Spasioci patroliraju nakon vijesti o brodolomu kod istočne obale Crotonea Foto: Vigili del Fuoco / REUTERS
Najmanje 45 migranata, među kojima i jedno dojenče staro nekoliko mjeseci, poginulo je u potonuću brodice u zoru nedaleko od talijanskog grada Crotonea u Kalabriji, rekla je talijanska dužnosnica. Spašena je 81 osoba, od kojih su 22 hospitalizirane.
– Prema preživjelima, na brodu je bilo od 140 do 150 ljudi, rekla je Manuela Curra, pokrajinska vladina dužnosnica Reutersu putem telefona. Vatrogasci su rekli da je na brodici bilo više od 200 ljudi.
Brodica se razbila na stijenama nekoliko metara od obale.
Curra je kazala Reutersu da je brodica s migrantima isplovila prije tri ili četiri dana iz Izmira u Turskoj, dodajući da su se u njoj nalazili ljudi iz Afganistana, Pakistana i Somalije.
– Deseci i deseci su se utopili, među kojima ima djece, a mnogi se smatraju nestalima. Kalabrija je u žalosti zbog ove strašne tragedije, rekao je predsjednik regije Roberto Occhiuto. Papa Franjo rekao je da se moli za sve te ljude.
– Molim za svakoga od njih, za nestale i za preživjele migrante, rekao je Papa u svojem nedjeljnom obraćanju vjernicima na Trgu sv. Petra, prenio je Reuters.
Talijanska policija objavila je fotografije ostataka drvene brodice razasute duž stotinjak metara plaže, uz mnogobrojne spasioce i spašene migrante koji su na plaži čekali da ih se preveze u prihvatne centre.
Izrazivši duboku žalost zbog nesreće, talijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je da je kriminalno pustiti na more brodicu od jedva 20 metara s 200 ljudi i lošom vremenskom prognozom.
Meloni je istaknula da talijanska vlada radi na sprječavanju takvih incidenata i pozvala je na veću suradnju država polaska i podrijetla migranata.
Nesreća se dogodila nekoliko dana pošto je talijanski parlament usvojio nova kontroverzna pravila o spašavanju migranata.
Novi zakon obvezuje humanitarne brodove da se nakon jedne akcije spašavanja moraju vratiti u luku, a ne intervenirati i u drugim situacijama premda unesrećeni nisu daleko, što je znalo trajati danima. Uz to, te luke često su jako daleko što dodatno otežava višestruke spasilačke akcije.
Po podacima talijanskog ministarstva unutarnjih poslova, gotovo 14.000 migranata iskrcalo se u Italiji od početka godine, prema 5200 u istom razdoblju prošle godine i 4200 2021. godine.
Nevladine organizacije spasile su ih tek manji dio, a većinu obalna straža ili mornarica. Vlada optužuje, međutim, nevladine organizacije da svojim djelovanjem potiču migrante na dolazak i da ohrabruju krijumčare ljudima.
Rimski mozaik na podu potpoljene gradjevine u Baia u Italiji je predmet istrazivanja podvodne arheologije, a ne arheologije pomorstva
Arheologija pod vodom, podvodna arheologija, hidro arheologija, pomorska arheologija, arheologija pomorstva, nautička arheologija, da li su to sve termnini za istu naučnu disciplinu?
Postoje bitne razlike između arheologije, podvodne arheologije i arheologije pomorstva.
Arheologija se ne bavi predmetima, ona se, ustvari, bavi ljudima koji su napravili predmete. Proučavajući predmet, arheologija osvijetljava čovjeka, tako da nije bitno kakav su predmet arheolozi pronašli, već sta su na osnovu njega saznali. Ukoliko arheolog iskopava predmete, bez da otkriva javnosti informacije o ljudima i kulturama koji su ih proizveli, on se bavi sakupljanjem suvenira.
Amfore su prva asocijacija na podvodnu arheologiju. Ipak, ukoliko amfore nisu pronađene pod vodom, one nijesu predmet proučavanja podvodne arheologije, već klasične arheolgije. Podvodna arheologija se bavi svim prostorima, objektima i predmetima koji se nalaze pod vodom, a koji su nastali kao posljedica ljudskih aktivnosti, koje je napravio ili izmijenio čovjek. Ovi prostori, objekti i predmeti mogu biti potonuli predjeli, gradovi, luke, hramovi, brodovi, avioni, potonule kuće, ulice, posude, oružije, alati.
Arheologija pomorstva se bavi materijalnim ostacima, odnosno predmetima i objektima koje je čovjek napravio za potrebe pomorstva. Njen predmet pručavanja su brodovi, konstrukcija brodova, brodska oprema, luka, konstrukcija luka i lučke infrastrukture, navigacione rute, primorski i podvodni predjeli koje je čovjek mijenjao za potrebe pomorstva. Ukoliko se ovi objekti nalaze pod vodom, onda se arheologija pomorstva preklapa sa podvodnom arheologijom, ukoliko su ovi objekti na kopnu, oni nijesu predmet proučavanja podvodne arheologije, već samo arheologije pomorstva. Ipak, zbog prirode okruženja u kome se koriste, predmeti povezani sa pomorstvom se često nalaze pod vodom, pa se samim tim podvodna arheologija i arheologija pomorstva često preklapaju.
Piter Darel, Džordž Bas, Piter Trokmorton, and Honor Frost – razgovor u kampu tokom iskopavanja kod rta Galedonija Foto Institute of Nautical Archae
Brod potonuo u Prvom svijetskom ratu je arheološki lokalitet.
Tradicionalno je mišljenje javnosti da su podvodni arheološki lokaliteti samo lokaliteti koji imaju veze sa antičkim periodima, sa starom Grčkom, Helenizmom, Rimom, Ilirima, srednjim vijekom. Kada se pomene podvodna arheologija ili arheologija pomorstva auditorijum prvo pomisli na amfore, eventualno antička sidra. Međutim, brodovi potonuli u Prvom svijetskom ratu su danas legitimno arheološki lokaliteti. UNESCO je 2001. godine usvojio Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine koju je Crna Gora ratifikovala 2008. godine. Konvencijom je propisano da objekti napravljeni ili izmijenjeni ljudskom rukom, a koji se nalaze potpuno ili dijelimično pod vodom stotinu i više godina, su legitimno podvodna kulturna baština. Svi objekti stari sto godina su arheološki lokaliteti i u skladu sa tim se trebaju poravilno istraživati i zaštititi.
Snimak Multi Beam sonarom anticke olupine u Crnoj Gori, Foto RPM Nautical foundation Laboratorija za arheologiju pomorstva UCG – Copy
Ronjenje i arheologija
Ipak, i podvodna arheologija i arheolgija pomorstva svoj razvoj duguju usavršavanju opreme za ronjenje. Prvi kontakt sa istorijskim predmetima sa morskog dna imali su ribari koji su u svojim mrežama nalazili amfore, dijelove brodske konstrukcije. Početkom dvadesetog vijeka najsenzacionalnija otkrića su na svijetlost dana doneli ronioci na sunđere. Oni su i najzaslužniji za formiranje podvodne arheologije i arheologije pomorstva kao naučnih disciplina. Arheolozi su sve do druge polovine dvadesetog vijeka čekali na kopnu ili na palubama brodova predmete koje su za njih na morskom dnu sakupljali ronioci bez primene arheoloških metoda, bez naučnog razumijevanja lokaliteta.
Inovacije u ronilačkoj opremi koje su napravili francuski inženjeri Žak Kusto i Emili Gagnan tokom Drugog svijetskog rata omogućile su omasovljenje ronjenja i njegovu primijenu u nauci. Američki novinar Piter Trokmorton je na svojim putovanjima po Turskoj od ronilaca, lovaca na sunđere, čuo priču o antičkim predmetima koje oni nalaze na morskom dnu. Obavijestio je prijatelja, arheologa, Džordža Basa, koji je napravio prvi tim arheologa koji rone i šezdesetih godina započeo iskopavanja na lokalitetu kod rta Galidonija u južnoj Turskoj. Bio je to prvi projekat u nizu gdje je Džordž Bas primijenio arheološke tehnike i metode pod vodom. Ovo nije bio samo početak podvodne arheologije i arheologije pomorstva, već i početak promijena do tada opšte prihvaćenih istorijskih činjenica.
Od tada se podvodna arheologija i arheologija pomorstva postaju posebne akademske discipline čiji se predmet istraživanja bitno razlikuje od predmeta koji se uče na studijama klasične arheologije. One se danas munjevito razvijaju prateći razvoj tehnologije i izlaze iz okvira tradicionalne metodologije. U digitalnoj eri, ovde ove discipline postaju sve multidisciplinarnije i zatijevaju od naučnika razvoj različitih vještina, primjenu inovativnih tehnologija i metoda kako bi se informacije skrivene ispod površine mora donjele i predstavile širokoj javnosti.
LabMA-CG-stamp
Moderna tehnologija i arheologija pomorstva u Crnoj Gori
Zahvaljujući inovacijama i digitalnoj tehnologiji, nije potrebno da znate roniti da bi posjetlili potonule brodove i čuli njihove dramatične istorijske priče.
Prepoznavajući priliku za razvoj nove naučne discipline Univerzitet Crne Gore, na Pomorskom fakultetu u Kotoru u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo je osnovao Laboratoriju za arheologiju pomorstva kako bi ojačao i poboljšao resurse za sistematska istraživanja i interpretaciju pomorske i podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori. Zahvaljujući uspešnoj implementaciji IPA projekta WRECKS4ALL, sufinansiranog od strane EU, prva istraživačka jedinica za ovu naučnu disciplinu je savremeno opremljena za istraživanje podvodne kulturne baštine.
Misija Laboratorije za arheologiju pomorstva je da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu širokom auditorijumu primjenom najmodernije metodologije, inovativnih tehnologija i najviših naučnih standarda za istraživanje, dokumentovanje, interpretaciju i očuvanje pomorske i podvodne kulturne baštine.
Laboratorija za arheologiju pomorstva koristi najsavremenije metode za istraživanje podvodne kulturne baštine. Metodologija je zasnovana na primjeni tradicionalnih dokumentacionih tehnika, fotografije i videa, 3D fotogrametrijskih tehnika digitalizacije, tehnika daljinske detekcije multi beam i side scan sonarima, AI, VR i AR tehnologija. U okviru Laboratorije se proizvode digitalne 3D replike lokaliteta podvodne kulturne baštine koji se mogu posjetiti u okviru VR showrooma u virtuelnoj relanosti kroz simlaciju ronjenja.
Ostaci broda pronađeni na kopnu, kod piramide Sesostrisa III u Dahšuru Egipat su predmet istraživanja arheologije pomorstva Foto Jacques De Morgan Wikipedia
Fotografije – krediti
Piter Darel, Džordž Bas, Piter Trokmorton, and Honor Frost – razgovor u kampu tokom iskopavanja kod rta Galedonija Foto: Institute of Nautical Archaeology (nauticalarch.org)
Ostaci broda pronađeni na kopnu kod piramide Sesostrisa III u Dahšuru, Egipat su predmet istraživanja arheologije pomorstva Foto: Jacques De Morgan (Wikipedia)
Rimski mozaik na podu potpoljene gradjevine u Baia u Italiji je predmet istrazivanja podvodne arheologije, a ne arheologije pomorstva Foto PADI
Snimak Multi Beam sonarom anticke olupine u Crnoj Gori, olupina je predmet istrazivanja podvodne i arheologija pomorstva, Foto: RPM Nautical foundation Laboratorija za arheologiju pomorstva UCG
Fortifikacioni kompleks kotorske tvrđave i bedema, autentični izraz srednjovjekovne arhitekture i identiteta grada, bio je jedan od glavnih razloga za upis Kotora i njegovog privrednog i kulturno-istorijskog područja, na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, 1979. godine.
Fortifikacioni kompleks nije nastao odjednom, već se gradio postepeno tokom vjekova, od ilirske gradine (castellum) na vrhu brijega Sveti Ivan (San Giovanni – 280 metara iznad mora) do sadašnjeg razvijenog i rasčlanjenog oblika, definisanog tokom XVII i XVIII vijeka…
Gradski bedemi Kotor / foto Boka News
Kotorska tvrđava i put kamenim srednjovjekovnim stepenicama koje vode do nje, jedno su od prioritetnih lokaliteta u turističkoj ponudi Crne Gore, bastion prošlosti kojim se ponosimo, a činjenice govore da je značajno oronuo, da nije obnovljen i zaštićen na pravi način, niti u dovoljnoj mjeri valorizovan.
Tragom informacije da se projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, koju je usvojila Vlada Crne Gore još 29. jula 2020. godine, istražili smo dokle se stiglo sa realizacijom, u kakvom su stanju bedemi danas i kakva je bezbjednost turista koji ih u velikom broju posjećuju. Interesovalo nas je i kolika je zarada od ulaznica za obilazak, a koliko se vraća kroz ulaganja…
Kotorski bedemi
ČITAOCI O RAZLOZIMA ODUGOVLAČENJA U RESTAURACIJI BEDEMA
U anketi Boka News-a, na pitanje zašto Opština Kotor do sada nije revitalizovala Gradske bedeme, čitaoci su se u najvećem broju – 77%, izjasnili da nijedna lokalna vlast nije prepoznala značaj i vrijednost Gradskih bedema, 18% učesnika ankete smatra da lokalna vlast nije bila zainteresovana, a 5% da lokalna vlast nije imala razumijevanja za njihovu zaštitu.
Gradski bedemi nisu revitalizovani jer vlast nije imala kapacitet za tako ozbiljan poduhvat smatra 72% čitalaca.
Na pitanje da li je Opština Kotor mogla samostalno obnoviti i zaštititi Gradske bedeme, bez međunarodne pomoći ili kredita, 55% anketiranih smatra da jeste, dok 45% učesnika smatra da se bez međunarodne pomoći ne bi mogao realizovati takav projekat.
Čak 90% učesnika ankete se izjasnilo da su posjetili Gradske bedeme koji okružuju Stari grad Kotor.
Na pitanje u kojoj su mjeri turisti i svi drugi posjetioci bezbjedni prilikom posjete Gradskih bedema, 42% anketiranih smatra da su bezbjedni, a 35% da nisu, dok njih 23% smatra da su Bedemi opasni za posjetioce.
Kotorski bedemi – San Đovani – foto Boka News
ZAŠTO KOTOR NE MOŽE VALORIZOVATI GRADSKE BEDEME PO UZORU NA DUBROVNIK?
Čitaoci Boka News-a i učesnici ankete, dali su konstruktivne odgovore na pitanje zašto Kotor ne može valorizovati Gradske bedeme kako je to učinio Dubrovnik
Zato što se ne pitaju stručna lica, koja bi trebalo i da upravljaju bedemima kroz posebno tijelo. Treba vratiti Regionalni zavod za zaštitu spomenika koji bi pokrivao Boku i formirati aktivna podtijela u svim bokeljskim opštinama koja bi sarađivala sa predsjednicima opština. Šire tijelo sa stručnim licima i opštinama je potrebno formirati kako bi se uskladile i razmatrale potrebe svih sektora po prioritetima…
Dubrovački bedemi su dati na koncesiju i koncesionar brine o njima. Kotorski bedemi su kompleksniji te nije moguće dati jednom koncesionaru. Takođe, nepoznavanje procedure i pristupa intervencijama, koči svaku potencijalnu aktivnost. Projektant sam više projekata o bedemima i upoznat sa problemima.
Crna Gora realno ne može završiti taj posao bez pomoći drugih…. Puno se krade iz budžeta.
Razlog je isti kao na cijelom Balkanu – KORUPCIJA!
Kotor – foto Boka News
Vlasti nemaju kapacitet, volju, ni osjećaj za tako nešto.
Zato što od stavljanja šoldi u špag ne mogu i neće da ih revitalizuju.
Zato jer nemaju osjećaja i ne znaju da prepoznaju najvredniju stvar koju ima Kotor!
Model održavanja bedema i kulturne zaostavštine koji već preko 50 godina ima Dubrovnik, pokazao se izvanredno uspješnim… brigu o bedemima u Dubrovniku obavlja i vodi “Društvo za zaštitu dubrovačkih starina“. Ovo može da posluži kao pomoć u iznalaženju efikasnog modela održavanja i obnove bedema u Kotoru!
Jer se političari ne mogu ugraditi dovoljno
Mnogo su duži i teren je mnogo zahtjevniji od Dubrovačkih bedema. (ali uporediv sa Stonskim bedemima koji su renovirani i revitalizovani).
2. Zato što je trošak objektivno veliki i međunarodna pomoć jeste potrebna, ili kreditiranje ukoliko se ne radi u manjim fazama. Uz projekat ili barem idejno rješenje revitalizacije zidina, sigurno bi se moglo aplicirati u Evropskoj banci za obnovu i razvoj ili sličnoj instituciji, a na kraju vrlo brzo bi se investicija mogla vratiti s obzirom na posjećenost bedema i cijenu ulaznica.
3. Zato što su naši konzervatori “puristi” koji skoro svaki vid intervencije na zidinama vide kao skrnavljenje ili oštećenje, pa čak i pranje vodom pod pritiskom (ne pjeskarenje), jer se možda skida neki mikronski sloj kamena, i milion godina ako peremo možda ih suzimo za metar. Suština je da oni nemaju volje (možda ni znanja) da preuzmu odgovornost na sebe i izdaju uslove za radi koji bi bili iole izvodljivi na terenu.
Treba pisati projekte, pa naći novac i pravdati ga, i zašto bi to džabe radili. Ne može se okoristiti niko u tome. A za platu nisu stimulisani, prevelika je odgovornost, lakše je ovako.
Ubi nas letargija – pogotovo Kotor u svakom segmentu, nažalost!
Kotor noću Photo: Boka News
ŠTO GRADSKE VLASTI I STRUČNA LICA KAŽU O RAZLOZIMA ODUGOVLAČENJA U REVALORIZACIJI KOTORSKIH BEDEMA I TVRĐAVE?
Iz Opštine Kotor smo dobili informacije da je lokalna uprava aplicirala za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije revitalizacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura, na poziv Zapadnog Balkanskog Investiconog okvira (Western Balkans Investment Framework).
Katarina Nikolić Krasan, arhitekta konzervator: Obnovi treba pristupiti na veoma pažljiv, stručan i detaljan način
Katarina Nikolić Krasan – arhitekta konzervator
Kotorski bedemi su veoma složeni i vrijedni istorijski objekat i njihovoj obnovi treba pristupiti na pažljiv, stručan i detaljan način. Bedemi su dugački kako se procjenjuje oko 4,5 km i trebalo bi ih tehnički snimiti 3D skenerima, koji registruju apsolutno sve pa i napuknića, oštećenja. Trebalo bi formirati jedan multidisciplinarni tim stručnjaka iz oblasti kulturne baštine, smatra naša sagovornica Katarina Nikolić Krasan, arhitekta konzervator.
„Revitalizacija i rekonstrukcija ne isključuju jedno drugo. Prvo bi trebalo uraditi tehnički snimak, a potom analizirati nalaz, uraditi konzervatorski projekat obnove. Nakon toga se kreće u proces realizacije radova koji su definisani projektom i tu se može raditi parcijalno. Ja sam pobornik ideje da se radi parcijalno. Kada već imamo definisani projekat za cijele bedeme, onda će nam biti mnogo lakše da parcijalno vršimo obnovu, u zavisnosti od raspoloživih sredstava i dostupnosti pojedinih dijelova bedema, jer znamo da su to logistički zahtjevni poslovi“- smatra Nikolić.
Naša sagovornica koja je direktorica preduzeća „Projektor“ za proučavanje i zaštitu kulturnih dobara, koje je realizovalo brojne projekte iz te oblasti, ističe da je bila protiv izgradnje lifta kroz bedeme, što bi bio neizvjestan i rizičan poduhvat, za koji se prethodna vlast zalagala.
„Što se tiče žičare, imali bismo kompleksnu armirano-betonsku konstrukciju uz same bedeme. Sistem staza koji postoji i vodi do vrha, upravo je, poseban. Doživjeti Kotor, zaliv i zaleđe sa nižih, pa postepeno sa viših kota, pravi je doživljaj. To instant kretanje liftom, gore dolje, ne ide mi uz Kotor. Drago mi je da i žičara nije realizovana“.
Na naše pitanje zašto Kotor po uzoru na Dubrovnik ne može urediti svoje zidine, Nikolić Krasan kaže:
„Društvo prijatelja dubrovačkih starina je jedan izuzetno dobar i pozitivan primjer kako se može brinuti o svom nasljeđu. Mi smo u Boki pokušali da napravimo slično udruženje Društvo prijatelja bokeljske baštine, ali ono nije zaživjelo. Svjedoci smo da kotorska Opština nije mnogo toga uradila na bedemima. I to malo što je urađeno nije urađeno stručno, imamo i svjedočanstva tih pogrešnih koraka i radova na bedemima. Mora da postoji saradnja između Opštine i struke…“ poručila je arhitekta konzervator, Katarina Nikolić Krasan.
Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine Kotor: Snimanje postojećeg stanja i projektovanje bi trebalo da košta oko tri miliona eura
Nebojša Ševaljević – potpredsjednik Opštine Kotor – foto Boka News
Potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, u razgovoru za naš portal, podsjetio je da su 2020. godine, bedemi postavljeni na jedinstvenu Listu prioritetnih infrastrukturnih objekata Vlade Crne Gore, što omogućava da kao država učestvujemo na konkursima i kroz mehanizam međunarodnih fondova dobijemo značajna sredstva.
„Za sveobuhvatno projektovanje bedema i snimanje postojećeg stanja, projekat bi trebao da košta oko tri miliona eura. Samo izvođenje radova će biti višegodišnje i zahtijevaće značajna sredstva. Opština ima značajan prihod od bedema. Najviše smo se bavili šetačkim stazama koje su najopterećenije što se tiče turista, sa ciljem da ih dovedemo u bezbjedno stanje, tako da i ove godine imamo namjeru uložiti sredstva u projektovanje i sanaciju šetačkih staza u kooperaciji sa državom. Državnim budžetom je predviđeno 280.000 eura za tu namjenu, a mi smo budžetom Opštine Kotor za tu namjenu predvidjeli 350.000 eura. Želim da istaknem i vrijednu donaciju koju smo dobili preko Kancelarije za međunarodne odnose u iznosu od 350.000 dolara za sanaciju poteza iznad Gurdića“ – ističe za naš portal Ševaljević.
Za obnovu bedema, Opština Kotor računa na pomoć države i međunarodnih fondova jer će taj projekat iziskivati ogromna sredstva.
„Što se tiče bezbjednosti o tome vodimo računa tako da smo još prošle godine snimali teren, preduzeli korektivne akcije. Ove godine biće formirana Radna grupa u kojoj će biti i stručnjaci sa Građevinskog fakulteta iz Podgorice. Oni će obići samo brdo, kako bi utvrdili u kakvom je stanju stijenska masa koja je podložna promjenama i eroziji usljed vremenskih uslova, kao i same bedeme, kako bismo znali u kakvom su stanju. Kratkoročnim mjerama mi možemo djelovati na šetačkim stazama i na samo brdo gdje primjetimo da postoji problem. Posjetioci će biti upozoreni preko informativnih tabli da na svoju odgovornost obilaze bedeme. Ukupno će biti postavljeno oko 80 informativnih tabli različitih sadržaja.
U pripremi je odluka o turističkoj valorizaciji i očuvanju bedema, koja će ići na javnu raspravu. Građani će imati priliku da se uključe sa svojim idejama i predlozima. Po našem mišljenju i dijelu turista koji su posjetili bedeme, čistoća nije bila na zavidnom nivou, tako da planiramo da ubuduće o tome brine naše Komunalno preduzeće“ – kazao je potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor: Za više stavki predviđeno ulaganje u bedeme, oko jedan milion eura
Ognjen Vukasović – Sekretar sekretarijata za investicije – foto Opština Kotor
Sekretar opštinskog Sekretarijata za investicije Opštine Kotor, Ognjen Vukasović, eksplicitno je kazao da će insistirati na dosljednoj primjeni svih zakonskih odredaba koje se tiču zaštite bedema.
On je podsjetio da veliki broj turista svake godine obilazi bedeme i da to za Opštinu Kotor predstavlja jedan od ozbiljnih, i pojedinačno najvećih, izvora prihoda.
„Ove godine je, za više stavki, predviđeno ulaganje u bedeme, oko jedan milion eura. Učinićemo sve da ta sredstva i realizujemo. Blizu smo realizaciji jedne apikacije prema Ambasadi SAD-a koja podrazumijeva rekonstrukciju lokacije Svetoga Franja prema svim konzervatorskim standardima i glavnom projektu koji stoji nekih 350.000$. Vlada Crne Gore je izdvojila oko 300.000 eura preko Uprave za javne radove i naša stavka za investiciono ulaganje u održavanje bedema je 348.000 eura“, kazao nam je Vukasović.
On ističe da je u pripremi nova odluka kojom će biti definisano gazdovanje bedemima. Raspodjela nadležnosti između opštinskih organa, kao i raspodjela prihoda i u formi nacrta, ići će na javnu raspravu.
„Ono što je najvažnije, odlukom će biti precizirano koliko će od prihoda biti vraćeno kroz investiciono i tekuće održavanje bedema“, kaže Vukasović.
Postoji nekoliko tačaka na bedemima koje bi trebalo urgentno sanirati, prije zvaničnog otvaranja bedema za posjetioce.
„Već smo u postupku pribavljanja ponuda i premjera radova da se tih nekoliko neuralgičnih tačaka rekonstruiše, među kojima je i ta kompleksnija investicija Svetog Franje iznad Gurdića koja će podrazumijevati ne samo građevinske već i mehaničko- mašinske radove, zbog načina iznošenja materijala. Definisali smo sve opasne tačke na bedemima, bili smo na terenu sa inženjerima, kolegama iz Sekretarijata za zaštitu kulturne baštine, stručnim konsultantima i predstvanicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Sve su opisane i zatražene su ponude, tako da vrlo brzo očekujemo realizaciju“.
„Za ozbiljne investicione radove na bedemima, mi nismo imali projekte. Dakle, to je ono što je ključ, sve dobro isprojektovati, pribraviti saglasnosti iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, uraditi glavni projekat, pa tek po njemu ići u sanaciju“, zaključio je Vukasović.
Kotorski bedemi – San Đovani – photo Boka News
ZARADA KOTORSKE OPŠTINE OD BEDEMA
Prodajom ulaznica za bedeme Direkcija je u 2019. godini naplatila čak 1.1552.711 eura, u 2020. je bilo planirano 1,8 miliona eura, što nije ostvareno zbog pandemije virusa korona, dok je 2021. prihod bio projektovan na 500.000 eura, a ostvarena su 473.502 eura.
Bedemi su u 2022. prihodovali oko 910.000 eura. Cijena ulaznice je bila 8 eura i kako nezvanično doznajemo, možemo očekivati više cijene za ovo ljeto.
*Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora.
U cilju unapređenja kvaliteta života, poboljšanja standarda građana i građanki Budve i vođeni društveno-odgovornim poslovanjem, Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva realizuju projekat dodjele personalizovanih kartica putem kojih je moguće ostvariti popuste i pogodnosti u različitim uslužnim djelatnostima na teritoriji opštine.
Korišćenjem „Budvanske kartice“ popusti na usluge se mogu ostvarivati u različitim djelatnostima: zdravstvene i specijalističke ustanove, prodavnice, ugostiteljski objekti, usluge autobuskog i taksi prevoza. Na spisku je čak 71 objekat, pišu Primorske novine.
„Opština Budva je prva opština u Crnoj Gori koja je realizovala projekat „Super senior kartica“ koji je naišao na izuzetno pozitivne reakcije, ne samo budvanskih penzionera i penzionerki, već svih građana i građanki Budve. Izuzetno smo ponosni na taj projekat. Vođeni time, došli smo na ideju da nastavimo u istom pravcu i realizujemo još jedan projekat te vrste u našem gradu. Time smo omogućili Budvankama, Budvanima i svim ljudima koji ovdje duže borave da ostvaruju popuste na proizvode i usluge, po ugledu na najrazvijenije turističke destinacije, kako ne bi snosili teret inače viših cijena u sezoni,“ kazao je ranije Milo Božović, predsjednik Opštine Budva.
Registracija i preuzimanje kartica se obavlja u prostorijama Službe menadžera – Mediteranska ulica 8 (TQ Plaza – VI sprat) svakim radnim danom u periodu od 10.00h do 14.00h, a potrebno je sa sobom imati ličnu kartu koja je izdata u FL Budva.
Lignje punjene – Nasja Duplančić/Mama, ja sam gladan
Jadranske lignje najbolje su u ovim zimskim mjesecima, a kako cjenovno baš i nisu pristupačne najbolje ih je konzumirati kad im je meso najkvalitetnije. S ovim receptom iznenadite ljubitelje morskih plodova u obitelji.
Svježoj lignji rukama odvojite glavu s krakovima od ostatka tijela, čime ćete ujedno lagano izvući i probavilo. Iz plašta (tube) prstima izvadite ostatak utrobe, zatim maknite unutarnju opnu i vanjsku kožicu te prstima izvadite rožnati listić (ostatak nekadašnje kućice kod glavonožaca). S krakova uklonite oči i zubiće pa sve očišćene dijelove lignji dobro isperite pod mlazom tekuće vode i ocijedite, objašnjava Nasja Duplančić, autorica ovog ukusnog recepta.
Punjene lignje
Sastojci:
6 svježih lignji
4 češnja češnjaka
1 šaka sušenih rajčica
500 g blitve
sol
maslinovo ulje
5 srednje velikih krompira
Priprema:
Blitvu operite i stavite kuhati 5 minuta u kipuću vodu. Kada je gotova, dobro je procijedite i zalijte hladnom vodom te istisnite višak vode. Narežite ju na sitne komadiće i stavite u posudu. Dodajte usitnjeni češnjak i usitnjene sušene rajčice koje su se prethodno namakale 30 minuta u toploj vodi. Malo posolite i dodajte sitno nasjeckane krakove lignji. Sve promiješajte i tom smjesom punite lignje. Nemojte ih napuniti do vrha jer će se lignja stisnuti kod pečenja pa ostavite prazno 2 cm do vrha. Čačkalicom zatvorite lignju na vrhu. Krumpire ogulite, operite i narežite ih na kolutove 1 cm debele. Posolite ih i zalijte maslinovim uljem pa sve promiješajte rukama. Stavite ih u lim za pečenje na dno pa na njih složite lignje. Sve posipajte s malo listića lovora ili ružmarina i prelijte s još malo maslinovog ulja i 1,5 dl bijelog vina. Sve stavite peći u vruću pećnicu na 200 °C oko 20 minuta pokriveno folijom, a zatim još 25 minuta bez folije da poprimi lijepu boju. Ja sam imala viška punjenja pa sam ga stavila peći uz krumpire.
Saradnja pisca i knjižara Nikole Malovića i ilustratora Aleksandra Jeremića rezultirala je „Bokeškom bojankom – Herceg Novi“, koja je kreirana kako za djecu, tako i za odrasle.
Bojanka, koja se sastoji od ilustracija i edukativnog teksta, promovisana je u petak u Paviljonu Gradske muzike, uz muzički program đaka i profesora Muzičke škole, a Malović objašnjava da je nastala iz prostog razloga što takve publikacije do sada nije bilo na tržištu.
– Bilo je potrebno dvije godine da realizujemo „Bokešku bojanku“ za djecu i odrasle, da nađemo dobrog ilustratora, kao što je Aleksandar Jeremić, da od nečega što je slovilo za knjižicu koja će da se oboja i baci, napravimo knjigu koja će da se oboja i čuva u biblioteci, jer ovo je knjiga iz koje najmlađi mogu da saznaju sve ono što je važno o Herceg Novom, a odrasli da se podjete – navodi on.
Centarlni dio bojanke zauzima detaljna panorama Herceg Novog, sa svim kućama iz Starog grada, pa će Novljani prepoznati svoje domove, dok su u tekstualnom dijelu istorijski podaci o osnivanju grada. Bojanka se sastoji od svih motiva koje je važno predstaviti djeci i odraslima.
Malović ističe da je za tako veliki broj detalja na ilustracijama zaslužno majstorstvo Aleksandra Jeremića.
Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN
– On je treći ilustrator koga smo promijenili da bismo došli do najboljeg. Imamo nešto što predstavlja grsdski suvenir i prezencu. Imamo šta da poklonimo prijateljima i našoj djeci, jer ovo je knjiga koja se stavi u biblioteku, kad se oboja – kazao je Malović.
Odabir detalja nije bio lak, priča naš pisac, dugo je birao motive, pa „Bokeška bojanka“ danas predstavlja krunu njegovog promišljanja.
Promociju „Bojanke“ nastupima su obogatili učenici Muzičke škole, njihov koncert u Paviljonu rezultat je saradnje sa Gradskom muzikom, čime je na najbolji način zaokružena prezentacija knižice posvećene Herceg Novom.
Kapelnica Valentina Kulinović zadovoljna je nastupom đaka i interakcijom sa publikom, kao i činjenicom da je Gradska muzika dobila svoj prostor u „Bojanci“.
Luksuz i bogatstvo znaju djelovati privlačno na ljude. Tako se i djevojka u dvadesetim godinama obradovala kada joj je momak skiper ponudio posao kuharice na jahti za superbogataše koja je plovila Mediteranom, Karibima i Arktikom. To joj se učinilo kao uzbudljiva prilika za bijeg od korporativnog života.
Međutim taj je posao Melanie White (30) donio tešku traumu. Na moru je bila 11 mjeseci u kontinuitetu radeći po 18 sati dnevno. Rekla je da je radila danonoćno kako bi bila sigurna da će “izbjeći kapetanovo vrijeđanje”. Uvjeti na luksuznoj jahti bili su joj nepodnošljivi, a očekivanja prevelika. Da stvar bude gora, doživjela je i seksualno uznemiravanje.
“Na sidru, kada me je muškarac dodirnuo bez moga pristanka, iskusila sam usamljenost i strah. Dvojici sam ljudi rekla što se dogodilo. Neće vas iznenaditi da nisu bili šokirani”, rekla je ona za Sun, prenosi Slobodna Dalmacija.
Sve to bacilo ju je u ozbiljnu depresiju koja je bila toliko duboka da je razmišljala i o samoubojstvu.
“Ozbiljnost očajničke riječi ‘samoubojstvo‘ uplašila me do te mjere da sam je vrelinom tuša odvraćala od sebe. To je bilo dno i znala sam da ako nikome ne izgovorim tu zastrašujuću misao, nikad mi neće biti dana prilika da se izvučem i pristupim problemu s otpornošću i snagom volje za koje sam znala da sam sposobna”, rekla je Melanie koja nije željela lijekove ni liječničke preglede.
Nakon što je postala opasno mršava i patila od infekcije bubrega zbog nedostatka tekućine, Melanie je bila prisiljena odletjeti kući, gdje je počela uzimati antidepresive, piše Sun, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Iako je još uvijek, kako kaže, sjena onoga što je bila, Melanie se osjeća bolje. Sada živi u Londonu, o svome traumatičnom iskustvu napisala je knjigu “Behind Ocean Lines: The Invisible Price of Accommodating Luxury”, koja se prodaje na Amazonu. Cilj joj je, kaže, pomoći drugima podizanjem svijesti o mentalnom zdravlju.
Pisanje knjige očito je pomoglo njoj, kao što bi čitanje moglo pomoći drugima koje bi mogao privući privd luksuza što se krije iza jahti za superbogate. Kako vidimo iz njenog primjera, to može dovesti do siromaštva duha i fizičkoga i psihičkog zdravlja.
U Berlinu je u subotu održan protest protiv rata u Ukrajini na kojem su organizatori tražili prekid isporuke oružja Ukrajini.
– Nama je važno da se zaustave grozne patnje i smrt u Ukrajini. Ali istodobno želimo da se Rusiji predoči temelj za pregovore umjesto da se beskrajni rat do iznemoglosti uvijek iznova produljuje isporukom novog oružja, rekla je na skupu pored Brandenburških vrata političarka stranke Ljevica i jedna od organizatorica skupa Sahra Wagenknecht.
Wagenknecht se obranila od kritike po kojoj ona zastupa Putinovu propagandu u Njemačkoj.
– Svakim oružjem koje isporučujemo u ovu bačvu baruta, raste opasnost od rata globalnih razmjera. To se mora okončati i to nije Putinova propaganda, rekla je Wagenknecht pred oko 13.000 prosvjednika.
Osim Wagenknecht na prosvjede u subotu je pozvala i poznata feministica Alice Schwarzer. Njih dvije su prije nekoliko tjedana objavile Manifest za mir u kojem se od njemačkog kancelara Olafa Scholza traži da zaustavi eskalaciju isporuke oružja Ukrajini.
Wagenknecht je posebice kritizirala vladinu stranku Zelene koja je, kako je rekla, podrškom isporukama oružja napustila svoje pacifističke ideale.
Skup i aktivnost Sahre Wagenknecht i Alice Schwarzer su predmet mnogobrojnih kritika proteklih dana.
Organizatorima se predbacuje da šire prorusku propagandu i oko sebe okupljaju desničarske snage. Na isti skup je pozvala i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD).
Wagenknecht je zbog svojih prodesničarskih i proruskih stavova, posebice zbog kritike primanja izbjeglica, i unutar vlastite stranke sporna.
Šefica stranke Ljevica Janine Wissler je od Wagenknecht zatražila da se jasno ogradi od desnih snaga u društvu koje podržavaju njezinu inicijativu.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck je uoči prosvjeda žestoko kritizirao inicijativu političarke Wagenknecht.
– Razumljivo je da se netko zalaže za mir. No Wagenknecht i njezini sljedbenici žele pod mir prodati nešto što jedan imperijalistički diktator želi nametnuti Europi, rekao je Habeck.
Policija je objavila da je u isto vrijeme u okolini održano i nekoliko protuprosvjeda na kojima se tražila podrška Ukrajini. Istodobno je ukazano i na zabranu oznaka koje veličaju agresiju na Ukrajinu poput slova Z.
Policija je procijenila da se na skupu nalaze pripadnici krajnje ljevice i desnice kao i osobe koje su bile aktivne tijekom prosvjeda protiv vladinih protupandemijskih mjera proteklih godina.
Do kasnog poslijepodneva, kako je priopćila policija, nije bilo većih izgreda. Policija broj sudionika procjenjuje na 13.000 organizator govori o 50.000.
U Parizu je nekoliko stotina ljudi pjevalo ukrajinsku himnu na Place de la Republique prije nego što je krenula povorka predvođena ukrajinskom djecom odjevenom u narodne nošnje kako bi pozvali na mir.
Crna Gora i Albanija podijeliće troškove izgradnje mosta preko Bojane koji povezuje Ulcinj i Velipolje. Kako se navodi u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore, Albanija i Crna Gora saglasne su da sufinansiraju izgradnju mosta tako što će svaka strana finansirati 50 odsto izgradnje, uključujući ukupne troškove izgradnje, nadzora i dugih usluga povezanih sa realizacijom projekta.
Tačna vrijednost izgradnje mosta znaće se nakon kompletitiranja projektne dokumentacije.
“Određena sredstva za implementaciju predmetnog projekta su predviđena i u Zakonu o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj”, navodi se u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između dvije države o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane, koji je Vlada objavila kroz predlog osnova za vođenje pregovora.
Plan Albanije i Crne Gore je, kako je ranije saopšteno, da zajednički do 2024. godine izgrade most preko rijeke Bojane koji će spajati Ulcinj – najjužniju crnogorsku opštinu i ljetovalište Velipolje u Albaniji.
Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipolja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara.
Projekat su predstavili premijeri Crne Gore i Albanije Dritan Abazović i Edi Rama, tokom Samita “Otvoreni Balkan” u Ohridu.
Prema projektu, most preko rijeke Bojane povezivaće naselja Sveti Nikola u Ulcinju i Puljaj iznad Velipolja. Dužina mosta iznosiće 310 metara, imaće dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, a uključivaće trotoare i biciklističke staze.
Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj. Cijeli projekat će koštati devet miliona eura, gradnja će trajati oko 18 mjeseci.
Most će se nalaziti iznad račvanja rijeke Bojane na dva rukavca koji formiraju ekskluzivno turističko naselje Adu Bojanu u Crnoj Gori.
Ulcinjska Velika plaža i turističko naselje Velipolje u Albaniji su udaljeni vazdušnom linijom svega nekoliko kilometara, a presjeca ih rijeka Bojana.
Da bi se prevozom stiglo sa jedne na drugu poziciju sada je potrebno preći oko 70 kilometara, odnosno iz Ulcinja prema sjeverozapadu na granični prelaz Sukobin, a zatim preko Skadra u Albaniji južno do Velipolja.
Izgradnjom mosta Ulcinj i Velipolje će biti udaljeni svega par kilometara.
Ova dva područja zajedno imaju oko 34 kilometra pješčanih plaža.
U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 3,76 hiljada turista, oko dvije hiljade više nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je oko 3,41 hiljadu, a domaćih 354.
U hotelima boravi 1,51 hiljadu gostiju, a u domaćinstvima 2,25 hiljada.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.
„Bokeška bojanka“ – knjižica koja se nakon bojanja čuva u biblioteci
Saradnja pisca i knjižara Nikole Malovića i ilustratora Aleksandra Jeremića rezultirala je „Bokeškom bojankom – Herceg Novi“, koja je kreirana kako za djecu, tako i za odrasle.
Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN
Bojanka, koja se sastoji od ilustracija i edukativnog teksta, promovisana je u petak u Paviljonu Gradske muzike, uz muzički program đaka i profesora Muzičke škole, a Malović objašnjava da je nastala iz prostog razloga što takve publikacije do sada nije bilo na tržištu.
– Bilo je potrebno dvije godine da realizujemo „Bokešku bojanku“ za djecu i odrasle, da nađemo dobrog ilustratora, kao što je Aleksandar Jeremić, da od nečega što je slovilo za knjižicu koja će da se oboja i baci, napravimo knjigu koja će da se oboja i čuva u biblioteci, jer ovo je knjiga iz koje najmlađi mogu da saznaju sve ono što je važno o Herceg Novom, a odrasli da se podjete – navodi on.
Centarlni dio bojanke zauzima detaljna panorama Herceg Novog, sa svim kućama iz Starog grada, pa će Novljani prepoznati svoje domove, dok su u tekstualnom dijelu istorijski podaci o osnivanju grada. Bojanka se sastoji od svih motiva koje je važno predstaviti djeci i odraslima.
Promocija-Bokeske-bojanke- foto RTHN
Malović ističe da je za tako veliki broj detalja na ilustracijama zaslužno majstorstvo Aleksandra Jeremića.
– On je treći ilustrator koga smo promijenili da bismo došli do najboljeg. Imamo nešto što predstavlja grsdski suvenir i prezencu. Imamo šta da poklonimo prijateljima i našoj djeci, jer ovo je knjiga koja se stavi u biblioteku, kad se oboja – kazao je Malović.
Odabir detalja nije bio lak, priča naš pisac, dugo je birao motive, pa „Bokeška bojanka“ danas predstavlja krunu njegovog promišljanja.
Promociju „Bojanke“ nastupima su obogatili učenici Muzičke škole, njihov koncert u Paviljonu rezultat je saradnje sa Gradskom muzikom, čime je na najbolji način zaokružena prezentacija knižice posvećene Herceg Novom.
Kapelnica Valentina Kulinović zadovoljna je nastupom đaka i interakcijom sa publikom, kao i činjenicom da je Gradska muzika dobila svoj prostor u „Bojanci“.
