Budžet Tivta za 2026. godinu 34.1 milion eura: Razvojni projekti i stabilne finansije uprkos političkim blokadama

Boka News
-
0
Budžet Tivta za 2026. godinu 34.1 milion eura: Razvojni projekti i stabilne finansije uprkos političkim blokadama
Budžet Tivta za 2026. godinu 34.1 milion eura: Razvojni projekti i stabilne finansije uprkos političkim blokadama
Tivat foto Boka News

Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34.1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8.3 miliona eura, sjednica Skupštine Opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Želkjo Komnenović direktna posledica ponašanja predsjednika SO Tivat.

Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je ,podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.

„Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica“, poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.

Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.

Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a.

Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima”, kaže Komnenović.

On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.

Ovu 2026. godinu obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova”, kaže Komnenović.

Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu.

Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.

“Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga”, kaže Komnenović.

Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.

„Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana“, poručio je Komnenović.

U planu Agencije za razvoj i zaštitu Orjena brojne aktivnosti i kadrovsko ojačavanje

Boka News
-
0
U planu Agencije za razvoj i zaštitu Orjena brojne aktivnosti i kadrovsko ojačavanje
Otvorena nova planinarska staza na Orjenu

U fokusu rada Agencije za razvoj i zaštitu Orjena ove godine biće više aktivnosti, a u prvom planu je rekonstrukcija postojećih sadržaja u Parku prirode, počev od Staze zdravlja, preko vidikovaca, te Avanturističkog parka i objekata datih na korišćenje .

Prema riječima v.d direktora Predraga Spasojevića u planu je i kadrovsko ojačavanje, kroz organizovanje raznih vidova obuke zaposlenih za vještine i znanja kao i prijema usko stručnog kadra u poslovima zaštite prirode.

-U tom pravcu ćemo d‌jelovati prema završnim godinama srednjih škola, kako bi pokušali da uz ozbiljne stipendije motivišemo d‌jecu iz Herceg Novog da upišu programe kako bi stekli zvanja i znanja iz oblasti poljoprivrede, šumarstva i biologije, sa namjerom da se po završenim sudijama zaposle u Agenciji kao stručan kadar i ostanu da žive u Herceg Novom, kazao je Spasojević.

U okviru Budžeta Opštine Herceg Novi  opred‌jeljena su sredstva za izgradnju adrenalinske staze VIA Ferata, dodao je Spasojević.

– To je potpuno novi sadržaj planiran za gradnju naredne godine. Uz taj projekat ukoliko se uspije obezbjediti dovoljno sredstava planiramo i postavljanje vještačke stijene za penjanje uz prostor pored Avanturističkog parka i igraonice za najmlađe posjetioce. Ideja nam je da se pokrene izrada ski-sankaške staze,  koja bi u određenom dijelu godine bila osnježivana i mogla da se koristi praktično u toku cijele godine. I  istočni dio Parka ima svoje potencijale. Jedna od potencijanih atrakcija je i omogućavanje posjetiocima obilazak velike pećine, ali za sada to ne možemo tvrditi do izrade studije koja je u toku. Takođe kao potencijalna aktivnost je izrada adrenalinske staze na Ljutom kršu sa vidikovcem koji ima prelijep pogled na ulaz u zaliv, istakao je Spasojević.

U planu Agencije za razvoj i zaštitu Orjena brojne aktivnosti i kadrovsko ojačavanje
Orjenski đir

Tokom ove godine, očekuje ih učešće u brojnim projektima,  a kako je istakao Spasojević pojačaće i monitoring u zaštićenom područiju u cilju suzbijanja nelegalnih aktivnosti.

-Već smo dio projekta PAM, preko kojeg treba da obezbijedimo alat za samoprocjenu efikasnosti u radu na upravljanja zaštićenim područijem.

Hercegnovsko zaleđe ima potencijal za proizvodnju zdravih poljoprivrednih proizvoda i razvoj seoskog turizma kroz rekonstrukciju sada nažalost napuštnih katuna. Takođe jedan veliki potencijal je u iskorišćavanju primorske planinarske transverzale Via Dinarica koja vodi od Istre do Albanije i prolazi preko Orjena, a koja nije dovoljno iskorišćena za sada. Uz postojeće sadržaje i obogaćivanje sa još novih  sadržaja, neophono je da se kontinuirano sprovode marketinške kampanje u cilju popularizacije zaleđa, što sada nije slučaj. Da bi sve to uspjelo potrebna je podrška kompletne društvene zajednice u našem gradu, zaključio je Spasojević.

Usporeno odvijanje saobraćaja i više obustava na putevima u Crnoj Gori

Boka News
-
0
Usporeno odvijanje saobraćaja i više obustava na putevima u Crnoj Gori
Usporeno odvijanje saobraćaja i više obustava na putevima u Crnoj Gori
Odron na putu – ilustracija – foto arhiv BN

Vozačima se savjetuje krajnje oprezna vožnja, prilagođena stanju kolovoza i vremenskim prilikama. Na brojnim dionicama zabilježene su veće količine vode na putu, dok je na dionicama koje prolaze kroz usjeke povećana opasnost od mogućih odrona. Na sjeveru zemlje, kao i mjestimično u centralnim predjelima, evidentirane su sniježne padavine.

Zimska oprema obavezna

U periodu od 15. novembra 2025. godine do 1. aprila 2026. godine obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu na putevima gdje je to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju zimskih uslova, vozila moraju imati zimske pneumatike na svim točkovima, uz minimalnu dubinu šare od četiri milimetra.

Putevi sa potpunom obustavom saobraćaja

Saobraćaj je obustavljen na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, zbog odrona. U prekidu je i saobraćaj na regionalnom putu Danilovgrad – Glava Zete, lokalitet Dobro Polje, zbog izlivanja rijeke Zete. Zbog vode na kolovozu obustavljen je saobraćaj u mjestu Orja Luka na putu Danilovgrad – Nikšić. Takođe, zbog urušavanja puta ne saobraća se na dionici Kolašin – Berane preko tunela Klisura.

Putni pravac Danilovgrad – Podgorica zatvoren je u oba smjera u mjestu Lužnica zbog velike količine vode na kolovozu, a tim putem ne mogu saobraćati kamioni, autobusi i veća vozila.

Radovi i izmijenjen režim saobraćaja

Zbog radova na rekonstrukciji regionalnog puta Bar – Kamenički most – Krute dolazi do obustava saobraćaja u terminima od osam do jedanaest i od trinaest do šesnaest časova, dok se radovi nastavljaju 12. januara 2026. godine. Na regionalnom putu Čevo – Riđani na snazi je totalna obustava saobraćaja od osam do četrnaest časova zbog adaptacije puta.

Na više dionica, uključujući Petnjica – Bioča, Plužine – Jasenovo Polje, kao i prilazne saobraćajnice i most Đurđevića Tara, saobraćaj se odvija naizmjenično, uz svjetlosnu signalizaciju. Na auto-putu Princeza Ksenija vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša – Mateševo.

U Podgorici je i dalje obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara, a vozila se preusmjeravaju alternativnim pravcima.

U protekla 24 sata na putevima u Crnoj Gori evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo povrijeđenih. Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Vozačima su 24 sata na raspolaganju informacije i pomoć na putu putem telefona 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Nova bolnica u Meljinama imaće tri povezana objekta i oko 150 postelja – Slijedi raspisivanje konkursa za idejno rješenje, država na potezu

Boka News
-
0
Nova bolnica u Meljinama imaće tri povezana objekta i oko 150 postelja – Slijedi raspisivanje konkursa za idejno rješenje, država na potezu
Nova bolnica u Meljinama imaće tri povezana objekta i oko 150 postelja – Slijedi raspisivanje konkursa za idejno rješenje, država na potezu
Bolnica Meljine

Studija izvodljivosti izgradnje nove bolnice u Meljinama, koju je izradio konzorcijum DBA DOO Novi Sad & E3 Konsalting, potvrdila je da je moguće graditi bolnicu na lokaciji nekadašnje zgrade Komande Ratne mornarice. Vrijednost studije iznosila je oko 48.000 EUR sa PDV-om.

Kako je navedeno u ovom dokumentu, bolnicu će činiti tri međusobno povezana objekta različite spratnosti, svaki sa zasebnom garažom.

U jednoj zgradi će biti prostor za hiperbaričnu komoru, fizikalnu medicinu i centar za transfuziju, kao i prostor za polikliniku.

U drugom objektu će biti smješteni opšta hirurgija sa intenzivnom njegom, interno odjeljenje sa intenzivnom njegom, odjeljenje za ORL, urologija, dijaliza, urgentni centar i poliklinika, ginekologija i porodilište, pedijatrija i neonatologija, laboratorija i apoteka.

U trećem su predviđeni operacioni blok – tri operacione i jedna porođajna sala, radiologija, urgentni centar za trijažu, odjeljenja opšte hirurgije i internog odjeljenja, laboratorija.

Poseban prostor namijenjen je tehničkom dijelu sa vešernicom, zatim dio za centralnu sterilizaciju, centralnu kuhinju, sale za predavanja, smještajni prostor za gostujuće specijaliste, vježbaonicu. Studijom je predviđeno oko 150 postelja.

Studija izvodljivosti je, po riječima predsjednika Opštine Stevana Katića, proslijeđena Ministarstvu zdravlja koje će sa Ministarstvom prostornog planiranja i urbanizma i državnim arhitektom pokrenuti proceduru konkursa za odabir najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju nove bolnice u Meljinama.

Foto – Bolnica Meljine

– To je u njihovoj ingerenciji jer će projekat biti finansiran iz kapitalnog budžeta države. Sve što je Opština Herceg Novi sporazumom definisala sa Ministarstvom zdravlja, po pitanju realizacije ovog projekta je završeno. Na potezu su državne institucije – kazao je za RTHN predsjednik Katić.

Kako je rekao, u odnosu na stanje koje je nedavno bilo aktuelno u bolnici Meljine, sada mogu biti zadovoljniji.

– Prethodne godine svjedočili smo značajnim pomacima u radu ove ustanove i zaposleni su zadovoljniji, što potvrđuju i u našoj direktnoj komunikaciji – rekao je on.

Podsjeća da je Opština Herceg Novi pružila podršku i u nabavci opreme, premašivši prvobitni plan za 2025. godinu.

– Lokalna samouprava finansirala je nabavku rendgen aparata, EKG aparata i defibrilatora, a u toku je nabavka novog sanitetskog vozila. Podrška se nastavlja i u narednom periodu jer je dobra funkcionalnost bolnice od presudnog značaja za zdravstvenu zaštitu građana Herceg Novog i naših gostiju – zaključio je Katić.

Mediteranska prehrana – što se smije, a što ne smije jesti + primjer sedmičnog jelovnika

Boka News
-
0
Mediteranska prehrana – što se smije, a što ne smije jesti + primjer sedmičnog jelovnika
Mediteranska prehrana

Mediteranska dijeta se bazira na tradicionalnim namirnicama koje su jeli stanovnici Mediterana u 60-im godinama prošloga stoljeća. Znanstvenici su potvrdili da su stanovnici toga područja u tim godinama bili značajno zdraviji i s manjim rizikom od kroničnih bolesti. Studije su potvrdile da mediteranska prehrana doprinosi mršavljenju te prevenciji srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 te preuranjene smrti.

U nastavku ovoga članka pročitajte koje se namirnice savjetuje jesti te jedan tjedni primjer jelovnika po pravilima mediteranske prehrane.

Temeljna pravila mediteranske prehrane

Mediteranska prehrana – Tuna salad with white beans and red onions in a bowl with basil leaves on white old wooden background
  • Što jesti redovno: Povrće, voće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, krumpir, integralne žitarice, kruh, biljni začini, začini, riba, plodovi mora i ekstra djevičansko maslinovo ulje.
  • Što jesti umjereno: Perad, jaja, sir i jogurt.
  • Što jesti rijetko: Crveno meso
  • Nemojte jesti: Pića zaslađena šećerom, dodane šećere, prerađeno meso, rafinirane žitarice, rafinirana ulja i druga visoko prerađena hrana.

Izbjegavajte sljedeće namirnice

Izbjegavajte sljedeće nezdrave namirnice i sastojke:

  • Dodani šećer: gazirana pića, bomboni, sladoled, bijeli šećer i mnogi drugi.
  • Rafinirane žitarice: bijeli kruh, tjestenine od rafinirane pšenice itd.
  • Trans masti: nalaze se u margarinu i raznim prerađenim namirnicama.
  • Rafinirana ulja: sojino ulje, ulje uljane repice i druga.
  • Prerađeno meso: prerađene kobasice, hot-dogovi itd.
  • Hrana koja se visoko obrađuje: Sve označeno s “low-fat” ili “diet” ili koje izgleda kao da je proizvedeno u tvornici.

Čitajte deklaracije na namirnicama kako biste izbjegli ove nezdrave sastojke.

Mediteranska prehrana – što se smije, a što ne smije jesti + primjer sedmičnog jelovnika
Mediteranska prehrana – Salad from pasta and tuna with olives and basil in a white plate on a blue wooden table.

Redovno konzumirajte sljedeće namirnice

Budući da je Mediteran vrlo širok pojam, oko namirnica koje pripadaju ovoj prehrani ima dosta kontroverzi. Ono oko čega se slažu stručnjaci jest redovna konzumacija ribe i morskih plodova (barem 2 puta tjedno) te tjelesna aktivnost.

Mediteranska prehrana se treba temeljiti na sljedećim namirnicama:

  • Povrće: rajčica, brokula, kelj, špinat, luk, cvjetača, mrkva, prokulice, krastavci itd.
  • Voće: Jabuke, banane, naranče, kruške, jagode, grožđe, datulje, smokve, dinje, breskve itd.
  • Orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orasi, makadamija, lješnjaci, indijski oraščići, suncokretove sjemenke, sjemenke bundeve itd.
  • Mahunarke: Grah, grašak, leća, mahunarke, kikiriki, slanutak itd.
  • Gomolji: krumpir, slatki krumpir, repa itd.
  • Cjelovite žitarice: cjelovita zob, smeđa riža, raž, ječam, kukuruz, heljda, integralna pšenica, kruh od cjelovitih žitarica i tjestenina.
  • Riba i morski plodovi: losos, sardine, pastrva, tuna, skuša, škampi, ostrige, školjke, rakovi, dagnje itd.
  • Perad: piletina, patka, puretina itd.
  • Jaja: Pileća, prepeličja i pačja jaja.
  • Mliječni proizvodi: Sir, jogurt, grčki jogurt itd.
  • Bilje i začini: Češnjak, bosiljak, metvica, ružmarin, kadulja, muškatni oraščić, cimet, papar, itd.
  • Zdrave masnoće: ekstra djevičansko maslinovo ulje, masline, avokado i ulje avokada.

Što se pije na mediteranskoj prehrani?

Voda je uvijek na prvom mjestu, no mediteranska dijeta uključuje i 1 čašu crvenog vina na dan. Dozvoljeni su i kava i čaj, ali bez dodavanja šećera.

Primjer tjednog jelovnika po pravilima mediteranske dijete

Mediteranska prehrana

Donosimo tjedni primjer jelovnika po pravilima mediteranske prehrane. Porcije prilagodite svojim energetskim potrebama i preferencijama, a u skladu sa svojim ciljevima.

Ponedjeljak

  1. Doručak: grčki jogurt s jagodama i zobenim pahuljicama.
  2. Ručak: Integralni sendvič s povrćem.
  3. Večera: Salata od tunjevine, prelivena maslinovim uljem. Komad voća za desert.

Utorak

  1. Doručak: Zobena kaša sa grožđicama.
  2. Ručak: Salata od tune od večeri prije.
  3. Večera: Salata s rajčicom, maslinama i feta sirom.

Srijeda

  1. Doručak: Omlet s povrćem, rajčicom i lukom. Komad voća.
  2. Ručak: Integralni sendvič, sa sirom i svježim povrćem.
  3. Večera: Mediteranska lazanje.

Četvrtak

  1. Doručak: Jogurt s narezanim voćem i orasima.
  2. Ručak: Ostatak lazanja od večeri prije.
  3. Večera: Pečeni losos, poslužen uz smeđu rižu i povrće.

Petak

  1. Doručak: Jaja i povrće, pečeno na maslinovom ulju.
  2. Ručak: Grčki jogurt s jagodama, zobenim pahuljicama i orasima.
  3. Večera: Janjetina s roštilja, salata i pečeni krumpir.

Subota

  1. Doručak: Zobena kaša s grožđicama, orasima i jabukom.
  2. Ručak: Integralni sendvič s povrćem.
  3. Večera: Mediteranska pizza od integralne pšenice s dodatkom sira, povrća i maslina.

Nedjelja

  1. Doručak: Omlet s povrćem i maslinama.
  2. Ručak: Preostala pizza od večeri prije.
  3. Večera: Piletina na žaru, s povrćem i krumpirom. Voće za desert.

    Breakfast with oatmeal and fresh raspberries.

Ako vam je navika da uz tri glavna obroka jedete i međuobrok, evo neke od ideja za ovaj obrok po pravilima mediteranske prehrane:

Mediteranska prehrana se ne naziva bez razloga „najzdravijom prehranom na svijetu“, pa svima savjetujemo da je slijede i time iskoriste sve njezine prednosti i pozitivne utjecaje na ljudsko zdravlje.

Crna Gora kao sezonska država – Tri meseca zarade, devet meseci praznih kreveta

Boka News
-
0
Crna Gora kao sezonska država – Tri meseca zarade, devet meseci praznih kreveta
Crna Gora kao sezonska država – Tri meseca zarade, devet meseci praznih kreveta
Tivat – foto Boka News

Crna Gora i dalje funkcioniše kao izrazito sezonska turistička destinacija, bez obzira na optimistične poruke koje se svake godine ponavljaju uoči i tokom ljetnje sezone. U praksi, najveći dio prihoda ostvaruje se u kratkom periodu – tokom jula i avgusta – dok se ostatak godine svodi na borbu za opstanak velikog dijela turističke privrede. Turizam, koji se često predstavlja kao stabilan oslonac ekonomije, ostaje krhak i krajnje zavisan od nekoliko sedmica dobre posjećenosti.

Na taj problem je, povodom turističke Nove godine, ukazao i Žarko Radulović, jedan od najiskusnijih hotelijera u Crnoj Gori. Govoreći o stanju u turizmu, Radulović je poručio da se ključni problem ne mijenja godinama – sezona se ne produžava, a sistem se i dalje oslanja na kratki ljetnji maksimum.

– Mi i dalje živimo od dva do tri mjeseca dobre sezone. Sve ostalo je borba. Bez ozbiljnog produženja sezone nema stabilnog turizma – poručio je Radulović, naglašavajući da ni praznični periodi i pojedinačni dobri rezultati ne mogu zamijeniti dugoročnu strategiju.

Takav model čini crnogorski turizam izuzetno ranjivim. Država koja najveći dio turističkog prihoda ostvaruje u kratkom vremenskom intervalu nema prostora za pogrešne procjene, niti luksuz da ignoriše odluke koje utiču na strukturu gostiju, posebno onih koji dolaze van glavnog špica sezone.

Boka News – Božić i NG

U tom kontekstu, pitanje uvođenja viza ruskim državljanima dobija dodatnu težinu. Prema zvaničnim podacima Monstata za prethodnu godinu, turisti iz Rusije činili su oko 18 odsto ukupnog broja noćenja u Crnoj Gori, što znači nekoliko miliona noćenja godišnje. Riječ je o jednom od najznačajnijih emitivnih tržišta, posebno važnom za privatni smještaj i duže boravke van jula i avgusta.

Iako kompletni godišnji podaci za 2025. još nijesu objavljeni po strukturi zemalja, raspoložive analize ukazuju na jasan trend pada. Prema analizama turističkog prometa u prvim mjesecima 2025. godine, ruski državljani su u prvom tromjesečju ostvarili više od 115 hiljada noćenja manje nego u istom periodu prethodne godine, što ukazuje na slabljenje tog tržišta već na početku godine, naročito u vansezonskom periodu.

Na potrebu opreza u vođenju vizne politike ranije je za Dan upozorio i finansijski analitičar Oleg Filipović, komentarišući uvođenje viza. On je tada istakao da se vizna politika ne smije donositi odvojeno od ekonomskih interesa zemlje i da svaka administrativna prepreka ima direktan uticaj na turistički promet, posebno u državama koje snažno zavise od turizma.

Filipović je upozorio da turističke destinacije moraju pažljivo vagati efekte viznih režima, jer se pad dolazaka i noćenja vrlo brzo preliva na prihode privatnog sektora, ugostiteljstva i pratećih djelatnosti, dok se posljedice osjećaju mnogo duže nego što traje sama odluka.

Iskustvo sa uvođenjem viza za Tursku pokazalo je da tržište reaguje brzo, a individualni gosti – koji nijesu vezani za organizovane aranžmane – prvi mijenjaju destinacije. Upravo je riječ o profilu turista koji je za Crnu Goru najvažniji u predsezoni i postsezoni.

Boka Kotorska foto Boka News

U slučaju Rusije, potencijalni efekti mogu biti još izraženiji. Riječ je o gostima koji su godinama popunjavali privatni smještaj u aprilu, maju, septembru i oktobru, boravili duže i održavali potrošnju u periodima kada je veliki dio kapaciteta prazan. Njihov izostanak ne bi se ravnomjerno rasporedio, već bi najviše pogodio privatne izdavaoce, male ugostitelje i sredine koje nemaju mogućnost da u dva ljetnja mjeseca nadoknade gubitke cijele godine.

Često se kao odgovor nudi teza da će jedno tržište biti zamijenjeno drugim, ali praksa pokazuje da takvi procesi traju godinama i zahtijevaju jasnu strategiju, ulaganja i ozbiljnu promociju. Pad broja noćenja, sa druge strane, osjeti se gotovo odmah.

Suštinski problem, međutim, nije samo u jednom tržištu ili jednoj odluci. Problem je u modelu razvoja koji Crnu Goru već decenijama drži zarobljenu između tri mjeseca zarade i devet mjeseci praznih kreveta. Sve dok se sezona stvarno ne produži i dok turizam ne postane stabilna djelatnost tokom većeg dijela godine, svaka nova administrativna prepreka dodatno će ogoliti slabosti sistema koje se predugo prikrivaju optimističnim saopštenjima i kratkoročnim statistikama.

Ministarstvo kulture i medija podržalo projekte Gradske galerije i muzeja “Mirko Komnenović“

Boka News
-
0
Ministarstvo kulture i medija podržalo projekte Gradske galerije i muzeja “Mirko Komnenović“
Ministarstvo kulture i medija podržalo projekte Gradske galerije i muzeja “Mirko Komnenović“
Dom starog kapetana“ Štumberger“ posjetili učenici

Projekte sondažna arheološka istraživanja Vidovog vrha i Velike pećine u Herceg Novom realizovaće JU Gradski muzej Mirko Komnenović i galerije „Josip Bepo Benković

Ministarstvo kulture i medija podržalo je tri projekta JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i galerije „Josip Bepo Benković“ u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore za 2025.godinu.

Kako je saopšteno iz ove ustanove ukupna sredstva dobijena za arheološka istraživanja i konzervatorsko restauratorski tretman dijela muzejskih predmeta Muzeja “Dom starog kapetana Miroslava Štumbergera“ iznose 19.000 eura.

Projekte sondažna arheološka istraživanja Vidovog vrha i Velike pećine u Herceg Novom realizovaće JU Gradski muzej Mirko Komnenović i galerije „Josip Bepo Benković , a konzervatorsko restauratorske tretmane na muzejskim predmetima radiće Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Cetinje.

Vidov vrh

Narednih dana biće potpisan ugovor sa Centrom za konzervaciju i arheologiju o preuzimanju muzejskih predmeta i započinjanje konzervatorsko restauratorskih tretmana. U Centru se već nalazi 24 muzejska predmeta iz etnološke zbirke Muzeja „Mirko Komnenović“.

Šetačka tura „Granicom Carstva“ – Uspon na Vidov vrh (781 m)

Volstrit žurnal: Rusija rasporedila podmornicu radi praćenja tankera kod Venecuele

Boka News
-
0
Volstrit žurnal: Rusija rasporedila podmornicu radi praćenja tankera kod Venecuele
Volstrit žurnal: Rusija rasporedila podmornicu radi praćenja tankera kod Venecuele
Tanker – foto Reuters

Rusija je rasporedila podmornicu i druge pomorske resurse kako bi pratila naftni tanker ranije poznat kao “Bela 1”, objavio je list “Volstrit žurnal”, pozivajući se na američkog zvaničnika.

Prema navodima lista, tanker je pokušavao da izbjegne američku blokadu sankcionisanih brodova u blizini Venecuele, ali nije uspio da pristane i natovari naftu.

Prema pisanju lista i riječima tri američka zvaničnika, Moskva je izrazila zabrinutost zbog američkog progona tankera i zatražila da se on obustavi.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da sa “zabrinutošću” prati situaciju oko tankera, dok Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Američka Južna komanda navela je da je spremna da se suprotstavi sankcionisanim brodovima koji prolaze kroz region. Obalska straža je nastavila da prati brod u istočnom Atlantiku, gdje sada plovi oko 400 kilometara južno od Islanda prema Sjevernom moru, prenosi Tanjug.

Štern: Iza poteza SAD-a u Venezueli stoje energetski interesi, a ne politika

Boka News
-
0
Štern: Iza poteza SAD-a u Venezueli stoje energetski interesi, a ne politika
Štern: Iza poteza SAD-a u Venezueli stoje energetski interesi, a ne politika
Energetski stručnjak Davor Štern
Foto: Dnevnik / HRT

Venezuela raspolaže najvećim dokazanim zalihama sirove nafte na svijetu, višestruko većima od američkih, a upravo je energija jedan od ključnih motiva američkog djelovanja u toj zemlji. U središnjem Dnevniku HTV-a to je analizirao energetski stručnjak Davor Štern.

“Venezuelska nafta posebno je vrijedna američkim rafinerijama”

Štern ističe kako je strateška važnost nafte dodatno porasla nakon dolaska Donalda Trumpa na drugi mandat.

Venezuelska nafta posebno je vrijedna američkim rafinerijama u meksičkom i američkom zaljevu, koje su tehnološki vrlo sofisticirane i prilagođene preradi teške nafte.

Riječ je o nafti slabije kvalitete, ali znatno jeftinijoj, i do 30 ili 40 posto u odnosu na druge vrste. Miješanjem venezuelske teške nafte s lakšom američkom ili zaljevskom naftom, rafinerije ostvaruju veću dobit, a pritom se može utjecati i na snižavanje cijena goriva, ponajprije na američkom tržištu.

Slične rafinerije postoje i u Europi, a takav potencijal ima i riječka rafinerija.

“Jeftina venezuelska nafta stabilizira cijene”

No stanje venezuelske naftne industrije ostaje neizvjesno. Godine neulaganja u infrastrukturu, bušačke pogone i preradu nafte ostavile su ozbiljne posljedice, a obnova zahtijeva puno vremena i velik kapital.

O tome se danas intenzivno raspravlja, osobito u kontekstu američkih sankcija i gotovo dvadeset godina izostanka investicija.

Štern smatra kako američku politiku prema Venezueli ne vode isključivo geopolitički razlozi, nego snažan interes velikih naftnih kompanija.

Prema njegovu mišljenju, upravo je krupni biznis imao ključnu ulogu u oblikovanju američkog pristupa jer bi dolazak jeftinije venezuelske nafte dugoročno pomogao stabilizaciji cijena, koje bi se mogle zadržavati oko 60 dolara po barelu.

Prilika za oporavak Venezuele

Najveći interes za povratak u Venezuelu imaju američke i multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u, koje su iz te zemlje izbačene prije dvadesetak godina.

No svoje interese ponovno bi mogli aktivirati i europski energetski divovi poput britanskih, nizozemskih i francuskih kompanija, koje su nekada imale koncesije na venezuelskim nalazištima.

Za Venezuelu bi takva ulaganja mogla značiti priliku za oporavak gospodarstva. Nova radna mjesta, razvoj prateće industrije i udio u proizvodnji putem koncesijskih modela donijeli bi zemlji dio prihoda od eksploatacije nafte.

Ipak, riječ je o iznimno zahtjevnom i skupom procesu jer je teška venezuelska nafta složena za vađenje, transport i preradu.

Unatoč tomu, Štern zaključuje kako je riječ o isplativom pothvatu u kojem će, prije svega, najveću korist imati američki kapital.

Kotor – Odložena Papalada ala maka najavljena za 8. januara

Boka News
-
0
Kotor – Odložena Papalada ala maka najavljena za 8. januara
Kotor – Odložena Papalada ala maka najavljena za 8. januara
Papalada a la maka foto arhiv Boka News

Najavljena Papalada ala maka, u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“, koja je trebala biti održana sutra (8. januara) u Velikom gradskom parku, odložena je, zbog kiše, saopšteno je danas iz Turističke organizacije Kotor.

Gastro manifestacijom Papaladom ala maka, pod sloganom „Al se nekada dobro jelo“ trebala je biti završena manifestacija „Od Božića do Božića“.

Papalada ala maka – Foto arhiv Boka News

Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor, na kojoj je sve je bilo džabe, kako i samo ime kaže ala maka, a posjetioci omaju priliku probati gastro specijalitete i delicije Bokeške kužine.

1...123124125...4.993Stranica 124 od ukupno 4.993