Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetlili su krivično djelo teška krađa koje je izvršeno u Igalu u jednom hotelu i uhapsila T.O. (55) i M.B. (37) iz tog grada.
“Preduzimajući intenzivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti pripadnici hercegnovske policije su došli do saznanja da su u periodu od 17. do 20. novembra T.O. i M.B. došli do pomenutog hotela koji je zatvoren tokom zimskog perioda i upotrebom podesnog sredstva nasilno otvorili vrata, ušli u unutrašnjost hotela odakle su otuđili muzičke uređaje, zvučnike, kao i pet umjetničkih slika većeg formata”, navodi policija.
Takođe, daljim radom na predmetu procesuiran je i L.V. (60) iz Herceg Novog zbog sumnje da je izvšio krivično djelo prikrivanje.
“Sumnja se da je L.V. otkupio dio otuđenih predmeta od osumnjičenih T.O. i M.B. Protiv njega je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku”, ističe policija.
T.O. i M.B. su uz krivične prijave u zakonskom roku privedeni postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom na dalju nadležnost.
Materijalna šteta pričinjena izvršenjem pomenutih krivičnih djela je oko 10.000 eura.
Jesenjom žurkom u petak, 25. novembra u Snack baru Vagon u Zelenici nastavlja se tradicionalna Jesenja fešta čije je izdanje započelo prethodnog vikenda Natkuvavanjem.
Izložba rukotvorina i domaćih proizvoda je planirana za subotu, 26. novembar u centru grada uz rekordni broj izlagača.
U nedelju, 27. novembr, slijedi Jesenja štrafta, kostimirana biciklistička parada od Titove vile na Igalu do snack bara Vagon u Zelenici gdje će učesnike čekati malo osvježenje, a nagrade ce se dodjeliti za najbolje maskirane učesnike i dekorisana bicikla.
Jesenja fešta
Organizator Jesenje fešte je NVU Ruke.
JESENJA ŽURKA – petak 25. novembar od 20.00, snack bar Vagon, Zelenika
IZLOŽBA RUKOTVORINA I PROIZVODA DOMAĆE RADIONSTI subota 26. novembar – 10.00-14.00, centar Herceg Novog
JESENJA ŠTRAFTA – nedelja 27. novembar, polazak u 11.00 park Titova Vila, Igalo
Vlada Crne Gore na poslednjem zasijedanju usvojila je Informacijau o preusmjeravanju neutrošenih sredstava u okviru kapitalnog budžeta Uprave za kapitalne projekte za 2022. godinu, u iznosu od 780.000 eura. Među njima je izrada projekta rekonstrukcije Kanli kule u iznosu od 151.000 eura i pokrivanje otvorenog bazena vaterpolo i plivačkog kluba Jadran na Škveru, za šta će biti izdvojeno 22.000 eura.
U Informaciji se navodi da zbog nepredviđenih okolnosti neće doći do potpune realizacije nekoliko kapitalnih projekta u iznosima planiranih Zakonama o izmjeni i dopuni Zakona o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, te su sredstva u iznosu od 780 hiljada eura presumjerena na projekte čija je realizacija u toku.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak navečer da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine jer to ne bi ništa riješilo, objavio je Sputnjik.
Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu jer za to nema potrebe. Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35 do 40 tisuća vojnika, no da to neće riješiti problem.
Rekao je i da SAD ne želi mirovne pregovore vezane uz situaciju u Ukrajini, kao i da se Amerikanci samo boje nuklearnog sukoba.
Po njemu SAD vlada preko Poljske i boji se isključivo nuklearnog oružja čije bi korištenje, tvrdi, krajnje uzavrelo situaciju.
Naglasio je i da treba razumno pregovarati, odnosno razgovarati o postizanju mira.
Nešto ranije istaknuo je da vodstvo Ukrajine treba poduzeti korake za okončanje rata, ako ne želi uništenje zemlje i smrt ogromnog broja ljudi.
Kao 21. knjiga u ediciji „Bokeljologija“ s logom hercegnovske Knjižare So, pojavila se nova zbirka priča Nikole Malovića – „Za čitanje na plaži“. Zbirka donosi 16 mahom ljubavnih priča objavljenih u ženskim magazinima „Tina“, „Ona“, u književnoj periodici ali, kuriozitetno, i u političkom sedmičniku „Nedeljnik“. Dva su noviteta koja donosi nova Malovićeva proza: prvi put imamo žanrovsku odrednicu u naslovu i umetničke fotografije koje prate svih 16 priča. Razgovaramo s čovekom koji je prepoznat po trima poslovnim identitetima: nagrađivani je srpski pisac, knjižar je i izdavač naslova sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom.
Na petoj stranici vaše nove knjige piše: Turistima, u zahvalnost. Zašto ste baš turistima posvetili novo delo?
Neko konačno mora da se zahvali turistima koji svake godine spasavaju Primorje. Sve što je ekonomski valjalo, rastrgle su tranzicione hijene u sprezi sa političarima koji po defoltu parazitiraju na tijelu naroda vjerujućeg u demokratiju. S druge strane, turist je fenomen koji će se na pjeni od mora pojaviti i zemljotresne 1979, i ratne 1999, i 2020. – godine od korone. Kontinentalna žeđ za morem je za svako poštovanje. I ja toj žeđi kad i vjernosti skidam kapu.
Hercegnovska Knjižara So dobila je minulih dana turistički putokaz u centru grada kao verovatno jedina klasična knjižara u Srbiji i Crnoj Gori kojoj je grad postavio dvojezični natpis. Kako objašnjavate ovu atipičnost?
Knjižara So po dozvoli nasljednika Jova Sekulovića (1879-1950) baštini tradiciju 124 godine starog hercegnovskog knjižarstva. Došlo je vrijeme da se iz centra grada vidi kojim pravcem do Knjižare So. Nije to bez razloga, jer nikad u istoriji nije na obali postojala knjižara sa većim brojem knjiga o moru, pomorstvu ili Boki Kotorskoj.
Kao urednik edicije „Bokeljologija“ vi, dakako, niste mogli da budete urednik sam sebi u knjizi „Za čitanje na plaži“. Kako ste rešili problem urednika?
Pozvao sam harizmatičnu Branislavu Mićić, nekadašnju urednicu brojnih ženskih čaospisa uključujući i one u kojima su objavljivane moje priče, da mi bude urednica. Hvala joj, izemđu ostalog, i na ovih pet rečenica iz recenzije: „Sve storije su vruće kao da ih Malović piše leti u podne. Penušaju se i prskaju preko ivice knjige od bokeške strasti i humora. Prstohvat tragedije, kojim pisac katkad začini svoje storije, pada mi kao so na ranu. Ali i to je život. Turisti bi trebalo da znaju da tuga ne stanuje samo na kopnu a sreća samo na moru.“
U neobičnom Sadržaju vidimo da ispod svake od 16 storija stoji tumačenje mikro-žanra? Zašto je urednica posegla za ovim rešenjem?
Mislim da je dobro rješenje da čitalac vidi koja je to priča sa srećnim krajem, koja je to priča sa tužnim krajem, a koja je pak šaljiva. Ovo su storije pune Mediterana, savršene za čitanje s pogledom na more.
Otkud motiv slikara Voja Stanića na naslovnoj strani?
Ništa nije bilo logičnije nego da s dozvolom velikog slikara u osnovi naslovne strane bude motiv sa platna „Plaža“ iz 1975.
Hrvatska zagovara zelenu i digitalnu tranziciju Mediterana te održiv turizam, rekla je veleposlanica u Španjolskoj u četvrtak na 7. Regionalnom forumu Unije za Mediteran u Barceloni kojim je dominiralo pitanje kako prevladati rastući ekonomski i socijalni jaz između sredozemnog sjevera i juga.
Učesnici foruma raspravljali su o potrebi jačanja integracije, komunikacija, prometa i ulaganja uz obale Sredozemnog mora gdje živi više od 500 miliona stanovnika.
Predstavnici 43 zemlje, među kojima je bilo rekordnih 17 ministara vanjskih poslova, razgovarali su i o posljedicama rasta cijena hrane i energenata te teškim socijalnim uvjetima.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman (64) otkazao je dolazak u posljednji tren zbog zdravstvenih razloga, rečeno je Hini, pa je šefica hrvatskog izaslanstva bila Nives Malenica, veleposlanica u Madridu.
Hrvatska se u svom izlaganju zauzela za “zelenu i digitalnu tranziciju regije” te je također istaknula važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru.
“Hrvatska je spremna dijeliti ideje i znanje u upravljanju turizmom. S naglaskom na razvoj potencijala održivog i odgovornog turizma šire regije, kroz inovativne i kvalitetne turističke proizvode i usluge”, rekla je Malenica, nekadašnja hrvatska koordinatorica za pitanja Mediterana u kabinetu ministra. Od srpnja 2008. do siječnja 2014. bila je visoka dužnosnica Unije za Mediteran.
U Barceloni je najavila održavanje 3. ministarskog sastanka za urbani razvoj početkom svibnja 2023. u Hrvatskoj.
“Hrvatska će i dalje aktivno sudjelovati u nizu područja od našeg zajedničkog interesa, posebice onih vezanih uz zaštitu mora, sigurnost pomorskog prometa te održivih rješenja u turizmu i energetici”, poručila je veleposlanica Malenica.
Na sastanku je u članstvo Unije za Mediteran primljena Sjeverna Makedonija.
Unija za Mediteran, osnovana 2008. godine sa sjedištem u Barceloni, promiče suradnju između sjevernog i južnog Mediterana u područjima poput zaštite okoliša, klimatskih promjena, obrazovanja i istraživanja, zapošljavanja mladih i žena te pristupa vodi.
Cijene nekretnina za izdavanje u Crnoj Gori, posebno na primorju, gotovo dvostruko su veće u odnosu na isti period prošle godine. Tome je doprinijela veća potražnja stranaca koji su, bježeći od ruske invazije na Ukrajinu, došli u Crnu Goru.
Za iznajmljivanje jednosobnog stana na primorju neophodno je izdvojiti od 500 do 700 EUR, a za dvosoban i do 1.200, kaže za Radio Slobodna Evropa Tomislav Ranković iz jedne budvanske agencije za nekretnine.
– Cijene garsonjera idu do 400 eura. Drastično su ti iznosi porasli zbog priliva Rusa i Ukrajinaca, i njihove velike potražnje – navodi Ranković.
Iako su vlasnici stanova zbog ovoga profitirali, neki se čak i iselili iz svojih da bi rentirali, lokalno stanovništvo “bez krova nad glavom” je u problemu jer ne može da priušti zakup po novim cijenama.
Nekima, kako kaže Ranković, stanodavci daju otkaz, pod izgovorom da su prodali stan a potom ga izdaju strancu po većoj cijeni.
“Spomenik” strancu podstanaru
Primjetivši trend doseljavanja i cjenovnog buma, Jovan uz Bara na Facebooku je oglasio za izdavanje sprat kuće u kojoj je živio sa porodicom. Kako kaže, za nepunih pola sata tri zainteresovane porodice su obišle njihov dom.
– Imali smo finansijskih problema – kredit, troškove školovanja djece i iskreno, ovo smo vidjeli kao mogućnost dodatne zarade. Moja majka živi sama, nedaleko od nas, preselili smo se kod nje a IT stručnjaku iz Rusije smo izdali svoj prostor – navodi Jovan.
Kako kaže, nedavno je produžio Ugovor o zakupu s njim na godinu.
– To je za nas velika finansijska “injekcija”. Podići ću mu spomenik u prirodnoj veličini ispred kuće u znak zahvalnosti – kaže šaljivo sagovornik RSE.
“Podstanari su ugroženi”
Međutim, da je povećane cijene zakupa, usljed priliva stranaca, lokalnom stanovništvu zakomplikovalo život, svjedoči Katarina iz Podgorice, koja mjesecima pokušava da pronađe stan.
– Izgleda da sam predugo čekala “idealan” momenat za preseljenje jer su cijene od marta, kad sam počela da tražim, do danas drastično skočile, a ponuda opala. Tada je bilo oko 250 eura jednosobni a danas ga nema ispod 450, čak i na periferiji grada – priča Katarina.
Ona će, kaže nam, zbog ove okolnosti morati da zakupi garsonjeru, do 250 eura, koliko može da priušti.
– Smatram da su podstanari ugroženi i većina ne može da pronađe adekvatan prostor za svotu novca koju bi mjesečno mogli da izdvoje, a da ne ugrožava njihovu egzistenciju – komentariše.
Najniža plata u Crnoj Gori je 450, a prosječna oko 720 EUR.
Jednosoban stan prije godinu 350, danas 700
I Tomislav Ranković iz budvanske agencije za nekretnine potvrđuje za Radio Slobodna Evropa da su cijene stanova drastično porasle.
– Jednosobni stanovi u Budvi kreću se od 550 do 700, na solidnim lokacijama. Oni na boljim, blizu mora ili u centru starog grada, iznose i više od 700 EUR – navodi.
Samo nepunih godinu ranije, ti stanovi su bili oko 350 EUR, a bolji, ekskluzivniji oko 500.
Naglašava da u ponudi ima i starih, lošije opremljenih stanova, pristupačnijih cijena. Prema njegovim riječima, Budva je imala slabu ponudu za izdavanje stanova tokom zime.
– Obično su ih ostavljali za ljeto, kako bi ih u tom periodu izdavali na dan. Međutim, sada je veća potražnja i više im se isplati da ga izdaju preko cijele godine – kaže Ranković.
Priznaje da je lokalno stanovništvo ovim ugroženo, te da svakodnevno stanodavci daju otkaz dotadašnjim domaćim zakupcima kako bi izdali strancima.
– Znamo dosta ljudi, među kojima su i naši prijatelji, koji ostaju ostaju bez stanova jer im vlasnici stana kažu da su navodno prodali stan. Ipak, mislim da to neće dugo trajati jer oni idu dalje – smatra.
I bračni par iz Bara se pridružio grupi stanodavaca koji je iskoristio potražnju.
– Kupili smo jednosoban stan u Baru prije pola godine i odmah smo uspjeli da ga izdamo. Oglasili smo ga na 350 eura. Mislili smo da je to čak i jača cijena od “normalnih” ali su nas istog momenta iz agencije za nekretnine pozvali i ponudili da ga izdaju duplo više Rusima ili Ukrajincima – priča Milena.
Iako im je, dodaje Milena, to bilo u početku rizično i nerealno nisu dugo oklijevali.
– Agencija je uzela jednu kiriju, mi drugu. Sada kod nas živi bračni par iz Rusije i mjesečno nam plaća 600 eura. Ne znamo do kada će tako biti ali nama je isplativo – zaključuje.
Inače, jednosobni stanovi u Baru su se do početka ruske agresije su se izdavali za oko 200-250 eura, u zavisnosti od lokacije i kvaliteta same nekretnine.
Rusi i Ukrajinci su se, bježeći od rata, najviše nastanili na primorju. Međutim i tu cijene variraju.
– Bar je na moru, što oni žele, a mnogo su cijene niže, u odnosu na Budvu ili na primjer Tivat. Tako mi je makar rekao rekao Rus koji je kod nas zakupio stan – kaže Jovan.
S druge strane, vlasnica jedne agencije za nekretnine iz Podgorice, koja je željela da ostane anonimna, nam je rekla da cijene zakupa stanova jesu porasle, ali da su se oni odlučili da ne posreduju između Ukrajinaca i stanodavaca.
– Bilo je par slučajeva gdje su moje kolege iz drugih agencija pomagale Ukrajincima da nađu stan a onda je bilo problema jer nisu plaćali kiriju ali su, zbog statusa izbjeglice bili zaštićeni – navela je sagovornica RSE.
Koliko je Rusa i Ukrajinaca u Crnoj Gori, potencijalnih zakupaca stanova?
Oko 14.000 Rusa u Crnoj Gori imaju odobren privremen ili stalni boravak, dok je prema zvaničnim podacima, oko sedam hiljada, uglavnom žena i djece iz Ukrajine.
No, ukupan broj je veći, jer ne obuhvata one koji su prijavljeni kao turisti, a koji u ovom periodu bez vize mogu boraviti do 30 dana. Oni obično nakon mjesec dana izađu iz zemlje na nekoliko sati, a nakon povratka im ponovo teče jednomjesečni rok turističkog boravka ukoliko u pasošu imaju pečat o prelasku granice.
Opština Kotor planira da krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, saopštio je predsjednik Opštine Vladimir Jokić tokom sastanka sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.
Kako je saopšteno iz Vlade, Abazović i Jokić razgovarali su o potrebi bolje koordinacije načina finansiranja i realizacije projekata između države i lokalne samouprave, sa posebnim osvrtom na izgradnju vodovoda u Donjem Grblju, puta kroz Gornji Grbalj i konačnog završetka sportske dvorane u Kotoru.
Saglasili su se da je neophodna zajednički djelovati u pravcu zaštite i restauracije kotorskih bedema. Jokić je Abazovića upoznao sa namjerom da se krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, što je premijer prihvatio i ponudio svu neophodnu pomoć.
Kako se navodi u saopštenju, Abazović je istakao da je Kotor primjer jedne uspješne opštine i da Vlada Crne Gore želi da da dodatan doprinos u pomoći i zaštiti kulturnih dobara, ali i izgradnji infrastrukture u cijeloj opštini Kotor, kao jednoj od najprestižnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori.
Ideja o izgradnji žičare do Tvrđave San Đovani nije nova, a kako je najavljivano 2014. godine, izgradnja žičare koštala bi 2 mil EUR, a lifta oko 12 miliona, te je ovo znatno isplativija varijanta. Do realizacije ove investicije nikad nije došlo, a 2018. godine UNESCO je dao svoj sud da ovaj projekt treba odbaciti i na taj način “izbjeći bilo kakav negativan uticaj na izuzetne univerzalne vrijednosti koje ima zaštićeno prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora”.
Abazović i Jokić – foto Vlada CG
Menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj je početkom ove godine za Radio Kotor rekao da lokalna samouprava ima namjeru da razgovara sa svjetski poznatom firmom Leitner o projektu gradnje žičare na potezu od Tabačine do tvrđave San Đovani. Kako je naveo tada, za izgradnju ove žičare, potreban je novi projekat.
– Treba pažljivo osmisliti taj prostor, a s obzirom da je naš grad pod zaštitom UNESCO-a, moramo biti oprezni. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora podnijela je zahtjev za izdavanje UT uslova nadležnom sekretarijatu, gdje se čekaju konzervatorski uslovi, kako bi se ušlo u realizaciju projekta – objasnio je Mikijelj.
Iz lokalne uprave pozivaju Novljanke i Novljane da dođu u petak 25. novembra, u 11 sati, u što većem broju, da se svi zajedno još jednom zauzmmemo za opstanak Bolnice i njeno hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva.
Organizovan je besplatan prevoz, a autobusi će polaziti sa tri lokacije:
– Bijela (Panorama) u 10.15 časova,
– Zelenika (kod luke) u 10.30 časova i
– Herceg Novi (glavna autobuska stanica) u 10.40 časova.
Predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti će zajedno sa građanima opet blokirati Granični prelaz Debeli brijeg, ovog puta na dva sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi i njegovi građani neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.
Bolnica Meljine
Organizacija protesta radi blokiranja graničnih prelaza u slučaju da ne bude riješeno pitanje PZU Opšta bolnica Meljine jedan je od zaključaka koji su jednoglasno podržani na X redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, a tiču se opstanka i funkcionisanja ove zdravstvene ustanove.
Pokušaj izbacivanja Novske Liste iz političkog života grada, koji se desio nakon lokalnih izbora 2021. godine nije donio ništa dobro Herceg Novom. To su sve članice tadašnje koalicije na vlasti i priznale ovog septembra, kada su jednoglasno u parlamentu vratili Miloša Konjevića na mjesto Potpredsjednika opštine, a Novska Lista zauzela mjesto koje su joj građani Herceg Novog i namijenili.
No odluke donesene u prethodnoj, crnoj godini, i dalje izazivaju nesagledivu štetu gradu Herceg Novom, a posljedice tih odluka ćemo tek da iskusimo. Na primjeru rada odbora direktora hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ doo možemo da vidimo svo sivilo i sve negativne posljedice podgoričkog političkog modusa operandi, odnosno principa da se na odgovorne pozicije postavljaju podobni a ne stručni, kaže se u saopštenju Novske liste.
Odbor direktora ovog preduzeća, izabran je bez glasova Novske Liste. U odboru nema predstavnika Novske Liste, u njemu nema visoke školske spreme ali što je najgore u njemu nema ni predstavnika radnika Vodovoda. Drugim riječima, za partijski interes može se odstupiti i od škole, i od demokratije, i od prava radnika. Podgorički modus operandi.
Ono čega ima u izobilju u odboru direktora „Vodovoda“ su predstavnici manjinske vlade Crne Gore odnosno stranaka koje se zovu SNP i URA a iz kojih su došla sva tri glasa koja su odlučila da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Podgorički modus operandi.
Preostala dva člana odbora direktora koja su se isključila iz ovog tragikomičnog procesa, jedan ostavkom, drugi bolovanjem, spasila su za sada ostale političke subjekte u koaliciji, koji će svi dobiti priliku da se izjasne na narednom zasijedanju skupštine grada da li takođe misle da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Ako je ovo političko pitanje, red je da čujemo svačije političko mišljenje, i za to će imati priliku u političkom ambijentu. To je hercegnovski modus operandi.
Na kraju, Oliveru Doklestić ne treba ni braniti. Njena djela, njeni rezultati, podrška Novljana i stotine potpisa podrške njenih radnika dovoljna su odbrana inžinjerke Doklestić. Onaj ko treba da se brani je politička struktura koja je odlučila da smijeni Oliveru.
Čija je politička percepcija bila da Olivera Doklestić ne treba Herceg Novom, a da Herceg Novom treba još jedna kriza u trenucima kada iz Podgorice stižu najgori napadi u istoriji našeg grada i kada su nam ugroženi Bolnica Meljine i Institut Igalo? Po Bolnici i Institutu najbolje vidimo koliko dobrog nam je donijela „veza sa Podgoricom“ koju su u predizbornoj kampanji propagirale sve koalicije sa centralom u glavnom gradu. Obećanje ludom radovanje. Podgorički modus operandi, poručuju iz Novske liste.
