Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (FFHN-MFF) predstavlja ključni stub kulturne i turističke prepoznatljivosti Crne Gore, jer svojom tradicijom, kvalitetom, regionalnim i međunarodnim ugledom doprinosi promociji grada i države, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
„Filmski festival je definitivno manifestacija od posebnog značaja, ne samo za Herceg Novi, nego i za državu Crnu Goru“, rekao je Katić u intrevjuu za PR Centar.
U posljednjih nekoliko godina, termin održavanja festivala pomjeren je sa početka na kraj avgusta, čime se, prema riječima predsjednika Opštine, dodatno pojačava turistički efekat ove manifestacije.
Opština Herceg Novi je, kako je podsjetio, bila među osnivačima festivala, dok je prije petnaestak godina FFHN-MFF zvanično proglašen manifestacijom od državnog značaja. Danas se realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, što, kako je naglasio Katić, daje dodatnu težinu i doprinos razvoju same manifestacije.
„Podrška Opštine je iz godine u godinu sve snažnija. Očekujemo da ovogodišnje izdanje bude još kvalitetnije, a cilj nam je da se festival pozicionira kao lider u filmskoj industriji regiona“, kazao je Katić.
FFHN 2025.
Prema njegovim riječima, Herceg Novi se kroz festival dodatno brendira kao grad filma.
„Mnoge poznate ličnosti iz regiona, glumci i reditelji, borave i posjeduju nekretnine u ovom gradu, što značajno doprinosi njegovoj vidljivosti i promociji. Kada dođete u Stari grad za vrijeme festivala i vidite toliki broj poznatih imena – glumaca, reditelja, scenarista, to je ogroman benefit za grad“, rekao je Katić.
Podsjetio je da se, uz festival filma, Herceg Novi ponosi bogatom kulturnom scenom tokom cijele godine: od Praznika mimoze, preko Festivala klapa, Gitar arta, Strip festivala, Dana klasične muzike, pa sve do festivala opere, što ovaj grad čini jednim od najznačajnijih kulturnih centara u regionu.
„Prošle godine je u okviru Filmskog festivala organizovan i „Montenegro Film Rendezvous“, događaj koji je okupio profesionalce iz filmske industrije i dao dodatnu vrijednost festivalskom sadržaju. Ove godine planirano je i prikazivanje televizijskih serija u okviru posebne “TV Niše”, što će biti prvi put da se ovakav sadržaj uvrsti u program“, naveo je Katić.
Ukazao je i na sve veće interesovanje međunarodnih produkcija za snimanje u Herceg Novom.
„Već sada počinje snimanje nove regionalne TV serije koja će se snimati preko dva mjeseca kod nas, sa jakom glumačkom postavom iz regiona“, naveo je Katić.
Herceg Novi, ističe Katić, ima značajan broj mladih i talentovanih umjetnika – glumaca, reditelja, scenarista, koji su već ostvarili zapažene uspjehe.
„To potvrđuje ulogu grada kao značajnog faktora u razvoju crnogorske i regionalne filmske industrije“, zaključio je Katić.
Različite tragedije sa kojima se crnogorsko društvo nažalost nerijetko suočava i preplavljenost vijestima iz crne hronike stvaraju veliki pritisak na mentalno zdravlje stanovništva Crne Gore.
O posljedicama prevelike izloženosti takvim negativnim informacijama i načinima da ublažimo pritisak na naš mentalni sistem medijska agencija Media Biro razgovarala je sa psihološkinjom Adrianom Pejaković.
„Kada smo preplavljeni vijestima iz crne hronike, bilo da su u pitanju nasilje, ubistva, samoubistva, to stvarno zna da bude previše za naš mentalni sistem. Kada gledamo te vijesti možemo da osjetimo različita osjećanja, bilo da je u pitanju anksioznost, depresivnost ili depresija. Čini mi se da su u najvećem riziku djeca i mladi, zato što oni nemaju neke mehanizme kojima bi mogli da se suočavaju sa takvim vijestima. Ljudi mogu da dođu u stanje ne samo da imaju neke intenzivne emocije koje nazivamo negativnima, već da dođu do nekog osjećaja apatije – da će uvijek biti tako, da ništa ne može da se mijenja, da nema nikakvog izlaza. Tu psiholozi često naglašavaju pojam sekundarne viktimizacije – da gledate da neko pati ili da se dešava neki tragičan događaj i da vi prosto iskušavate slične emocije na vašem mentalnom planu jer gledate takve događaje,“ navodi Pejaković.
Pejaković ukazuje na veliku ulogu koju način medijskog izvještavanja može imati u tragičnim okolnostima.
„Jako je važno kako mediji izvještavaju o tome, kakav je njihov okvir, da li je njihov okvir senzacionalistički. Nekada mediji posežu za senzacionalizmom zato što na takav način dobijaju više klikova i više pažnje, jer ljudi će nekako po svojoj prirodi da više obrate pažnju na one senzacije koje su ugrožavajuće, koje će da aktiviraju njihove regije u mozgu za oprez i opasnost, a mediji često to znaju. Imamo i neetička i jako teška izvještavanja o nekim stvarima koje su tragične umjesto da ponudimo neki informativni i edukativni okvir, kako da se pomogne ljudima, kako da mi potražimo pomoć ako imamo nekih problema sa mentalnim zdravljem, ako smo u nekoj opasnosti… Bez obzira što mi želimo da posegnemo za nekim senzacionalističkim sadržajem da bismo mogli da ispratimo šta se dešava, dugoročno to na nas ostavlja posljedice,“ ispričala psihološkinja.
Savjetuje da u trenucima kada osjetimo da smo preplavljeni takvim sadržajima treba da ograničimo vrijeme koje provodimo ispred televizora i na mobilnom telefonu.
„Znam da je to lako reći, ali teško uraditi, međutim, to je ono što je potrebno da bismo mogli da sačuvamo svoje mentalno zdravlje. Treba da, koliko možemo, izbalansiramo tu svu crnu hroniku sa nekim drugim pozitivnim stvarima koje pratimo bilo u životu ili u medijima, da razgovaramo sa porodicom, prijateljima. Za one koji imaju mogućnost, preporučujem društveni aktivizam – hajde da svi zajedno utičemo na to kako mediji izvještavaju, kako sistem reaguje kada se nešto desi, da ne budemo samo pasivni primaoci vijesti, nego da znamo da kao građani, društvo i lokalne zajednice da na nešto možemo da utičemo. Treba da slušamo, ali ne onako kao što smo navikli iz neke pozicije naučene bespomoćnosti – nešto se dešava, mi tu ne možemo ništa, nego iz aktivne pozicije – da vidimo da li se nešto može, jer mora da nešto može da bi nam bilo bolje,“ istakla je Pejaković.
Skrenula je pažnju na opasne posljedice prevelike izloženosti vijestima iz crne hronike.
„Kada smo preplavljeni negativnim vijestima naš organizam će početi da se „gasi“ i to je normalna stvar. Normalno da ako ima previše takvih vijesti da ćemo da pokažemo manje osjetljivosti i manje empatije, a to je dugoročno opasno za društvo jer ako vidimo da se ništa ne mijenja mi ćemo početi da se povlačimo iz tih sadržaja, da smatramo da to nije naš problem, da se sve više povlačimo u svoj mikrosvijet i to je nešto što ne bi trebalo. Zato je jako potrebno za ljude da se povezuju na lokalnom nivou, u nevladinim organizacijama, bilo kakvim građanskim inicijativama, da utiču na sistem. Mi imamo više prava nego što mislimo da imamo, s tim je važno da se upoznamo. Sam taj osjećaj da možemo nešto od svog ulaza, od svog naselja, od svog grada, da započenemo, uradimo, pomognemo može za nas na mentalnom nivou da bude blagorodan. Istraživanja pokazuju da ukoliko patite od ozbiljne depresije, ukoliko volontirate u nekoj humanitarnoj organizaciji to na vaš organizam ima učinak kao da pijete značajne antidepresive. Dobrota, altruizam i aktivizam jako utiču na nas da nas izvuku iz naučene bespomoćnosti,“ ispričala je psihološkinja.
U teškim trenucima u kojima se osjećamo preplavljeno negativnim emocijama, Pejaković savjetuje da razgovaramo sa bliskim ljudima, a po potrebi i sa psihologom.
„Treba da vidimo možemo li da dobijemo pomoć i podršku u našoj sredini. Međutim, sa druge strane ukoliko ti simptomi traju više od mjesec ili dva mjeseca i više mjeseci se osjećamo anksiozno, potišteno, mislimo da nema izlaza, onda je u redu da popričamo sa stručnjakom za mentalno zdravlje, da vidimo dijagnostiku i šta se tu dešava. Kod nas postoji vjerovanje da moramo da budemo jaki i da moramo svoje probleme da nosimo sami, a to nas kada imamo neki problem vodi u dalju izolaciju i stid. Mi ćutimo i trpimo, te u sebi stvaramo atmosferu ekspres lonca dok ne puknemo u jednom trenutku. Ako napravimo korak ka tome da potražimo pomoć, da napravimo nešto u trenutku i budemo aktivni to može jako da nam pomogne.“
Pejaković ističe da joj se čini da je stigma oko odlaska kod psihologa danas manja nego što je bila ranije.
„Dosta mladih ljudi želi da dođe na terapiju, da pričaju o svojim problemima… Ipak, veliki broj ljudi smatra da kad idete kod stručnog lica nešto sa vama nije u redu, da je to nešto što je neprihvatljivo i da će se na kraju cijelog tog procesa otkriti nešto veliko što nije u redu sa vama. U stvari, kada odete po stručnu pomoć vi možete da vidite ljude koji će vam pomoći da svoje resurse oslobodite, da svoja ograničenja smanjite ili skinete u potpunosti, da se bolje povežete sa ljudima i sa sobom, da bolje prihvatite svoju ranjivost iz koje može da iznikne jako velika snaga. Problemi sa mentalnim zdravljem su zarazni – ukoliko u porodici imate nekoga ko ima veliki problem vi možete da dobijete post traumatski poremećaj jer se dugo nosite sa tim. Ti problemi su zarazni i ne bi trebalo čekati da se oni šire, već bi prosto trebalo da reagujemo na vrijeme i onda stvarno možemo da pomognemo sebi,“ poručila je Pejaković.
U povodu obilježavanja Dana Školskog broda Jadran, Mornarica Vojske Crne Gore, Jedriličarski klub Delfin Tivat i Crnogorski jedriličarski savez organizuju Regatu ŠB Jadran, koja će biti održana u subotu, 16.avgusta, sa startom u 12 sati u akvatorijumu Tivatskog zaliva.
Jedrilice će biti svrstane po kategorijama (Montenegro open) shodno odluci o premjeru jedrilica klasa krstaš 2008. godine, te klase J70 i ojedrene barke.
Prijava jedrilica moguča je putem maila na adresu jk.mornar.tivat@gmail.com, dok će registracija biti organizovana na ŠB Jadran u petak, 15.avgusta od 17 do 19 sati, te u na dan regate, u sbotu, 15.avgusta od 8.30 do 10 sati.
Skiperski satanak biće održan u subotu u 10.30 sati, start je u podne, a krajnje vrijeme jedrenja 17 sati.
Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada uslijediće od 19 sati na palubi ŠB Jadran.
Uputstvo za jedrenje i kursni nacrt regate bit će uručeni na dan regate u okviru registracije jedrilica.
Sva obaveštenja jedriličarima bit će istaknuta i na oglasnoj tabli ispred JK DELFIN, Šetalište Seljanovo 6, i ispred ŠB JADRAN na mulu Staničića.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista. Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 17.30 sati.
Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe, koji se slavi svetim misama i na otoku Gospe od Milosti, u tivatskom zalivu i u Baru, u benediktinskom samostanu Gospe Ratačke.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Velika Gospa – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
Nauk o Marijinuuznesenju na nebo proglasio je 1. novembra 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.
Aljaska, nekadašnja “Ruska Amerika” gdje će se u petak sastati ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump, izvor je carevinske nostalgije te manje ili više ozbiljnih teritorijalnih pretenzija.
Geografija i povijest ovog teritorija, koji je Rusija prodala Sjedinjenim Državama 1867. godine, simboliziraju postojanost veza između dviju velikih sila koje su se dugo sukobljavale tijekom hladnog rata i čiji su odnosi pogoršani otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022.
Summit u blizini grada Anchoragea stoga podsjeća na neke od najznačajnijih trenutaka detanta, odnosno popuštanja napetosti između SSSR-a i SAD-a u doba kada su sovjetski i američki vođe samostalno odlučivali o budućnosti svijeta.
– To je klasično organiziran summit, kao u doba detanta, rekao je ruski politolog Fjodor Lukjanov na komunikacijskoj platformi Telegramu.
– Nema posrednika: velike sile odlučuju same, nastavlja.
– Kina nije blizu, a da Europa ne može biti dalje od Aljaske, rekao je.
‘Vrhunac širenja’
No, pored toga što predstavlja jedinstveno mjesto za sastanak, Aljaska u Rusiji također evocira uspomene na carstvo koje je prethodilo SSSR-u.
– Rusiji Aljaska simbolizira vrhunac njezina širenja, kada je rusko kontinentalno carstvo jedini put uspjelo prijeći ocean poput europskih carstava, ističe na internetskoj stranici think-tanka Carnegie Center ruski stručnjak Aleksandar Baunov, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom”.
Aljasku, koja je postala ruska kolonija u 18. stoljeću, Amerikancima je prodao car Aleksandar II. za 7,2 milijuna dolara.
Rusiji je bilo veoma teško iskorištavati i braniti teritorij zbog njegove udaljenosti.
Carski dvor je tada pozdravio prodaju s obzirom na to da se zemlja suočavala s proračunskim poteškoćama.
Međutim, taj se stav kasnije promijenio kada su ondje pronađeni rudnici zlata, a potom i nafta. A Rusi su se ondje prvenstveno bavili krznarstvom i kožarstvom.
‘Naši medvjedi’
Proteklih godina se u ruskoj javnoj sferi redovito raspravlja o cijeni za koju je Aljaska prodana, koju neki smatraju tričavom, ali i o pravnoj valjanosti transakcije.
U srpnju 2022., usred patriotskoj žara u Rusiji i napetosti između Moskve i Washingtona nakon invazije na Ukrajinu, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin čak je i govorio o “zemljama koje valja vratiti”, nazivajući Aljasku “spornim teritorijem”.
Drugi ruski političari i medijske ličnosti povezani s ruskom državom su također davali slične izjave.
Međutim, u travnju 2014., nekoliko tjedana nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, Vladimir Putin je odbacio to svojatanje odgovarajući na pitanje ruske umirovljenice.
– Draga moja, zašto Vam treba Aljaska?, uzvratio je, tvrdeći da Rusiju nije briga jer je “tamo toliko hladno”, a da je “70 posto teritorija” Rusije ionako u polarnim i sjevernim krajevima.
Ipak, ustvrdio je da je Aljaska prodana “jeftino”.
Moguće ponovno osvajanje tog teritorija česta je šala na ruskim društvenim mrežama.
Jedna od poznatih tvrdnji jest da “naša duša” pati zbog gubitka Aljaske jer tamo “žive naši medvjedi”.
Deseci ozlijeđenih i uhićenih u prosvjedima u Srbiji – Foto: Djordje Kojadinovic / REUTERS
Višemjesečna politička i duštvena kriza te protesti, koji traju od pogibije 16-ero ljudi nakon pada nadsrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine, posljednjih dana prerastaju u otvorene sukobe Vučićevih pristaša i protivnika
Treći uzastopni protuvladini prosvjedi u Srbiji, održani u četvrtak navečer u tridesetak gradova, završili su iza ponoći sukobima s policijom i pristašama vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).
Ozlijeđeno je najmanje 42 policajca, uhićeno 37 osoba, među njima i hrvatski državljanin B. H. (23), optužen za napad na žandarmeriju.
Ozlijeđeni su i brojni demonstranti, a prema svjedočenjima, policija je često ignorirala napade maskiranih pristaša SNS-a. Među teško ozlijeđenima je oporbeni zastupnik Peđa Mitrović.
U Novom Sadu demolirane su prostorije gradskog i dvaju lokalnih odbora SNS-a. Predsjednik stranke i bivši premijer Miloš Vučević napad je nazvao “divljačkim”, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da “pobjeđuju ljudi i ideje, a ne prostorije”.
Policija je poslije ponoći smirila situaciju, a novi prosvjedi najavljeni su za petak navečer.
Izdavaoci smještaja na području Kotora (i šire) često se susreću sa izazovima koje, ponekad, donosi nesavjesno ponašanje gostiju – poput ostavljanja upaljenog svjetla ili klima uređaja kada ne borave u prostoru, prekomjernog tuširanja… Takve prakse povećavaju potrošnju električne energije i vode, a to, kroz neracionalno korišćenje resursa, negativno utiče i na životnu sredinu i na troškove izdavaoca.
Expeditio je pripremio “Zeleni paket” – set jednostavnih štampanih materijala, kako bi registrovanim izdavaocima privatnog smještaja pomogao u edukaciji gostiju na putu energetski odgovornijeg ponašanja tokom boravka u apartmanima.
Ukoliko ste registrovani za izdavanje smještaja na području opštine Kotor, svoj besplatni “zeleni paket” možete preuzeti u prostorijama Turističke organizacije Kotora u Škaljarima (prizemlje), svakog radnog dana 8-15h.
Paket sadrži:
Poster “Let’s Save Energy Together”
Liflet “Vodič za goste: Kako uštedjeti energiju” (MNE i ENG) – sa praktičnim savjetima
Naljepnice (ENG) – za specifična mjesta u smještajnoj jedinici (klima uređaj, kupatilo…).
Zakačka za vrata (MNE/ENG, obostrano) – podsjetnik gostima da isključe uređaje pri izlasku.
Dostupno je 500 paketa, a podršku u procesu distribucije Expeditio je dobio od Turističke organizacije Kotora.
Ukoliko ste registrovani za izdavanje smještaja na području opštine Kotor, svoj besplatni “zeleni paket” možete preuzeti u prostorijama Turističke organizacije Kotora u Škaljarima (prizemlje) svakog radnog dana 8-15h.
Više informacija o energetski efikasnim rješenjima i održivoj gradnji dostupno je na: www.zelenagradnja.me
Ovaj materijal je dio projekta “EKG – Energetski efikasnija gradnja: Vodič za građane Kotora”, koji realizuje NVO Expeditio uz podršku Opštine Kotor (javni konkurs 2024) i Turističke organizacije Kotora.
Poreski inspektori su od 1. maja do 10. avgusta izvršili 2.484 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 491, saopštila je Poreska uprava.
Po tom osnovu izdata su 652 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1.987.300 eura.
“Poreski inspektori pojačano kontrolišu obveznike u dijelu opšte poreske registracije, podnošenja poreskih prijava, evidentiranja prometa, uplate pazara i prijavljivanja radnika na teritoriji cijele države”, piše u saopštenju.
Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 1.015.030, od čega je naplaćeno 624.945 eura ili 62 odsto. Naplata novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima).
U izvještajnom periodu, kod 23 poreska obveznika je izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
“Koristeći analizu rizika, ciljanim kontrolama posebno se prati regularnost poslovanja poreskih obveznika koji se bave ugostiteljskom i turističkom djelatnošću. Takođe, prati se evidentiranje prometa analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije, svako neuobičajeno odstupanje u sistemu u evidentiranju prometa iniciraće kontrolu”, saopštili su.
Od početka maja izvršena je 151 kontrola izdavalaca privatnog smještaja i utvrđeno 80 nepravilnosti sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 167.000 eura.
Poreska uprava je apelovala na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima. Građani sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj Kol-centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.
Koordinacioni sastanak ključnih lokalnih i državnih institucija i službi, kojim je rukovodio potpredsjednik Opštine Kotor Igor Kumburović, održan je danas u Sali za sastanke Opštine Kotor. Sastanak je imao za cilj jačanje međusobne saradnje i unapređenje operativne spremnosti svih nadležnih službi, sa fokusom na aktuelnu situaciju sa požarima u Crnoj Gori.
Razmatrana je opremljenost i stepen bezbjednosti kotorskih vatrogasaca, uključujući Službu zaštite i spašavanja i Dobrovoljno vatrogasno društvo „Bogoljub Brezić“ iz Perasta. Istaknuta je važnost upotrebe savremene tehnologije u borbi protiv požara, posebno dronova koji se koriste za lociranje požara i otkrivanje mogućih izazivača požara. Ova tehnička sredstva već su u upotrebi kod Službe zaštite i spašavanja, kao i Komunalne policije Opštine Kotor.
U cilju kontrole i praćenja stanja bezbjednosti od požara, Komunalna policija redovno obilazi područja Goražda i Vrmca, dok je preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ preduzelo neophodne mjere pripreme, obezbijedivši dodatne hidrante i cisterne kako bi se osiguralo brzo i efikasno reagovanje u slučaju potrebe.
Takođe, razgovarano je o važnoj ulozi Hitne medicinske pomoći, naročito u uslovima povećanog obima posla tokom turističke sezone. Posebna pažnja posvećena je kadrovskim i tehničkim kapacitetima, kao i mjerama bezbjednosti medicinskih timova na terenu.
Potpredsjednik Kumburović pohvalio je izuzetnu požrtvovanost svih pripadnika službi koje svakodnevno ulažu napore u zaštiti života, imovine i prirode, ističući značaj pravovremenog planiranja, međusobne koordinacije i operativne spremnosti svih subjekata sistema zaštite i spasavanja, posebno u periodima pojačanog opterećenja, kakav je ljetnja turistička sezona.
Uz potpredsjednika Kumburovića, sastanku su prisustvovali Miroljub Leovac iz Odjeljenja bezbjednosti u Kotoru, Jovan Milović, rukovodilac Hitne medicinske pomoći u Kotoru, Maksim Mandić, načelnik Službe zaštite i spašavanja, Vesna Balandžić, načelnica Komunalne policije, Đuro Marković, direktor „Vodovod i kanalizacija“ Kotor, Vladimir Arsić, v.d. direktora “Komunalno Kotor” te Nikola Mršulja, sekretar Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.
Opština Kotor će i nadalje inicirati ovakve sastanke, kako bi se osigurala blagovremena reakcija i očuvala sigurnost svih građana i posjetilaca kotorske opštine.
