U okviru MARROBO projekta „Podsticanje inovativnih kapaciteta i vještina za primjenu pomorske robotike za monitoring i zaštitu morske sredine” realizovana je nabavka savremene VR opreme i stručne literature u cilju unapređenja istraživačkih i edukativnih kapaciteta Centra za inovacije u pomorskoj robotici (MARIC – Marine Robotics Innovation Center) koji je osnovan posredstvom istoimenog projekta na Pomorskom fakultetu Kotor.
U okviru ove aktivnosti obezbijeđena je ronilačka oprema, VR naočare i računari, kao podrška inovativnoj VR aplikaciji, kao i relevantna naučna i stručna literatura iz oblasti pomorske robotike, zaštite morskog okoliša i savremenih tehnologija.
Foto Pomorski fakultet
Integracijom VR tehnologija omogućava se unapređenje procesa obuke kroz interaktivne i realistične simulacije podvodnog okruženja, dok ronilačka oprema dodatno doprinosi terenskim aktivnostima i praktičnom radu. Istovremeno, dostupnost savremene literature obezbjeđuje kvalitetnu teorijsku osnovu za dalje usavršavanje studenata i stručnjaka u ovoj oblasti.
Foto Pomorski fakultet
Ova oprema i literatura biće korišćene i u okviru predstojećeg DEMO treninga, koji će se održati 16. aprila 2026. godine. Događaj će okupiti partnere na projektu, zainteresovane predstavnike pomorske industrije, kao i studente, sa ciljem praktične demonstracije mogućnosti primjene savremenih tehnologija u pomorskoj robotici.
Takođe, sa zadovoljstvom najavljujemo završnu promotivnu aktivnost na projektu – Promo turu, koja će biti organizovana 17. aprila 2026. godine na brodu „Katica“.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe razmatra da okupi ribare ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da zajedno vrate svoje ribarske dozvole, jer i dalje posluju sa istim problemima, nemaju vezove za brodove, ribarsku luku, sanitarne uslove, prvi iskrcaj ribe, inspekcijski nadzor…
To je “Vijestima” kazao predstavnik 178 ribara i predsjednik ovog udruženja Savo Ćetković.
Udruženje i jedan broj ribara su zbog teških uslova u radu, planirali blokadu morskog saobraćaja u Boki Kotorskoj krajem avgusta prošle godine, ali su od toga odustali nakon što ih je Ministarstvo poljoprivrede pozvalo na sastanak. Do obustave prometa nije došlo i jer je na sastanku početkom septembra dogovoreno formiranje radne grupe od predstavnika ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, koja je trebalo da riješi njihove probleme.
Ćetković je naglasio da se još čeka početak rada radne grupe, ali da su u najlošijoj situaciji do sada i da im ponestaje strpljenja za “sastanke i prazne priče”.
“Razmatramo kako da iskažemo naše nezadvoljstvo, jedan način je preko medija i javnog informisanja a drugi koji je veoma moguć, a biće poguban i za državu i nas, da se svi ili većina okupimo ispred Ministarstva poljoprivrede i vratimo ribarske dozvole, jer ne možemo da se bavimo privrednim ribolovom pa ćemo preći na sportski. A razlozi su sljedeći, nemamo zvanično vez ili luku, a to je osnov da bi se obavljala djelatnost, nemamo sanitarne uslove, na obali nema prvi iskrcaj ribe, nema inspekcijskog nadzora, nema ni jedan element da bismo mi mogli regularno da obavljamo svoju djelatnost…”, naglasio je on.
Ćetković je istakao da svoj posao rade zakonski i da žele da se djelatnost zaštiti, kao i tradicija, kultura i more Crne Gore. Naveo je da ribari nikada nisu bili složniji i da će to pokazati uskoro, jer ih sve više pogađa i poskupljenje goriva, te da je to već ozbiljan problem za opstanak njihovih kolega u Hrvatskoj i Italiji.
Ćetković je dodao i da se nada da će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) završiti svoj posao i luku “Lazure” u Meljinama, vratiti državi i ribarima.
Lokalni ribari u Herceg Novom godinama traže dozvole da vežu brodove u luci “Lazure” i tvrde da investitor “Imperio Holding Limited” nije ispoštovao ugovor sa Morskim dobrom, odnosno, nije izgradio ribarsku luku i obezbijedio im najmanje 116 vezova, zbog čega su 2021. slučaj predali i SDT-u.
Iz marine “Lazure” su u maju 2024. godine, “Vijestima” kazali da potpuno poštuju zakone Crne Gore i da blisko sarađuju sa svim državnim institucijama, te da su u projektu ispoštovali lokalne ribare koji su zadovoljni uslovima u marini. Ribari su tada naveli da investitor poštuje zakone, ali ne i ugovor o koncesiji za tamošnju marinu.
“Nastavljamo sa borbom i mnogo više je sada ljudi uključeno u naš rad. Dolazi turistička sezona kada svi treba da zaradimo a mi moramo da smanjujemo ili skroz odustajemo od naše djelatnost zbog nemogućnosti pristupa obali i preopterećenim nautičkim saobraćajem i sidrenjem, svakodnevno nam se uništava oprema i nanosi velika šteta nama i moru, to jeste morskim organizmima”, naglasio je Ćetković.
Udruženje i ostali ribari od sredine prošle godine, aktivno traže veću podršku resora poljoprivrede, kao i izgradnju luke za pristajanje i vezivanje brodova jer je Crna Gora trenutno nema. Oni su ranije tražili i prostor za ukrcavanje i čuvanje teške opreme, niži PDV od sedam odsto na uvoz opreme i plovila, osnivanje garantnog fonda, uz kompenzaciju od najmanje 10 odsto prihoda od taksi naplaćenih od kruzera i glisera…
Iako je Crna Gora krajem prošle godine privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo sa Evropskom unijom, ribari su više puta kazali da nisu ni izbliza spremni za to tržište i konkurenciju. Oni su najavili i da će ulaskom u EU većina njih odustati od ovog posla i preći na vožnju turista, jer su tu zahtjevi minimalni.
Iz Uprave policije saopšteno je da je tokom prethodnih praznika, u periodu od 10. do 13. aprila, uhapšeno 148 vozača.
Od toga, 51 vozač je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili odbijanja alkotestiranja, 45 zbog vožnje pod dejstvom droga ili odbijanja testiranja, a 52 zbog drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Krivičnog zakonika.
“Od ukupnog broja lica lišenih slobode, najviše je lišeno slobode u Podgorici – 46 vozača, 17 vozača u Bijelom Polju, 14 vozača u Nikšiću, 10 vozača u Danilovgradu, devet vozača u Baru, i po osam vozača je lišeno slobode u Ulcinju i Budvi”, navode iz UP.
Evidentirane su i 54 saobraćajne nezgode, bez smrtnih ishoda.
“Tokom prethodnih praznika i dana vikenda, od 10. do 13. aprila 2026. godine, na crnogorskim putevima evidentirane su 54 saobraćajne nezgode, u kojima nije bilo smrtno stradalih lica. Pet lica su zadobila teške tjelesne povrede, dok su 23 lica lakše povrijeđena”, preciziraju iz UP.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 704,14 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 euro, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je poručilo da je američka blokada iranskih luka “opasna i neodgovorna” te upozorilo da će samo pogoršati napetosti, prenosi agencija Reuters.
Glasnogovornik ministarstva Guo Jiakun rekao je da su Sjedinjene Države, unatoč privremenom prekidu vatre koji su dogovorile uključene strane, pojačale vojnu prisutnost i uvele ciljanu blokadu, što će dodatno zaoštriti sukob, narušiti krhko primirje i dodatno ugroziti sigurnost plovidbe kroz tjesnac.
– Ovo je opasno i neodgovorno ponašanje, naglasio je tijekom redovite konferencije za novinare.
Također je oštro reagirao na izvješća u američkom tisku da je Kina isporučila ili se priprema isporučiti vojnu opremu Iranu.
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je zaprijetio carinama od 50% na kinesku robu.
Guo Jiakun ponovno je odbacio izvješća kao “izmišljena”.
Kina će poduzeti “odlučne protumjere ako Sjedinjene Države nastave koristiti ovaj izgovor za nametanje dodatnih carina”, upozorio je.
Istodobno, Peking se pozicionirao kao branitelj međunarodnog prava i suvereniteta bliskoistočnih država, navodeći svoju spremnost da nastavi igrati “konstruktivnu” ulogu za mir.
Kina poziva sve strane da poštuju prekid vatre, ostanu predane dijalogu i mirovnim pregovorima, poduzmu konkretne korake za smanjenje regionalnih napetosti te što prije obnove normalan promet kroz tjesnac, dodao je Guo.
Povijesni trenutak za MSC – flota premašila granicu od 1.000 kontejnerskih brodova
Ovaj rekord dodatno potvrđuje dominaciju kompanije u globalnom liner segmentu, ali i tempo rasta koji MSC bilježi posljednjih godina.
Ključni trenutak dogodio se ovog mjeseca isporukom broda MSC Migsan kapaciteta 11.480 TEU iz kineskog brodogradilišta Zhoushan Changhong. Upravo je taj brod zaokružio brojku koja do sada nije viđena u kontejnerskom prijevozu, piše Splash247.
Istovremeno, kompanija prolazi kroz važnu generacijsku tranziciju. Osnivač Gianluigi Aponte (85), koji je MSC osnovao još 1970. godine, predao je upravljanje kompanijom svojoj djeci, Diego Aponte i Alexa Aponte. Time se nastavlja obiteljska tradicija koja je kroz desetljeća izgradila jednu od najmoćnijih brodarskih grupacija na svijetu.
MSC je danas uvjerljivo najveći kontejnerski brodar, s flotom od oko 7,3 milijuna TEU, što je čak 57 posto više u odnosu na najbližeg konkurenta Maersk. Zanimljivo, ukupni kapacitet MSC-a gotovo je jednak zbroju flota kompanija poput Hapag-Lloyd, Ocean Network Express, Evergreen Marine i HMM.
Ono što dodatno izdvaja MSC jest način rasta. Za razliku od mnogih konkurenata, kompanija je gotovo cijeli iskorak ostvarila organskim putem – kroz narudžbe novih brodova i širenje operacija, bez velikih akvizicija. Taj rast poklopio se s iznimno snažnim tržišnim ciklusom u kontejnerskom sektoru nakon 2020. godine, kada su vozarine dosezale rekordne razine.
Iz Instituta za biologiju mora Kotor stigla je rakcija na dopis Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja u kome se kaže:
“Nažalost i sami smo bili svjedoci pomenutog incidenta koji se desio 09.04.2026 godine u Luci Kotor. Institut za bilogiju mora je u više navrata govorio o problematici manevrisanja kruzera u zalivu naročito uslijed nepovoljnih vremenskih prilika.
Naime, okretanje brodova uz djelovanje jakog vjetra uzrokuje da uslije male dubine u zalivu dolazi do podizanja mulja sa morskog dna i smanjenje transparentnosti mora sto uzrokeuj talozenje mulja na zajednice nepokretnih organizama i/ili njihovo zatrpavanja kao i smanjenje porduktivnosti mora u zalivu uslijed zamućenja morske vode.
Da bi se ovakve situacije svele na najmanju moguću mjeru, mišljenja smo da je neophodno izradi detaljnu analizu kroz multisektorsko djelovanje svih nadležnih institucija u cilju sprečavanja incidentnih situacije u
zalivu.
Instituta za biologiju mora Vas podržava u Vašim zahtjevima koje ste naveli u dopisu i stojima na raspolaganju za davanje ekspertskog mišljenja u domenu koji se odnosi na rad Instituta, poručio je Mirko Đurovic, direktor IBM.
Gradska galerija Kotor priprema novu izložbu pod nazivom: “S onu stranu kože” kotorskoj publici, predstaviće se akademski grafičar Nikola Karadeglić.
Nikola Кaradeglić je rođen u Trebinju 05.04.1995. Gimnaziju završio u Trebinju, Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafika i strip u klasi prof. Mirka Toljića .Lična interesovanja pretežno se tiču širokog istraživačkog polja u crtežu, grafičkim tehnikama i eksperimentu u istim.
Izložbe;Galerija 96,Prijedor,Mala grafika Pančevo,EX LIBRIS Međunarodno bijenale Pančevo,Bijenale suve igle Užice,OSTEN drawing biennial Makedonija,NOAFest Novi Sad i kolektivne izložbe.
Izložbu će otvoriti profesor Dragan Čihorić
Otvaranje izložbe je zakazano za četvrtak 16.4.2026. u 20:00 sati
Advokat Veselin Radulović podnio je novu dopunu krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu SDT, u kojoj tvrdi da projekat žičare Sutorina – Žvinje predstavlja dio šireg obrasca djelovanja navodne kriminalne organizacije povezane sa funkcionerima i strukturama vlasti.
Radulović je dostavio SDT-u dopunu ranije podnesenih krivičnih prijava protiv političke partije Demokratska Crna Gora, više njenih funkcionera, podgoričke firme “Liming projekt” DOO i NN lica, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i više povezanih krivičnih djela.
On u dopuni navodi da se od 2020. godine kontinuirano sprovode aktivnosti koje, kako tvrdi, ukazuju na koordinisano djelovanje sa ciljem sticanja nezakonite imovinske koristi i političkog uticaja, na štetu državnog budžeta i javnog interesa.
„Postoji osnovana sumnja da projekat žičare nije izolovan slučaj, već dio šireg obrasca djelovanja iste kriminalne organizacije, koja kroz različite projekte koristi identične mehanizme zloupotrebe službenog položaja i uticaja na donošenje odluka“, naveo je Radulović.
Dopune prijave podnijete su i protiv predsjednika Opštine Herceg Novi Stevan Katić i vršioca dužnosti sekretara za urbanizam Vladislava Velaša. Prema tvrdnjama Radulovića oni su imali glavne uloge u donošenju odluka vezanih za realizaciju projekta žičare.
Radulović posebno problematizuje odluku da za projekat nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, tvrdeći da je donijeta suprotno zakonu i bez adekvatnog obrazloženja.
„Donošenjem takvog rješenja eliminisan je jedan od ključnih mehanizama kontrole zakonitosti i zaštite javnog interesa, čime su stvoreni uslovi za realizaciju projekta bez adekvatnog nadzora“, istakao je on.
U dopuni se ukazuje i na sumnju da je došlo do nezakonitog objedinjavanja funkcija kod istog lica, čime je, prema navodima, omogućen sukob interesa i izbjegnuta institucionalna kontrola.
Veselin Radulović (Foto: RTCG)
Takođe se navodi da je dokumentacija za projekat sadržala neistinite podatke o lokaciji i okruženju, što je, kako tvrdi Radulović, moglo uticati na donošenje odluke da nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
„Izostanak obrazloženja u rješenju ukazuje da odluka nije rezultat zakonitog postupka, već unaprijed donijeta odluka formalno pretočena u upravni akt“, navodi se u prijavi.
Radulović tvrdi i da postoji kontinuitet u načinu djelovanja, odnosno da se kroz različite projekte primjenjuju isti modeli, uključujući netransparentne procedure, pogodovanje određenim subjektima i izbjegavanje kontrolnih mehanizama.
On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da hitno reaguje i preduzme sve zakonom predviđene mjere.
„Izostanak pravovremene reakcije stvara percepciju nekažnjivosti i dodatno ohrabruje nastavak ovakvog djelovanja, uz rizik od nastanka nenadoknadive štete po javni interes i životnu sredinu“, upozorio je Radulović.
On zaključuje da postoji osnovana sumnja na organizovano i dugotrajno djelovanje više lica kroz institucije sistema, sa jasno podijeljenim ulogama i ciljem sticanja koristi, zbog čega se od tužilaštva traži hitno postupanje i utvrđivanje odgovornosti svih uključenih.
