16 C
Kotor

Slušaj online radio

Filmska umjetnost u službi zaštite baštine – nebriga društvene zajednice i institucija zaduženih za očuvanje baštine

Filmska umjetnost u službi zaštite baštine – nebriga društvene zajednice i institucija zaduženih za očuvanje baštine
Palata Ivelića- foto M.D.P.

Čitav Festival etnološkog filma je određena vrsta vapaja, krika, urlika, molbe, poziva da se nešto učini – Risan je prebogat nasljeđem i prezapušten unutar tog nasljeđa, ističe reditelj Vladimir Perović



Zadužbina Ljubatovića- Dom za uboge i slijepe, Dom kulture i Palata Ivelića u Risnu našli su se “na tapetu” programa Festivala etnološkog filma u Risnu. Kako i ne bi – dovoljan je samo pogled na pročelje zapuštene Palate Ivelić, u čijoj se scenografiji održavaju program Festivala, a ispod čijih klimavih zidina se okuplja brojna publika svih generacija, pa bi i malo dijete shvatilo da domaćin ne brine o građevini predaka i ne misli na budućnost. Letimičan pogled u unutrašnjost daje uvid u katastrofalno stanje u kojem se palata nalazi.

U pitanju je nebriga društvene zajednice, Opštine Kotor, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i drugih ustaniva i  institucija sistema, zaduženih za očuvanje baštine.

Festival etnološkog filma je u organizaciji tima NVO Medaur pokrenuo ključna pitanja obnove bogatog kulturno-istorijskog naslijeđa Risna.

Društvena zapuštenost – briga festivalskih entuzijasta

Palata Ivelića- foto M.D.P.

U sklopu aktivnosti FEF-a do Palate Ivelića su dovedeni stručnjaci- konzervatori, arhitekte, koji su se uvjerili u decenijsku zapuštenost ovog spomenika kulture,  čije kameno tkivo vidljivo razara korijenje bršljena, a stabla smokava polako osvajaju njegovu unutrašnjost.

U tom smislu održani su predavanje i ko-kreativna radionica mladih arhitektica- Nataše Janković i Bojane Kokotović, koje su promišljale o temi obnove bivšeg Doma za uboge i slijepe/Zadužbine Ljubatovića.

-Ono što smo takođe odradili, a smatramo vrijednim, je to što smo okupili  konzervatore, arhitekte, ljude iz struke iz privatnog sektora, njih desetoro  koji su održali zatvorenu radionicu, na kojoj su obradili  tri prijedloga koia su se učinili najhitnijim. Jedan se tiče neophodnosti za procesom mapiranja kulturnih dobara, jednog cijelog pejzažnog stanja, šta sve treba zbrinuti, šta sve treba obnoviti, šta sve treba revitalizirati, kaže Iva Malešević iz organizacionog tima FEF-a.

Palata Ivelića- foto M.D.P.

Drugi proces, dodaje Iva, bio bi jedan dugoročan rad na obnovi, rekonstrukciju, adaptaciji Palate Ivelić u prostor jednog Muzeja Risna.  Briga o jednom takvom kulturnom dobru je i opštinski i državni posao,  a sa Festivala iskazuju brigu, upućuju apel, u namjeri da zainteresuju sve aktere koji su zaduženi za proces obnove za to, a ima ih dosta.

Smeće unutar palate – Palata Ivelića- foto M.D.P.

-Treća stvar je vezana za prostornu rekonstrukciju, adaptaciju Doma kulture, da on postane mjesto u kome može da se desi jedna građanska i kulturna aktivacija, poručuje Malešević.

Ove godine skupila se ekipa fantastičnih mladih ljudi: Radovan-Raša Ognjenović, Iva Malešević, Jelena Čečur, koji su uz filmske projekcije organizovali  veliki panel sa stručnjacima koji se bave revitalizacijom, obnovom arhitektonsko-urbanističkog nasljedja, zaštitom i konzervacijom.

Ruševine palate porodice Ivelić u Risnu

-Čitav festival je određena vrsta vapaja, krika, urlika, molbe, poziva da se nešto učini – Risan je prebogat nasljeđem i prezapušten unutar tog nasljeđa. Na nadležnima je da nešto urade, krećemo od opštine, pa idemo dalje, poručuje doajen dokumentarnog filma Vlado Perović, reditelj, selektor i osnivač Festivala etnološkog filma u Risnu.

Nadamo se da će ove aktivnosti imati odjeka, kao što ga ima i kvalitet Festivala, te da će naići na praktičnu podršku državnih ustanova i institucija sistema.

/M.D.P./

Rusija dronovima napala Kijev, a Ukrajina naftovod Družba

0
Rusija dronovima napala Kijev, a Ukrajina naftovod Družba
Ruski napad dronovima na Kijev – Foto: Thomas Peter / REUTERS

Rusija je noćas izvela napad na Kijev, pri čemu su ostaci srušenih dronova izazvali požar na krovu 16-katne stambene zgrade. Svjedoci su čuli niz eksplozija koje su zatresle grad, a za veći dio odgovorne su aktivnosti protuzračne obrane.

Ruski zračni napadi bili su jutros i na zapadnu Ukrajinu, blizu granice s Poljskom, zbog čega su aktivirani poljski i saveznički zrakoplovi kako bi se osigurao poljski zračni prostor.

Ukrajina: Napali smo naftovod Družba u ruskoj regiji Brjansku

Hrvatska – Pomorska policija najviše postupala zbog nepropisnog glisiranja

0
Hrvatska – Pomorska policija najviše postupala zbog nepropisnog glisiranja
Jadran glisiranje – Foto Božidar Vukičević/HANZA

Od početka juna do kraja avgusta u hrvatskim obalnim županijama pomorska policija zabilježila je 2479 prekršaja, što je gotovo 250 više u odnosu na isto razdoblje lani. Najviše je bilo nepropisnog glisiranja, a statistika pokazuje da u kršenju propisa na moru prednjače stranci.

U ljetnim mjesecima 2025. prekršajno je prijavljeno ukupno 2338 osoba, dok ih je godinu ranije bilo 2152. Od ukupnog broja prijavljenih ove godine, 694 su hrvatski državljani, a 1644 stranci. Lani je broj domaćih prijavljenih bio nešto niži (587), a stranih gotovo jednak (1.565).

Geografski gledano, najviše prijavljenih evidentirano je na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske (656), a zatim primorsko-goranske (519). Lani je, pak, primorsko-goranska policija imala najveći broj prijava (571), dok je splitsko-dalmatinska zabilježila njih 445.

Glisiranje i dalje najveći problem

Od ukupno 2479 prekršaja zabilježenih u tri ljetna mjeseca, njih čak 1998 (80,6 posto) odnosi se na pomorske prekršaje. Najzastupljeniji je prekršaj nepropisnog glisiranja, koji je sam činio više od polovice svih prijavljenih slučajeva. Policija je evidentirala 1384 takva prekršaja, što je 55,8 posto ukupnog broja.

Za usporedbu, prošle godine zabilčježeno je 1366 slučajeva glisiranja, odnosno 61 posto svih prekršaja. Riječ je o vožnji motornim brodicama ili jahtama velikom brzinom na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale, čime se ugrožava sigurnost kupača i drugih sudionika u pomorskom prometu. Najmanja kazna za ovakav prekršaj je 400 eura, dok maksimalna može dosegnuti čak 6636 eura.

Drugi po učestalosti su tzv. ostali pomorski prekršaji poput prekrcaja putnika ili tereta, neposjedovanje propisanih dokumenata ili nepropisno sidrenje. Ove godine ih je bilo 446, što čini gotovo 18 posto ukupnog broja, a lani ih je evidentirano 272.

Uz pomorske prekršaje, pomorska policija evidentira i prekršaje iz svoje primarne nadležnosti. Tako je tijekom ljeta 2025. godine zabilježeno 462 takva slučaja, što je 18,6 posto ukupnog broja. Prošle godine bilo ih je 444, odnosno gotovo isti udio.

Riječ je o prekršajima koji se odnose na Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o osiguranju, Zakon o strancima i druge propise.

Policija: Naš posao nije samo kažnjavanje

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) naglašavaju da je primarna uloga pomorske policije nadzor i zaštita državne granice na moru, odnosno vanjske granice Europske unije.

Za pojedine prekršaje vezane uz sigurnost plovidbe ili ribarstvo policija ima posebna ovlaštenja koja im dodjeljuju resorna ministarstva.

Podsjećaju i da o sigurnosti na moru brinu i druga nadležna tijela, poput lučkih kapetanija, ribarske inspekcije, carinske uprave, obalne straže i državnog inspektorata. Policija tako nema potpuni uvid u sve prekršaje i kazne, već samo u svoj dio djelovanja.

Na pitanje o naplaćenim novčanim iznosima, iz MUP-a odgovaraju kako ne vode evidenciju o prihodima od kazni. Također, ne postoji detaljna statistika o spolu počinitelja, broju maloljetnih osoba, recidivistima ili slučajevima u kojima su izrečene najviše kazne.

Kako bi se povećala učinkovitost nadzora, policija svakodnevno provodi analizu rizika i planira aktivnosti na temelju operativnog područja. U tome im pomažu i tehnički sustavi za nadzor mora, koji omogućuju bržu reakciju i bolju kontrolu pomorskog prometa.

Dogovorili se Primorac i Jadran: Janović dvije godine na Škveru

0
Dogovorili se Primorac i Jadran: Janović dvije godine na Škveru
Janović – Foto: VPSCG

Mladi crnogorski vaterpolista Srđan Janović naredne dvije sezone igraće za Jadran M:tel.

To je epilog dogovora Novljana i Janovićevog matičnog kluba Primorca nakon što je postalo jasno da sin legendarnog asa Nikole Janovića želi da karijeru nastavi na Škveru.

Bilo je tu pravnih peripetija, dileme da li Janović mora da potpiše profesionalni ugovor sa Primorcem ili može nesmetano da promijeni klub, na kraju su se dva kluba dogovorila.

Nađeno je kompromirno rješenje i zaustavljena nova bura u crnogorskom vaterpolu.

Janović je prvo sa Primorcem potpisao ugovor na tri godine, a vicešampion Crne Gore ga je potom proslijedio Jadranu na neku vrstu dvogodišnje pozajmice. I već je zadužio opremu aktuelnog prvaka s kojim je otputovao u Beograd na turnir “Vlaho Bato Orlić”.

U ugovoru Janovića i Primorca stoji da je mladi vaterpolista obavezan da treću i posljednju godinu ugovora odigra u kapici Primorca. Mada ni to ne mora da se desi ako se u međuvremenu pojavi neki klub (može to, naravno, biti i Jadran) koji bi u ljeto 2027. Kotoranima platio obeštećenje i angažovao Srđana…

Janović je 2024. izabran za najboljeg mladog sportistu Crne Gore. Te godine je sa Primorcem postao prvak Crne Gore, kasnije je osvojio i Kup, a odličan nastup je imao i sa mlađim selekcijama Crne Gore.

Tako je sa U18 osvojio bronzu na Mundijalu u Argentini, potom i srebro sa U19 na Evropskom prvenstvu na kojem je proglašen za najboljeg igrača.

Početkom ove godine je debitovao za A selekciju na kvalifikacionom turniru za Svjetski kupu u Rumuniji, ali je igrao sve manje za Primorac…

Sada je došlo do rastanka, makar na 24 mjeseca…

Tijelo Kanađanina dvije godine bilo u hladnjači KBC-a u Kotoru

0
Tijelo Kanađanina dvije godine bilo u hladnjači KBC-a u Kotoru
Bolnica Kotor foto Boka News

Kanadski državljanin David Barry Newell (1947. godište) iz Sidneja, koji je preminuo 29. avgusta 2023. godine u Kliničko-bolničkom centru u Kotoru sahranjen je tek 2. septembra ove godine, i to tek nakon što se bolnička hladnjača pokvarila zbog čega je prijetila opasnost pojave zaraze, piše današnja Pobjeda.

Tijelo preminulog koje je bilo u fazi „pucanja“ u posljednjem času premješteno je i odvezeno u Tivat gdje je sahranjen u tamošnjoj grupnoj grobnici jer u takvoj grobnici u Kotoru nije bilo mjesta.

Kako Pobjeda saznaje, kanadski državljanin je bio pacijent u KBC Kotor, a nakon njegove smrti nastao je problem jer ga se porodica odrekla i odbili su da preuzmu tijelo i obave sahranu. Navodno direktor KBC Kotor je svakog mjeseca pisao raznim institucijama kako bi riješio taj slučaj, ali odgovora nije bilo.

Sagovornik Pobjede kaže da je nakon kvara bilo izvjesno da bi tijelo u hladnjači, koja ne funkcioniše, mogao dovesti do katastrofalnih posljedica u kotorskoj bolnici u smislu pojave i širenja zaraze. Situacija je bila alarmantna i moralo se brzo reagovati, a prema saznanjima Pobjede problem je riješen tako što je na kraju kanadski državljanin sahranjen u Tivtu.

Pobjeda nije mogla dobiti više informacija o tom slučaju, a u narednim danima tražiće odgovore od nadležnih institucija, KBC-Kotor, Ministarstva socijalnog staranja i Centra za socijalni rad.

/.K./

HSF – Razvojem publike do kulturološkog čuda

0

Hercegnovski strip festival (HSF) svojim 19. izdanjem još jednom potvrđuje da se do evropskog i svjetskog vrha dolazi zahvaljujući posvećenom razvoju publike. Već gotovo dvije decenije pažnja organizatora usmjerena je na njegovanje strip publike, sa posebnim akcentom na one najmlađe, a to usmjerenje jasno je i u ovogodišnjem programu – kroz crtanje za fanove i radionice, HSF će o devetoj umjetnosti učiti djecu i mlade iz Herceg Novog, Tivta, Kotora i Cetinja.

Ono što je počelo kao entuzijastična inicijativa grupe novskih zaljubljenika u devetu umjetnost, preraslo je u „kulturološko čudo“ (Boo Cook) koje okuplja najznačajnije svjetske crtače, ali i u školu strip pismenosti – mjesto za stvaranje novih generacija mladih čitalaca i autora koji strip doživljavaju kao savremeni, živ i angažovan umjetnički izraz.

Posebnu pažnju uvijek privlače sesije na kojima majstori stripa crtaju za fanove, a prva je održana juče na centralnom novskom trgu. Na svoj crtež čekali su posjetioci svih generacija, među kojima veliki broj djece i mladih. Prisutni su sa pažnjom pratili vješte ruke umjetnika i proces nastajanja radova koji će popuniti lične kolekcije, zidove i albume ljubitelja stripa, ostajući trajna i dragocjena uspomena na druženje sa autorima.

„Bilo je veliko iznenađenje vidjeti dugačak red ljudi koji su danas čekali na mene, a koji su većinom veliki obožavatelji“, podijelio je svoje utiske nakon današnjeg crtanja za fanove jedan od najvećih svjetskih crtačkih imena i najznačaniji argentinski strip umjetnik, Eduardo Riso (Eduardo Risso).

HSF 2025. – Eko akcija foto Vuk Ilić

Kako je naveo, u Herceg Novom se osjeća ljepše nego što je mogao očekivati: „Grad je sjajan, sa svake strane divni vidici, a ljudi su veoma topli, tako da zaista uživam u ovim danima“.

Riso je ocijenio da je današnja strip scena veoma živa: „Mnogo je otvorenih vrata, kinematografija su jedna od njih, kao i streaming platforme i video igrice, postoji dosta načina na koje mladi mogu ući u svijet stripa.“

Nakon radionice u Osnovnoj školi „Dašo Pavičić“, juče su edukativni programi održani i u coworking prostoru „Kolektiv Novi“ i Gradskoj biblioteci i čitaonici, uz sve veći broj polaznika – osnovaca zainteresovanih da otkrivaju i stvaraju svijet stripa.

Radionicu u „Kolektivu Novi“ vodio je svestrani holandski umjetnik Juri Landman (Yuri Landman), koji je djecu poveo u svijet mašte kroz izradu maski od papirnih kesa – jednostavan materijal pretvoren je u umjetničku igru, po uzoru na legendarne radove Saula Štajnberga. Landman je i svjetski poznat pronalazač eksperimentalih muzičkih instrumenata, što je takođe bila jedna od tema radionice ovog umjetnika, koji je prvi put u Herceg Novom i na festivalu.

„Osim crtanja stripova, bavim se izumima muzičkih instrumenata, što u ovom momentu zapravo moj glavni posao. Napravio sam verziju kalimbe, afričkog instrumenta koji je veoma melodičan, a lako se može napraviti. Na ovoj radionici djeca mogu osmisliti i nacrtati neko čudovište, a onda ćemo to pretvoriti u muzički instrument“, objasnio je Landman.

O stripu i ilustraciji najmlađe je juče u prostorijama Gradske biblioteke i čitaonice učio i Srđan Stamenković Srle, poznati karikaturista i ilustrator, koji vodi jednu od najjačih škola crtanja za djecu i mlade u regionu.

Tokom trajanja današnjeg crtanja za fanove i berze stripa, na Trgu Nikole Đurkovića organizovana je i eko akcija  „Strip junaci protiv zagađenja mora“, u saradnji HSF-a sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

U popodnevnim časovima, publici su predstavljena nova izdanja strip scene jugoslovenskog prostora i strip izdavaštvo u Crnoj Gori, u Lazarevom vrtu i crkvi Svetog Jeronima.

Artan Lili i 16OSAM23 na punoj Forte mare

Jučerašnji program 19. HSF zaokružen je nastupima bendova Artan Lili i 16osam23 na Forte mare. Žestok zvuk, autentični nastupi i eksplozivna energija oba benda osvojili su publiku koja je druge veče zaredom ispunila novsku tvrđavu.

Jedan je od najpoznatijih postjugoslavenskih rok sastava, noise-pop bend Artan Lili je na novskom festivalu stripa treći put i doživljaj je uvijek odličan, a muzički program nikad bolji, kazao je frontmen Bojan Slačala.

 „Mislim da je svijet super heroja, odnosno ličnosti za koje se vežemo čitanjem stripova u stvari ključan za svaku generaciju, i za svako mjesto na svijetu. Vrlo je važna ta identifikacija sa herojima, sa ljudima koji su na pravoj strani“, poručio je Slačala govoreći o značaju stripa.

Jedan od dizajnera vizuelnog identiteta 19. HSF-a i vokal alternativnog rok sastava 16osam23, Vuk Popadić nije krio zadovoljstvo što je ponovo na festivalu: „Publika je super, Herceg Novi je svake godine sve bolji, ljestvica i ne znam koliko više može da se podigne ali očigledno da momci iz organizacije to rade iz godine u godinu“.

Forte mare (foto Vuk Ilić)

Program 19. HSF-a danas se seli na Škver, gdje će u 11 časova početi radionica crtanja stripova i ilustracija u trofejnoj sali PVK „Jadran“, kao i crtanje za fanove i berzom stripa u resto-baru „Jadran“.

U trofejnoj sali će od 13 časova biti obilježeno 100 godina od rođenja Mikija Munstera, a potom predstavljeni scenaristkinja Džoan Starer (Joanne Starrer) i majstori stripa koji su specijalni gosti festivala.

Muzički program donosi vinyl žurku sa DJ MadraZ i koncert sastava Pips, Chips & Videoclips od 21 čas na Forte mare.

Kompletan program naći ćete na: https://stripfestival.me/

Vruće i sunčano, do 34 stepena

0
Vruće i sunčano, do 34 stepena
Prčanj – Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori će u nedjelju 7. septembra biti pretežno sunčano i toplo, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za ahidrometeorologiju i seizmologiju ZHMS.

Ujutru, na sjeveru, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, a u popodnevnim satima tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinama.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugu ponegdje umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha 8 do 21, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.

Temperatura mora 25 stepni.

Ponedjeljak, 08.09.2025.
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru, tokom jutra, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. U popodnevnim satima tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 21, a najviša dnevna od 22 do 33 stepena.

Otkriven uzrok nesreće uspinjače u Lisabonu

0
Otkriven uzrok nesreće uspinjače u Lisabonu
Lisabon

LISABON – U smrtonosnoj nesreći lisabonske uspinjače Gloria puknuo je kabel koji je povezivao dvije kabine, unatoč tome što je kočničar odmah aktivirao kočnice, navodi se u prvom službenom izvješću o tragediji, piše Sky News.

Kabine uspičnjače prešle su tek šest metara kada su “iznenada izgubile silu ravnoteže spojnog kabela”. Prema izvješću Ureda za prevenciju i istragu zrakoplovnih i željezničkih nesreća, kočničar je odmah “aktivirao pneumatsku kočnicu, kao i ručnu kočnicu”.

Nažalost, te mjere nisu imale učinka u smanjenju brzine vozila, stoji u izvješću. Kabina je nastavila nekontrolirano ubrzavati i iskočila iz tračnica pri brzini od oko 60 km/h, a cijela katastrofa odvila se u manje od 50 sekundi.

Iako su se pojavila pitanja o održavanju opreme, izvješće navodi da je, prema dosad prikupljenim dokazima, ono bilo redovito. Potvrđeno je da je zakazani vizualni pregled obavljen na samo jutro nesreće, no problem je bio što područje gdje je kabel puknuo “nije vidljivo bez demontaže”.

Uspinjača Gloria, koja je i nacionalni spomenik, iznimno je popularna među turistima u glavnom gradu Portugala. Povezuje trg Restauradores u centru Lisabona s četvrti Bairro Alto. Vožnja duga samo 265 metara traje tri minute i savladava strmo brdo, pri čemu dvije kabine prometuju u suprotnim smjerovima.

Nesreća se dogodila u srijedu oko 18 sati, kada je gornja kabina pojurila nizbrdo, iskočila iz tračnica i udarila u zgradu 30 metara od podnožja pruge. U tragediji je poginulo ukupno 16 osoba, od kojih su većina bili strani turisti. Među žrtvama su britanski državljani Kayleigh Smith (36) i William Nelson (44), kao i još jedna neimenovana osoba iz Velike Britanije. Poginulo je i pet portugalskih državljana, od kojih su četvero bili radnici jedne dobrotvorne organizacije.

Uvažena inicijativa da se propišu posebni uslovi za obavljanje turističkih djelatnosti u UNESCO zonama

0
Uvažena inicijativa da se propišu posebni uslovi za obavljanje turističkih djelatnosti u UNESCO zonama
Gastro – Marenda – foto Casa del Mare

Zajednica opština saopštila je da je Ministarstvo turizma, u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu, prihvatilo njihove ključne sugestije.

– Posebno je uvažena inicijativa da se propišu posebni uslovi za obavljanje turističkih i ugostiteljskih djelatnosti u UNESCO zaštićenim zonama, čime se obezbjeđuje pravni osnov za jasniju zaštitu i održivo korišćenje ovih prostora – piše u saopštenju.

Tim rješenjem će, kako su pojasnili, Ministarstvu turizma biti omogućeno da, u zavisnosti od specifičnosti svakog UNESCO lokaliteta, propiše detaljna pravila i standarde za turističke i ugostiteljske aktivnosti, kao i da kontroliše njihovu primjenu.

– Takav pristup obezbjeđuje balans između razvoja turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti koje su od izuzetnog značaja za Crnu Goru i njen međunarodni ugled – dodali su.

Zajednica opština je, kako su kazali, u sugestijama naglasila da neadekvatne i nekontrolisane aktivnosti u zonama pod zaštitom mogu dovesti do narušavanja vrijednosti zbog kojih su one upisane na Listu svjetske baštine, pa čak i do gubitka statusa. Prihvatanjem predloga omogućava se usklađivanje turističkih i ugostiteljskih aktivnosti sa principima održivog razvoja, što će doprinijeti dugoročnoj zaštiti lokaliteta, ali i unapređenju kvaliteta ponude, poručili su.

– Prihvatanje ovih sugestija potvrđuje važnost saradnje državnih i lokalnih institucija u oblikovanju zakonodavnog okvira. Ministarstvo turizma i Zajednica opština zajednički doprinose razvoju turizma koji je odgovoran, konkurentan i usklađen sa međunarodnim obavezama Crne Gore u oblasti zaštite svjetske kulturne i prirodne baštine – kažu iz Zajednice opštine.

Rekli su da Crna Gora, uvođenjem posebnih uslova za UNESCO zone, šalje jasnu poruku da turizam ne smije ugroziti vrijednosti koje su prepoznate na globalnom nivou, već da treba da bude u funkciji njihove promocije i zaštite. “Na taj način, istovremeno se jača održivost turističkog sektora i čuva identitet destinacija koje predstavljaju temelj crnogorskog turizma”, piše u saopštenju.

Herceg Novi će dobiti vodu iz sistema HE Plat prije planiranog roka

0
Herceg Novi će dobiti vodu iz sistema HE Plat prije planiranog roka
HE Plat – Dubrovnik

Punjenje dovodnog tunela prema HE Dubrovnik, koji je zbog redovnog godišnjeg remonta ispražnjen 31. avgusta, počeće večeras, kazali su iz ZP „Hidroelektrane na Trebišnjici“.

Kako je za RTHN rekao direktor za upravljanje sistemom u ZP „Hidroelektrane na Trebišnjici“, Milan Mitrović, tunel će biti napunjen do 16 sati u nedelju.

Kako je naglasio, nastojali su da remont završe ranije od predviđenog roka u čemu su i uspjeli.

Podsjećamo, redovni godišnji remont objekata i postrojenja u sistemu Hidroelektrana na Trebišnjici bio je planiran od 1. do 12. septembra, ali je završen za šest dana.

Dinamika puštanja vode ka filterskoj stanici Mojdež, odnosno potrošačima u Herceg Novom, koji od 1. septembra dobijaju vodu u restriktivnom režimu, hercegnovski Vodovod će tokom sutrašnjeg dana precizirati sa kolegama iz Hidroelektrane Plat.