Preporuke za čitanje iz hercegnovske Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz hercegnovske Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, politike, etnologije i knjiga za djecu.

Bojan Savić Ostojić u romanu Lusi oživljava Beograd sa početka dvijehiljaditih. Iscrtavajući mapu svojih kretanja kroz velegradske ulice, ali i po uspomenama na godine ljubavnih peripetija, odrastanja i sazrijevanja, glavni junak i narator secira nekadašnje prijateljstvo sa djevojkom koja je dobila epitete nečeg neuhvatljivog i pokušava da rasvijetli enigmu njenog nestanka. Čim otvorimo prvu stranicu, lagano stupamo u Zoranov i Lusin emocionalni univerzum, u kome studentski domovi i kafići, lokali i parkovi iskrsavaju poput scenografije nesvakidašnje ljubavne priče, odakle pulsira rok muzika, a drugi likovi su tek statisti uz čiju pomoć autor oblikuje jedinstvene situacije, u kojima se smjenjuju svakodnevica i nostalgija. Lusi je knjiga koja će nas odvesti u mladost i u sve ono što mladost nosi. Izdavač je Laguna.

Na početku romana Vrtovi, pilule i zavese Fride Šarar, naizgled sve je pod kontrolom: stan je uredan, muž pažljiv, život funkcionalan. Ali Sonja zna da je to samo privid. Nakon dugogodišnje iscrpljenosti i tuge nakon smrti roditelja, Sonja odlazi – ne na odmor, već na odmak od života, u banju. Tamo je dočekuju mir, topli glasovi terapeuta i ljekovita rutina. I Jan, mladi terapeut čije prisustvo uznemirava i uzbuđuje. U toj osami okruženoj vrtovima kao teškim zavjesama koje štite od spoljašnjeg svijeta Sonja razmišlja o braku u kojem nema strasti, o svakodnevici koju oblikuju pravila, a ne želje, o žalosti za roditeljima i pitanjima koja se ne daju gurnuti pod tepih: da li postoji nešto drugo? I smije li da postoji? Izdavač je Laguna.

Tridesetpetogodišnji pisac neobjavljenog romana radi kao majstor u vikend-naselju i vodi jednostavan i bezbrižan život. Kada upozna Beti, impulsivnu, senzualnu i gladnu života, oni uranjaju u ljubavnu priču lišenu svake osrednjosti. Ona je njemu opsesija, on je za nju najveći pisac njihove generacije. Između grozničave ljubavi, seksa i alkohola, svjedočimo piščevim očajničkim pokušajima da održi korak sa ženom koju obožava. Beti Blu Filipa Džilijana je roman pun divlje strasti, prikaz razorne ljubavi osuđene na propast. Izdavač je Booka.

Pečat knjižara SO

Jedne decembarske noći u potkrovlju u Knez Mihailovoj ulici rođeno je neželjeno dijete. Dvadeset osam godina kasnije odsijek za krvne delikte beogradske policije nalazi se pred novim iskušenjem. U napuštenoj vili u centru Vračara počinjen je nezapamćen zločin. Materijalni dokazi bizarnog rituala prijete da policiju odvuku sa pravog traga. Kako policija prodire dublje u istragu, serijski ubica sve više usmjerava pažnju na članove tima i počinje da zadire u njihove živote. Boja straha novi je roman Zorana Petrovića, a izdavač Laguna.

Knjiga Narodna misao (1906-1907) je zbirka tekstova iz istoimenog opozicionog crnogorskog nedeljnika koji je počeo da izlazi u Nikšiću 1906. godine, a koji je imao ključnu ulogu u političkom životu Knjaževine Crne Gore, promovišući ideje demokratskog parlamentarizma, opštinske samouprave, slobode štampe i ličnih sloboda, što je bilo u suprotnosti sa apsolutističkom vlašću knjaza Nikole I Petrovića. Izdavač je Narodna stranka.

Stara srpska religija i mitologija je knjiga Veselina Čajkanovića koja obrađuje temu religije i mitologije predaka savremenih Srba, još od doba paganizma. Čitanjem ovog djela se dolazi do upozavanja sa religijskim običajima i radnjama poput dočaravanja kiše, odbrane od groma, ostavljanja posljednjeg snopa; zatim sa različitim vjerovanjima – u vile, divove, vještice, vampire, demone voda – koji su sačuvani iz vrlo daleke prošlosti, ali žive i dan danas u obliku praznovjerice, često u punoj snazi. Izdavač je Ukronija.

Izuzetno ilustrovana, knjiga velikog formata Legende o zmajevima  Tee Orsi govori o mudrim pomoćnicima bogova, neprijateljima heroja i vitezova, zaštitnicima prirode. Zmajevi su fantastična bića brojnih mitova i legendi. Od sjevernoevropskih bajki do kineskih i japanskih mitova, priče o ovim čudesnim stvorenjima nas oduvijek opčinjavaju. Uz čarobnu zbirku priča iz svih krajeva svijeta djeca će se upoznati sa tajanstvenim i čarobnim prirodom velikih zmajeva. Izdavač je Laguna.

Lisičić: Nestanak 1.4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška, već uvreda

0
Lisičić: Nestanak 1.4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška, već uvreda
Foto Regionalni vodovod

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza, Ćazim Lisičić.

Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o “nestanku” 1.

4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nijesu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.

“Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je “zaboravio” krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom.

Foto Regionalni vodovod

Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj.

Milion eura “greške”!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo”, navodi Lisičić.

Rokovi su, dodaje, davno prošli, a mi smo ostali zarobljeni u improvizaciji.

“Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam “nestane” kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost? Đe je nestala odgovornost prema čovjeku?

Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit”, kaže Lisičić.

Foto Regionalni vodovod

Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.

“Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom ‘radovi su u toku’. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno”, zaključio je Lisičić.

Na graničnim prelazima u Herceg Novom manji promet tokom praznika

0
Na graničnim prelazima u Herceg Novom manji promet tokom praznika
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.

Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181.939 putnika i 60.038 vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.

“Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111.454 putnika, što je za oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze. To je doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godina. Najveći broj putnika, oko 10.000, zabilježen je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra 2025. godine”, kazao je Janković.

Tešanović: Svaka utakmica je kao finale

0
Tešanović: Svaka utakmica je kao finale
Kapiten „ajkula“ Petar Tešanović foto VPSCG

Sitno se broji do starta vaterpolo šampionata Evrope, zapravo do zvaničnih utakmica treba sačekati još dva dana, kada će i Crna Gora otvoriti takmičenje u grupi A sa Maltom.

Naš vaterpolo tim ima visoke ambicije, a da li igrači selektora Dejana Savića mogu daleko, na primjer do polufinala, možda će se vidjeti u drugom meču protiv Mađarske – najuspješnije zemlje u istoriji EP. U ovoj grupi je još Francuska, a tri najbolje reprezentacije ukrstiće se u novooformiranoj grupi E sa Španijom (aktuelni šampion Evrope), Srbijom (zlatno odličje sa OI u Parizu) i Holandijom ili Izraelom. Iz grupe će dvije najbolje selekcije izboriti polufinale.

U ostalim grupama (prva faza) su još Hrvatska, Grčka, Slovenija, Gruzija (grupa C) i Italija, Rumunija, Slovačka, Turska (grupa D).

– Pripreme su odrađene na zadovoljavajući način. Odigrali smo veliki broj kontrolnih utakmica protiv Gruzije, Italije i Hvatske i mislim da smo potpuno spremni za ono što nas očekuje, a očekuje nas sigurno naporan turnir. Došlo je do promjena sistema takmičenja, tako da je na neki način svaka utakmica veoma bitna. Moramo da promijenimo naš mentalitet i da na svaku utakmicu gledamo kao da je finale, jer se bodovi prenose i samo će po dvije ekipe iz narednog kruga, odnosno grupa izboriti plasman u polufinale – kazao je kapiten Petar Tešanović.

Iz našeg tima stižu optimistične najave. Ambicije su, kako kaže naš golman, uvijek visoke.

– Ekipa je mlada, željna dokazivanja i mislim da uz potencijal koji svi momci imaju i rad možemo da odemo daleko na EP. Ovo je prilika da pozovem našu publiku da nas podrži u odlučujućim mečevima.

„Ajkule“ su najveći uspjeh na EP ostvarile osvajanjem zlatne medalje u Malagi. Nakon Španije naša ekipa osvajala je dva puta srebrna odličja i posljednje bronzano 2020. godine u Mađarskoj.

Na posljednja dva takmičenja učinak nije bio toliko impersivan (sedmo i šesto mjesto).

Selektor Savić za predstojeće obaveze računaće na 15, kako je kazao, trenutno najboljih igrača koje ima Crna Gora. Na spisku su debitanti: golman Darko ĐurovićDanilo Stupar i Srđan Janović.

Crna Gora će sa najmlađim sastavom (prosjek je skoro 24 godine) nastupati na velikom takmičenju.

/Ana Marković/

Tržišna inspekcija za vrijeme praznika izrekla kazne od preko 30.000 eura

0
Tržišna inspekcija za vrijeme praznika izrekla kazne od preko 30.000 eura
Tivat / foto Boka News

Pojačan nadzor tržišne inspekcije tokom novogodišnjih praznika dao je konkretne rezultate, saopštio je tržišni inspektor Besim Musić.

On je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, naveo da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u saradnji sa Koordinacionim tijelom za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, organizovalo pojačane kontrole u periodu od 30. decembra do 2. januara na teritoriji cijele Crne Gore.

U tom periodu izvršeno je 136 inspekcijskih nadzora, a u 61 slučaju utvrđene su nepravilnosti. Po tom osnovu izdato je prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 30,28 hiljada EUR, prenosi portal Vijesti.

Musić je istakao da je riječ o relativno malom broju privrednih subjekata koji su kršili Zakon o unutrašnjoj trgovini, posebno kada je riječ o radu tokom državnih praznika.

Samo u dva slučaja utvrđeno je nepoštovanje zabrane rada za vrijeme praznika, a oba su zabilježena na primorju.

– Većina nepravilnosti odnosila se na neisticanje cijena, nedostupnost poslovne dokumentacije i neadekvatno obavještavanje potrošača o robi – kazao je Musić.

On je dodao da se izrečene kazne u najvećem broju slučajeva brzo naplaćuju, te da se čak 98 odsto kazni plati u roku od osam dana, koristeći zakonsku mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa.

Tržišna inspekcija je tokom praznika sarađivala sa drugim inspekcijskim službama i Upravom policije, a pojačani nadzori biće nastavljeni i u narednim danima.

Dubrovnik u 2025. ostvario 4.28 miliona noćenja

0
Dubrovnik – Pred uskrsni reultati bili su odlični, hoće li se tako i nastaviti?
Dubrovnik – foto Grad Dubrovnik

Dubrovnik je u 2025. godini ostvario 4.281.792 noćenja, što predstavlja rast za 0,3 posto ili 11,6 tisuća u odnosu na 2024. godinu, dok je zabilježeno 1,34 milijuna dolazaka turista, što je manje za 16,1 tisuću ili oko jedan posto, podaci su dubrovačke gradske uprave objavljeni u srijedu.

Kako ističu iz Grada, Dubrovnik je zabilježio i uspješnu posezonu i zimsko razdoblje, što je povezano s rezultatom u zračnom prometu, odnosno rastom broja operacija u studenom, za 8,6 posto u odnosu na isti mjesec 2024., te prosincu, uz rast od 22,3 posto. U prosincu je zabilježen i porast broja putnika od 16,8 posto, što dodatno potvrđuje rast interesa za Dubrovnik izvan glavne sezone, navode.

Prihodi od digitalne turističke kartice “Dubrovnik Pass” u 2025. godini iznosili su 20,7 milijuna eura bruto, što je 24,8 posto više nego u 2024. godini. Ukupno ih je prodano 486.550, odnosno 7,2 posto više nego prethodne godine.

“Posebno se ističe prosinac, u kojem su prihodi od prodaje bili 27,5 posto veći u odnosu na prosinac godine prije. Time se dodatno potvrđuje uspješnost strategije jačanja turizma u zimskim mjesecima“, ističu iz Grada Dubrovnika.

“Dubrovnik Pass” zajednička je digitalna ulaznica za najvažnije atrakcije Dubrovnika uz besplatan javni gradski prijevoz. Kroz različite vrste popusta, uključuje brojne kulturne i prirodne znamenitosti, kao i turističke, ugostiteljske te druge usluge. Prihodom te kartice financira se obnova baštine i kulturni sektor, a kartica omogućuje i disperziju posjetitelja i rasterećenje najatraktivnijih znamenitosti, jer ju gradska uprava koristi kao alat upravljanja tokovima posjetitelja.

Dubrovnik – foto Boka News
Franković: Dubrovnik već godinama provodi jasan zaokret prema održivom i cjelogodišnjem turizmu

“Unatoč neznatno manjem broju dolazaka u odnosu na prethodnu godinu, ostvaren je veći ukupni broj noćenja, što jasno pokazuje da gosti u prosjeku dulje borave u Dubrovniku nego prethodne godine. Time se potvrđuje trend produljenja turističke sezone i ravnomjernije raspodjele turističkog prometa tijekom cijele godine“, poručio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Rekao je i da Dubrovnik već godinama provodi jasan zaokret prema održivom i cjelogodišnjem turizmu, te da je danas taj grad destinacija kvalitete, a ne masovnog turizma.

„Nastavljamo provoditi politike koje štite javni prostor, baštinu i kvalitetu života naših sugrađana uz daljnje jačanje održivog i cjelogodišnjeg turizma. Dubrovnik danas više ne prati trendove, već ih postavlja kao grad koji je imao hrabrosti promijeniti smjer i izgraditi model turizma koji je održiv i dugoročno u interesu svojih građana“, istaknuo je Franković.

Naučnici IBM Kotor dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović na Antartiku istražuju mikro plastiku…

0

U okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije, naučnici IBM Kotor dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović su stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.

Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme.

Naučnici iz Kotora na Antarktiku – foto IBM

Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. Kiril i Metodii“ (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston.

Naučnici iz Kotora na Antarktiku – foto IBM

Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception.

Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna.

Naučnici iz Kotora na Antarktiku – foto IBM

U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.

Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bulgarian Antarctic Institute, uz podršku Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Promet kroz Sueski kanal i dalje 60 posto niži unatoč prestanku napada

0
Promet kroz Sueski kanal i dalje 60 posto niži unatoč prestanku napada
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Prolaz trgovačkih brodova kroz Sueski kanal i dalje je snažno ispod uobičajenih razina, više od tri mjeseca nakon posljednjeg zabilježenog napada hutijskih snaga u Crvenom moru. Unatoč formalnom smirivanju sigurnosne situacije, brodari se sporo vraćaju na ovu ključnu pomorsku rutu između Europe i Azije.

Prema podacima organizacije BIMCO, prošlo je 100 dana od posljednjeg napada na trgovački brod, kada je 29. rujna pogođen brod Minervagracht. Iako su Huti 43 dana kasnije objavili prestanak napada, promet kroz Sueski kanal i dalje je oko 60 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, prije nego što su brodovi masovno počeli zaobilaziti Afriku i ploviti oko Rta dobre nade, piše Splash247.

Od studenoga 2023. gotovo 100 brodova bilo je napadnuto ili oteto, a stvarni pad prometa kroz kanal postao je izražen početkom 2024. godine. Od tada je ukupni deadweight kapacitet koji prolazi Sueskim kanalom kvartalno manji između 51 i 64 posto u usporedbi s predkriznom godinom.

Tijekom cijele 2025. situacija se nije bitno promijenila. Najveći pad bilježi kontejnerski segment, gdje su u posljednjem kvartalu 2025. prolazi bili čak 86 posto niži nego 2023. godine. Bulkeri su zabilježili pad od 55 posto, tankeri za sirovu naftu 32 posto, dok su product tankeri pali svega 19 posto.

Upravo su product tankeri iznimka. Povećane vozarine i premije potaknule su dio flote da se ranije vrati na rutu kroz Suez, pa je njihov pad značajno manji nego tijekom 2024. godine.

Kontejnerski brodari i dalje su oprezni. Ipak, CMA CGM najavio je povratak svojih servisa MEDEX i INDAMEX na rutu kroz Suez od siječnja 2026. godine. Sličan, ali oprezniji korak napravio je i Maersk, čiji je brod Maersk Sebarok u prosincu postao prvi njihov brod koji je ponovno prošao kanalom nakon gotovo godinu dana.

Smanjenje ratnih premija dodatno ide u prilog normalizaciji. Prema podacima S&P Globala, premije osiguranja za Crveno more pale su na oko 0,2 posto vrijednosti trupa, najnižu razinu od studenoga 2023.

Ipak, povratak na Suez ima i drugu stranu. Iako smanjuje troškove goriva i trajanja putovanja, normalizacija bi istovremeno smanjila potražnju za tonažom, što bi se posebno osjetilo u kontejnerskom segmentu.

Oluja Goretti: Putnici prenoćili u nizozemskoj zračnoj luci, Parižani se sanjkaju

0
Oluja Goretti: Putnici prenoćili u nizozemskoj zračnoj luci, Parižani se sanjkaju
Snijeg u Parizu
Foto: Gonzalo Fuentes / Reuters

Snijeg i led donijeli su u srijedu nevolje putnicima u sjeverozapadnoj Europi, prisiljavajući oko tisuću ljudi da prenoće u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol, ali su oduševili stanovnike i turiste u Parizu koji su istraživali snijegom prekriveni grad na sanjkama i skijama.

Oluja Goretti pogodila je Pariz s obilnim snježnim padalinama uoči svitanja, što je uzrokovalo dodatna otkazivanja letova, prometne gužve i poremećaje u prometu.

U međuvremenu su turisti i stanovnici uživali u rijetkom prizoru Pariza prekrivenog snijegom, a nekolicina ih je iskoristila priliku za skijanje niz padine Montmartrea i duž vrtova Champs de Mars ispod Eiffelova tornja.

– Iznimno je, nevjerojatno. Veličanstveno je i uživamo. Naišli smo i na puno turista i izgledaju tako sretno, rekao je Pierre, Parižanin koji se divio snježnom krajoliku.

Više od 1000 putnika provelo je noć u nizozemskoj zračnoj luci Schiphol, jednog od najprometnijih europskih čvorišta, nakon što je u srijedu otkazano oko 700 letova.

Glasnogovornik Schiphola Stephan Donker rekao je Reutersu da je riječ o “izvanrednoj situaciji”. Zračna luka postavila je nekoliko stotina kreveta prije i poslije sigurnosnih provjera te je osigurala jastuke, deke, hranu i piće za putnike, dodao je.

Nizozemska zrakoplovna kompanija KLM priopćila je u srijedu da je primila novu zalihu od 100 000 litara tekućine za odmrzavanje, nakon što je u utorak upozorila da joj ponestaje zaliha.

Otkazano je oko 100 letova na pariškom aerodromu Charles de Gaulle i oko 40 na manjem aerodromu Orly u srijedu ujutro, rekao je za CNews francuski ministar prometa Philippe Tabarot.

Međunarodna zračna luka u Bruxellesu i željeznički operater Eurostar također su izvijestili o otkazivanjima i kašnjenjima.

U Španjolskoj su snijeg i hladnoća uzrokovali obustavu jedne prigradske željezničke linije u blizini Madrida i poremetili promet na više od 40 cesta.

Obilan snijeg i kiša uzrokovali su poremećaje u prometu diljem zapadnog Balkana.

Neki gradovi u istočnoj Bosni i Hercegovini te u zapadnoj Srbiji proglasili su izvanredno stanje nakon nestanka struje i vode.

U Poljskoj su škole u mnogim regijama bile zatvorene zbog snijega, a neke su prešle na nastavu na daljinu.

Novi problemi na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz: Zbog “zaboravljenog” cjevovoda, šteta milion eura

0
Novi problemi na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz: Zbog “zaboravljenog” cjevovoda, šteta milion eura
Bulevar Tivat – Jaz

Zbog faličnog glavnog projekta za izgradnju vodovoda na Bulevaru Tivat – Jaz, koji datira iz 2019, a kojim su na dva različita mjesta prikazane različite dužine projektovanog cjevovoda, pa je u ugovoru “zaboravljeno” oko 1,4 kilometara cjevovoda, kineski izvođač radova traži dodatni novac za cijevi i opremu, koje je potrebno ugraditi na “zaboravljenom” dijelu saobraćajnice.

Novi ceh za “zaboravljene radove” mogao bi iznositi milion eura.

To je “Danu” saopšteno iz nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP), koja prati realizaciju rekonstrukcije te ključne primorske saobraćajnice. Radovi na Bulevaru Tivat – Jaz trebalo je da budu okončani početkom ove godine, ali projekat ozbiljno kasni, pri čemu crnogorski zvaničnici insistiraju da dionica bude otvorena do početka turističke sezone.

Izgradnja bulevara od Tivta do Jaza ugovorena je za 54 miliona, bez PDV-a, od kojih devet miliona finansira Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, a ostatak Uprava za saobraćaj. Ugovor je zaključen sa kineskim konzorcijumom Shandong, a oni su kao podizvođača angažovali firmu Bemaks, koja praktično izvodi kompletne saobraćajne radove. I na dijelu izgradnje vodovoda posredstvom firme Indel kao podizvođač pojavljuje se Bemaks.

U isto vrijeme, očekuje se da će investicija biti znatno skuplja zbog čitavog niza problema u njenoj realizaciji, počev od faličnog projekta na osnovu kojeg se ušlo u taj posao, kašnjenja početka radova, pa preko kasnijih problema na terenu u gusto naseljenoj oblasti, spora oko nabavke skupljih cijevi za ugradnju od onih iz ugovorne dokumentacije, dodatnih kanalizacionih radova ili napajanja strujom.

Radovi su trajali minule ljetnje sezone i u njenom špicu, kada su izazivali ogromne teškoće turističkoj privredi, zbog čega je pažnja javnosti usmjerena ka tome da se makar u ovu turističku sezonu ne uđe sa radovima na frekventnoj primorskoj saobraćajnici.

Bulevar – Tivat – Jaz – Foto Screenshot

Za “Dan” je iz ASP-a saopšteno da se novi problem na realizaciji ovog projekta, koji do sada nije bio poznat javnosti, tiče nedostatka dijela cijevi za izgradnju cjevovoda.

Kako kažu za “Dan”, dio dokumentacije u njihovom posjedu pokazuje da, u okviru glavnog projekta druge faze cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema na dionici Lastva Grbaljska – Tivat, a u dijelu predmjera i predračuna, nije vjerodostojno obuhvaćena kompletna dužina projektovanog cjevovoda, već nedostaje 1.348,81 metar cijevi za ugradnju.

– Naime, u predmjeru i predračunu glavnog projekta navodi se dužina cjevovoda od 13.443 metra i ta dužina je prenijeta u tendersku i ugovornu dokumentaciju. Međutim, u grafičkom prikazu trase cjevovoda (situacioni plan) tog istog glavnog projekta navodi se ukupna dužina cjevovoda od 14.791,81 metar – kazali su iz ASP-a.

Oni smatraju da je prosto nevjerovatno da se u glavnom projektu na različitim mjestima navode različite dužine cjevovoda i postavljaju pitanje kako je takav projekat uopšte dobio “zeleno svjetlo” revidenta.

– Ovo otvara pitanje da li su različite dužine slučajna ili namjerna greška, kažu iz ove nevladine organizacije.

Prema dokumentima u posjedu ASP-a, u ovom času je procjena da će biti potrebno najmanje oko 780 hiljada eura za “zaboravljeni” dio cjevovoda, odnosno za nabavku dodatnih cijevi, armature za šahte, ugradnju opreme i izvođenje građevinskih radova za hidraulične probe, nabavku i ugradnju dijela odvojaka, nabavku i ugradnju cijevi i opreme za izmještanje duktilnog cjevovoda.

– Međutim, podaci ASP-a pokazuju da to nije sve, već bi još jedan ceh, ali po osnovu obračuna ugovorene klizne skale, mogao biti najmanje 300 hiljada. Naime, preliminarni obračuni do marta prošle godine pokazuju da će biti potrebno oko 250 hiljada zbog razlike u statističkoj cijeni metala i uvećanja troškova izvođenja radova u periodu 40 dana prije podnošenja ponude na raspisani tender i perioda kada su cijevi isporučene na gradilište u prvoj polovini 2024, tj. kada su radovi izvršeni. Procjena je da će zbog klizne skale od tog perioda, pa do završetka radova, biti potrebno još oko 50 hiljada eura, preciziraju iz ASP-a.

Ova organizacija je ranije objavila da je kineski konzorcijum zatražio oko dva miliona eura zbog razlike u cijeni za nabavku vodovodnih cijevi i dodatnih pola miliona zbog kašnjenja početka radova, dok nije izdata građevinska dozvola, ali nadzorni organ nije priznao taj zahtjev.

Prema saznanjima ASP-a, to pitanje je i dalje otvoreno i nejasno je da li će kineska strana ići na žalbeni postupak shodno FIDIC proceduri, na osnovu koje je posao zaključen.

Projektant za glavni projekat druge faze cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema na dionici Lastva – Tivat je Simm inženjering d.o.o. Podgorica. Glavni projekat je datiran na jul 2019.

/Milica Krgović/