Auto-putem Princeza Ksenija je od njegovog otvaranja, polovinom jula, prošlo blizu 1,02 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. novembra do 6. decembra iznosio 30,59 hiljada.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Jedan od najvrjednijih rezultata projekta CUHaCHA je Monografija kulinarske baštine Zadarske županije, Hercegovačko-neretvanske županije i Bokokotorskog zaliva
Završna konferencija prekograničnog projekta “EnhanCing Sustainable ToUrism Development througH Culinary HeritAge- CUHaCHA” održana je u Zadru protekle sedmice.
Riječ je o projektu vrijednom 710.946,94 eura, od čega je iznos EU sufinansiranja 604.304,89 eura. Vodeći partner projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, a partneri su Zadarska županija, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Hercegovačko – Neretvanske županije (BiH) i Opština Tivat (Crna Gora).
Završna konferencija je održana u Providurovoj palati. U pozdravnoj riječi je župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio važnost očuvanja kulinarske baštine i istakao kao jedan od najvrjednijih rezultata projekta Monografiju kulinarske baštine Zadarske županije, Hercegovačko-neretvanske županije i Bokokotorskog zaliva.
Koordinatorka projekta Andrea Erceg iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije upoznala je prisutne sa sadržajem monografije te drugim važnim rezultatima projekta, kao što su zajedničke staze kulinarske baštine, obuka pružatelja usluga te uređenje tradicionalnih kuhinja.
Izradi monografije prethodila su terenska istraživanja, koje je na području Zadarske županije sprovela Dunja Brozović Rončević s Odjela za etnologiju i antrolopologiju Univerziteta u Zadru. Damir Kovačić, stručni saradnik Zadarske županije predstavio je aktivnosti koje je u okviru projekta sprovela Županija, a o projektnim aktivnostima u Hercegovačko-neretvanskom kantonu izvijestila je Karmela Zlomislić.
Projekat CUHaCHA
Aktivnosti sprovedene u Tivtu predstavila je koordinatorka projekta Opštine Tivat Ivona Petrović. U okviru ovog projekta, Tivat je učestvovao u istraživanju kulinarske baštine Bokokotorskog zaliva, unaprjeđenju gastronomije kao turističkog proizvoda, izradi gastro staza i pripremi monografije kulinarske baštine. Jedna od najznačajnih aktivnosti projekta bila je izgradnja i opremanje savremene kuhinje u SMŠ Mladost.
Glavni cilj projekta je ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine programskog područja i doprinijeti razvoju turizma. Projekat CUHaCHA se sprovodi u okviru drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014 – 2020, a odobren je u okviru programske prioritetne mjere: Doprinos razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine.
Završena je, ovogodišnja, sezona mljevenja maslina u mlinu Maslinarskog društva “Boka”. Malo manje od 30 tona ploda masline, prerađeno je u ovom postrojenju čije usluge, po promotivnoj cijeni, nepromijenjenoj od 2006.godine, mogu da koriste članovi Društva.
Kvalitet sirovine, određuje i kvalitet proizvoda. Više od 90% ukupno prerađenog ploda bila je ubrana, zdrava maslina.
Svrha nabavke mlina u jednom od prvih projekata Društva još 2005.godine, jeste promocija čiste tehnologije prerade ploda: berba, umjesto sakupljanja sa zemlje, čuvanje i prevoz u higijenskim uslovima do mjesta prerade u najkraćem roku, ne dužem od 48 sati, nikako soljenje, držanje u vodi, sabijeanje u džakove i neodgovarajuće sudove…
Moderni, električni mlinovi, dvofazni ili trofazni, predstavljaju, jednostavno rečeno, sokovnike za maslinovo ulje. Ekstra djevičansko maslinovo ule je prirodni sok od masline, dobijen od zdravog, ubranog ploda, procesom hladnog cijeđenja, bez dodavanja bilo kakvih hemikalija koje bi mogle uticati na prirodni sastav i kvalitet ulja, uz, presudno, stručno rukovođenje mlinara. Sve drugo, prezreo plod, truo plod, dugo čuvan i soljen, držan u vodi… daje nešto, poručuju iz MD Boka.
Maslina
Prije svega, Društvo je od početka rada mlina, ostvarilo cvoj cilj, a to je uticaj na podizanje svijesti proizvođača i potrošača, o važnosti primjene savremene, čiste tehnologije prerade, proizvodnje i konzumiranja ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Izgradnjom ukusa potrošača, postigli smo da potražnja diktira i viši nivo kvaliteta proizvoda.
Malo li je?
Naravno, uvijek će biti onih koji više cijene “pravo, domaće ulje”, dobijeno na “stari” način, od masline sakupljane sa zemlje, mjesecima čuvane u morskoj vodi ili vrećama…
Ali, o ukusima ne treba raspravljati.
Vlada planira da iskoristi odredbe Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini i da Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) da na privremeno upravljanje privatnu zdravstvenu ustanovu Opštu bolnicu Meljine u stečaju, saznaju “Vijesti” od izvora u izvršnoj vlasti.
To je jedan od tri modela koji je za sada najoptimalnije rješenje kako bi bolnica mogla dalje nesmetano da radi, a ova tema treba da bude na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade, što je najavio premijer Dritan Abazović.
Izvor “Vijesti” iz Vlade je objasnio da su za bolnicu u opticaju bila tri rješenja, od kojih je prvo podrazumjevalo ukidanje privremene mjere raspolaganja imovinom koju je ranije uvelo Specijalno državno tužilaštvo, drugi model je kupovina iz stečaja i treći je uvođenje privremeno upravljanje u skladu sa Zakonom o privremeno i trajno oduzetoj imovini.
-Od ova tri rješenja za sada može da se primijeni model koji bi omogućio da FZO upravlja bolnicom. To pitanje bi se riješilo između Vlade, Uprave za katastar i imovinu i FZO. Uprava bi po tom modelu dala Fondu da upravlja bolnicom. Kupovina iz stečaja nije sada moguća zbog sudskih postupaka koji se vode, a ukidanje privremene mjere u Višem sudu bi došlo u ruke sudije Suzane Mugoše, objasnio je izvor “Vijesti”.
Zakon o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini je mogao, kako objašnjava izvor “Vijesti”, da se primijeni i ranije i da se bolnica ne uvodi u stečaj, ali da ostaje nejasno zašto to nije urađeno.
Prema ovom zakonu upravljanje oduzetom imovinom nadležni organ (Uprava za katastar i imovinu) može povjeriti organizaciji ili instituciji koja je registrovana i ispunjava zakonom propisane uslove za upravljanje tom vrstom imovine. Prava i obaveze u pogledu upravljanja imovinom uređuju se ugovorom zaključenim u skladu sa zakonom. Organizacija ili institucija dužna je da upravlja povjerenom imovinom u skladu sa zakonom, a nadzor nad upravljanjem povjerenom imovinom vrši nadležni organ.
Multimedijalna izložba pod nazivom “The Star People” Daliborke Kordić biće otvorena u četvrtak, 8. decembra sa početkom u 19.00 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
Biografija
Daliborka Kordić je rođena 1972. godine u Kotoru.
Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1996. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Živi u Kotoru i radi u Gradskoj galeriji Kotor – Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor.
Samostalne izložbe
1993. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2000. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2007. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Gradska galerija Kotor
2008. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Galerija ,,Centar”, Podgorica
2008. Multimedijalna prezentacija „ENERGIJA“ – Gradska galerija Kotor
2010. Multimedijalna prezentacija „THE READ ROAD“ – Gradska galerija Kotor
2012. Multimedijalna prezentacija ’TARGET’ – Gradska galerija Kotor
2012.Crteži u boji, izložbeni prostor Sv. Klare, Dubrovnik.
2013. Crteži u boji, Galerija „Montenegrina“ Rijeka
2013.Multimedijalna –prezentacija „KAVEZ“ – Gradska galerija Kotor
2013.Multimedijalna –prezentacija „TARGET“ – Galerija Centar –Podgorica
2013. Multimedijalna –prezentacija „(NE)KONFISKOVANA INTIMA“ – Gradska Galerija Kotor
2013. Crteži u boji – Nacionalna čitaonica Novi Vinodolski
2014. Multimedijalna prezentacija “BEYOND” – konoba ATRIUM, Kotor
2014. Izložba slika – Galerija ,,Vitomir Srbljanović”, Pljevlja
2014. Multimedijalna prezentacija “CORPO – MENTE” Gradska galerija Kotor
2014. Izložba slika – Galerija “FORUM” Nikšić
2015. Izlozba slika – Porto Montenegro, Tivat
2015. Multimedijalna-prezentacija „OB-SESSION“ Galerija Solidarnosti, Kotor
2015. Izložba slika-Galerija Hotela „The Queen Of Montenegro,Bečići
2015. PRFORMANS „OB-SESSION“-Open Air Galerija Budva
2016. Izložba crteža-Gradska galerija Kotor
Važnije kolektivne izložbe
1997. Izložba studenata FLU, Cetinje – Umjetnički paviljon, Podgorica
Učesnik tradicionalne izložbe “Kotorski Likovni Umjetnici“ od 2006. do danas.
2007. Kotorski Likovni Umjetnici – Galerija ,,Vitomir Srbljanović”, Pljevlja
Izlagala je na 41. i 43. Hercegnovskom Zimskom Salonu.
2013 – 2017. Savremena Crnogorska Likovna Scena „Mali format“ JU „Muzeji, Galerija i Biblioteka, Budva
2013. Međunarodna kolektivna izložba HUMAN RIGHTS#MIGRANTES, ITALY
Dobitnica je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru tokom 2007. godine i Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2013.2015. i 2022. godine.
Istražite zanimljivu pomorsku baštinu Sutivana i poslušajte priču koju krije crkva sv. Roka. Ona u svom fundusu od šest zavjetnih brodova, ljubomorno čuva i najstariju maketu zavjetnog broda na Jadranu koja datira iz daleke 1819. godine.
Još jedna u nizu besplatnih tura održana je 06.12.2022., nakon mise u čast pomorcima u crkvi sv. Roka.
Nastavak je ovo brojnih aktivnosti tokom protekle dvije godine, kojima Turistička zajednica Općine Sutivan radi na očuvanju i promociji sutivanske ribarske, ali i pomorske baštine, sve kako bi svojim sve brojnijim posjetiteljima ponudila visokokvalitetan i vrijedan sadržaj, istovremeno čuvajući ga od zaborava.
Ovaj događaj dio je projekta “Nauka i lavura o stivanskom brodovlju” kojeg provodi Turistička zajednica Općine Sutivan. Projekt je odobren na natječaju LAGUR-a Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ukupna vrijednost projekta je 172.637,72 HRK, od čega Europska Unija sufinancira 85%, a Republika Hrvatska 15%.
Tirana (dpa)– Države Zapadnog Balkana treba da podrže spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije u šta spada i uvođenje sankcija Rusiji. To se navodi, pored ostalog, u deklaraciji samita u Tirani na kojem su u utorak učestvovali šefovi država i vlada 27 zemalja članica EU, kao i predstavnici zemalja regiona.
Članice EU su pozvale Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Severnu Makedoniju da nastave reforme. Potvrdile su svoju “neograničenu i nedvosmislenu posvećenost” pristupanju šest država Uniji. Istovremeno su istakle da je brz napredak ka članstvu moguć samo ako su reforme verodostojne.
Što se tiče sankcija protiv Rusije, navodi iz deklaracije se naročito odnose na Srbiju koja se do sada nije pridružila kaznenim merama koje je EU uvela Moskvi zbog agresije na Ukrajinu.
Ranije u utorak, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (fon Leyen) poručila je liderima zemalja Zapadnog Balkana: “Morate da odlučite na čijoj ste strani – da li ste na strani demokratije, a to je Evropska unija, vaš prijatelj i partner. Ili želite da idete drugim putem.”
Kao podršku za reforme, EU namerava da nastavi da pruža izdašnu finansijsku podršku Zapadnom Balkanu. Ekonomska i investiciona ofanziva koja je već krenula predviđa obezbeđivanje do devet milijardi evra bespovratnih sredstava u narednim godinama. To onda treba da mobiliše dodatnih 20 milijardi evra ulaganja.
Konačno, još milijardu evra otići će u region za ublažavanje posledica ruskog rata. Novac se može koristiti, na primer, za podršku porodicama i kompanijama koje su ugrožene zbog naglog rasta cena energenata.
Finansijska podrška takođe treba da pomogne da zemlje Zapadnog Balkana ne postanu zavisne od Kine. Kao i EU, Peking godinama pokušava da ostvari veći uticaj u regionu.
Ako Hrvatska u četvrtak dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njezinim granicama sa susjedima u EU-u postat će povijest, najavljuje francuska agencija AFP.
Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Evropske unije sastaju se u četvrtak i odlučivat će o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica.
Jedna od najspornijih točki bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, u vrijeme kada migracija ostaje ključni izazov, navodi AFP u svojoj analizi.
Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. također je došao u osjetljivom trenutku za Europu.
Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. godine svoje živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija covida-19.
Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.
Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u šengen – potencijalno uz Bugarsku i Rumunjsku – kilometarske kolone vozila na graničnom prijelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost.
Bregana je jedan od 73 kopnena prijelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.
“Prvog januara uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan”, rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.
U zračnim lukama će promjena stupiti na snagu 26. ožujka zbog tehničkih zahtjeva.
Turisti i kamioni
Hrvatska se nada da će članstvo u šengenu ojačati njezinu unosnu turističku industriju.
Zemlja s 3,9 milina stanovnika, ugostila je ove godine četiri puta više posjetitelja, većinom iz drugih država EU-a.
Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
“Međunarodni prijevoznici bit će oduševljeni”, rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prijevoznika.
Ukidanje provjera na granicama uštedjet će im šest do 10 sati tjedno.
“Nema više gužvi i višesatnog čekanja”, istaknuo je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.
Hrvatska će se 1. januara pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.
Izazov – ilegalne migracije
Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak – nadzirati najdužu vanjsku kopnenu granicu bloka.
Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem.
Usvojena konačna lista potraživanja u stečaju za Meljine kompleks
Sudija Privrednog suda Dragan Vučević usvojio je konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja u stečaju bivše kompanije Duška Kneževića Meljine kompleksa. Prethodno je stečajni upravnik Lado Šekularac djelimično priznao potraživanje jedne od Kneževićevih firmi Atlas kapa, osnivača Meljine kompleksa.
Šekularac je ranije osporio sva potraživanja bivših i aktuelnih kompanija Kneževića ukupne vrijednosti 12,7 miliona eura, kao i države koja je, na račun spora za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine prijavila 97,3 miliona eura. Priznavanjem 56,8 hiljada eura Atlas kapu u trećem isplatnom redu, ukupna potraživanja prema Meljine kompleksu ukupno iznose malo preko milion eura.
Opštini Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj u ovoj kompaniji zbog duga za porez na nepokretnosti, u trećem isplatnom redu Šekularac je priznao 554,7 hiljada eura, dok je na 335,2 hiljade eura obezbijeđenog potraživanja priznao razlučno pravo.
U treći isplatni red svrstana su i potraživanja Uprave prihoda i carina (UPIC) za PDV od 59,2 hiljade, Elektroprivrede od 2,5 hiljade, Atlas banke u stečaju od 603 eura, te bivše direktorice i jedine zaposlene Ivone Čavić od 316 eura. Preostalih 5,4 hiljade eura za zarade i doprinose priznato joj je u prvom isplatnom redu.
Osporavajući potraživanje države, Šekularac je u obrazloženju naveo da je u toku poseban parnični postupak pred Privrednim sudom u kojem država može ostvariti svoja prava u odnosu na osnov i visinu potraživanja prema Meljine kompleksu.
Potraživanje Invest banke u stečaju od 5,9 miliona eura koje se odnosi na kredite kiparske firme V. B. Holdings i podgoričke Attika land, Šekularac je odbio navodeći da je imovinom za te kredite garantovala bolnica Meljine, a ne Meljine kompleks. Potraživanje Atlas banke u stečaju od 6,2 miliona eura odnosi se na kredite bolnice, koje je prijavljeno i u tom stečaju, zbog čega ga je Šekularac osporio. Atlas kapu je osporio 10,9 hiljada eura koje se odnose na zajam, jer nije dokazana osnovanost tog potraživanja.
Ova kompanija koja je prije nekoliko mjeseci obavijestila sud da planira reorganizaciju, je u odboru povjerilaca sa UPIC-om i Opštinom Herceg Novi, čije potraživanje osporava tvrdeći da odluke o porezu nijesu bile usklađene sa zakonom o porezima na nepokretnosti. Planom, koji bi nakon konačne liste trebalo da bude korigovan, predviđaju da novac za reorganizaciju obezbijede sudski od bolnice Meljine, takođe u stečaju, i to 830 hiljada za zakup imovine i još pet miliona eura na osnovu izgubljene dobiti zbog preniske cijene zakupa.
