Izložba slika „Tragoviˮ akademskog slikara Đorđija — Bata Boljevića iz Budve biće otvorena u petak, 13. juna u 21 sat u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” u Starom gradu u Budvi. U prikazu Boljevićevog djela u pratećem katalogu Miljan Živković, istoričar umjetnosti, koji će i otvoriti izložbu, piše: “Ova izložba nas, poput jasnog pravca, navodi upravo ka tim gotovo nevidljivim mjestima – ka izvorištima energije”.
Ðorðije – Bato Boljević je rođen 1971. godine u Podgorici. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju na Odsjeku za grafiku, u klasi prof. Anke Burić, 1996. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Imao je više samostalnih izložbi i učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Svečanost povodom podizanja prve Plave zastavice u Crnoj Gori za 2025. godinu simbolično je upriličena danas, 12. juna, na kupalištu „Pura Vida“ na Drobnom pijesku u Budvi.
Zastavicu su podigli direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Mladen Mikijelj, i državni sekretar u Ministarstvu turizma, Vuk Žižić.
Dijana Kolarević, ispred Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, objasnila je da se ovo priznanje dodjeljuje od 2003. godine kada je njihov partner, NVO “ECOM” postala član Fondacije za ekološku edukaciju i stekla pravo da bude Nacionalni operater uz finansijsku i organizacionu podršku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Rukovoditeljka Službe za zaštitu i održivi razvoj morskog dobra, Dijana Došljak, ocijenila je da se današnjim događajem simbolično obilježava još jedna uspješna sezona.
„Već 22 godine ponosno sprovodimo ovaj program u Crnoj Gori i svake godine pokazujemo da naši ciljevi nisu kratkoročni, već dugoročni, usmjereni ka očuvanju prirodnih resursa, bez kojih nema ni turzima, ni razvoja, ni budućnosti“, istakla je.
Plava zastavica za 2025.
Predsjednik NVO „EKOM“, Saša Karajović, kazao je da će od naredne godine kriterijumi za plavu zastavicu biti strožiji a on se nada da će zakupci i korisnici plaža nastaviti da ih ispunjavaju.
„Ono što mi je posebno drago je da svih ovih godina smo imali sjajnu podršku od Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, od Ministarstva turizma, i oni su od starta prepoznali značaj ovog programa i davali su mu i logističku i finansijsku podršku“, poručio je Karajović.
Predjsednica nacionalne komisije za dodjelu ovog obilježja, Žana Bracović iz Ministarstva turizma, istakla je da je ovaj program simbol visokih standarda životne sredine ali i kvalitetnih sanitarnih i bezbjednosnih kriterijuma na plažama i marinama.
„Za ovo prestižno međunarodno priznanje, ove godine, iz Crne Gore kandidovana je 41 plaža i jedna marina, a koji je u aprilu potvrđio međunarodni žiri u Kopenhagenu.
Zakupac plaže na Drobnom pijesku pod nazivom „Pura Vida“, Lazar Mijač, ispričao je da su nosioce ove prestižne nagrade već sedam godina i nada se da će to biti u narednom periodu.
„Mnogi turisti koji dolaze kod nas u Crnu Goru, biraju baš te destinacije koje su nosioci Plave zastavice pa bih ovom prilikom pozvao sve više zakupaca i korisnika da u budućem vremenu apliciraju za Plavu zastavicu i da podižemo nivo turizma Crne Gore“, poručio je.
“Producentska kuća ATOMIC, s ponosom obavještava javnost da je naš film OVA DOBRA ZEMLJA, Vladimira Perovića, na upravo završenom SEE Film Festivalu (Paris-Berlin-Washington) proglašen za Najbolji dokumentarac po ocjeni američkog žirija.
Film OVA DOBRA ZEMLJA, podržan od FCCG, te od gradova Kotor, Podgorica, Cetinje i Žabljak, sniman je tokom 2022. i 2023. godine, da bi, netom nakon završetka, u junu 2024, imao premijeru na Underhill festivalu u Podgorici, gdje je osvojio i Nagradu za najbolji dokumentarac u regionalnoj konkurenciji i Nagradu publike.
Uslijedilo je gostovanje na Balkan Film Festu u Montevideu, gdje je film dobio opet Nagradu publike, a na FIPA DOC u Bijaricu bio je u zvaničnoj selekciji.
Na RTCG je u dva nastavka prikazano 14 izdvojenih epizoda OVE DOBRE ZEMLJE, a u pripremi je i emitovanje samog filma kao cjeline.
Uz Podgoricu, film je prikazan i u Žabljaku, Mojkovcu, Plužinama, Cetinju i Kotoru.
Jedan zanimljiv kuriozitet: ova nagrada na SEE (South East Europe)… predstavlja 126. priznanjeza filmove reditelja Vladimira Perovića.
Uz reditelja i scenaristu Perovića, film potpisuju: Ivan Čojbašić, producent i snimatelj; Saša Brajović, snimatelj zvuka; Dora Filipović, dizajnerka zvuka; Jelena Božović, izvršna producentinja.”
Ovo djelo ovekovečuje Nemanju Bogdanovića kao istinskog ljubitelja putovanja i neumornog promotera Apeninskog poluostrva
Monografija „Italija kakvu još niste upoznali” arhitekte Nemanje Bogdanovića predstavljena je u srijedu 11. juna u u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, u okviru saradnje JU Muzeji i galerije Budve i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, Društvom istraživača „Tragovi” iz Aranđelovca i fondacijom „Dante Aligijeriˮ iz Vranja.
Monografija Italija kakvu još niste upoznali Nemanje Bogdanovića, sa fotografijama posvećenim jednoj od najljepših zemalja svijeta, kako je istakla mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i recenzentkinja monografije, “pravo je umjetničko djelo koje se može preporučiti kako ljubiteljima fotografije, tako i onima koji žele da istraže ovu predivnu zemlju kroz objektiv talentovanog fotografa”.
-Fotografisanje u Italiji nije samo tehnički izazov, to je emotivno putovanje kroz bogatu prošlost i živopisnu sadašnjost čime se otkriva njena čudnovata i fascinantna duša. Zato ona inspiriše, edukuje i evocira budeći snažne emocije i potvrđujući snagu fotografije kao medija. Idealna je za kolekcionare, turiste u potrazi za inspiracijom, ali i za svakoga ko cijeni vizuelnu umjetnost. Tako, ljubav prema fotografiji nije samo ljubav prema slici, već i prema emocijama, pričama i sjećanjima koje slike nose i koje govore više nego hiljadu riječi. Zato neizmjerno hvala majci Snežani na upornosti, trudu i neizmjernoj ljubavi prema sinu Nemanji Bogdanoviću, koji je svojim talentom i ljubavlju prema umjetničkoj fotografiji i Italiji oplemenio i našu dušu i čija anđeoska duša vječno živi među nama, istakla je Đurašković.
Publici se obratila i Snežana Bogdanović, majka Nemanje Bogdanovića.
-Iskustvo stečeno nizom održanih izložbi moga sina Nemanje Bogdanovića u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, preraslo je u monografiju koja ovekovečuje Nemanju kao istinskog ljubitelja putovanja i neumornog promotera Apeninskog poluostrva. Nemanja je predstavio čitavo bogatstvo i raznolikost Italije iz 18 do 20 regija ove prelepe zemlje, prešavši put dug preko 30 hiljada kilometara. Imao je dar od Gospoda da uoči i zabeleži prave stvari, ovekoveči veličanstvenu lepotu i da nam to bogatstvo ostavi u nasleđe da baštinimo, negujemo, čuvamo, a i da se Nemanje večno sećamo, kazala je Bogdanovioć.
Ovakva kulturna spona između Aranđelovca i Budve kroz djelo Nemanje Bogdanovića, po riječima Vesne Proković, bibliotekarke iz Narodne biblioteke „Sveti Savaˮ, “predstavlja osoben primjer kako umjetnost može da spoji gradove i stvori trajne kulturne mostove”, a “fotografije, koje su prvobitno nastale kao lični umjetnički izraz mladog arhitekte i fotografa, postale su simboli sjećanja i kulturne baštine koja nadilazi granice između Srbije i Crne Gore”.
Vojislav Veselinović, predsjednik Društva istraživača „Tragoviˮ upoznao je prisutne sa radom ovog udruženja koje od 2015. godine prati i istražuje kulturni život, baštinu i nasljeđe, kako u Srbiji, tako i u regionu. Poseban akcenat stavljen je na podršku koju je udruženje pružilo o objavljivanju nove monografije, koju je opisao kao početak jednog većeg posla koji svi zajedničkim snagama treba da nastave.
Na kraju večeri publika je imala priliku da čuje pjesmu koju prati video i koja je posvećena Snežani i njenom sinu Nemanji. Pjesma je uvrštena u samu monografiju a recituje je autorka, pjesnikinja Mirjana Ranković Lauković.
Program je vodila Vasilisa Gagović, istoričarka umjetnosti.
Opština Tivat i ove je godine dodijelila priznanja najuspješnijim tivatskim učenicima: dobitnicima priznanja Luča, Đak generacije i nagrađenima na državnim i međunarodnim takmičenjima. Nagrade najboljima uručili su predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Današnja svečanost je prilika da Opština na simboličan način nagradi vaša postignuća, upornost i marljivost, poručio je predsjednik opštine čestitajući najboljim tivatskim đacima. “Ovo je takođe prilika da cijeloj zajednici pošaljemo poruku o značaju obrazovanja, o tome da se napori na kraju ipak nagrade, a da je znanje koje ste na putu obrazovanja stekli – vaš zalog za budućnost, vaša karta za sve buduće životne uspjehe.” Komnenović je istakao da su ljudi najdragocjenije što Tivat ima i da će lokalna uprava nastaviti da vodi posebnu brigu o obrazovanju, o mladim talentima, o sportu, o uslovima u kojima uče i stasavaju. “Putujte, školujte se, studirajte, otkrivajte nove horizonte i krajeve ali nam se vratite, jer niko bolje od vas neće i ne može znati što ovom gradu treba.”
Đak generacije SMŠ “Mladost”, Bojana Hercegovac u ime tivatskih srednjoškolaca zahvalila je profesorima, roditeljima i Opštini na podršci. “Danas nije kraj našeg učenja i usavršavanja, već samo završetak jedne etape u složenom procesu obrazovanja. Sa zadovoljstvom, prepuni pozitivnih emocija, osvrćemo se na godine koje su nas oblikovale i usmjeravale ka zajedničkom cilju. Naša generacija ide u različitim pravcima ali gdje god da krenemo nosićemo dio ovog mjesta sa sobom i uvijek mu se punog srca vraćati.“
Đak generacije SMŠ Mladost Bojana Hercegovac
Lazar Brinić, đak generacije u OŠ “Drago Milović”, obratio se u ime nagrađenih osnovaca. “Proteklih 9 godina, naša škola nije bila samo mjesto učenja, ovdje smo učili kako se postaje čovjek. Kroz brojeve, slova, pjesme, zadatke i kontrolne vježbe, učili smo i o prijateljstvu, poštovanju, odgovornosti i istrajnosti. Zahvaljujem se svim nastavnicima koji su nas učili znanju, ali i životnim vrijednostima.”
Dobitnici priznanja Luča i novčane nagrade koju za postignuća dodjeljuje Opština Tivat su:
Srednja pomorska škola Kotor: Likić Momčilo, Stevović Petar.
Đak generacije u OŠ “Drago Milović” je Lazar Brinić, u OŠ “Branko Brinić” Andrijana Radović, u SMŠ Mladost Bojana Hercegovac, a u osnovnoj Muzičkoj školi Tivat Ana Klakor.
Opštinske nagrade otišle su u ruke i tivatskim učenicima koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnim i međunarodnim takmičenjima. Spisak svih nagrađenih učenika pogledajte ovdje.
Nagrađeni vokalni nonet osnovne Muzičke škole
Svečanu dodjelu nagrada svojim nastupom uveličali su učenici osnovne Muzičke škole Tivat- vokalni nonet i gitarista Martin Petković, a podršku u protokolarnom dijelu pružio je i KUD Boka.
Shodno Odluci o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola, novčana nagrada za učenike nosioce diplome “Luča” i đake generacije iznosi 200€. Učenici koji su ostvarili uspjehe na državnim i međunarodnim takmičenjima nagrađeni su novčano iznosima u rasponu od 50€ do150€.
Crveni mjesec koji izranja iz planina, obasjavajući Boku-jedan od najljepših zaliva svijeta, prizor je koji se pamti. Uz to, kada se to posmatra sa vrhova brda-vrhunskih vidikovaca u zaleđu Herceg Novog, ne treba se čuditi oduševljenju 50-ak ovogodišnjih učesnika već tradicionalnog događa „Nad Bokom po mjesečini“.
Lagani hod zaleđem sela Kameno, grupa je obišla Tajno brdo i Gručalicu, dva vrha sa ostacima vojnih fortifikacija, nekada strateške odbrambene tačke, a sad neizostavna odredišta aktivnog turizma i uopšte, rekreacije u prirodi.
Nad Bokom po mjesečini – Na Tajnom brdu
Po povratku, u porti Crkve Sv. Jovana na Kamenom i nakon predaha uz osvježenje i degustaciju delicija „Jokine kužine“, održana je prezentacija pod otvorenim nebom „Svjetlo u tami“.
Prezentacija je dala pregled načina rasvjete kroz vrijeme, počevši od logorske vatre, ognjišta i luči, preko baklji, svijeća, uljanih lampi i petrolejki, pa sve do sadašnje LED tehnologije i ambijentalne rasvjete.
Nad Bokom po mjesečini – Izlazak na Tajno brdo
Prezentacija je takođe ukazala na ljudsku opsjednutost svjetlošću, što danas postaje i globalni ekološki problem kojeg još uvijek nismo dovoljno svjesni.
Organizatori događaja bili su Park prirode Orjen i MZ Kameno-Žlijebi, uz terensku pomoć PK „Subra“.
Zadržavamo pravo da preduzmemo dodatne mjere kako bismo zaštitili ono što nam zakonski pripada – našu obalu, naš prostor i naš identitet, poručuju iz MZ Škaljari
Uprkos ranijim prijavama upućenim svim nadležnim institucijama u vezi devastacije starog mandraća i neregularnih radova u dijelu obale na Peluzici, u nadležnosti Morskog dobra, iz Mjesne zajednice Škaljari ukazuju da se devastacija i dalje nastavlja neometano, te da su konkretne mjere izostale. Kako su kazali za Boka News, po prvi put juče su se oglasili iz JP Morsko dobro, jer su im “ iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore naložili da prekinu radove, te da će pokušati da zajednički nađu legalno rješenje za nastavak radova”.
U svom dopisu nadležnima u Opštini Kotor, mještani Škaljara zahtijevaju “hitno obustavljanje svih radova koji nisu u skladu sa mjerama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zatim, izdavanje hitnog naloga za inspekcijski nadzor i prisustvo opštinskih i državnih službi na terenu”, kao i “preuzimanje odgovornosti i lično angažovanje predsjednika Opštine, gospodina Vladimira Jokića, da preduzme zakonom propisane mjere kojim mu se daju instrumenti da zaštiti interese građana i imovine pod upravom Opštine”.
Radovi bez nadzora – foto M.D.P.
-Očekujemo brzu i konkretnu reakciju, kao i informaciju o preduzetim koracima. U suprotnom, zadržavamo pravo da preduzmemo dodatne mjere kako bismo zaštitili ono što nam zakonski pripada – našu obalu, naš prostor i naš identitet, poručuju iz MZ Škaljari.
Nedavno su se dopisom obratili predsjedniku i potpredsjednicima Opštine Kotor, glavnom administratoru, glavnom gradskom arhitekti, Sekretarijatu za urbanizam i prostorno planiranje, Sekretarijatu za očuvanje prirodne i kulturne baštine, kominalnoj inspekciji, građevinskoj inspekciji, u kojem u ime mještana Škaljara zahtijevaju hitno reagovanje i zaustavljanje nastavka nezakonitih i nestručnih radova na obali Peluzica.
Radovi bez nadzora – foto M.D.P.
Kako ističu u saopštenju, jedino su poslenici Uprave za zaštitu kulturnih dobara reagovali, izašli na teren, te konstatovali brojne nepravilnosti. U Dopisu Mjesne zajednice Škaljarti ističu da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila: restauraciju uništenog dijela ponte, uklanjanje nepropisnog nasipa i ivičnjaka, kao i izvođenje sanacionih radova isključivo pod stručnim nadzorom konzervatorski licenciranog pravnog lica.
Radovi bez nadzora – foto M.D.P.
-Međutim, radovi se i dalje izvode mimo dozvoljenih rokova i u suprotnosti sa izdatim rješenjima. Radovi su započeti deset dana prije predviđenog termina, i to obuhvatajući zahvate koji nisu odobreni od strane Uprave. Dodatno zabrinjava ponašanje investitora, koji se prema javnom dobru odnose krajnje bahato, samovoljno i bez poštovanja lokalne zajednice i zakona.
Ovakvo ponašanje jasno ukazuje na uvjerenje da će raditi što žele i kako žele, bez ikakvih posljedica, kaže se u dopisu koji potpisuju Daliborka Pavićević, predsjednica i Tea Brajak, sekretarka MZ Škaljari, postavljajući pitanja: “Do kada će se tolerisati ovakvo bezobzirno i destruktivno ponašanje? Do kada će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i druge nadležne institucije ćutati i posmatrati kako se obala uništava pred očima građana?”
Radovi bez nadzora – foto M.D.P.
Potsjećaju da mještani ove lokalne zajednice nisu protiv legalne gradnje, ali su odlučno protiv nelegalne, nestručne i netransparentne gradnje koja ugrožava naše kulturno i prirodno nasljeđe. Zaključuju da je obala na Peluzici vrijedno kulturno dobro i simbol identiteta našeg kraja, koji je međunarodno prepoznat i zaštićen. Njena devastacija direktno šteti ne samo lokalnoj zajednici, već i ukupnom ugledu Opštine Kotor.
Avion Boeing 787-8 Dreamliner Air Indije koji je poletio za London s nekoliko stotina putnika srušio se ubrzo nakon polijetanja u blizini zračne luke u indijskom gradu Ahmedabadu. Putnički zrakoplov pao je u četvrti Meghaninagar, što je izazvalo paniku i kaos na tlu. U avionu su bila 244 osobe, potvrdila je policija.
Gusti oblaci dima uzdizali su se s mjesta nesreće i vidjeli su se s velike udaljenosti. Hitne službe, uključujući vatrogasce, odmah su upućene na teren, a operacija spašavanja je u toku. Trenutno nije poznato u kakvom su stanju putnici i članovi posade.
Primaklo se Svjetsko prvenstvo za vaterpoliste, ali za one mlade – U20 reprezentaciju u subotu u Zagrebu očekuje nastup na najvećoj smotri. Ovo je, inače, prvo veliko takmičenje za naše vaterpolo selekcije.
U Hrvatskoj naš tim će predstavljati: Radivoj Radanović, Tadija Matijašević, Nikola Petrović, Meldin Hadžić, Danilo Stupar (Jadran MTEL), Draško Samardžić, Milan Nikaljević, Tim Perov, Srđan Janović (Primorac), Nebojša Petrović, Ivan Marković, Andrija Bjelica (Kataro), Ilija Kojičić, Danilo Dragović (Budva Budvanska rivijera) i Danilo Rajević (Stari grad).
U stručnom štabu reprezentacije su treneri Aleksandar Aleksić, Draško Brguljan i Marko Gopčević, doktor Željko Pejaković i video-analitičar Vasko Vučković.
“Ajkule“ će završne treninge za šampionat svijeta obaviti u Trebinju sa reprezentacijama Australije i Njemačke.
Crna Gora će u prvoj fazi prvenstva igrati u grupi A protiv SAD, Mađarske i Hrvatske.
Prvi rival je Mađarska (14. jun, od 17.30 sati), dan kasnije je duel protiv Hrvatske (19h), a grupnu fazu zatvariće 20. juna duelom protiv SAD (17.30h).
Grupu B na Svjetskom prvenstvu čine Grčka, Srbija, Italija i Španija. Ostalih 12 reprezentacija podijeljene su u četiri grupe sa po tri tima.
U grupi C su Brazil, Njemačka i Južna Afrika, grupu D čine Kazahstan, Iran i Novi Zeland, grupu E Kolumbija, Argentina i Australija, a grupu F Kanada, Čile i Singapur.
Dvije najbolje selekcije iz grupa A i B direktno će se plasirati u četvrtfinale.
Treća i četvrta selekcija iz grupa A i B razigravaće sa prolaz među osam najboljih sa timovima iz grupa C, D, E i F.
Potražnja za kućama s bazenom u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, posebno tokom ljetnih mjeseci. Iako se nekad ovakav vid smještaja vezivao isključivo za jadransku obalu ili inostranstvo, danas se luksuzne vile s bazenom mogu pronaći širom BiH – od Mostara i Blidinja do okolice Sarajeva i Banje Luke.
Cijene su se posljednjih godina stabilizirale i kreću se u rasponu koji ovisi o lokaciji, kapacitetu i nivou opremljenosti objekta. U prosjeku, najam kuće s bazenom u BiH košta između 200 i 300 eura po noći. Luksuzniji objekti, posebno oni s više od četiri spavaće sobe, zatvorenim bazenom i dodatnim sadržajima poput saune ili jacuzzija, dostižu cijene od 400 do 600 eura za jedno noćenje. S druge strane, kuće u ruralnijim krajevima, koje se često koriste i za vikend proslave, mogu se unajmiti za 100 do 200 eura.
Pixabay
Za sedmodnevni boravak, to znači ukupne troškove između 1.400 i 4.000 eura, ovisno o tipu objekta. U odnosu na Hrvatsku ili Crnu Goru, BiH i dalje nudi osjetno niže cijene, uz sve prisutniji kvalitet ponude. Mnogi objekti nude privatnost, moderan enterijer, prostrana dvorišta, kao i pogled na prirodne atrakcije – što sve više privlači i strane turiste.
Rast broja vila s bazenom govori i o promjenama u navikama domaćih gostiju, koji sve češće biraju privatni smještaj za odmor, umjesto tradicionalnih hotelskih aranžmana. Očekuje se da će ova vrsta ponude u narednim godinama postati još konkurentnija, kako se razvijaju dodatni sadržaji i digitalna dostupnost rezervacija.
U svakom slučaju, kuće s bazenom u BiH više nisu luksuz nedostižan prosječnom gostu. Cijene su još uvijek ispod regionalnog prosjeka, a izbor i kvaliteta sve su raznovrsniji.
Hrvatska
U Hrvatskoj se cijene iznajmljivanja kuća s privatnim bazenom kreću od 1.300 do 4.000 eura sedmično, u zavisnosti od regije i nivoa luksuza. Na primjer, na otoku Šolti cijena sedmičnog najma kuće s bazenom tokom ljeta iznosi između 3.700 i 4.200 eura, dok se u Istri i na Kvarneru mogu pronaći ponude već od 890 eura, a prosjek je oko 1.290 eura sedmično. Na dalmatinskoj obali, tipične vile s bazenom koštaju 2.800 do 4.200 eura sedmično, dok luksuzne varijante u Splitu, Dubrovniku i Rogoznici dosežu i preko 4.000 eura.
Ukratko: najniža cijena sedmičnog najma kuće s bazenom u Hrvatskoj je oko 890–1.300 eura, dok luksuzne vile dostižu 3.500–4.200 eura i više sedmično.
