Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotorske ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je izgovaranjem loda- pohvala označen početak Tripundanskih svečanosti.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.
Okupljene građane, vjernike kao i Gradsku muziku Kotor pozdravio je sveštenik SPC Mijajlo Backović.
Sveti Sava -Kotor 2023.
“Riječ ljubav spaja i prožima sve pa i današnji dan, ona povezuje i poziva ne na suživot, kako to danas vole da kažu političari već na život. Da živimo u ljubavi Hristovoj kao što to kaže himna Svetog Save.” – kazao je Backović.
On je čestitao praznik Svetog Save i Svetog Tripuna, i poručio da razlike u kalendarima nisu granice među ljudima, da ne postoje granice ako je u nama i među nama ljubav.
Sveti Sava -Kotor 2023.
Svečanosti u Kotoru prisustvovao je predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u prisustvu više ministara, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić sa potpredsjednicima, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja.
Projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao se na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, koju je usvojila Vlada Crne Gore 29. jula 2020.godine.
Opština Kotor aplicirala je za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije revitalizacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura, na poziv Zapadno Balkanskog Investiconog okvira (Western Balkans Investment Framework).
Gradski bedemi Kotor / foto Boka News
Princip korišćenja sredstava iz ovog instrumenta zasniva se na dostavljanju predloga projekata. U procesu predlaganja projekta, neohodno je da predlagači projekta u fazi pripreme projektne prijave aktivno sarađuju s resornim ministarstvom u određenoj oblasti i da predloženi projekat bude na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata.
Projekti koji se finansiraju iz ovog instrumenta, zasnivaju se na podijeljenosti između granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije koji dodijeljuje Evropska komisija kroz WBIF i same implementacije infrastrukturnog projekta koji se finansira dijelom iz kredita jedne od međunarodnih finansijskih institucija, a dijelom korišćenjem bespovratnih sredstava iz EU instrumenata.
Kotorski bedemi
Dokle se stiglo, u kakvom su stanju bedemi danas, kakva je bezbjednost posjetilaca koji masovno posjećuju bedeme, kolika je zarađuju bedemi a koliko se vraća kroz ulaganja, otvorena su pitanja…
Zaposleni u bolnici Meljine protestuju u krugu ove zdravstvene ustanove kako bi izrazili negodovanje jer konkursima za slobodna radna mjesta u bolnici nisu predviđeni svi zaposleni, već samo dio njih. Zatražili su hitan sastanak sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem i premijerom Dritanom Abazovićem, jer su rokovi, kako poručuju, vrlo kratki. Decembarsku platu nisu primili, a protest su nastavili ispred zgrade Opštine.
Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je zapitala koliki je apsurd da neko ko se deset godina bori za ustanovu mora da konkuriše za radno mjesto za koje se borio.
– Želimo odgovor zbog čega tim konkursom nije obuhvaćeno 59 radnika koji 1. februara u ovoj ustanovi nemaju posao. Nemamo posao vjerovatno svi jer ugovor koji su nam ponudili traje do 31. januara. Niko od nas od 1. februara nema trajnije rješenje. I dalje se vrti priča oko zarade bolnice, nismo dobili platu iz decembra i ne znamo kada ćemo je i hoćemo li je dobiti. Postavljam pitanje svim odgovornim naročito Ministarstvu zdravlja zašto su objavili konkurs, a nisu obavijestili radnike bolnice. Svi radnici su se usaglasili da na taj konkurs niko neće konkurisati, kazala je Drobnjak.
Da li se ovim pripajanjem bolnice Meljine bolnici Kotor briše bolnica Meljine, briše se ime bolnice i možda na takav način prividno gasi, zapitala se Drobnjak.
Drobnjak je podsjetila da su bili na mnogim sastancima gdje im je obećano da će bolnica sa svim odeljenjima biti preuzeta i svi radnici. Zašto sada imamo 59 ljudi, koji nisu na spisku. Šta će oni da rade? Po konkursu, kako je objasnila porodilište u jednom momentu neće moći da radi, hirurgija će biti hitna služba i oba odjeljenja su pod znakom pitanja.
Problem bolnice Meljine je problem bolnice Kotor i jedno bez drugog ne može, kazao je vd direktor Instituta Dr Simo Milošević, dr Savo Marić, koji je podržao protest.
– Herceg Novi mora imati bolnicu koja će morati da ispoštuje svoje građane i turiste koji dolaze. Institut Igalo ne može da funkcioniše ako nemamo bolnicu u blizini, odnosno u svom gradu. Ova tema problema zdravstva pokrenuta je u poslednjih nekoliko mjeseci i sporo ide rješavanje. Poslednje odluke, koje dolaze iz Podgorice, ne idu na ruku nama u Herceg Novom i nažalost moram reći da smo opet optimisti, ali sve više gubimo nadu da idemo u tom pravcu. Ne znači da treba da se predajemo i moramo zajedno rješavati probleme. Nadam se da će se dozvati pameti ljudi koji odlučujum, dali su obećanja i da će ih ispuniti – istakao je on.
Maćehinski odnos prema Herceg Novom je nastavljen, smatra dr Marić, i iz dana u dan pokazuje se da ne postoji želja ili pravo rješenje problema ove dvije ustanove.
– Kad već govore da imaju način, neka to bude transprentno, kako bi i mi bili spokojni i mirni da znamo da ćemo uploviti u mirnije vode i da ćemo imati zdravstvo u Herceg Novom, ali da živimo u neizvjesnosti nema smisla – poručio je dr Marić.
Nakon više odlaganja, jubilarna 20. Maslinijada biće konačno održana ove nedjelje, od petka 27. do nedjelje 29. januara.
Svečano otvaranje je zakazano za subotu, 28. januara, sa početkom u 11 časova u Starom Baru.
-Manifestaciju u organizaciji NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ Stari Bar započinje Međunarodna konferencija„Maslinarstvo – tragom tradicije ka inovativnoj budućnosti“ u petak 27. januara u 17 časova u Svečanoj sali Dvorca kralja Nikole u Baru.
U sklopu konferencije, biće priređena degustacija nagrađenih maslinovih ulja, a pratiće je tematska izbložba barskih umjetnika, iz organizacije „Street in art“.
Istog dana, biće organizovana i posjeta Barskoj uljari, za sve zainteresovane posjetioce-navode iz Organizacionog odbora.
Maslinijadu koja se održava pod pokroviteljstvom Opštine Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, u subotu, u 11 časova u Starom Baru zvanično otvara potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, a posjetiocima će se obratiti i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
-Biće uručene nagrade za najbolja maslinova ulja, najuspješnije maslinare, najbolje održavane maslinjake i najljepše izložbene štandove.
U subotu i nedjelju, biće upriličen bogat kulturno-zabavni program, u kojem nastupaju KUD „Rumija“ i KUD „Jedinstvo“, Barske mažoretke, Rock band Akademia, Nenad Knežević Knez, Džaja i Dino Beharović, Orkestar „Tuške meraklije“, Žuti Serhatlić i Ari Hajdarević.
Tradicionalno, na izložbenim štandovima biće besplatna degustacija maslina, maslinovog ulja, sira, meda, vina, domaćih sokova i ostalih prepoznatljivih jela barskog podneblja-dodaju organiztori.
Maslinijada se organizuje od 2002. pod sloganom „Maslina je ime Bara“, i predstavlja jednu od najposjećenijih i najznačajnijih poljoprivredno-turističkih manifestacija u Crnoj Gori.
Za gledoce iz dijaspore, omogućen je prenos uživo, tokom oba dana, putem zvaničnog YouTube kanala NVO „Maslinijada“, kojem se može pristupiti putem linka u nastavku:
Uskoro će godina dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Žestoki napadi nastavljaju se i nakon što su Njemačka i Sjedinjene Države najavile da će Kijevu poslati moćne tenkove.
Ukrajinci navode da su, uz rakete i dronove, Rusi u napadima upotrijebili i hipersonične projektile Kinžal. Kijev ne odustaje od traženja vojne pomoći, od Zapada sada očekuje i borbene zrakoplove.
Ukrajina će tražiti borbene avione nakon što je osigurala tenkove
Nakon što su zapadne zemlje najavile da će Ukrajini poslati njemačke i američke tenkove, Leopard 2 i Abrams, počeo je masovni ruski napad projektilima i dronovima.
Ukrajinci tvrde da su Rusi upotrijebili i hipersonične projektile Kinžal za napade na ciljeve diljem zemlje. Nakon tenkova, Kijev od Zapada sada traži i borbene zrakoplove.
Japan pojačao sankcije Rusiji nakon smrtonosnih raketnih napada
Japan je u petak pojačao sankcije protiv Rusije nakon najnovijeg vala raketnih napada na Ukrajinu širenjem popisa zabranjenih proizvoda za izvoz Rusiji te zamrzavanjem imovine ruskih dužnosnika i subjekata.
Ta je odluka donesena jučer nakon niza ruskih napada diljem Ukrajine u kojima je poginulo najmanje 11 osoba, nakon što su Njemačka i SAD obećali opskrbiti Ukrajinu tenkovima svoje proizvodnje.
– U svjetlu situacije oko Ukrajine i kako bi doprinio međunarodnim naporima za osiguranjem mira, Japan će implementirati zabranu izvoza u skladu s drugim velikim zemljama, priopćilo je ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije.
U sklopu novih sankcija Japan će, između ostalog, zabraniti od 3. veljače isporuke proizvoda za 49 organizacija u Rusiji koje bi ih mogle koristiti za unaprjeđenje ruskih vojnih kapaciteta.
To će uključivati proizvode u rasponu od vodenih topova, opreme za istraživanje plina i opreme za poluvodiče do cjepiva, opreme za rendgen, eksploziva i robota, priopćilo je ministarstvo.
Japan će također zamrznuti imovinu tri subjekta i 22 pojedinca u Rusiji, uključujući zrakoplovnu tvrtku JSC Irkut, proizvođača projektila zemlja-zrak MMZ Avangard, zamjenika ministra obrane Mihaila Mizinceva i ministra pravosuđa Konstantina Čujčenka, kao i 14 osoba povezanih s aneksijom dijelova jugoistočne Ukrajine.
Istraživačka skupina projekta uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena pronašla je potpuno nov probiotički soj bakterija koje imaju snažnu antimikrobnu aktivnost prema najčešćim patogenima, saopšteno je s Prehrambeno-biotehnološki fakulteta u Zagrebu.
Istraživači s Prehrambeno-biotehnološki fakulteta u Zagrebu i sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli time je uspješno priveo kraju trogodišnji znanstveni projekt “Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena”, koji je financirao Evropski fond za regionalni razvoj u iznosu od 450 hiljada eura.
Izoliran je soj iz češljače – lat. Aequipecten opercularis, koja je odabrana kao potencijalna alternativna vrsta školjkaša u akvakulturi. Novi probiotički soj potpuno je istražen i zadovoljio je niz sigurnosnih, tehnoloških i funkcionalnih kriterija.
Primjena navedene bakterije u uzgoju školjkaša pokazala je iznimne rezultate, jasno vidljive iz smanjenja mikroorganizama uzročnika kvarenja što otvara brojne mogućnosti primjene ovog soja ne samo u akvakulturi nego i u biokonzerviranju, rečeno je.
Primjena novog probiotika rezultirala je pozitivnim učincima na prirast i kondicijski indeks školjkaša, a kada su se eksperimenti proveli u uvjetima klimatskih promjena rezultati su pokazali povoljne trendove koji uistinu otvaraju brojne mogućnosti, rečeno je.
U sklopu projekta nabavljena je i visoko sofisticirana istraživačka oprema vrijedna 150 tisuća eura koja će biti i dalje na raspolaganju znanstvenicima i studentima ovih dviju institucija.
Školjke Boke – foto Boka News
Klimatske promjene dugoročna su prijetnja uzgoju školjkaša. Porast temperature mora, smanjenje dotoka slatke vode, porast saliniteta te acidifikacija mora izrazito negativno utječu na uzgoj školjkaša, usporavajući i smanjujući njihov rast te povećavajući smrtnost.
Posebno je ugrožen uzgoj kamenica, koje će u nekim područjima do kraja stoljeća jednostavno – nestati. Porast temperature mora pospješit će pojavu i širenje postojećih, ali i novih bolesti kod školjkaša u uzgoju, dok porast prosječnih temperatura zraka značajno povećava rizik od kvarenja školjkaša tijekom njihova skladištenja, distribucije i pripreme hrane, ističe se.
Kotorski biskup Ivan Štironja uputio je proglas proslave svetkovine sv. Tripuna svim vjernicima Kotorske biskupije, štovateljima sv. Tripuna u Boki i izvan Boke koji donosimo u cijelosti.
Poštovani i dragi štovatelji sv. Tripuna!
Pred nama su još jedne Tripundanske svečanosti. Ove godine, Bogu hvala, bez pandemije i ograničenja. To znači da će vanjska proslava u nedjelju 5. februara biti s tradicionalnom procesijom kroz grad Kotor.
Prošlo je, dakle, već 1214 godina otkako se sv. Tripun nastanio u ovom gradu. Naši pređi su mu se rado obraćali, zavjete činili, od njega tražili pomoć i zaštitu, zahvaljivali mu, sve pod geslom „fides et honor“ koje i danas krasi grb Bokeljske mornarice. Ove dvije vrijednosti, „vjera i čast“, bile su ujedno i osobine koje su krasile duše naših pređa. To im je bilo najbolje oružje i oruđe. Sjećanje na pređe budi u nama pitanje: Što je s našom vjerom i čašću?
U proglasu s katedralne lođe na dan „Loda“ slušamo poziv koji nam vraća sjećanje na „sjajna djela naših praotaca, koji pod okriljem čudotvorca… ostaviše slavno nasljedstvo“. Ovih svetih Tripundanskih dana pohvalama i zahvalama obnovimo pradjedovsku vjeru i čast, sjetimo se svojih korijena te budućim generacijama predajmo to beskrajno blago kršćanske vjere i identiteta. Molimo da Tripundanske svečanosti budu „podstrek“ svim vjernicima i građanima da se „uobičajenim obredima“ slavi svečanost sv. Tripuna kojoj je smisao da se „iskaže slava Bogu Velikome, te poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji i poglavitom Isusovu mučeniku svetom Tripunu“.
Lode završavaju vrlo sadržajnim molitvenim vapajem: „Ej dopusti, Veliki Bože, nek’ se za toliki niz stoljeća, koliko je do sada minulo trenutaka, razvija svake godine proslavljeni ovaj stijeg, a uvijek u slozi, sreći i ljubavi“. Neka ovo bude i naša trajna molitva! Neka nam ovo bude i ponos i zadaća da budućim generacijama predamo ovo beskrajno bogatstvo kršćanske vjere i časti, zajedništva i ljubavi. Mnogi bi narodi bili ljubomorni na ovakvu dugu tradiciju. Budimo ponosni čuvari tradicije koja je nikla iz katoličke liturgije i pobožnosti u čast sv. Tripunu. Veselo plešimo njegovo kolo i još veselije živimo kršćansku poruku i sadržaje na koje nas podsjeća Tripunovo kolo.
Dragi štovatelji sv. Tripuna! Neka vas, vaše obitelji, mladež i djecu, osobito bolesne i nemoćne prati blagoslov Trojedinog Boga i zagovor svetog mučenika, moćnog čudotvorca sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora, Kotorske biskupije i svih onih čiji su korijeni u Boki Kotorskoj.
Čestitam vam dane svečanosti sv. Tripuna, moleći da vas prati blagoslov Boga i zagovor Majke Marije, a sv. Tripun neka vam pomogne živjeti fides et honor – vjeru i čast.
26. januar ostat će tužan datum u našoj pomorskoj povijesti jer je prije 93 godine, 1930.godine, u Atlanskom oceanu potonuo prvi hrvatski parobrod ‘Daksa’, a nestalo je svih 38 pomoraca.
Prvi hrvatski parobrod ‘Daksa’ bio je u vlasništvu Dubrovačke parobrodske plovidbe, a ta pomorska tragedija bila je prva i najveća pomorska nesreća u povijesti hrvatskog parobrodarstva.
Daksa je bio teretni parobrod nosivosti 7.500 tona i dug oko 112 metara, izgrađen 1911. godine. Na posljednje putovanje isplovio je iz Gruža, u Vranjicu je ukrcao cement i plovio put Tunisa. Tamo je u tuniškoj luci La Goulette preuzeo teret željezne rudače, te 19. siječnja zaplovio put Rotterdama. 22. januara prošao je Gibraltar, a jako nevrijeme s orkanskim vjetrom ga je zahvatio 26. januara oko 13 sati prije uplovljavanja u Biskajski zaljev.
Prema zapisima iz tog vremena, vjetar je puhao čak 120 čvorova. Dva dana prije potonuće s Dakse je stigao S.O.S. poziv ‘Veliki je val probio pokrov na skladištu koje se počelo puniti vodom’ . Nepuni sat poslije opozvali su poziv u pomoć. Dva sata poslije opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse. Stradalo je svih 38 članova posade iz Dubrovnika, Hvara, Brbinja, Sukošana, Splita, Paga, Vranjica, Baške Vode, Kukljice, Stona, Privlake…
U Dubrovniku su od 9. do 13. veljače proglašeni dani žalosti, a misterija tragedije parobroda Daksa koji se naziva ‘hrvatski Titanic’ zauvijek je ostala skrivena u hladnom Atlantiku.
U izdanju Ogranaka Matice hrvatske u Boki kotorskoj izašao je KOTORSKI ZBORNIK, časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske.
U prvom broju za 2022.godinu obrađene su teme iz povijesti, kulturne povijesti, duhovnog i materijalnog kulturnog nasljeđa Boke kotorske, sa naglaskom na teme koje svjedoče kulturni i vjerski idrntitet Hrvata iz Boke kotorske.
Objavljeni su znanstveni radovai i prilozi autora iz Hrvatske: Vesne Čučić, Lovorke Čoralić, Grozdane Franov Živković, Marija Katića, Željka Brguljana, Stjepana Sučića i Stanislave Stojan.
U časopisu su zastupljeni autori iz Crne Gore: pok.Anita Mažibradić, Zorica Čubrović, Robert Tonsati, Tatjana Koprivica, Jasminka Grgurević, Marija Starčević, Ana Vuksanović, Jasmina Bajo, Željko Starčević i Marija Mihaliček..
U časopisu su objavljena dva prozna teksta: Domagoja Vidovića i Dubravke Jovanović.
U dijelu koji je rezerviran za osvrte na knjige, Miroslav Martinjak piše o Muljanskom kantualu, a Boris Ilijanić o monografiji Arhitekta Josip Slade Šilović, autora Slobodana Mitrovića. Tu su i dva osvrta na zbirke poezije Dvije trećine Adrijana Vuksanovića iz pera Vladimira Lončarevića i knjiga Vande Babić Galić Crta na Dlanu Pavla Goranovića.
Prvi broj Kotorskog zbornika je, u povodu 10.godišnjice smrti, posvećen sjećanju na istaknutog znanstvenika Miloša Miloševića (1920.–2012.) u čijoj ličnosti i radu, suradnici Kotorskog Zbornika imaju istinski uzor. Časopis OMH u Boki kotorskoj Kotorski zbornik je tiskan finansijskom potporom Središnjeg Državnog Ureda za Hrvate izvan R.Hrvatske.
Program podsticajnih mjera u oblasti turizma biće nastavljen ove godine, za šta su budžetom planirana sredstva u iznosu od pola miliona EUR, saopšteno je iz Vlada.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o realizaciji Programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za prošlu godinu.
Iz Vlade su ukazali da je cilj Programa bio obogaćivanje turističke ponude, uz poboljšanje marketinških aktivnosti, kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena popunjenosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti.
Program je, kako su objasnili, uključivao četiri mjere podrške: organizovanje manifestacija/festivala, unapređenje kvaliteta usluga i ponude u kampovima, unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu i razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u ruralnom, kulturnom, zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma.
Iz Vlade su podsjetili da je budžetom Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma za realizaciju ovog Programa opredijeljeno 400 hiljada EUR, od kojih je, na osnovu donešenih odluka, dodijeljeno korisnicima ukupno 301 hiljada.
Gornja Lastva foto Boka News
„S obzirom na to da su sprovedene mjere pokazale odlične rezultate, realizacija Programa će se nastaviti i u ovoj godini, za šta su Budžetom planirana sredstva u iznosu od pola miliona EUR“, navodi se u saopštenju.
Vlada je usvojila Informaciju za izvještajni period od 1. jula do 30. seprembra prošle godine koju je pripremio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U Informaciji se navodi da je u izvještajnom periodu po osnovu rješenja o izvršenju prinudno isplaćeno 4,2 miliona EUR, dok je primljeno 564 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima, Privrednim i Vrhovnim sudom.
Kako se dodaje, Zaštinik je primio i postupao ukupno u 2.691 predmetu izvršenja, i postupao u ukupno 254 pokrenuta upravna postupka, u kojim je izjavljivao žalbe, davao potrebna izjašnjenja i podnosio tužbe Upravnom sudu.
Vlada je usvojila Informaciju o određivanju kompanije Montenegro Bonus za učešće u osnivanju regionalne kompanije Jonsko-jadranski plinovod (IAP).
Kompaniju bi, kako su rekli iz Vlade, osnovala preduzeća u državnom vasništvu zemalja učesnica u IAP projektu: Plinacro iz Hrvatske, Albgaz iz Albanije, Montenegro Bonus iz Crne Gore, BH Gas iz Bosne i Hercegovine, sa podjednakim udjelom u firmi, i sjedištem u Splitu.
Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici
„Svaka članica projekta zadržava pravo samostalnog obavljanja poslova pripreme, izgradnje i upravljanja gasovodom koji se odnose na dionicu na teritoriji svoje države”, navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da osnivački kapital nove komapnije iznosi 80 hiljada EUR i sastoji se od četiri poslovna udjela.
“Montenegro Bonus, kao i ostale članice, preuzima poslovni udio nominalne vrijednosti 20 hiljada EUR, što predstavlja 25 odsto osnivačkog kapitala društva”, precizira se u saopštenju.
Projektom IAP je, kako su objasnili iz Vlade, planirano da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski Split, prolazeći pri tome kroz teritoriju Crne Gore.
