliku od plastike ili šperploče, drveni djelovi reaguju na spoljne podsticaje, šire se i mijenjaju oblik, zbog čega ulažu mnogo vremena i vještine u obradu svakog elementa ponaosob.
-Osnovu mape čini pleksiglas ili medijapan u zavisnosti od karte koju radimo. Na tu ploču pričvršćujemo drvene djelove koristeći od 100 do 300 šarafa, što mapu čini izuzetno čvrstom i stabilnom. Svaku mapu pravimo koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Proces izrade drvene mape je jako zahtjevan i iziskuje barem 10 radnih dana. Ukoliko je karta komplikovanija i nešto većih dimenzija od prosječne, onda mi treba i do 15 dana za izradu, kaže Peković. Koliko je cijeli taj proces zahtjevan, možete vidjeti kroz ovaj VIDEO
Svoju ljubav za ovaj zanat prenio je i na sve članove porodice, a njegov sin, koji mu često pravi društvo u radionici, već se uključio u proces kreiranja i izrade drvenih mapa. Vladimir Peković je zaposlen kao profesor matematike u Osnovnoj školi „Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici, a živi u naselju Stari Aerodrom, gdje mu je i radionica. U izradi mapa mu svesrdno pomažu Petar i Đorđije Bašović – suprugin otac i brat. Njih dvojica asistiraju kod najkomplikovanijih djelova, uklapanju karte, montiranju i svim mogućim problemima na koje on naiđe u procesu izrade.
S obzirom da u obradi drveta i osmišljavanju mapa provodi gotovo pola svog dana, hobi je brzo postao više od toga, te sada Peković nastoji da od Intarzije stvori mali porodični biznis, iako je obrada drveta „skup sport“.
Prvu kartu svijeta od drveta napravio je u doba pandemije koronavirusa, kada je mogao više da se posveti kućnim djelatnostimate nakon veoma pozitivnih rekacija porodice, prijatelja, a onda i pratilaca na društvenim mrežama, shvatio je da „Intarzija“ ozbiljan projekat.
-Uticaj članova porodice na započinjanje ovog hobija bio je veliki, jer neki od njih imaju dosta iskustva u stolarstvu, duborezu, obradi metala, radu sa mašinama. Moja ideja je bila da napravim nešto novo, povezujući njihovo iskustvo i vještine sa matematikom i računarskim naukama. Upravo taj spoj mladosti (velikog truda, ambicije, znanja, kompjuterske preciznosti) i velikog iskustva dobrog majstora, koji je u stanju riješiti svaki mogući problem i pristupiti problemu sa više strana, najveća je prednost tima Intarzija, i uslov nastanka ovakvih mapa, kaže Vladimir.
Za ove mape se najviše interesuju ljudi iz Crne Gore, one krase mnoge salone, kancelarije, ugostiteljske objekte, a pomorci vole da ih vide u svojim jahtama. Za sada se mape mogu naručiti putem društvenih mreža Instagram i Facebook, gdje održavaju profile Intarzija.me.
-Prva porudžbina mape Boke bila je od Britanaca koji su kupili kuću na Luštici. Najveća mapa koju smo do sad radili jeste mapa svijeta dimenzija 2.4mx1.4m i poručio je čovjek iz Splita. Naše mape su stizale do Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke. Interesovanje za naše mape je bilo i iz Amerike, Danske, Francuske, Italije, Bugarske, Bosne, Turske… Prva mapa Srbije je poručena za jednu bogatu proslavu rođendana. Naša priča postala je regionalna, naše mape su poručivane iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke… Bilo je interesovanja jos iz mnogih drugih zemalja.
Mnoge naše mape su potpuno jedinstveni modeli kakve do sad niko nije pravio na kugli zemaljskoj. Iz tog ugla smatramo da se radi o brendu. Ipak, pored porodičnih obaveza i obaveza u školi, ova naša priča ide malo sporije, ali očekujemo da ćemo uskoro ući i u taj dio procedure, objasnio je Peković, koji planira da ovaj timski rad predstavi na izložbama u Crnoj Gori i u regionu.
U moru nedaća sa kojim se svakodnevno suočavamo u vaspitno – obrazovnom procesu pravo je blago imati prijatelje poput kompanije Adriatic Marinas Porto Montenegro! – kazala je mr Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat
Saradnja između ove kompanije i Muzičke škole Tivat traje godinama unazad. Zahvaljujući tome naši učenici imaju mogućnost realizacije velikog broja nastupa na koncertima i takmičenjima u Crnoj Gori i regionu, posjeta značajnijim muzičkim koncertima i učešća na seminarima renomiranih profesora sa prestižnih ustanova za visoko muzičko obrazovanje. Pored toga značajna sredstva moraju se ulagati u ažuriranje atesta za rad ustanove, obnovu školskog instrumentarija ali i održavanje postojećeg.
Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Danilu Kaleziću, Senior Menager, PR, Comunications and Events kao najvažnijoj karici između Muzičke škole Tivat i kompanije Adriatic Marinas Porto Montenegro.“
„Kad se male ruke slože , sve se može! – poručila je Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat.
Ukrajinska vojska priprema se za veliku protuofenzivu Foto: HTV / HRT
Dok se gotovo cijeli svijet na ovaj ili onaj način bavi ruskom agresijom na Ukrajinu, ukrajinska vojska već se neko vrijeme priprema za najavljenu protuofenzivu.
Dok neki ukrajinski vojnici vode iscrpljujuću bitku za Bahmut, najtežu od početka rata, drugi prolaze obuku u zemlji i inozemstvu. Simulirajući pravu bitku, u šumama nedaleko od bjeloruske granice uvježbavaju ofenzivne akcije.
– Najvažnije je postići da vojnici budu psihički čvrsti kad se nađu pred izazovima u borbi, kaže ukrajinski vojnik Viktor Lukianok.
Obuke na tenkovima Leopard i Abrams
Njihovi kolege u Španjolskoj završili su jednomjesečnu obuku na njemačkim tenkovima Leopard. Zapadne zemlje obećale su Ukrajini oko 80 Leoparda, Poljska je određeni broj već isporučila, a Sjedinjene Države obećale su 30-ak tenkova Abrams.
– Iako su ovi tenkovi različiti od njihovih, mnoge su funkcije iste, što je omogućilo da za mjesec dana budu vrlo dobro pripremljeni, kaže španjolski vojni instruktor Contreras.
Promjena taktike u tenkovskim bitkama
Zapovjednik tenkovske brigade Leonid Hoda tvrdi da će se upotrebom zapadnih tenkova promijeniti taktika u tenkovskim bitkama jer imaju veći domet i moguće je uništiti neprijatelja prije nego što dođete u domet njegove paljbe.
Visoki ukrajinski zapovjednik rekao je da je obrana Bahmuta bila nužna kako bi Ukrajina dobila vrijeme potrebno za pripremu velike proljetne protuofenzive. Nju je nedavno u Bahmutu najavio i general Oleksandr Sirski, zapovjednik kopnenih snaga.
– Svi želimo uništiti neprijatelja, početi ofenzivu i izbaciti ga iz Ukrajine, a možda i dalje od naših granica, kaže Sirski, najuspješniji ukrajinski general koji je obranio Kijev i zapovijedao lanjskom protuofenzivom u Harkivskoj oblasti, kada je oslobođeno 12 000 četvornih kilometara.
Neki vojni analitičari izražavaju sumnju u to da je ukrajinska vojska sposobna izvesti protuofenzivu zbog velikih gubitaka. Washington Post nedavno je procijenio da je riječ o 120 000 poginulih i ranjenih vojnika. Marinko Ogorec kaže da ima mnogo nepoznanica vezano za mogući ukrajinski napad.
Je li Ukrajina sposobna izvesti veliku protuofenzivu?
– Oni kažu da imaju spremnih 8 brigada plus snage koje su operativne i koje su na terenu. To je značajan potencijal s kojim bi se moglo krenuti u ofenzivu. Opet, sve zavisi od toga kako će druga strana reagirati, što druga strana ima za suprotstaviti tome, tako da je to vrlo upitna situacija, naglašava vojni analitičar Marinko Ogorec.
Očekuje se da bi Ukrajinci mogli udariti istodobno na više mjesta – preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti, u Zaporiškoj prema Melitopolju, u Doneckoj prema Mariupolju, kako bi izbili na Azovsko more i presjekli kopneni koridor koji povezuje poluotok Krim s Rusijom, koji bi tada Rusima bilo gotovo nemoguće braniti.
Ogorec dodaje da Rusi smatraju Krim svojim prostorom i braniti će ga “apsolutno pod svaku cijenu”.
– Bojim se da kada bi se dogodila situacija da Krim bude ugrožen, da bi to Rusija smatrala ugrozom vlastitog teritorija, a onda bi to bila eskalacija koja bi praktički bila nekontrolirana. I nepoželjna, tvrdi.
Rusi već neko vrijeme na bojištu imaju inicijativu, ali zasad sporo napreduju zbog iznimnog ukrajinskog otpora i morala. Nakon poraza u Harkivskoj i povlačenja iz dijela Hersonske oblasti, u međuvremenu su utvrdili svoje položaje, ojačali postrojbe novim vojnicima i zasigurno se pripremili za mogući ukrajinski udar. Ishod najavljene ukrajinske protuofenzive teško je prognozirati.
