JU Muzej i galerija Tivat povodom Dana osnivanja 2017-2022. organizuje okrugli sto na temu „Značaj i uloga muzeja u očuvanju materijalnog i nematerijalnog nasljeđa“. Okrugli sto će se održati u petak 2.decembra od 17 sati.
Muzejska zbirka postojala je u okviru Centra za kulturu Tivat do 2017. godine, kada se ovaj segment odvojio kao zasebna ustanova izradom elaborata o opravdanosti osnivanja. Uloga muzeja u zaštiti i očuvanju materijalnih (pokretnih i nepokretnih) i nematerijalnih kulturnih dobara ogleda se kroz aktivnosti koje obuhvataju istraživanje, prezentaciju, jačanje kapaciteta i širenje svijesti o onome što nam je ostavljeno u nasljeđe, sprovođenje konzervatorsko restauratorskih mjera i plana sakupljanja muzejskog materijala.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
U sklopu ljetnjikovca Buća-Luković u kom je smješten muzej, sprovodi se sanacija kule. Povod za organizovanje okruglog stola jeste sanacija, nova saznanja o kuli, ali i značaju i ulozi muzeja u zaštiti i očuvanju svih segmenata datih kroz Zakon o muzejskoj djelatnosti i nove ICOM-ove definicije muzeja, usvojene u Pragu 2022. godine.
Učesnici okruglog stola su: Dragan Radović, predsjednik Muzejskog Društva Crne Gore, Dražen Jovanović kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu, Mile Albijanić, član savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Marija Saičić dokumentaristkinja JU Muzej i galerija Tivat, Srđan Marlović, arhitekta konzervator, Vesko Ražnatović konzervator – restaurator, i Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat koja će dati i uvodnu riječ. Poslije pojedinačnog izlaganja uslijediće diskusija, nakon čega će biti upriličen koktel za goste i učesnike.
Okrugli sto se organizuje povodom petog rođendana osnivanja JU Muzej i galerija Tivat.
Španjolska policija ispituje moguću vezu između dva pisma-bombe poslana ukrajinskom veleposlaniku u Madridu i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja koja proizvodi lansirne raketne bacače i donira ih Kijevu, potvrdila je jučer kasno navečer policija.
U prvom incidentu ozlijeđen je službenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu kada je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanika, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inozemstvu.
– Pismo, koje je stiglo običnom poštom i nije skenirano, uzrokovalo je “malu ranu” na ruci kada ga je službenik otvorio u vrtu veleposlanstva, rekla je službenica španjolske vlade Mercedes Gonzalez za Telemadrid.
Nekoliko sati kasnije, tvrtka za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španjolskoj, primila je sličan paket, potvrdila je policija.
Predstavnica vlade u Zaragozi, Rosa Serrano, rekla je u intervjuu za stanicu SER da se čini da dvije omotnice imaju istog pošiljatelja, jer je na poleđini obiju ispisana ista e-mail adresa. Serrano je rekao da su paketi došli iz Ukrajine i to je ono što je alarmiralo tvrtku za proizvodnju oružja koja je pozvala policiju.
Riječ je o tvrtki Instalaza, proizvođaču raketnog bacača C90 koji Španjolska donira Ukrajini.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da “hitno” pojačaju sigurnost i pozvao Španjolsku da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.
– Detektivi istražuju incident, uz pomoć forenzičara i istražitelja obavještajne službe, priopćila je policija.
Područje oko veleposlanstva je ograđeno, objavila je televizija TVE.
Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, doznaje se iz pravosudnih izvora.
Stambeno područje oko veleposlanstva u sjeverozapadnom Madridu je ograđeno, a jedinica za deaktiviranje bombi raspoređena je na mjesto događaja. Jednako se tretira i područje oko tvornice u Zaragozi.
Prva faza istraživanja spektakularnog antičkog brodoloma otkrivenog u splitskom akvatoriju, koja je otpočela prije pola godine, završena je.
Ovaj nalaz od svjetske važnosti za sada je dokumentiran i učinjena je fotogrametrija, odnosno 3D model čitavog nalazišta koji će Splićani za nekoliko dana moći vidjeti u Hrvatskom pomorskom muzeju (HPM) na Gripama.
Projekt istraživanja vode sam muzej i Konzervatorski odjel u Splitu, a surađuje Udruga podvodnih aktivnosti “Rostrum”, čiji su ronioci slučajno otkrili davno potopljeni trgovački brod krcat amforama. Donekle sličan brodolom pronađen je samo na Šćedru, a i u čitavom Mediteranu rijetko se otkrije ovakvo što.
Ovo otkriće posebno je stoga što je mirno i netaknuto ležalo na dnu mora stoljećima – većina sličnih nalazišta devastirana je. Uz to, zbog specifičnih bioloških uvjeta amfore su vrlo čiste, nisu slijepljene ni obrasle školjkama. Rasute na dnu, definiraju oblik i veličinu broda koji ih je prevozio.
Do samog broda, odnosno drvene konstrukcije još se nije došlo jer su bile naslagane u više slojeva. Za sada se zna da je riječ o brodu koji je po prilici datiran u treće ili četvrto stoljeće i da se ubrajao u veća plovila po ondašnjim kriterijima.
Bio je dug 21, a širok osam metara, a teret je također poseban – sastoji se uglavnom od sjevernoafričkih kasnoantičkih amfora koje se rijetko pronalaze. U njima se nalazilo vino, ulje, a vjerojatno i garum, fermentirani riblji umak omiljen u to vrijeme.
Podsjetimo, ronioci kluba “Rostrum” nabasali su na ovo arheološko nalazište lani, na temelju dojava jednog ribara. Već kod prvog zarona uvidjeli su da su naišli na nešto izuzetno, prijavili su, kako propisi nalažu, svoje otkriće Konzervatorskom zavodu i sada je projekt istraživanja pod ingerencijom Ministarstva kulture i medija, a nositelj projekta je HPM.
amfore-split-Foto: Jerko Macura
Voditelj istraživanja bio je Eduard Visković, dok je dokumentaciju, fotografije, nacrte i 3D model izradio Jerko Macura.
Posao u proteklih pola godine nije bio lak – vidljivost na nalazištu veoma je slaba, gotovo nikakva, ali, kažu članovi “Rostruma” koji su obavili više zarona, upravo je ta okolnost i sačuvala prastari brod i njegov teret. Ipak, doživjeli su i rijetka razdoblja bistrine kada su uspjeli pobrojiti prvi, gornji sloj amfora – njih 340.
Istraživanja ovakvih nalaza u pravilu traju godinama, pojašnjava Ljubomir Radić, HPM-ov ravnatelj.
– Tek sada nešto imamo, jer prvi korak uvijek pretpostavlja izradu dokumentacije. Sada znamo starost broda, dimenzije i vrstu tereta. U idućim će se fazama odlučiti o budućim aktivnostima. Lokalitet će se zaštititi, a o vađenje dijela tereta odlučivat će se tek kada se točno utvrde svi slojevi – ističe Radić.
Ovdje valja napomenuti da stručnjaci vrlo nerado nagađaju i pretpostavljaju, ali za sada ima naznaka da su amfore bile složene u dva, ili, još vjerojatnije, u tri sloja. Sondirati takvo nalazište bio bi osjetljiv posao i na kopnu, a kamoli duboko pod morem. Upravo zato se neće žuriti, premda se svi nadaju jednoga dana pronaći osim amfora – danas vrijedne, a nekada uobičajene “ambalaže” – i nešto osobnih predmeta drevnih pomoraca.
Ne zna se kako je brod stradao. Možda ga je zahvatila oluja ili je bio prekrcan ili oštećen – ili sve zajedno. Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela, koji i sam sudjeluje u istraživanjima, ističe kako je ovo bez sumnje najvažniji nalaz u našoj županiji u zadnjih dvadesetak godina. “Rostrumovci” dodaju da su se prilikom otkrića osjećali kao Kolumbo kada je ugledao američku obalu – jer rijetko kojem roniocu more otkrije ovakvu tajnu.
Nesretni trgovački brod plovio je u vrijeme kada je cvala antička Salona i Dioklecijanova palača bila nova, a njome su šetali članovi carske obitelji. Živahna trgovina odvijala se na moru, dovozili su se i odvozili luksuzni proizvodi i prehrambeni specijaliteti. Poneka pomorska nesreća bila je neizbježna.
Za sada je s nalazišta izvađen samo jedan predmet, samo jedna amfora – i to još rjeđa od onih sjevernoafričkih kojih je većina. To je amfora tipa “Agora”, lijepog, skladnog oblika i duga šezdesetak centimetara. Budući da se razlikuje od ostalih, ronioci su je nazvali “kapetanskom”. Kažu, zamislili su kako je u njoj kapetan za sebe čuvao dobro vino. “Agora”, od crvene terakote, sada se desalinizira u muzeju.
Gotovo je završen 3D prikaz broda za koji je načinjeno dvije i pol tisuće fotografija spojenih u jedinstvenu sliku, a koju će Splićani moći vidjeti 7. prosinca na izložbi koja će biti uvrštena u stalni postav muzeja.
Riječ je o projektu “WRECKS4ALL” čiji je cilj zaštita, prezentacija i valorizacija podvodne kulturne baštine putem suvremenih tehnologija. U projektu sudjeluju Hrvatska, BiH i Crna Gora, a sadržaj se može stalno dopunjavati.
Za ovu prigodu HPM je nabavio 30 pari posebnih naočala, uz pomoć kojih će posjetitelji doživjeti iluziju boravka na dnu mora i rijeka te razgledavati podvodna arheološka nalazišta.
Uz antički brodolom iz splitskog akvatorija, u 3D tehnologiji vidjet će, između ostalog, brodolom Šćedro, njemački avion Štuku kod Žirja, ophodni brod S-57 s Pelješca te u 2D obliku sutivanski sarkofag, parobrod “Dubrovnik” iz Sućurja i olupinu bombardera B24 s Visa.
Uprava za kapitalne projekte raspisala je javni poziv za izradu glavnog projekta i izgradnju panoramske gondole Igalo – Ilinica. Vrijednost radova je 9,7 mil EUR bez, odnosno 12,06 miliona sa PDV-om.
Kako je navedeno u urbanističko tehničkim uslovima, u cilju unapređenja transportnog sistema i radi promovisanja prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti Herceg Novog planira se izgradnja žičare na trasi Sutorina – Žvinje.
Planirana žičara treba da poveže Jadransku obalu sa lokacijama na višim kotama čime se ovi prostori valorizuju i čine pristupačnim i atraktivnim za stanovništvo i turiste.
– Trasa žičare mora biti isprojektovana tako da je bezbjedna, da panorama u svakom pogledu impresionira posjetioca i da opravda predloženo rješenje i kompletnu investiciju – objašnjeno je.
Kako je ranije navedeno u projektnoj dokumentaciji, potrebno je isporučiti i ugraditi osmosjednu žičaru i izraditi tehničku dokumentaciju za građenje objekta žičare sljedećih osnovnih karakteristika:
horizontalna razdaljina cca 970 m;
visinska razlika cca 400 m;
kapacitet žičare 72-80 putnika na sat;
kabine komforne gondole 8 putnika;
maksimalna brzina kretanja užeta 5m/s.
Početna stanica definisana je Prostorno-urbanističkim planom opštine Herceg Novi i nalazi se u blizini Karaule, dok će krajnja stanica biti kod crkve na Ilinici. Tačnu lokaciju stanica će definisati projektant poštujući Prostorno-urbanistički plan opštine Herceg Novi za period do 2030. godine i urbanističko-tehničke uslove od 21. januara 2022.godine.
Direktna avio-povezanost između Slovenije i Crne Gore od velikog je značaja za dalji razvoj ekonomske i turističke saradnje dvije zemlje, saopšteno je na sastanku ambasadora Slovenije Gregora Preskera sa predstavnicima nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegro.
Na sastanku kojem su prisustvovali ambasador Presker i Borut Valenčić, zamjenik ambasadora, te vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro Dragana Frantov Nikolić i član Odbora direktora Orhan Hodžić i Dragan Popović iz sektora komercijale, razgovaralo se o potencijalima za intenziviranje saradnje u budućnosti.
Kako je saopšteno iz kompanije, Presker je istako značaj direktnih avio-linija za razvoj ekonomskog partnerstva između dvije zemlje kao i ulogu koju Air Montenegro ima kao kompanija koja, tokom cijele godine sa više letova na nedjeljnom nivou, održava dobru avio-povezanost.
Tokom sastanka su se razmatrale mogućnosti intenziviranja i unapređenja saradnje posebno kada je u pitanju valorizacija i promocija crnogorskog avanturističkog i ski turizma koji su sve popularniji.
Air Montenegro trenutno saobraća tri puta sedmično između Podgorice i Ljubljane, dok su u ljetnjoj sezoni planirana četiri leta na nedjeljnom nivou i to iz Tivta.
Prošli oktobar, nažalost, ostaće upamćen kao mjesec u kojem je u saobraćajnim nesrećama poginulo čak 11 osoba zbog čega će u crnim statistikama biti upisan kao jedan od najtragičnijih mjeseci u posljednjoj deceniji po broju stradalih u drumskom saobraćaju.
Tokom oktobra, samo u dvije saobraćajne nesreće stradalo je pet osoba, od čega i dvoje djece, a alarmantan je i podatak da je od početka godine u saobraćaju poginulo čak 68 osoba, mahom mlađe životne dobi.
Te brojke već pokazuju da će broj poginulih u ovoj godini biti najveći još od 2013. godine, kada je u deceniji za nama došlo do značajnijeg pada broja stradalih u udesima na crnogorskim cestama nego što je to bio slučaj u prvoj deceniji 21. vijeka.
Uprava policije u odgovoru “Vijestima” navodi da je na osnovu do sada urađenih nalaza i mišljenja vještaka saobraćajne struke glavni uzrok saobraćajnih nezgoda sa smrtno stradalim licima ljudski faktor.
”Taj faktor se dominantno ogleda u prekoračenju brzine kretanja, prelaska na saobraćajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera, nedozvoljeno preticanje, uticaj alkohola i nepropuštanje pješaka. Što se tiče porasta broja poginulih lica u saobraćajnim nezgodama tokom oktobra tekuće godine, napominjemo da je od 11 smrtno stradalih lica, pet stradalo u dvije nezgode”, piše u odgovoru Uprave policije.
Teže povrijeđeno 482
Službenici Uprave policije su tokom oktobra 2022. godine evidentirali 471 saobraćajnu nezgodu u kojima je pored 11 poginulih, povrijeđeno i 275 lica, od kojih je 215 zadobilo lakše, a 60 teže tjelesne povrede.
Na osnovu uporedne statistike, koju evidentira UP, u istom mjesecu 2021. godine dogodile su se 524 saobraćajne nezgode u kojima je poginulo pet osoba, dok je broj povrijeđenih bio gotovo identičan kao i tokom ove godine – 261, od čega su 224 osobe zadobile lakše, a 37 teže povrede.
”Za deset mjeseci 2022. godine, na putevima u Crnoj Gori dogodilo se ukupno 4.685 saobraćajnih nezgoda u kojima je smrtno stradalo 65 lica, dok je povrijeđeno 2.498 lica, od kojih je 2.016 zadobilo lakše, a 482 lica teže tjelesne povrede”, navodi se u odgovorima Uprave policije.
U Vladinom izvještaju iz maja ove godine, navodi se da saobraćajna policija, kroz kontrole, preventivne i represivne aktivnosti, bez obzira na relativno dobru organizaciju i visok stepen angažovanosti policajaca na terenu, realno ne može postići veću efikasnost djelovanja od postojeće.
Sonraćaj -gužve – foto Boka News
Alkotestirali 110.351 vozača
Za deset mjeseci 2022. godine, službenici saobraćajne policije su kontrolisali 212.205 vozila i tom prilikom su alkotestirali 110.351 vozača.
”Od alkotestiranih vozača, njih 9.557 je zatečeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola, dok je 230 vozača odbilo alkotestiranje. U navedenom periodu izdata su 83.243 prekršajna naloga i podnijeto 27.550 prekršajnih prijava”, navodi UP.
Službenici saobraćajne policije su tokom oktobra 2022. godine kontrolisali 18.194 vozila i alkotestirali 9.991 vozača, od kojih je 856 zatečeno da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, dok je 30 vozača odbilo alkotestiranje.
”U oktobru su policijski službenici izdali 1.834 naloga za plaćanje novčane kazne i podnijeli 4.468 prekršajnih prijava. U cilju smanjenja ukupnog broja saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, a prevashodno onih sa najtežim posljedicama, Uprava policije svakodnevno preduzima sve mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti koje su propisane Zakonom, bez obzira na značajna kadrovska i materijalna ograničenja koja limitiraju i otežavaju njen rad”, piše u odgovorima Uprave policije.
Crne brojke bile ispod 50
Koliko su zabrinjavajuće tragične brojke za nepunih 11 mjeseci ove godine govori i uporedni podatak prema kojem je tokom 2018, 2019, 2020. i 2021. godine bilo ispod 50 poginulih na nivou cijele godine.
Zbog alarmantnog povećanja broja drumskih tragedija, Vlada je na sjednici 20. maja, zadužila MUP da u saradnji sa Policijskom akademijom u Danilovgradu i Mašinskim fakultetom u Podgorici, organizuje specijalističke obuke starješina i pripadnika Saobraćajne policije, u cilju unapređenja profesionalnih kapaciteta policije.
Osim toga, Vlada je zadužila i Upravu za inspekcijske poslove da kroz pojačan inspekcijski nadzor izvrši uvid u rad i postupanje zdravstvenih ustanova, kao i sam postupak ljekarskih pregleda i izdavanja ljekarskih uvjerenja, kako javnih, tako i privatnih zdravstvenih ustanova.
Stacionirani radari teško i 2023. godine
Iako se godinama u Crnoj Gori najavljuje nabavka i postavljanje 72 stacionirani radara na glavnim crnogorskim saobraćajnicama, teško da će taj posao biti okončan i tokom naredne godine.
Vlada je u maju zadužila MUP da intenzivira aktivnosti na realizaciji projekta stacioniranih radarskih sistema za nadzor saobraćaja u većim gradovima i na pojedinim dionicama magistralnih puteva – uključujući i auto-put), ali ta tenderska dokumentacija još nije pripremljena.
Radarski sistem, koji je još 2017. godine najavljen kao kapitalan projekat od 2,5 miliona eura, prema analizama UP i MUP-a doprinio bi efikasnijem sprovođenju preventivnih i represivnih mjera prema učesnicima u saobraćaju, pa samim tim i smanjenju broja saobraćajnih nezgoda s najtežim posljedicama.
U Sarajevu predstavljeni novogodišnji programi na primorskim trgovima i u hotelima, kao i ponuda crnogorskih skijališnih centara
Turistička organizacija opštine Budva je u hotelu “Evropa” u Sarajevu organizovala promotivni događaj u okviru kojeg su predstavnici lokalnih turističkih organizacija Herceg Novog, Kotora, Tivta, Ulcinja i Budve najavili muzičke koncerte i praznična dešavanja u svojim gradovima, kako na glavnim gradskim trgovima, tako i u hotelima.
“Budva je više od dvije decenije pozicionirana kao najprestižnija novogodišnja turistička destinacija u regionu i planiramo da tako i ostane”, istakla je Tijana Kotarac, predstavnica TO Budve i dodala da su gosti iz Bosne i Hercegovine uvijek rado viđeni i dočekani u najpoznatijoj turističkoj destinaciji Crne Gore i da će tako biti i tokom ovogodišnjih praznika.
“Fantastičan program koji smo pripremili tokom tri dana i tri noći, uz ponude naših ugostitelja, hotelijera i izdavaoca privatnog smještaja, garantuju da će Budva privući na desetine hiljada posjetilaca željnih lijepog provoda i još ljepših uspomena”, dodala je Kotarac.
Nastupe Hari Mata Harija, Petra Graša, Marine Visković i Katarine Grujić u ekskluzivnom hotelu “Splendid” hotelske grupe “Montenegro stars” najavila je Maja Vukićević, PR hotelske grupe, a predstavnici TO Budve su promovisali i program u hotelu “Palas” hotelske grupe “Budvanska rivijera” , u okviru kojeg će, tokom tri noći, nastupiti Ana Bekuta, Goran Karan, Jelena Rozga, Aco Pejović, Dženan Lončarević i MIlica Pavlović.
Najveća muzička imena poput Gibonnija, Dina Merlina, Konstrakte, Dubioze kolektiva, Senide, Sare Jo i još mnogih drugih u Budvi, kao i Zdravka Čolića u Kotoru, Indire Force ili Željka Bebeka u Tivtu, Sergeja Ćetkovića u Ulcinju i mnoštva koncerata tokom Praznika mimoze u Herceg Novom, govore o tome da su se gradovi duž crnogorskog primorja i ove godine potrudili da Crna Gora ostane jedna od omiljenih turističkih destinacija.
Da je Crna Gora spremna da dočeka još jednu bogatu zimsku sezonu, posebno u skijališnim centrima Kolašin i Durmitor – potvrdio je Amel Dedeić, savjetnik direktorke Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
“Pripremili smo odlične programe i vrlo konkurentne cijene smještaja u prelijepom sjevernom dijelu naše države. Imamo pogodnosti za djecu do 14 i besplatan smještaj za djecu do 4 godine. Cijene jednodnevnih ski pasova su 14 eura za djecu i 20 eura za odrasle. Izmajmljivanje opreme od 10 – 12 eura, dakle Crna Gora je i ove godine konkurentna u odnosu na skijališta regiona.” – rekao je Dedeić.
Crnogorski turistički predstavnici su, tokom promotivnog nastupa u Sarajevu, obradovali predstavnike medija vrijednim nagradnim vaučerima. Dvije večere za po dvije osobe u restoranu “Promenada” je poklonio hotel “Splendid”, dok je dvodnevno noćenje sa doručkom za dvoje srećnoj dobitnici poklonio hotel “Maestral” u Pržnu.
Crna Gora ima savremene kapacitete za nadzor i efektivnu zaštitu podvodne kulturne baštine, zaključci su predstavnika institucija u lancu kulturne baštine i ronilačkog turizma na radionicama održanim 29. novembra u Baru i 30. novembra u Podgorici.
Radionice o usavršavanju vještina koncesionara u ronilačkom turizmu održane su u sklopu projekta WRECKS4ALL, a glavna tema bila je zaštita i upravljanje podvodnom kulturnom baštinom kao resursnom osnovom za razvoj ronilačkog turizma. Radionicama su prisustvovali predstavnici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Mornarice Vojske Crne Gore, Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, te Opštine Bar.
UPS stanica
U sklopu radionica organizovana je i posjeta VTS obalnoj stanici Uprave pomorske sigurnosti, gdje je predstavnicima institucija prezentovana najsavremenija oprema i radarski sistemi za praćenje i nadgledanje teritorijalnih voda Crne Gore, koji u kontekstu zaštite podvodne kulturne baštine imaju mogućnost praćenja plovila, snimanja njihovog kretanja i zaustavljanja u zonama podvodne kulturne baštine, kao i retroaktivan uvid u tok plovidbe različitih plovila.
Radionica Bar
Uspostavljanje sistema aktivnog praćenja i zaštite lokaliteta koji su zaštićeni kao podvodna kulturna baština po automatizmu UNESCO-ve konvencije moguća je kroz konstantnu komunikaciju i međuinstitucionalnu saradnju.
“Znam da nema smisla da se obraćam muka me natjerala sramota me da molim al bas situaciju bez izlaza bili smo poplavljeni prošle sedmice zarobljena sa četvoro djece ostala sam bez hrane djeci je potrebna jakne za zimu… postoji li mogucmost da ponovite apel u situaciju sam bez izlaza. Nada da ćete pomoć neće trajat ni ova moja muka dovjek, hvala…
Oliveri i djeci možete pomoći uplatom na žiro račun CKB:
Nikolina Gazivoda, 510000000121847172
Kontakt možete ostvariti na broj telefona 069/626-258, svaka vrsta pomoći je potrebna.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u holu Akademije znanja u petak, 2. decembra sa početkom u 18 časova biće održana promocija knjige autora Duška Antonića “Kako (ni)je propao rokenrol u Jugoslaviji” – uključujući i 100 najboljih srpskih albuma od raspada SFRJ.
O knjizi će uz autora Duška Antonića govoriti i kolekcionar gramofonskih ploča Boris Burić, a program će voditi Stanka Stanojević. Takođe, uživaćemo u slušanju nekih YU rock hitova.
Novinar i rok kritičar Duško Antonić rođen je u Beogradu 1953, gdje je i završio novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Kroz tri redakcije u kojima je bio zaposlen i desetine sa kojima je sarađivao, napisao je hiljade tekstova, među kojima i o rokenrolu. Ovo mu je 27. knjiga na razne teme. Bio je jedan od osnivača i direktor produkcije teatra “Kult” u Domu omladine “Vuk Karadžić”, na Golf radiju između ostalog uradio serijal od 30 emisija “Leksikon jugoslovenske rok i pop muzike”, organizovao i vodio “Diskoteku za matorce”, osmislio i devet godina organizovao SVURF – SavskoVenački Urban Fest – festival kulture za djecu i omladinu, bio jedan od organizatora serije tribina “Za spas rokenrola u Srbiji”, autor i organizator izložbe “Počeci rokenrola u Beogradu”, sa Danilom Štrpcem napisao i uredio knjigu “YU 100 – najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike”, a za “Rock Express” objavio “Nostalgične priče o pločama”. Ovo je njegova treća knjiga iz sfere rok-kulture.
Publika će biti u prilici da čuje mnogo važnih, možda i nepoznatih, detalja o rok sceni u Srbiji, uz kritički osvrt na period od 1990. godine do danas, ali i upoređenje sa periodom prije devedestih.
