Tanker Qendil, koji se u međunarodnim izvješćima povezuje s ruskom tzv. shadow flotom, nasukao se u nedjelju u blizini otoka Bozcaada tijekom plovidbe između luka Aliağa i Yalova. Prema navodima turskih vlasti, brod je u trenutku nasukavanja bio bez tereta, no incident je ipak pokrenuo hitnu reakciju nadležnih službi.
Directorate General of Coastal Safety potvrdila je kako su prema lokaciji odmah upućeni tegljači KURTARMA-10 i KURTARMA-16, s ciljem osiguranja broda i sprječavanja mogućeg onečišćenja mora. Tanker duljine 249 metara ostao je stabilan, a posada nije bila ugrožena.
Ovaj pomorski incident dolazi svega nekoliko tjedana nakon što je Qendil oštećen u napadu ukrajinskog drona u Sredozemnom moru. Riječ je o prvom poznatom slučaju da je Ukrajina zračnim dronovima pogodila brod iz ruske shadow flote na udaljenosti većoj od 2.000 kilometara od vlastitih granica. Prema dostupnim informacijama koje je objavila Security Service of Ukraine, napad se dogodio sredinom prosinca u međunarodnim vodama, dok je tanker plovio iz indijske luke Sikka prema ruskoj luci Ust-Luga.
Qendil plovi pod zastavom Omana i dio je flote starijih tankera s nejasnim vlasničkim strukturama i upitnim osiguranjem. Takvi brodovi koriste se za nastavak izvoza ruske nafte unatoč zapadnim sankcijama.
Zbog intenzivnih snježnih padavina saobraćaj je u nedjelju znatno otežan u većem dijelu Bosne i Hercegovine, a na više magistralnih puteva i graničnih prelaza uvedene su potpune ili djelimične obustave, posebno za teretna vozila, javlja Anadolu.
Snijeg intenzivno pada u i glavnom gradu BiH Sarajevu, te je otežano kretanje saobraćaja u pojedinim dijelovima grada.
“Zbog snijega koji intezivno pada, otežano je saobraćanje u većem dijelu naše zemlje. Posebno upozoravamo na dionice u višim planinskim predjelima”, objavio je Bosanskohercegovački automoto klub (BIHAMK).
Zbog oborenog stabla, obustavljen je saobraćaj u mjestu Kotornica, na magistralnom putu Kladanj – Živinice.
Navedeno je da je zbog snježnih padavina, na dionicama magistralnih puteva Zvornik – Tuzla (Crni Vrh), Vlasenica – Sokolac (Han Pogled), Konjic – Bradina, Travnik – Donji Vakuf (Komar) i Sarajevo – Pale (Romanija) obustavljen saobraćaj za teretna motorna vozila.
“Putnička vozila saobraćaju otežano, uz obaveznu zimsku opremu i pojačan oprez”, saopćeno je iz BIHAMK-a.
Preko planinskih prevoja Karaula, Nišići, Makljen, Mlinište, Borova Glava i Čemerno preporučuje se upotreba lanaca za teretna vozila.
Na magistralnoj cesti Jablanica – Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 tona saobraćaj i dalje obustavljen.
Zbog zimskih uslova za vožnju u Republici Hrvatskoj, na graničnom prelazu Izačić na snazi je zabrana saobraćanja za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.
“Duge su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica, Gradina, Gradiška, Brod, Orašje, Brčko i Svilaj”, objavio je BIHAMK.
Na ostalim graničnim prelazima povremeno se pojačava promet putničkih vozila, ali za sada protiče uz zadržavanja do 30 minuta.
Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima.
Posljedice ruskog napada na Kijev Foto: State Emergency Service of Ukraine / Reuters
Ukrajinske vlasti priopćile su da su noćas u ruskim zračnim napadima na Kijev i njegovu regiju poginule dvije osobe. Uzbuna za zračnu opasnost bila je oglašena u cijeloj zemlji.
Prve žrtve u ruskim napadima na Kijev ove godine
U noćnom ruskom zračnom napadu na Kijev i regiju poginulo je dvoje ljudi, rekle su ukrajinske vlasti u ponedjeljak, a izgleda da su to prve prijavljene žrtve ruskih napada na ukrajinski glavni grad ove godine.
Ukrajinska Državna služba za izvanredne situacije priopćila je da je u napadu zapaljen medicinski centar u okrugu Obolonskij u sjevernom sektoru Kijeva. Nakon što je požar ugašen, unutra je pronađeno tijelo, dodala je služba.
Jedna je žena ozlijeđena, a 25 ljudi je evakuirano, priopćila je služba putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Rusija je također napala gradove i sela diljem kijevske regije, oštetivši kuće i ključnu infrastrukturu, a u napadu je poginuo civil u okrugu Fastiv, jugozapadno od glavnoga grada, rekao je guverner regije Mikola Kalašnik na Telegramu. Mali dijelovi regije ostali su bez struje, dodao je Kalašnik.
Zasad nema komentara iz Rusije. Obje strane negiraju da su u svojim napadima ciljali civile.
Policija je saopštila da je na graničnom prelazu Debeli Brijeg kontrolisalaa državljanina Ujedinjenog Kraljevstva L.T. (44) koji je upravljao vozilom marke Land Rover, model Range Rover, britanskih registarskih oznaka.
“Detaljnom graničnom kontrolom vozila na drugoj liniji graničnih provjera, u saradnji sa službenicima Frontexa, uočene su određene nepravilnosti, zbog čega je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, vozilo privremeno oduzeto radi daljih provjera”, navodi policija.
Obilaznica oko Budve, procijenjene vrijednosti gotovo 200 miliona eura, trenutno je saobraćajno najpotrebniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, ocijenio je izvršni direktor Monteput Milan Ljiljanić.
Kako je naveo u intervjuu, riječ je o brzoj saobraćajnici na potezu Markovići – Lastva Grbaljska, čijom bi se izgradnjom značajno rasteretile saobraćajne gužve koje Budvu svake ljetnje sezone dovode do potpunog kolapsa.
„Učinili smo sve da ubrzamo procese vezane za ovu dionicu, jer su upravo u Budvi tokom turističke sezone najveće gužve u državi“, kazao je Ljiljanić.
Dvije faze gradnje
Ljiljanić je pojasnio da je prva faza tendera, koja obuhvata sve glavne građevinske radove, već raspisana i da će trajati do kraja januara. Druga faza projekta odnosiće se na instalacije i opremanje tunela, komandne centre i sistem naplate putarine.
„Plan je da tender za drugu fazu bude raspisan u prvoj godini realizacije ugovora, najkasnije početkom druge, kako bi obje faze bile završene u isto vrijeme i kako bi Crna Gora dobila potpuno funkcionalan projekat“, istakao je Ljiljanić.
On je naglasio da će završetkom bulevara Tivat – Jaz saobraćaj biti ubrzan na jednom dijelu primorja, ali da će to dodatno pogoršati zastoje u Budvi ukoliko se ne izgradi obilaznica.
Slijedi proces eksproprijacije
Paralelno sa tenderskim postupkom, Monteput je pokrenuo i elaborat eksproprijacije za ovu dionicu. U narednom periodu, kako je najavljeno, u saradnji sa Vladom biće utvrđen javni interes, nakon čega će se ući u proces eksproprijacije zemljišta.
„Tender je u toku, interesovanje kompanija je veliko i konstantno dobijamo pitanja kroz sistem javnih nabavki. Očekujemo da dobijemo kvalitetnog izvođača koji će ovaj izuzetno važan projekat realizovati u predviđenim rokovima“, poručio je Ljiljanić.
Iz Monteputa ističu da bi realizacija obilaznice oko Budve imala višestruke benefite, kako za lokalno stanovništvo, tako i za turizam i ukupnu ekonomiju zemlje, jer bi se saobraćajni pritisak u jednom od najfrekventnijih primorskih gradova značajno smanjio.
Povodom božićnih praznika neradni dani su 6, 7. i 8. januar 2026. godine, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić, i to: utorak 6. januara (Badnji dan), srijeda 7. januara (prvi dan Božića) i četvrtak 8. januara (drugi dan Božića)
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru rukovodi slučajem dron-šoua u Budvi, kazali su iz Uprave policije dodajući da su naložena vještačenja uređaja kako bi se utvrdio uzrok njihovog pada.
Navodi se da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Budva, 1. januara oko jedan sat iza ponoći obaviješteni da je prilikom izvođenja šoua sa dronovima iznad Starog grada u Budvi došlo do njihovog pada u more i na plato Lučke kapetanije.
“Uzimajući u obzir sve okolnosti, počevši od velikog broja turista, kako domaćih, tako i stranih, koji su boravili u ovom gradu, same proslave novogodišnje noći, kao i drugih događaja koji su zahtijevali angažovanje policije, službenici OB Budva su u datim okolnostima postupili po prijavi i čim su se za to stekli uslovi, izašli na lice mjesta i obezbijedili ga”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je policija sa događajem upoznala tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je ovlastio policijske službenike da započnu vršenje uviđaja.
“Na licu mjesta je utvrđeno da je došlo do oštećenja više dronova, a isto je obezbjeđivano do jutarnjih časova, po nalogu nadležnog tužioca, kada je nastavljeno vršenje uviđaja”, kaže se u saopštenju policije.
Oni su naveli da je po nalogu postupajućeg tužioca izuzet određeni tehnički materijal i uređaji, koji su proslijeđeni na odgovarajuća vještačenja radi utvrđivanja uzroka pada i nastalih oštećenja uzrokovanim za sada nepoznatim faktorom.
Navodi se da predmetom rukovodi Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje će u okviru svojih nadležnosti odrediti odgovarajuća vještačenja i naložiti policijskim službenicima dalje preduzimanje konkretnih mjera i radnji.
“Uzimajući u obzir da je riječ o specifičnim tehničkim komponentama čije vještačenje zahtijeva posebna znanja i kompetencije iz odgovarajuće struke, nakon sprovedenih detaljnih vještačenja i okončanja izviđaja, javnost će sa ishodom istrage biti blagovremeno obaviještena”, kaže se u saopštenju.
U Crnoj Gori sutra se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa umjerenom do jakom kišom u većem dijelu države, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na području cijele zemlje na snazi će biti crveni meteoalarm.
„U južnim oblastima biće uslova za pojavu grmljavine. U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć je snijeg ili susnježica. Mjestimično se očekuju velike količine padavina. Vjetar umjeren do jak, ponegdje i veoma jak, uglavnom južni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 14, a najviša dnevna od 5 do 16 stepeni“, navodi se u saopštenju.
U Podgorici će biti oblačno i kišovito, uz uslove za povremene pljuskove i grmljavinu.
„Vjetar umjeren do jak, pretežno južni. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, a najviša dnevna oko 14 stepeni“, piše u saopštenju.
Preduzeće D.O.O „Čistoća“ Herceg Novi poslovalo je stabilno i uspješno u prošloj godini ostvarujući pozitivne rezultate i unapređujući kvalitet komunalnih usluga na teritoriji opštine. Kroz odgovorno upravljanje i realizaciju značajnih projekata, Društvo je dalo vidljiv doprinos očuvanju životne sredine i unapređenju komunalne infrastrukture grada.
Tokom 2025. godine Društvo je formiralo komisiju zaduženu za obilazak teritorije opštine Herceg Novi u cilju identifikacije nelegalnih odlagališta otpada.
Tom prilikom evidentirano je ukupno 13 nelegalnih deponija, uglavnom na periferiji grada i u seoskim područjima, uz lokalne puteve, rijeke i potoke, na napuštenim gradilištima, u zaleđu opštine, kao i na plažama te javnim i privatnim površinama. U narednom periodu planirano je uklanjanje svih nelegalnih deponija kojima je moguće bezbjedno pristupiti.
Čistoća Herceg Novi
Na privremenom odlagalištu komunalnog otpada „Tisove grede“ tokom marta 2025. godine sprovedene su redovne mjere deratizacije i dezinsekcije, a u skladu sa zakonskim obavezama izrađen je i Plan mjera zaštite od požara. Mehanizacija Društva je tokom cijele godine redovno održavana, dok su u novembru postavljene četiri solarne kamere radi unapređenja nadzora i bezbjednosti prostora. Takođe, u julu je izvršena sanacija pristupnog puta ka odlagalištu, a zasipanje otpada inertnim materijalom obavlja se svakodnevno, u skladu sa propisima.
Posebno se izdvaja realizacija projekta kroz saradnju sa Eko fondom „Implementacija sistema selektivnog prikupljanja otpada iz hotelskih i ugostiteljskih objekata na teritoriji opštine Herceg Novi“, sprovedenog tokom 2025. godine.
Tisova greda – Foto Čistoća Herceg Novi
U okviru ovog projekta ugostiteljskim objektima u priobalnom dijelu opštine besplatno su dodijeljene plastične kante namijenjene selektivnom odvajanju otpada, čime je omogućena primarna selekcija otpada već na mjestu nastanka i postavljen temelj za efikasniji i održiviji sistem upravljanja otpadom.
U skladu sa razvojnim potrebama i raspoloživim kapacitetima Društva, u narednoj godini planirana je nabavka dodatnih specijalizovanih vozila za obavljanje komunalne djelatnosti, čime će se zamijeniti dotrajala mehanizacija i dodatno unaprijediti nivo čistoće u gradu. Takođe, u planu je i nabavka profesionalne mobilne drobilice za usitnjavanje različitih vrsta materijala, uključujući kabasti, komunalni otpad, građevinski otpad, gume, lake metale i druge voluminozne frakcije. Uvođenjem ovog sistema značajno će se smanjiti broj transportnih tura abrol kontejnerima, što će direktno uticati na smanjenje operativnih troškova i produženje životnog vijeka postojećih kapaciteta privremenog odlagališta.
Aviopovezanost je jedan od ključnih elemenata planiranja turističkog razvoja, saopštila je ministar turizma Simonida Kordić i najavila da je za ovu godinu planiran rast broja aviolinija i veća povezanost crnogorskih aerodroma sa drugim destinacijama.
„Jako je bitno da je za ovu godinu planiran povećani broj letova, odnosno aviolinija i da će Podgorica i Tivat, kao naša dva aerodroma, imati veći broj destinacija sa kojima će biti direktno povezani“, rekla je Kordić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je dodala da će od marta Wizz Air imati bazu u Podgorici, što je izuzetno važno.
„Imaćemo 14 linija više preko te konekcije. Uz to, kroz mrežu Wizz Aira mi obavljamo vrlo veliki i značajan dio propagandnih aktivnosti, jer na taj način postajemo destinacija koja se pozicionira na tržištima koja su vezana za Wizz Air“, kazala je Kordić.
Ona je podsjetila da su geopolitičke nestabilnosti, poput sukoba na Bliskom istoku, često bile ograničavajući faktor u sektoru turizma. Taj sukob je, prema njenim riječima, u jednom trenutku ugrozio aviopovezanost Crne Gore sa Izraelom, kao i povratak izraelskih turista.
„Na kraju smo, dobrim odnosom Ministarstva i Vlade i vrlo intenzivnim aktivnostima, uspjeli da doprinesemo da se avioveza sa Tel Avivom nastavi. Sa druge strane, gdje god smo uspjeli da uspostavimo direktne aviokonekcije, obavezno vidimo rezultate i vidimo ih odmah“, rekla je Kordić.
Ona je dodala da turisti koji planiraju kratke boravke predstavljaju veoma važnu kategoriju za turizam.
„To je trend u savremenom turizmu – da se boravi kraće na više mjesta. Lakše je imati situaciju gdje neko dođe i bude 15 dana kod nas, ali sve je manje toga. Svjetski globalni trend su kratki boravci ili produženi vikendi, ili više kratkih boravaka u okviru jednog godišnjeg odmora“, objasnila je Kordić.
Simonida Kordić – foto Vlada CG
Ona smatra da su saradnja sa Wizz Airom i aviokonekcije koje ta kompanija nudi, veoma povoljne za kategoriju turista koji žele da provedu kraće vrijeme u Crnoj Gori.
„To je vrlo bitan trend koji mijenja fizionomiju turističke privrede“, rekla je Kordić i dodala da je početkom prošle godine sa kolegama iz Bugarske i Italije pokrenut projekat koji predviđa plasiranje ponude zemlja jugoistočne Evrope kao jedinstvenog turističkog prostora, namijenjenog prevashodno udaljenim tržištima Azije, Dalekog istoka i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Ona je kazala da turisti sa udaljenih područja vole da posjete veći broj zemalja u jednom mahu.
„Na taj način bi se ostvarila efektivnija i povoljnija propagandna aktivnost, a izašlo bi se u susret turistima koji svakako žele da posjete region. Boljim povezivanjem naših privreda umnožavaju se pozitivni efekti projekta“, saopštila je Kordić.
Ona je dodala da su na forumima u vezi tog koncepta, održanim u Italiji i Crnoj Gori, zemlje regiona pokazale veliko interesovanje, što je način da se otvore vrata i privredi, ali i novim emitivnim tržištima.
Kordić smatra da je prošla godina bila veoma uspješna za crnogorski turizam, uprkos brojnim izazovima, ne samo u Crnoj Gori, već i globalno. Turizam je, prema njenim riječima, osjetljiva grana privrede na koju utiču turbulencije koje nijesu nužno vezane za domaći teren, već i previranja na emitivnim tržištima.
„Upravo zato smo preduzeli čitav niz aktivnosti koje su bile usmjerene ka tome da se produži turistička sezona, smanje efekti sezonalnosti i proširi broj emitivnih tržišta“, kazala je Kordić.
Ona je podsjetila da je Crna Gora opterećena jasnom i grubo ograničenom sezonalnošću, što znači da se najveći dio turističke aktivnosti dešava u kratkom vremenskom periodu od dva do tri mjeseca ljeti i jednom zimi.
„Prošla godina pokazala je da smo na dobrom putu da se taj efekat umanji. Predsezona i postsezona su bile izvanredne i pokazale da smo raznim novim sadržajima s jedne strane, i tretiranjem Crne Gore kao jedinstvenog turističkog područja, sa druge, omogućili turistima više zanimljivih sadržaja, te produženje boravka u mjesecima koji nijesu tradicionalno turistički“, saopštila je Kordić.
To su, prema njenim riječima, potvrdili i konkretni rezultati, koji pokazuju da je u postsezoni u odnosu na 2019. godinu ostvaren 23,46 odsto veći broj dolazaka turista, te oko 46 odsto više noćenja. Ukupni prihod iz turizma prošle godine je iznosio 1,32 milijarde eura, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, a 30 odsto više nego rekordne 2019.
„U prvom kvartalu prošle godine rast je u odnosu na 2019. bio preko 80 odsto i, prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), bili smo šesti na svijetu po prihodima iz turizma. To su parametri koji pokazuju da se turizam mora tretirati kao industrija koja ima izazove, ali se oni mogu ublažiti određenim mjerama kojima se produžava trajanje sezona“, navela je Kordić.
Ona je dodala da ograničenje intenziteta turističkog prometa na mali broj emitivnih tržišta, s jedne strane, ima dobru stranu.
„To su tržišta koje nas dobro poznaju i koje mi dobro poznajemo, tako da tu postoji jedan tradicionalan dobar odnos koji treba njegovati. S druge strane, proširenjem broja emitivnih tržišta, smanjujemo eventualne negativne efekte koje se mogu osjećati kada dođe do različitih izazova, poput ratnih sukoba. Svi znamo koliko su sukobi u Ukrajini, nažalost, negativno uticali na naš turistički promet“, podsjetila je Kordić.
Crna Gora je, prema njenim riječima, ove godine registrovala značajan rast turista sa netradicionalnih emitivnih tržišta, poput SAD-a, Kine, Izraela, Azerbejdžana i Bliskog istoka.
Kordić smatra da se Crna Gora, na taj način, pozicionira na tržištima koja imaju veliki emitivni potencijal, a ujedno izbjegava tradicionalne i klasične rizike turističkog poslovanja.
„Budno smo pratili sezonu. Podaci jasno pokazuju da je broj turista 3,6 ili 3,7 odsto veći nego 2024. godine. To pokazuju prihodi od 1,32 milijarde eura u u prvih deset meseci prošle godine“, navela je Kordić.
Ona smatra da su novi turistički sadržaji neophodni da bi se odgovorilo na impuls sa terena, jer ono što se smatralo luksuznim turizmom prije 20 ili 30 godina, danas se bitno promijenilo.
„Crna Gora treba da teži kvalitetnoj turističkoj ponudi. Mi smo premali da bismo mogli da se baziramo na masovni turizam, a da bismo imali adekvatne efekte bitno je da naša ponuda bude na nivou koju očekuje turista koji ovdje dolazi“, objasnila je Kordić.
Ona je podsjetila da se interesovanja turista menjaju, pa je pored tradicionalnih, primjetna sve veća zainteresovanost za aktivni turizam, ekološki ili gastro turizam.
„U tom smislu vidimo sve veću posjećenost sjevernog regiona. Tako su prošle godine mjesta poput Plužina imala apsolutno rekordnu sezonu“, kazala je Kordić i dodala da postoji set mjera kojima podstiču seoski, gastro i drugi, manje zastupljeni, vidovi turizma.
Ona je navela da se broj seoskih domaćinstava upetostručio u odnosu na 2019. godinu, što znači da privreda prepoznaje šansu za kvalitetno poslovanje u turizmu.
„Mi pomažemo stvaranju ponude koja odgovara onome što tržište traži. Mi stvaramo legislativne okvire da se mogu realizovati privredne aktivnosti koje su inovativne ili možda nijesu prepoznate u normativnom sistemu. S druge strane, imamo setove mjera kojima podstićemo privredu da radi ono što joj je posao“, rekla je Kordić.
Ona je dodala da vjeruje da Crna Gora ima ozbiljnu šansu u MICE ili kongresnom turizmu.
„Tu postoji ozbiljna šansa privrede za razvoj sadržaja koji bi bili usmjereni na aktivnosti koje se tradicionalno ne dešavaju u julu ili avgustu, nego u oktobru, novembru ili martu, aprilu, odnosno nekim mjesecima koji su mnogo manje intenzivni.“, saopštila je Kordić.
Geografska pozicija i povezanost, prema njenim riječima, otvaraju dodatne prostore da privreda može to da realizuje i efektuira.
„Stvara se ambijent u kojem je Crna Gora dobro plasirana i prepoznata kao destinacija koja je zanimljiva, lijepa i kvalitetna, ali u kojoj postoji i institucionalna dobra volja i predusretljivost da se otvore vrata i za nove oblike turizma“, navela je Kordić.
Crna Gora je prošle godine, kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost, osvarila značajan uspjeh u WTO, a Kordić je izabrana za predsjednika Komisije za Evropu.
„Time je Crna Gora zauzela do sada najvišu poziciju na multilateralnom nivou u oblasti turizma. To je jedna izuzetno velika šansa za nas da utičemo na kreiranje, prije svega evropskih, ali i svjetskih politika u turizmu i naravno veliki prostor za dalju saradnju na političkom, institucionalnom, ali i privrednom nivou“, objasnila je Kordić.
Ona je dodala da mandat traje dvije godine i da je Crna Gora time dobila veliko povjerenje.
„Mi smo mala zemlja, ali je važno da aktivnostima i odnosom dobro prezentujemo ono što su vrline Crne Gore, od njenog kulturnog nasljeđa, prirodne ljepote do gastronomije. Naravno vrlo je bitno da se to na institucionalnom nivou adekvatno realizuje i na kraju efektuira u privredi“, poručila je Kordić.
Ona je podsjetila da je za ovu godinu planirana izrada nove strategije razvoja turizma, koja treba da obuhvati desetogodišnji period.
„Jako je važno strateško pozicioniranje i plasiranje Crne Gore na globalnoj turističkoj sceni. Kada govorim o globalnoj turističkoj sceni, ne govorim to da bi predstavila disproporcionalnu našu ulogu u svijetu, već je turizam takva privreda koja je međusobno vrlo intenzivno povezana i zaista deluje globalno“, rekla je Kordić.
Ona smtra da je važno da se Crna Gora razvija jedan turistički paket, jedan turistički region, odnosno jedan turistički proizvod.
Kordić je podsjetila da Crna Gora, u turističkom smislu, ima izuzetno razvijen južni dio i djelimično razvijen sjeverni, dok u centralnom praktično nema kapitalizacije.
„Tretmanom države kao zaokruženog turističkog prostora treba da se intenzivira i podstiče investiranje u sjeverni i centralni region, obezbijedi njihovo infrastrukturno povezivanje, nakon čega se mogu kapitalizovati prednosti Crne Gore, a to je njena veličina, koja dozvoljava da u kratkom vremenskom periodu turisti ostvare vrlo različita i oplemenjujuća turistička iskustva“, objasnila je Kordić.
Ona je podsjetila da se među prednostima često navode mogućnost skijanja i kupanja u istom danu, ali i različitih kulturoloških i gastronomskih koncepata.
„Činjenica je da imamo dvije klimatske zone na malom prostoru i da su to dosta unikatne pozicije, koje nema baš svaka država. Da bismo to mogli zaista i u punom kapacitetu da iskoristimo, moramo imati ujednačeno razvijen i povezan čitav prostor“, objasnila je Kordić.
Ona smatra da Crna Gora nema fizičke kapacitete da bi se mogla opredijeliti za masovni turizam, ali da ga ne treba isključiti.
„Uvijek će biti prostora koji će biti privlačniji turistima koji više vole gužvu, ali konceptualno bitno je da postavimo Crnu Goru na ukupnoj ljestvici na mjesto kvalitetnog turizma. To ne znači nužno luksuzni turizam. On to može biti, ali da je nekakav univerzalni prosjek u smislu turističkih zvjezdica – četiri ili pet“, rekla je Kordić.
Ona je dodala da se Crna Gora već kreće u tom smijeru, ali da za to nije dovoljno da se razviju samo hoteli, već i drugi sadržaji koji gravitiraju tom prostoru.
„Crna Gora treba da se pozicionira kao prostor koji će biti ujednačeno razvijen, ne samo zato što je to lijepa socijalna poruka, već zato što ima ekonomskog smisla. Imamo kapacitete i potencijale koje je potrebno razviti da bi imači koristi od njih. Dakle, to je nekakav desetogodišnji koncept za razvoj Crne Gore“, zaključila je Kordić.
