Saobraćaj na gradskoj rivi u Kotoru jutros od 8 sati do 8.30 sati je bio u prekidu zbog protesta dijela vlasnika taksi-glisera koji na ovaj način žele da pošalju poruku nadležnim u Ministarstvu pomorstva kako bi saslušali i razmotrili njihove stavove u susret donošenju novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
U tom periodu formirane su kolone vozila iz oba pravca.
Vlasnici taksi-glisera protive se, implementaciji starog Zakona i traže prijem kod resornog ministra.
Na ovaj potez su se, kažu, odlučili kako bi “skrenuli pažnju javnosti i insitiutucija na ozbiljnost situacije” u kojoj su se našli zbog namjere Ministarstva pomorstva da novim Zakonom o sigurnosti plovidbe, čije je donošenje u proceduri, i pojačanim mjerama nadzora na moru, poveća stepen sigurnosti plovidbe u zalivu Boke.
Ističu i da “nisu naišli na razumijevanje nadležnih u Lučkoj kapetaniji Kotor”.
“Donesen je novi zakon, a tu ima par tačaka tačnije hoće da implementiraju nešto što nema nikakve veze. Ne odgovara nam što nam na gliser od sedam metara traže drugog člana posade, što nemamo određen plovni put, a bez plovnog puta ne možemo da prihvatimo uvođenje uređaja koji bi nam kotrolisao brzinu. Ukoliko nam daju plovni put, spremni smo to da ispoštujemo. To su dvije glavne stavke, jer naša plovila ne mogu drugačije da funkcionišu jer se potpuno razlikuju od velikih plovila, a svrstani smo svi u jednu grupu”, rekao je Radio Kotoru jedan od učesnika protesta.
Nevladina organizacija “Boka Navigator” iz Kotora, koja okuplja dio vlasnika i operatera brzih izletničkih glisera koji rade u Boki, prijavila Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Odjeljenju bezbjednosti Kotor, protestni skup koji će njeni članovi održati danas sa na Jadranskoj magiistrali ispred zgrade Luke Kotor u Kotoru.
Gliseraši su, u dopisu koji su juče poslali kotorskoj policiji, saopštili da su se na javni protest odlučlili “kako bi smo skrenuli pažnju javnosti i insitiutucija na ozbiljnost situacije” u kojoj su se našli zbog namjere Ministarstva pomorstva da novim Zakonom o sigurnosti plovidbe čije je donošenje u proceduri i pojačanim mjerama nadzora na moru, poveća stepen sigurnosti plovidbe u zalivu Boke.
U skladu sa važećim Programom privremenih objekata za teritoriju opštine Kotor, obavještavamo javnost da su na lokalitetu Žute plaže predviđena dva kupališta – 10B i 10C, sa jasno utvrđenim pravilima korišćenja, saopšteno je iz JP Morsko dobro.
Kupalište 10B Programom je kategorisano kao javno kupalište, na kojem nije dozvoljeno postavljanje ležaljki, suncobrana i drugog mobilijara, čime se obezbjeđuje da ova plaža ostane u potpunosti dostupna svim građanima, posjetiocima i turistima, besplatno i bez ograničenja.
Za kupalište 10C zaključen je ugovor između korisnika i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Prema ugovoru, korisnik je dužan da organizuje kupalište u skladu sa propisanim uslovima, što podrazumijeva da 50% površine mora ostati slobodno od plažnog mobilijara. Ova mjera ima za cilj da se omogući slobodan pristup plaži svim posjetiocima kako onima koji koriste plažni mobilijar, tako i onima koji žele da uživaju u prirodnom ambijentu bez dodatnih sadržaja.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore apeluje na poštovanje navedenih uslova i podsjeća da svako postupanje protivno propisanih uslova predstavlja kršenje zakonskih obaveza i biće predmet kontrole nadležnih inspekcijskih organa.
Broj mrtvih u masovnoj pucnjavi u srednjoj školi u Grazu porastao je na 11. Najnovija žrtva je žena koja je preminula od teških ozljeda u bolnici. Među ubijenima je i 21-godišnji napadač, bivši učenik škole, koji je pucao iz pištolja i sačmarice, a potom počinio samoubojstvo.
Jedna od 12 ranjenih je preminula u bolnici, među ranjenima je jedna osoba u životnoj opasnosti, a petoro su teško povređeni, ali van životne opasnosti, saopštili su iz lokalne zdravstvene ustanove.
Policija i dalje provodi istragu, a motiv napada zasad nije poznat. Napadač je imao dozvolu za oružje i nije imao dosje. Prema riječima jednog oca, učenici su svjedočili ubojstvu školskih kolega, a njegov se sin spasio glumeći da je mrtav.
U šoku je cijeli Graz – građani pale svijeće ispred škole, a misa za žrtve služena je u katedrali. Psihološku pomoć zatražilo je više od 600 ljudi. Austrijski kancelar proglasio je trodnevnu žalost, a škola ostaje zatvorena.
Ranije…
Broj mrtvih u pucnjavi u Grazu popeo se na 11
Još jedna osoba umrla je nakon pucnjave u školi u austrijskom gradu Grazu u utorak te sada broj ubijenih iznosi 11, uključujući i 21-godišnjeg napadača.
Žena koja je primljena u Sveučilišnu bolnicu u Grazu umrla je od ozbiljnih ozljeda, izvijestila je austrijska novinska agencija APA, pozivajući se na bolnicu.
U prvim detaljima koji su se pojavili u srednjoj školi, otac dječaka koji je bio prisutan rekao je da je osumnjičeni namjerno pucao u učenike u učionici. Otac je rekao televiziji Puls24 da se njegov sin bacio na pod i pravio mrtav.
Rekao je da je njegovo dijete svojim očima svjedočilo ubojstvu troje svojih školskih kolega. Policija još nije izvijestila o dodatnim detaljima o žrtvama ili o preciznoj lokaciji nakon pucnjave. Dječak je pobjegao neozlijeđen, uz svoga brata.
Mediji su ranije objavili da je napadač ušao u školsku zgradu s pištoljem i sačmaricom te da je zapucao na učenike u dvjema učionicama. Jedna od njih nekoć je navodno bila učionica u kojoj je on sjedio.
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora u srijedu 11. juna 2025. godine pridružiće se regionalnoj akciji STOP GENOCIDU U GAZI – U GAZI UMIRE ČOVJEČNOST koju realizuje sa Mrežom Žena u crnom iz Beograda i italije.
Akcija počinje u 16 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Stojimo u solidarnosti uz građanke i građane Gaze u danima rata koji se, kao i svaki drugi agresorski i osvajački rat – vodi protiv života i protiv ljudskog dostojanstva.
Za slobodu, mir, solidarnost i dostojanstvo – Stop ratu u Gazi.
U Tivtu je u subotu 7. juna održan 5. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.
Karneval u Tivtu okupio je preko 600 karnevalista iz 15-tak zemalja, među kojima su bile karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, SAD-a, Italije, Grčke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije…
Manifestaciju je otvorio potpredsjednik Internacionalnog borda federacije Evropskih karnevalskih gradova (FECC), Aleksandar Cicimov. U ime organizatora učesnike i goste pozdravili su predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović i menadžer karnevala i direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić potpisao je Sporazum o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ).
Kako je saopšteno iz Ministarstva, Sporazum je potpisan u Nici u okviru Treće konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima.
Iz Ministarstva su kazali da BBNJ predstavlja prvi globalni pravno obavezujući instrument koji se bavi očuvanjem biodiverziteta na otvorenom moru.
Usvojen je, kako su podsjetili, 19. juna 2023. godine pod okriljem UN, a otvoren je za potpisivanje do septembra ove godine.
“Za cilj ima zaštitu više od 60 odsto svjetskih okeana koji se nalaze van granica nacionalnih jurisdikcija i do sada su bili gotovo neregulisani kada je riječ o očuvanju prirodnih resursa i biološke raznovrsnosti”, kaže se u saopštenju.
Boka Kotorska – foto Boka News
Dodaje se da taj dokument obuhvata četiri ključne oblasti koje zajedno čine osnovu za zaštitu i održivo upravljanje morskom biološkom raznovrsnošću u područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
Te ključne oblasti su, kako je saopšteno, morski genetski resursi i raspodjela koristi, prostorno upravljanje i morske zaštićene oblasti, procjena uticaja na životnu sredinu i izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije.
Ćulafić je istakao da, iako Crna Gora ne izlazi direktno na otvoreno more, potpisivanje i ratifikacija tog sporazuma donose višestruke koristi.
“Time Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost međunarodnim principima zaštite životne sredine i očuvanja morskog biodiverziteta, što dodatno učvršćuje njenu poziciju kao odgovorne države u procesu pristupanja Evropskoj uniji”, ocijenio je Ćulafić.
Kako je naveo, sporazum omogućava pristup međunarodnim mehanizmima za tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i transfer morskih tehnologija, što može značajno unaprijediti domaće kapacitete u oblasti morske zaštite i naučnih istraživanja.
“Učešće u ovom sporazumu otvara vrata aktivnijem uključivanju Crne Gore u globalne inicijative poput zaštite 30 odsto svjetskih mora do 2030. godine”, naveo je Ćulafić.
Norvežanin bokeljskog porijekla, 28-godišnji Damian Petković Karlsen uspješno je završio svoju biciklističku trasu Trans Balkan Race, prešavši 1.400 kilometara sa 27.500 metara uspona za sedam dana, 12 sati i jedan minut i stigavši zdravo i veselo iz Slovenije u Crnu Goru, u Boku Kotorsku, rodni kraj svoje majke. Iz Sežane je, zajedno sa ukupno 160 takmičara iz cijeloga svijeta krenuo 30. maja i 6. juna uveče stigao na cilj u Risan, gdje su ga u porodičnoj kući dočekali majka Gordana, otac Pol, baka Slavka, a za lijepo iznenađenje, tu je bila i njegova djevojka Ida iz Danske.
Rođen u Oslu 1997. godine, Damjan se rado sjeća svih ljetovanja do svoje 18. godine, kada je redovno provodio po dva mjeseca u domu kod babe i djeda u Risnu, zajedno sa majkom, ocem, stricem i sestrom. Ponosan je na svoje porijeklo- njegov pradjed sa majčine strane je profesor Ignatije Zloković, jedan od utemeljitelja Pomorskog muzeja u Kotoru. Petkovići su bili ugledni trgovci iz Risna. Kad je stigao u Risan bio je malo razočaran, jer je očekivao više mještana kao podršku, ali možda im je opravdanje to što je iste večeri održana manifestacija „Risanski makaruli“, pa je većina njih bila na Trgu „Nikola Đurković“.
-Očekivao sam više ljudi da nas pozdrave na cilju. Umorni su takmičari i znači im podrška sa strane, a kad se ima internet-stranica preko koje se može pratiti trka, to nije teško. Bilo bi lijepo da su nas dočekali. U jednoj konobi u Bosni je bilo desetine ljudi koji su nas pratili na ekranu i kada sam tamo došao, prepoznali su me, kao i ostale bicikliste. Imali smo traker sa rednim brojem radi sigurnosti, ako se nešto desi, da znaju gdje da dođe hitna pomoć, pa su nas ljudi pratili kroz sve te gradiće, objašnjava Damjan.
Trka je self supporting –tokom vožnje takmičari ne smiju primati tuđu pomoć niti smiju da pomažu kolegama, ne smije neko sa strane da im organizuje spavanje u nekom mjestu, nego treba sami da to urade, da nazovu, pitaju. Dozvoljeno im je da kupe vode, hrane.
-Znam naš jezik, pa mi to nije bilo teško, a sa ovog govornog područja bio je još jedan biciklista iz Hrvatske, drugi iz Rusije, koji živi u Srbiji, kao i nekoliko Slovenaca. Bilo je nekoliko ljudi iz Kanade, po jedan takmičar iz Južne Afrike, Koreje, Kolumbije, Amerike…kaže Damjan, koji je veče nakon što je stigao, poslije željenog odmora, zajedno sa svim ostalim takmičarima uživao u žurci na risanskoj plaži. Petkovići su ugostili i Andreasa iz Štutgarta, biciklistu koji je prenoćio u svom šatoru na ponti ispod porodične kuće. Damjan je sretan što je vreću za spavanje zamijenio udobnim krevetom, a surovu divljinu pažnjom i ljubavlju bližnjih.
Damjan sa biciklom koji je sam napravio
-Meni je sve bilo dobro. Gradovi kroz koje smo prolazili – Knin, Gospić, Mostar, slični su Risnu. Čudno mi je bilo to kada sam došao u Risan, svi su govorili: „Stigli smo na cilj!“ i otišli da spavaju u iznajmljenim kućama, na podu, a neki i na travi, dok sam ja mislio: „A ja idem da spavam u moj krevet doma“, kaže Damjan.
Nakon sedam i po dana naporne vožnje kroz izolovane planinske regije, kako je organizator Exploro.cc iz Italije najavio, “nekih od posljednjih netaknutih područja divljine u Evropi”, Damjan je ponosan što je savladao zahtjevni krški teren po ekstremnim temperaturama koje su se kretale od 3 stepena noću preko planina do 30 stepeni tokom dana u oblasti Mostara. Ovo je četvrta po redu Trans Balkan Race, a Damjan prvi put učestvuje u njoj.
-Zadovoljan sam što sam stigao na cilj 29. po redu, što nije loš plasman, s obzirom da je od ukupno 160 ljudi njih oko stotinu odustalo, a ostali su uspjeli da stignu do cilja. Nije bilo lako, ali sam bio motivisan dolaskom u Risan, znajući da me tu čekaju moji najmiliji. Bilo je dosta zahtjevno, najduža dnevna vožnja trajala je 16 sati, a spavali smo samo tri sata, a onda dođu ti problemi: boli te malo noga, zateže koljeno, bole leđa, bole ruke, kaže Damjan u razgovoru za Boka News, pokazujući nam žuljevite šake, otvrdle i neosetljive nakon dugotrajnog upravljanja kormilom.
Damjan je dnevno prelazio oko 200 kilometra starim makadamskim stazama, kao i svi drugi, spavao je vani, neki u šatorima, neki u vrećama za spavanje…Priča nam da je jedan takmičar bio u bolnici jer je pao i povrijedio nogu, ali se vratio u trku i stigao na cilj. Takmičara iz Hrvatske – sa Hvara, ugrizao je pas za nogu, a on je vozio još jedan dan, da bi potom odustao, jer mu se rana inficirala, pa je morao u bolnicu.
Okupljanje u porodičnoj kući na obali Risna
Kao dobar poznavalac istorije Risna, on je drugarima pričao o ovom mjestu, mada su mnogi prije polaska iz Sežane već istraživali i već odlučivali gdje će u Risnu da idu na piće, gdje na picu, gril, sladoled. Oni koji su odustali od trke u Mostaru, svejedno su autima došli u Risan da vide ovaj grad i da se druže sa ostalim učesnicima.
-Mnogi su pošli do Kotora, ali su se brzo vratili, jer im nije im bilo lijepo zbog saobraćajne gužve i pretrpanosti turistima. Najljepše im je bilo spavanje u apartmanu i kupanje u moru. Svi su jeli u Hipnosu, pohvalili su risansku pekaru, dobre krofne, burek, a neki su ostali više dana- jedan drug iz Njemačke je sa porodicom ostao tri dana u Morinju, a takmičar iz Kolumbije će ostati nekoliko sedmica u Boki. Svi koji su došli ovdje oduševljeni su vrhovima Durmitora i poželjeli su da sljedeći put obiđu staze po Crnoj Gori, kaže nam Damjan.
Hobi mu je recikliranje i rekonstrukcija starih bicikala u Oslu, pa je na jednom takvom biciklu „domaće izrade“ i vozio cijelu ovu trku. Ljeti voli da bere ljekovito bilje, a gljive s jeseni po šumama Norveške, s obzirom da je i po struci biolog. Prošle godine je diplomirao i uskoro očekuje zaposlenje u zvanju Ekolog za šume.
Smatra da bi mogao bolje da se organizuje biciklistički turizam starim stazama poviše Risna, da se ljudi manje voze skuterima, da manje piju pivo na plaži, a da više idu na planinarenje, voze bicikl, plivaju. Tokom vožnje kroz Crnu Goru je primjetio da ima više auta nego bicikala, dok u Itali i Francuskoj, kaže, kroz brdske staze ima više biciklista nego auta.
Damjanu se sviđa 700 km duga staza sa 16 000 m vertikalnog uspona za Trku Montenegro Mountain Madness najavljena za 4. juli od Podgorice, preko Dinarskih Alpa, kanjona i klanaca Tare i Pive do obalnih litica Jadrana, sa ciljem (opet) u Risnu. Ipak, namjerava da sa prijateljem u oktobru vozi ultra trku od Podgorice do Splita, preko 200 km na dan.
Leveika trasu prošao za četiri dana
Prvo mjesto među muškarcima osvojio je Justinas Leveika iz Litvanije, koji je trasu prošao za četiri dana, osam sati i 39 minuta, drugi je Benedek Borsos iz Mađarske, dok je treće mjesto osvojio Adam Palin, Velika Britanija https://www.instagram.com/p/DKfhPzAsxFT/?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=M2M0Y2JmOTAyOA.U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Laura Johannes iz Njemačke (ukupno 20. mjesto), a za njom su Jade Simpson-Field iz Velike Britanije i Susanna Markoff iz Finske.
Od Sežane do Risna
Ruta je bicikliste vodila kroz krševiti greben Dinarskih Alpa blizu Kvarnerskog zaliva, iz Risnjaka u Park prirode Velebit, zatim makadamskim cestama od gorja do Gospića (rodnog grada Nikole Tesle). Vozili su Nacionalnim parkom Una, zatim rutom Via Dinarica kroz Park prirode Dinara prešli su granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i spustili se u zaštićeno područje Livanjskog polja, te kroz Cincarsko gorje stigli do Parka prirode Blidinje.
Prikaz uspona i spustova na ruti Sežana-Risan
Najniža i toplija tačka rute (60 m nadmorske visine) je Mostar, odakle se ponovo vraćaju u divlje predjele. Krškom visoravni, ušli su u blatnjave šume Nacionalnog parka Sutjeska i prešli granicu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Nakon velikog uspona u rezervat prašume Perućica, pred njima se otvorio pogled na Pivsko jezero s kanjonom Pive, odakle su se popeli do Nacionalnog parka Durmitor, najviše tačke staze (1800 mnv). Seoski putevi vodili su ih kroz izazovne visoravni između Žabljaka i Kolašina, sve do Nikšića i Zaliva Boke Kotorske, drevnog Risna, koji je cilj utrke.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.
Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele.
CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila. Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani. Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine.
Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska.
Na tribini se tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”. Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti.
Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“. Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita.
Posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova. Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću, kaže se u saopštenjju Akcije za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO).
U pucnjavi u gimnaziji u Grazu ubijeno je deset osoba, među njima je i sam počinitelj, potvrdile su vlasti u Grazu.
U gimnaziji u Dreischuetzengasse ubijeno je deset osoba, uglavnom djece. Među mrtvima je i jedna odrasla osoba i učenik kojeg se sumnjiči za pokolj, rekla je gradonačelnica Graza Elke Kahr.
Prema informaciji policije, počinitelj je djelovao sam tako da za stanovništvo više ne prijeti opasnost. Pripadnici specijalne policije Cobra u međuvremenu se povlače s mjesta događaja u blizini glavnog željezničkog kolodvora u Grazu.
Ne zna se motiv počinitelja
Policija za sada ne navodi motiv počinitelja. Neki mediji javljaju da je počinitelj učenik koji se nalazio pod pritiskom zbog mobinga.
Pucnjava je započela jutros oko 10 sati u dvije prostorije gimnazije, a prvi pripadnici specijalne policije odmah su nakon dojave blokirali cijelo područje. Učenicima i roditeljima u obližnjoj dvorani pruža se psihološka pomoć.
Austrijski državni vrh, na čelu s kancelarom Christianom Stockerom, nalazi se na putu prema Grazu.
Von der Leyen: Moje misli su sa žrtvama i njihovim obiteljima
Ursula von der Leyen, predsjednika Europske komisije, reagirala je na vijest o tragediji u Grazu.
Moje misli su sa žrtvama, njihovim obiteljima i prijateljima. Škole su simboli mladosti, nade i budućnosti. Teško je podnijeti kada škole postanu mjesta smrti i nasilja, stoji među ostalim u njezinoj objavi na platformi X.
Ministar pomorstva Filip Radulović posjetio je Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje se sastao sa direktorom Nebojšom Kaljevićem. Tokom posjete, ministar Radulović je obišao Centar sigurnosti plovidbe iz kojeg se 24 časa dnevno prati kompletan pomorski saobraćaj u teritorijalnim vodama Crne Gore.
Tokom sastanka i obilaska operativnih kapaciteta, razgovarano je o stepenu spremnosti Uprave za predstojeću ljetnju sezonu, koja se tradicionalno karakteriše pojačanim intenzitetom pomorskog saobraćaja. Ministar je istakao važnost efikasne koordinacije i blagovremenog reagovanja svih nadležnih službi u cilju očuvanja sigurnosti na moru, zaštite ljudskih života i morske sredine.
Direktor Kaljević upoznao je ministra sa ključnim aktivnostima koje su već sprovedene, uključujući tehničku i kadrovsku pripremljenost, kao i unapređenja sistema nadzora i komunikacije sa pomorcima i turistima.
Ministar Radulović je izrazio zadovoljstvo visokim nivoom profesionalnosti i posvećenosti zaposlenih, te poručio da će Ministarstvo nastaviti da pruža punu podršku radu Uprave pomorske sigurnosti, sa ciljem da crnogorski akvatorijum ostane bezbjedno i uređeno pomorsko područje i tokom ljetnjih mjeseci kada se očekuje pojačan intezitet saobraćaja.
