Kompanija Adriatic 42 implementirala je ISO 9001, međunarodni standard koji svojim zahtjevima definiše Sistem upravljanja kvalitetom, čiji je primarni cilj zadovoljenje potreba korisnika odnosno klijenata.
Sam standard temelji se na načelima upravljanja koji su odraz dobre poslovne prakse, a njihovom primjenom se u cjelosti ostvaruje poboljšanje rezultata kompanije.
Nakon implementacije, kompanija Adriatic 42 pristupila je postupku sertifikacije prema ISO 9001, i za tu priliku opredijelila se za Bureau Veritas, vodeću sertifikacijsku kuću u svijetu, sa sjedištem u Parizu, koja u svom potfoliu broji više od 400.000 obavljenih sertifikacija i zadovoljnih korisnika. Sertifikacija prema ISO 9001, svjedoči o posvećenosti kvalitetu što omogućava postizanje boljih poslovnih rezultata.
Kako poručuju iz Adriatic 42, usklađenost sa zahtjevima standarda ISO 9001, odraz je izuzetno visokog nivoa profesionalnosti u upravljanju kompanijom ali i, već sada, prepoznatog uspješnog poslovanja, što implicira na postojanje jasno definisane organizacione strukture, uključujući i značaj uloge i doprinos svakog pojedinca u uspostavljanju poslovnih procesa, zasnovanih na principima Sistema upravljanja kvalitetom.
„Samo mjesec nakon zvaničnog otvaranja, dobili smo potvrdu u vidu sertifikata ISO 9001, da je naše poslovanje usklađeno sa najvišim zahtjevima Sistema upravljanja kvalitetom, odnosno standarda ISO 9001, što predstavlja osnovu povjerenja ne samo kod klijenata već i budućih poslovnih partnera. Cilj nam je da projekat Adriatic 42, od samog početka, razvijamo u skladu sa međunarodno priznatim standardima, što i jeste, između ostalog, i ISO 9001. Ovo je ujedno, i dokaz da gradimo kulturu poslovanja koja je u potpunosti i u svakom segmentu posvećena punom kvalitetu usluge, ali i organizacije cijelog sistema. Takđe, dobijanjem ovog sertifikata, obavezali smo se da ćemo i u svim narednim fazama razvoja projekta kontinuirano unapređivati kvalitet poslovanja i biti posvećeni potrebama, zahtjevima i očekivanjima naših klijenata“, saopšteno je iz kompanije Adriatic 42.
Spomen obilježje Jeftu Gojkoviću, nekadašnjem načelniku Opštine Herceg Novi, naruženo je preko noći vandalskim aktom za sada nepoznatih pojedinaca. Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje najoštrije osuđuju počinioce, koji su ovakvim djelovanjem pokazali bahatost, nedostatak kućnog vaspitanja i nepoštovanje svog grada.
Natpis predstavlja uvredu za građane Herceg Novog, jer je njime naružen spomenik u čast znamenitog Novljanina, čovjeka čije djelo ima poseban društveni, kulturni, ekonomski i istorijski značaj za naš grad.
Smatramo da je važno njegovati kulturu sjećanja na ličnosti koje su ostavile dubok pečat u istoriji Herceg Novog, zbog čega lokalna uprava podizanjem spomen obilježja pokazuje da poznaje, priznaje i poštuje sve one koji su svoj život i djelo ugradili u ovaj grad. Nažalost, neki od sugrađana ne prepoznaju značaj te misije, što za posljedicu ima ovakav vid primitivnog ponašanja, koje je nedostojno grada sa bogatim kulturnim i istorijskim naslijeđem.
Opština Herceg Novi će preduzeti hitne mjere da natpis bude uklonjen. Takođe, pozivamo nadležne iz Uprave policije da otkriju ko stoji iza ovog prekršaja i kazne počinioce.
Apelujemo na sugrađane da Herceg Novi doživljavaju svojim na pravi način, tako što će ga poštovati i činiti ljepšim, jer se na licu grada oslikava ponašanje i vaspitanje svih nas.
Festive Run će na jednom mjestu okupiti rekreativce, ali i iskusne trkače svih generacija
Luštica Bay novogodišnja trka, Festive Run zakazana je subotu, 17. decembra – prva edicija ove trke okupiće na promenadi rekreativce i sportske entuzijaste, iskusne trkače, i sve one koji prazničnu atmosferu žele da upotpune sportskim uzbuđenjem.
Trkački ugođaj nalik na novogodišnje trke i maratone koji su dio novogodišnjeg identiteta mnogih svjetskih gradova, u Luštici Bay okupiće sve generacije, amatere i profesionalce za koje su organizatori iz Multisport Akademije Mayer pripremili unikatne startne pakete i medalje.
„Naša multisport akademija sa velikim zadovoljstvom, u saradnji sa Lušticom Bay, organizuje prvi Festive Run – donesite novogodišnje odluke, i neka prolazak kroz cilj bude početak njihovog ostvarenja“, istakao je Igor Majer, osnivač Multisport akademije Mayer.
Trka za djecu je besplatna i ograničena na prvih 200 prijava dok je cijena kotizacije za odrasle pet eura. Mališani će se nadmetati već od 16 časova za kada je zakazan start trke na 200 metara, 20 minuta kasnije trčaće 400 metara dok će u 16:40 početi trka na 800 metara. Za odrasle će start trke na pet kilometara početi u 17:30h, a najbolji će priznanja dobiti na svečanoj dodjeli u 18:45 časova.
Koncept koji ove godine nudi Luštica Bay pruža novo iskustvo novogodišnjih praznika – sve do polovine januara ovaj grad kreirao je intenzivan kalendar događaja – uz Festive dome, nalik bogato ukrašenom iglou, sa neodoljivom svakodnevnom ponudom slatkih i slanih đakonija, posjetioci će svake subote užuvati u ponudi Zimskog bazara domaće radinosti. Festive Run ovog vikenda dodatno je zagrijati atmosferu, uz poziv da i oni koji se ne takmiče dođu da uživaju zimskoj atmosferi na obali i bodre one koji zu zacrtali cilj prve edicije Festive Run-a.
Zbog dojave o postavljanjim bombama učenici kotorskih osnovnih i srednjih škola i nastavno osoblje evakuisani su iz objekata u kojima se odvijala nastava.
To je oko 10 sati za Radio Kotor kazao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Veljko Knežević.
On je rekao da je i mejl o dojavi bombe pristigao na službenu adresu predsjednika Opštine Kotor, dvije srednje kotorske škole i na još nekoliko službenih adresa.
Prema riječima Kneževića, pripadnici policije su na terenu i u toku je provjera objekata.
Posljednih godina mnoge prijevozničke kompanije osmišljavaju nove načine kako prevesti robu, pa umjesto uobičajenih teretnih brodova, tankera, ulažu u posebno dizajnirane jedrenjake.
Na tom tragu je i plan francuske brodarske firme Windcoop koja pokreće financiranje svog teretnog jedrenjaka i to preko platforme Lita.co, digitalne platforme za održivo, ekološko gospodarstvo, piše Otvoreno more.
Uz cijenu od oko dvadeset milijuna eura, ovaj kontejneraš na jedra povezivat će, prema planu od 2025. godine, Francusku s Madagaskarom. Brod će biti dug 85 metara, a bit će namijenjen za prijevoz začina: vanilije, kurkume, đumbira, papra, cimeta, klinčića…
– Odavno nam je želja krenuti s transportom s niskim udjelom ugljika za prijevoz organskih začina kako bismo slijedili naš odgovoran i održiv pristup, započet prije 30 godina. Stoga smo odlučili sagraditi ovakav jedrenjak, a već imamo tri potencijalna kupca, objašnjava Matthieu Brunet, suosnivač tvrtke Windcoop.
Sličan plan već su obznanili Šveđani s projektom Oceanbird.
Naime, švedsko ministarstvo transporta, Kraljevski institut tehnologije, konzultantska tvrtka SSPA i brodarska grupacija Wallenius Marine, planiraju graditi ro-ro jedrenjak s pet jarbola koji će moći primiti 7000 vozila. Kad bude sagrađen, Oceanbird će s 200 m dužine i 40 m širine biti najveći teretni jedrenjak na svijetu. Njime bi se emisija štetnih plinova za vrijeme plovidbe smanjila za 90 posto. No, njegova će brzina biti malo niža pa će Atlantik prelaziti za 12 dana.
Imat će pet teleskopskih jarbola čija će maksimalna visina dosezati 80 metara. Usporedbe radi, najveći jarbol poznatog klipera Cutty Sark visok je 47 metara.
Prvo plovilo s prototipom jedara s krilima zaplovit će 2024. godine, najavljuju Šveđani.
TO Kotor sprovodi intezivnu kampanju povodom dočeka Nove godine, a na osnovu iskazanog interesovanja očekuju brojne goste iz zemlje i regiona.
Tradicionalna manifestacija “Od Božića do Božića” počeće 24. decembra i trajaće do 8. januara. Kao dio programa, tu je i dječija Nova godina, a 31. decembra posjetioce Kotora očekuje pravi novogodišnji spektakl – koncert Zdravka Čolića.
“Koncert legendarne muzičke zvijezde će se održati na glavnom gradskom trgu, a kao predgrupa nastupiće mladi senzacionalni bokeški sastav Toć” – saopštili su iz TO Kotor.
Zimske kotorske fešte organizuju Turistička organizacija Kotor, Opštna Kotor i NVU Karampana, uz pomoć brojnih sponzora i prijatelja.
Kotor – foto TO Kotor
U tom duhu, decembar se nastavlja sa mnogim muzičkim nastupima i to:
13.12.2022. – koncert Jovana Mršulja i Dragan Ivanović duo bend kod Glavnih gradskih vrata
16.12.2022. – koncert grupe Milky Wave na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h
21.12.2022. – Novogodišnja čarolija JPU “Radost” u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 18:00h
21.12.2022. – koncert klape Incanto, uz Feštu od priganica i kuvanog vina u ŠC Kamelija sa počekom u 19:30h
23.12.2022. – nastup dječijeg hora JU OŠ “Savo Ilić” i FA “Nikola Đurković” uz Novogodišnji bazar kod Glavnih gradskih vrata sa početkom u 10:00h
23.12.2022. – tradicionalni koncert Gradske muzike Kotor u sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa početkom u 20:00h
24.12.2022. – koncert klape Assa Voce na Pjaci od muzeja sa početkom u 20:00h
04.01.2023. – koncert SPD “Jedinstvo” u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18:00h
06.01.2023. – koncert Jelene Zvicer na Pjaci od kina sa početkom u 20:00h
Kotor – foto TO Kotor
I ove godine, Deda Mraz će 20.12. u pratnji svojih vjernih i vrijednih vilenjaka krenuti u posjetu svim vrtićima i osnovnim školama u Kotoru, a kako zbog gustog rasporeda ne može stići i do srednjoškolaca, njima u saradnji sa Multisport Akademijom Mayer pripremamo novogodišnju trku!
30.12. vrijeme je za “Bajku za nazdravlje” i posjetu porodilištu i dječijem odjeljenju Opšte Bolnice Kotor, nakon čega, Deda Mraz i vilenjaci nastavljaju ka trgu Svetog Tripuna gdje u 12:00h počinje koncert Leontine i Ivane Peters i dječijeg hora “D-mol”.
Fešta se nastavlja na istom mjestu, sa bendom The Grupa od 21:00h, a nakon njih grupa Ničim izazvan, sa početkom u 22:30h.
Koncert Zdravka Čolića sa početkom u 23 sata 31. decembra
Ovu godinu ispratićemo uz koncert grupe Toć, sa početkom u 21:00h, dok ćemo uz koncert Zdravka Čolića sa početkom u 23 sata, i dočekati Novu 2023. godinu
Da nam Nova godina počne veselo i uz igru, 02.01. na terasi Gradske kafane Dojmi vas čekamo na Novogodišnju tombolu!
Kotor – foto TO Kotor
Sa programom “Doživjeti stotu” 03.01. od 11:00h smo u posjeti dragim prijateljima iz JU Dom starih “Grabovac” Risan.
U duhu manifestacije “Od Božića do Božića” na Badnji dan 24.12. i 06.01. na Glavnim gradskim vratima i ove godine čekaće vas priganice; dok manifestaciju završavamo uz Papaladu ala maka, 08.01.2023. na Trgu od oružja, sa početkom u 12:00h.
Crna Gora je sa Svjetskom bankom (SB) 2018. godine potpisala Sporazum o zajmu za sprovođenje MIDAS 2 projekta kojim su, između ostalog, planirane aktivnosti na potencijalnoj izgradnji ribarske luke (mjesta prvog iskrcaja ribe) u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, ali eventualni početak radova na izgradnji luka se ni ne nazire. To proističe iz odgovora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), koji su dostavljeni “Vijestima”.
Da Crna Gora ne može zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) dok ne izgrade ribarske luke, potvdio je na nedavnoj sjednici Vlade ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. On je kazao da bi jedna luka trebalo da bude u Ulcinju, dok bi se za drugu odredila lokacija u Baru ili u Boki Kotorskoj. Ministar je ukazao i na problem da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka.
Poglavlju 13-Ribarstvo tretira pitanje izgradnje ribarskih luka i ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu 30. juna 2016. godine. U okviru ovog poglavlja Crna Gora ima obavezu da ispuni dva završna mjerila, od kojih je prvo da usvoji zakonodavni okvir koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU za oblast ribarstva i da osigura da je u stanju da u potpunosti primjenjuje Zajedničku ribarsku politiku nakon pristupanja. Drugo mjerilo predviđa da država znatno ojača administrativne, inspekcijske i kontrolne kapacitete koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom i da osigura da će zahtjevi EU, koji se tiču inspekcije i kontrole, biti u potpunosti ispunjeni na dan pristupanja.
Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je vrijednost MIDAS 2 projekta 30 miliona eura, a aneksom ugovora o zajmu njegovo trajanje je produženo do kraja juna 2025. godine. Oni nisu precizirali da li će Crna Gora izgubiti taj novac ako do tog datuma ne ispuni svoj dio preuzetih obaveza.
U ministarstvu su kazali da je MIDAS 2 projektom predviđeno poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i ribarstva i da je projekat koncipiran u cilju pružanja podrške Crnoj Gori u ispunjenju nekoliko posebnih mjerila za EU poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo.
Ribarica
Građani stopirali izgradnju luke u Zelenici
Iz Ministarstva poljoprivrede su naveli da je SB odustala od podrške investiciji izgradnje ribarske luke u Herceg Novom (Zelenika) nakon javne rasprave koju je lokalna vlast organizovala krajem prošle godine.
”Na inicijativu Opštine Herceg Novi i nakon obavljenih konsultacija sa nadležnima u Opštini, Ministarstvo poljoprivrede/Direktorat za ribarstvo je predložio lokaciju u Zelenici, koja je u državnom vlasništvu, kao dobru lokaciju za izgradnju ribarske luke kako bi se riješilo pitanje veza ribarskih plovila u Bokokotorskom zalivu. Međutim, nakon javne rasprave koju je Opština organizovala krajem 2021 godine, ispostavilo se da predložena lokacija nije prihvatljiva sa strane socijalnog uticaja (veliki otpor lokalnog stanovništva) te je SB odustala od podrške ovoj investiciji”, pojasnili su u ovom resoru.
Kada je u pitanju izgradnja luke u Ulcinju (rt Đeran) iz ministarstva navode da je u toku realizacija aktivnosti na pripremi procjene uticaja na životnu sredinu i društveni uticaj za novu ribarsku luku na Velikoj plaži-rt Đeran, ali da je zbog pandemije koronavirusa došlo do značajnog kašnjenja početka projekta.
”Planirani rok za završetak aktivnosti je kraj 2022. godine. Da bi se proces završio pozitivno potrebna je sad snažna podrška i koordinacija sa Opštinom. U slučaju da bude studija pozitivno riješena moguće je tražiti dodatno finansiranje SB da li se na tom lokalitetu može graditi luka i u kom obimu”, navode iz ministarstva.
Riba
Hitna saglasnost Vlade za Marinu Bar
Što se tiče ribarske luke u Baru u ministarstvu su objasnili da je MIDAS 2 projektom, prema preliminarnim procjenama iz 2018. godine, opredijeljeno 1,9 miliona eura za potrebe rekonstrukcije i opremanje GAT-a 9 u Marini Bar, na kom se trenutno vežu ribarski brodići.
Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da s obzirom da od početka projekta (2018. godina) do danas nije bilo napretka po pitanju odluke o rekonstrukciji GAT-a 9, do kraja godine Vlada mora donijeti odluku o rekonstrukciji, jer će se u suprotnom novac namijenjen za luke preusmjeriti za druge dvije komponente na projektu MIDAS 2.
”U ovom trenutku bi Vladina odluka o rekonstrukciji GAT-a 9 u okviru Marine Bar omogućila značajan pomak sektoru ribarstva i ribarima koji bi osim sigurnog veza dobili mogućnost skladištenja i prerade ribe i svu ostalu logistiku koja prati lanac sledljivosti ulova ribe… Kapacitet planirane luke je 20 vezova za plovila od 10 do 40 metara i 50 vezova za plovila do 10 metara”, naveli su u ministarstvu.
U ovom resoru su ukazali da ako država želi da iskoristi sve raspoložive riblje resurse, od kojih trenutno iskorišćava negdje oko 20 odsto, potrebno je u što kraćem roku riješiti pitanje kopnene infrastrukture, odnosno izgraditi najmanje tri ribarske luke sa svim pratećim sadržajima.
Ističu i da je bitno u pretpristupnoj fazi opredijeliti mjesta na kojima bi se one i gradile.
”Momentom pristupanja EU brojni fondovi će nam biti na raspolaganju, pa će i izgradnja luka biti moguća novcima iz pomenutih fondova… Takođe, neophodno je u narednom periodu jačati ribolovnu flotu, podići svijest za organizovanje i udruživanje ribara u Organizacije proizvođača, zadruge, kooperative ili klastere, stvoriti uslove na kopnu za čuvanje i preradu ribe i izdvojiti značajan novac kako bi ribarski sektor učinili efikasnim i konkurentnim na domaćem i na EU tržištu”, naveli su iz ministarstva.
Ribari na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje opstanak sektora
U ministarstvu smatraju da se ribari u Crnoj Gori nalaze na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje i opstanak cijelog sektora.
”Ribolov na moru predstavlja privrednu granu koja je od velikog značaja za ekonomski razvoj stanovništva priobalnih opština. Trenutno privredni ribolov na moru obavlja blizu 300 registrovanih ribara, kojima je ulov ribe i drugih morskih organizama osnovni i jedini izvor prihoda. Pored privrednog ribolova, veoma je zastupljen i sportsko-rekreativni ribolov koji, po procjenama, svakodnevno obavlja preko 200 domaćih fizičkih lica i turista”.
Objašnjavaju da su privredni ribolovci, koji ovu djelatnost obavljaju na legalan način, suočeni sa velikim poteškoćama, kao što su nepostojanje neophodne kopnene infrastrukture (ribarska luka, rashladne komore za održavanje ulova, uređaji za proizvodnju leda i drugi savremeni uređaji za monitoring, kontrolu i vođenje evidencije o ribolovnim aktivnostima), visoke cijene goriva, nedostatak domaće radne snage, nepostojanje organizovanog otkupa i plasmana ribe, visoke cijene veza u postojećim lukama, visoke cijene prodajnih mjesta na pijacama, krivolov…
”Na osnovu ovih činjenica možemo zaključiti da registrovani privredni ribari nijesu u mogućnosti ostvariti ekonomsku dobit od ulova ribe i uredno izvršavati svoje poreske i druge obaveze koje proizilaze iz obavljanja ove djelatnosti. Ribari se u Crnoj Gori nalaze na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje i opstanak cjelokupnog ribarskog sektora”, poručuju.
Šest je osoba poginulo, među njima i dvojica mladih policajaca, u pucnjavi u australskom gradiću Wieambilli u saveznoj državi Queensland, objavila je danas policija.
Do pucnjave je došlo jučer u poslijepodnevnim satima.
– Čim su policajci stigli na imanje dočekala ih je paljba i nisu imali šanse. Dva policijska službenika hladnokrvno su pogubljena, izjavio je predsjednik lokalnog sindikata policajaca Ian Leavers.
Jednom je policajcu bilo 26, a drugom 29 godina. Osim njih, ubijen je i 58-godišnji susjed, a nakon što je došlo policijsko pojačanje, oko 22.30 sati po lokalnom vremenu ubijeno je i troje osumnjičenih, dvojica muškaraca i jedna žena.
Njihov identitet nije objavljen, no prema navodima dnevnog lista The Australian radi se o lokalnom učitelju, njegovom bratu te bratovoj supruzi, vlasnicima posjeda na kojem se tragedija i dogodila.
Australski premijer Anthony Albanese događaj iz Wieambille opisao kao “užasne”.
– Ovoga dana slomljena su srca obiteljima i prijateljima policajaca u Queenslandu koji su izgubili živote na dužnosti, dodao je Albanese.
Kulturna manifestacija “Međunarodne Njegoševe večeri poezije”, biće održana 20. i 21. decembra u Budvi.
U okviru programa biće organizovana dva događaja. Okrugli sto “Pokoljenja djela sude – Istorija u ogledalu poezije”, odžaće se u utorak, 20. decembra u Manastiru Podmaine, sa početkom u 20 sati.
Dan kasnije, u srijedu, 21. decmebra u zgradi Akademije znanja, biće upriličen “Međunarodni miting poezije”, sa početkom u 18 časova.
Jubilarna, deseta po redu manifestacija održava se u organizaciji Narodne bibliotke Budve, a pod pokroviteljstvom Opštine Budva i Turističke organizacije Budve.
Privredna komora (PKCG) će, prema riječima njenih predstavnika, podržati turističku privredu tokom zimske sezone kroz projekat Snaga je u nama.
Sekretarka Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Sanja Marković, najavila je u emisiji Link Radija Crne Gore da će do popularnih skijališta, svakog dana tokom turističke sezone, organizovati besplatan prevoz za sve turiste.
“Do skijališta Kolašin 1600 planirano je pet rotacija dnevno, velikim autobusom od 50 sjedišta. Na Durmitoru, do Savinog kuka, saobraćaće tri manja autobusa sa jednom rotacijom i sa tri pozicije u gradu. Takođe, do Ski centra Vučje, svakog vikenda, predviđeno je da se iz Nikšića organizovano prevoze i vraćaju svi zainteresovani skijaši i turisti”, rekla je Marković.
Za Podgoričane su, radnim danima, predviđeni polasci ka skijalištima na Bjelasici.
Marković je rekla da ovim projektom putnici ski-autobusa dobijaju i vaučere sa popustom od 20 odsto na cijenu ski-pasa, prenosi portal RTCG.
Ona je podsjetila i da je zbog energetske krize u Evropi i šire, PKCG podržala kampanju Long stay Montenegro, prepoznatu i kao “energetski” turizam i namijenjenu zapadno-evropskom tržištu.
Za sada je prijavljeno 11 hotela, jedan hostel i nekoliko izdavaoca privatnog smještaja, od Podgorice do Sutomora i Bara, Budve i Kotora.
Naši hotelijeri ponudili su pristupačne cijene sa kompletnom uslugom, na duži period i do 90 dana.
Marković je saopštila da su aranžmani od 35 EUR na dan primamljivi i da bi, uz pojačanu kampanju, turistička privreda mogla da postigne odlične prihode i produži sezonu.
PKCG je takođe uputila Ministarstvu prosvjete inicijativu da se zimski školski raspust pomjeri i da traje do sredine februara, kako bi zimska sezona trajala duže.
“Nijesmo dobili odgovor na tu inicijativu, ali po kalendaru aktivnosti tog resora zaključujemo da je neće prihvatiti. Međutim, mi nećemo ni ubuduće odustati od tog i od zahtjeva da se Škola u prirodi organizuje na sjeveru države, umjesto na primorju. Održavala bi se zimi, uz obaveznu školu skijanja, što bi dalo niz pozitivnih efekata. Bićemo uporni da ove inicijative zažive, kao što to rade i u našem okruženju Hrvatska i Srbija”, zaključila je Marković.
