Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje – foto R. Stjepčević
Crnogorska bućarska reprezentacija vratila se iz Italije sa prvenstva Evrope, a predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović u Multimedijalnoj sali priredio je svečani doček za reprezentativce. Nakon čega je organizovana proslava na zogovima u Donjoj Lastvi.
Na šampionatu starog kontinenta postignut je izvanredan rezultat, osvojene su četiri medalje. Gracija Stjepčević je osvojio zlato u krugu, srebro u paru sa Miroslavom Petkovićem i bronzu u precinom izbijanju, a Petković je osvojio bronzu u disciplini pojedinačno.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, čestitao je čitavoj reprezentaciji Crne Gore koja je na dostojan način predstvila državu i grad.
“Zaista veliki događaj za naš grad i Crnu Goru. Rekordan broj medalja za naše zlatne bućare. Do sada se nije desilo da se sa Evropskih prvenstava donesu četiri medalje.“ – kazao je Komnenović.
Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje- foto R. Stjepčević
Predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore, Miroslav Petković rekao je da je ovo istorijski uspjeh:
„Učestvovali smo u šest disciplina. Ovo Evropsko prvenstvo bilo je ujedno i kvalifikaciono za svjetsko prvenstvo, gdje smo uspjeli u svih tih šest disciplina da se plasiramo među osam najboljih. Osvojili smo četiri medalje – jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane. To je istorijski uspjeh. Crna Gora nikada nije donosila više od tri medalje sa Evropskih i Svjetskih seniorskih takmičenja.
Bućar Gracija Stjepčević, zahvalio je na dočeku:
„Četiri medalje sa Evropskog prvenstva zaista su veliki uspjeh. Konkurencija je bila veoma jaka. Nije lako ni plasirati se na Svjetsko prvenstvo, niti ući među osam najboljih reprezentacija, ali uspjeli smo u svim disciplinama. To nam je od početka bio prvi cilj – kvalifikovati se u svih šest disciplina za svjetsko prvenstvo, a zatim su uslijedile borbe za medalje.
Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje- foto R. Stjepčević
U krugu sam od početka igrao jako dobro, ali u četvrtfinalu sam se mučio od početka do kraja i uspio da pobijedim. Polufinale protiv apsolutnog favorita turnira, Italijana Manea, bila je moja najbolja partija u karijeri do sada. Pobijedio sam 30:29 i imao još dvije boće sa strane. To mi je najdraža i najbolja partija do sada. Zatim par s Mirom – kao što ste gledali, velika borba do kraja. Uz malo sreće koju su oni imali na početku, to je presudilo da ne bude zlato.
U preciznom izbijanju, pratili su me Ilija, Miro, Matija i Zoran. Tereni su bili jako teški, vidjeli ste da su samo tri rezultata preko 20 bila na čitavom prvenstvu. U polufinalu sam napravio mali kiks, moram priznati, ali malo je ponestalo snage tog zadnjeg dana. Poslije sam se fokusirao na krug i u finalu sam se vratio maestralno i pobijedio. Na kraju izgleda da je bilo lako, četiri razlike, ali ja sam pet krugova konstantno gubio i uspio sam da se vratim i pobijedim.
Moram pohvaliti Matiju i Iliju. Crna Gora za budućnost ne treba da brine. Ja imam još dvije godine u mlađe seniore, ali oni će sigurno nastaviti da donose medalje kada ja izađem iz te selekcije. Što se tiče seniora, mislim da je vrijeme da i oni polako dobijaju više šansi. Ovog puta su ih dobili kroz brzinske discipline. I ja sam tako počeo, pa se postepeno prelazilo više u klasiku. Nadam se da će tako biti i sa njima.“
Ilija Belan zahvalio se Opštini Tivat i istakao da je ostvaren prvobitni cilj – plasman među osam najboljih, uz odličnu igru cijele ekipe.
Matija Golub zahvalio se opštini i selektoru na pozivu u seniorsku selekciju, naglasivši da mu je ovo bilo prvo seniorsko prvenstvo na kome je u disciplini štafeta ušao među osam najboljih na svijetu.
Volonteri pozivaju sve organizacije, građane, institucije, a posebno zakupce plaža, da se uključe, zasuku rukave i doprinesu očuvanju uredne i čiste obale Crne Gore
Koliko državne ustanove, privatna preduzeća koja zakupljuju dijelove obale zaista brinu o čistoći Crnogorske rivijere pokazuju slike plaža nagomilanih smećem, a da je nevladinom, građanskom sektoru više stalo do čistoće i ljepote prirode i da se građani lakše, brže i efikasnije organizuju, pokazuju primjeri volonterskih akcija čišćenja, koje evo već par vikenda zaredom sprovode članovi/ce NVO Naša akcija i Omladinski tim Tivat.
Prošlog vikenda očistili su plažu Plavi horizonti, a ove nedjelje – plažu Jaz. Time su potvrdili da dobrovoljni rad, posebno u domenu zaštite prirode, ne poznaje granice lokalnih uprava niti bilo kakva ograničenja u smislu dobre volje i obima poslova čišćenja.
Nasuprot tome, vidi se koliko je iskorišćavanje obale u svrhu zarade kratkoročno i pogubno za očuvanje prirode, a ni sistemska društvena briga o ekologiji nije efikasna – privatnici koriste obalu tokom sezone dok im donosi zaradu, a kad to prođe, ostavljaju je “nekome drugome” da brine o njoj, pri tom često ostavljajući i smeće za sobom. Vreće sa otpadom zatekli smo ovog vikenda i uz stazu od Plavih horizonata ka tvrđavi Grabovac.
Detalji iz akcije čišćenja Jaza
-Uprkos apelima koje je Javno preduzeće “Morsko dobro” uputilo zakupcima plaža, evidentno je da veoma mali broj njih ispunjava ugovorene obaveze. Zbog toga su i ovog vikenda, drugi put zaredom, volonteri NVO „Naša akcija“ i Omladinskog tima Tivat organizovali akciju čišćenja na plaži Jaz, gdje su zajedno sa volonterima inicijative „Čista Gora“ prikupili više od 60 vreća otpada. Vikend ranije očistili su i plažu Plavi horizonti, saopštili su iz nevladine organizacije “Naša akcija i Omladinskog tima Tivat.
Volonteri najavljuju nastavak aktivnosti u narednom periodu i pozivaju sve organizacije, građane, institucije, a posebno zakupce plaža, da se uključe, zasuku rukave i doprinesu očuvanju uredne i čiste obale Crne Gore.
NVO Ruke iz Herceg Novog su dobile svoju širu prepoznatljivost od 2015. kada je održana prva Mala fešta od naranče, potom registrovano Udruženje i nastajao ciklus Stađunske fešte koji je bio kompletiran 2016. sa feštom Primavera – najmlađom, kako proljeću i pripada, manifestacijom koja spaja kreativnost i gastronomiju.
Između su se rodile Fešta na skalama i Jesenja fešta, hiljade ideja, od kojih su stotine realizovane, i na nemali broj smo vrlo ponosni. Interesovanje i podršku za ono što radimo pokazali su Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede, Nacionalna turistička organizacija, više puta smo organizovali Javne radove koji se realizuju na nivou cijele Crne Gore kao program Zavoda za zapošljavanje.
Učestvovali smo u jednom međunarodnom projektu koji svakako treba istaći: Dorra Nova je za žene većinske i romske populacije donio znanje ručno pravljenog nakita i mjesece u kojima je 20 žena dobilo priliku za aktivan život i iz čega su izašli neki mali lokalni brendovi u ovom polju. Bilo je tu još projekata sa partnerskim organizacijama, ali naši su afiniteti uvijek bili više akcija i rad u zajednici nego administrativne procedure, pa, priznajemo, nismo ostvarili pun potencijal u tome, iako su stvari koje radimo vrlo atraktivne za sve navedene i mnoge druge donatore lokalno i šire. U periodu kada funkcionišemo kao nevladino udruženje, a to je koliko traju Stađunske fešte, tražimo i dobijamo kontinuiranu podršku na lokalnom nivou – prije svega od sugrađana pojedinačno, privatnih i ugostiteljskih preduzeća, mnogih organizacija.
NVO Ruke
Od početka apelujemo na lokalne institucije za kontinuiranu podršku i infrastrukturu, naprimjer prostor za rad, a u dijelu finansiranja za blagovremenost i valorizaciju kako naših tako i projekata drugih nevladinih organizacija, dakle za podršku zasnovanu na rezultatima, na osnovu koje bismo još kvalitetnije maštali. Opština, posebno njene službe i preduzeća su uglavnom pozitivno reagovali, a od Turističke organizacije smo privremeno morali da dignemo ruke. Nadamo se da će zvanični Grad ove naše manifestacije u potpunosti prepoznati kao svoje i da će u budućnost čvrsto stati iza njih, na način da će se naći u materijalima koji promovišu kulturu i turizam Herceg Novog.
Ruke su zahvalne svima i na svakoj vrsti podrške koju su dobile, a naš oslonac je uvijek bila zajednica, odnosno ljudi. Trudile smo se da nešto zajednici i vratimo, i osim brojnih programa koji su okupljali sve uzraste od vrtića do najstarijih sugrađana, humanitarne akcije su postale stalni dio naših manifestacija.
Ruke su tokom deset godina od 2015. realizovale 29 stađunskih fešti.
NVO Ruke
Počeli smo priču od desetogodišnjeg jubileja, ali treba da znate da je sve počelo još jednu deceniju unazad. 2005. godine, baš u prostoru u kom je sinoć održana proslava, u foajeu Dvorane PARK, organizovana je prva izložba rukotvorina, novogodišnja, tematska, što je od početka naš recept. Time se diferenciramo od izložbi koje zovemo bazari rukotvorina, i koji su takođe vrlo dobrodošli u svakoj sredini, posebno turističkoj kao što je naša.
A evo kako je počelo, prije dvije decenije.
Milina Kovačević: Šta to nedostaje kulturi Herceg Novog, polju na kom sam već neko vrijeme radila profesionalno, a učestvovala još duže, od 15te godine, zbog čega toga sam i izabrala da studiram Organizaciju pozorišta, radija i kulturnih delatnosti sa jasnim ciljem da se vratim u svoj grad, grad koji zaista nedostaje. Razmišljala sam sa odmakom, koji je život divno uredio, brinući o svoje dvije bebe.
Mala fešta od naranče 2019. foto Boka News
Shvatila sam da je to promocija lokalnog stvaralaštva, ljudi sa hobijima i interesovanjima kojima kreativno ispunjavaju svoje slobodno vrijeme. O tome sam puno razgovarala sa ljudima iz svoje okoline, na svom poslu, sa prijateljima, krenulo je stvaranje mreže. Apelovali smo od početka na kreativno korišćenje slobodnog vremena i poštovanje ručno napravljenih stvari i domaćih proizvoda, jer su originalne ručno rađene stvari uvijek u trendu, a sada kako svijet se svijet industrijalizovao i globalizovao sve više.
Srećna okolnost je bila da je u Herceg Novom tada živjela Izabela Matoš, umjetnica koja je bila sjajan saradnik i koja je riješila dilemu oko naziva za taj projekat; od mnogo pridjeva oko kojih sam se dvoumila koji da uz njih vežem, ostale su jednostavno Ruke. Eto tako je krenulo. Tematske izložbe rukotvorina smo organizovali jednom u toku godine, u različitim terminima koji su određivali temu. Ruke su dobile logo – grafički znak koji je oblikovao Vojislav Vojo Kilibarda.
Sve to se odvijalo pod formalnim pokroviteljstvom Herceg festa, ali je glavna pomoć uvijek dolazila od prijatelja i ljudi sa afinitetom prema kreativnosti.
Mala fešta od naranče – H. Novi foto Boka News
I onda se u Herceg Novi vratila Maja Erenji, počela je naša saradnja i nastalo je njeno čedo: Dani kreativnosti, umjetnički i multidisciplinarni festival koji se tokom tri godine odvijao na glavnom gradskom trgu i u divnom prostoru nekadašnje Robne kuće Mješovito. Na tri galerije bila je postavljena izložba rukotvorina sa učesnicima iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Oko 50 izlagača tokom pet dana, svi sa strane boravili su u Herceg Novom o svom ruhu i kruhu. Izložbe poznatih glumica (Tanja Bošković, Gorica Popović), radionice, koncerti, nastupi folklora, modne revije, ekološka predavanja, prva bokeška trpeza na Trgu, u izvedbi Jokine kužine. Dani kreativnosti su se održavali od 2009. do 2011. i bili su divni i inspirativni. Možda je to bilo previše rano i previše ambiciozno za Novi.
NVO Ruke
Naš rad se nastavio aktivnostima samo djelimično prikazanim na panoima: kreativnim radionicama i druženjima, ekološkim akcijama, projektima za osnaživanje žena… Imali smo fenomenalnu godinu druženja u Art kvartu u Institutu Igalo i klub „Pleti i opleti“. Imali smo projekat Art Town – umjetnost na otvorenom i inicirali osnivanje Udruženja likovnih umjetnika Herceg Novog.
Novi trenutak inspiracije, nešto kao Eureka, dogodio se na mjestu nekadašnjeg hercegnovskog korza u posmatranju stabala divlje naranče na terasi nekadašnjeg Rudnika. Shvatila sam da imamo kreativni potencijal u gradu da napravimo festival posvećen tom plodu koji je zamalo postao glavni turistički brend Herceg Novog prije 60 godina, a postala je to mimoza. I počeo je novi krug istraživanja koje je potvrdilo da postoji izuzetan potencijal – opet u ljudima. Mala fešta od naranče imala je ogroman efekat na obnavljanje entuzijazma i među kreativcima i među građanima, vraćajući duh suživota na ulici. Svi su željeli da učesvuju i svi su bili uključeni. Riječ po riječ sa ljudima, onda sublimacija i akcija, tako su postale Stađunske fešte, tako valjda sve nastaje. Sada naša kontakt lista ima više od 300, možda i 500 imena kada bismo zaronili u arhivu i prvih deset godina. Svaka fešta mobiliše više od stotinu učesnika. Najdragocjenije nam je uključivanje mladih, još od vrtićkog uzrasta. Oni ukrase fešte kao neodoljive voćkice, kao i male mažoretke kluba Lili. Osnovci najviše dolaze na radionice, trče po skalama kad je na njima fešta, voze bicikla obučeni u jesen na štrafti uz more, Učenici SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ slikaju, fotografišu, kuvaju i služe na donatorskim trpezama. Preduzetni su, podstaknuti profesorima, pomogli su i u obilježavanju jubileja i hvala im na pruženoj ruci.
Maja Erenji Hare Brown: I dalje razmišljamo šta je to što kulturi i kreativnosti Herceg Novog nedostaje, i dalje smo spremne da čujemo sugestije. Tome je bio posvećen i kratki upitnik koji su gosti proslave dobili i koje ćemo sumirati, upoznati sa tim javnost i nadležne i primjeniti što možemo.
NVO Ruke
U vremenu koje je brzo, transakcionalno, često površno, stvaranje prizemljuje i povezuje ljude. Da li su to izložbe rukotvorina, kreativne radionice, demonstracije starih tehnika, razgovor ili jednostavna druženja u zajedničkom radu (rukama) – svaki taj trenutak u kojem učimo jedni od drugih, razmjenjujemo iskustva i gradimo nešto što postaje sve rjeđe i dragocjenije: zajednicu.
Taj ‘ljudski faktor’, takve veze, ta toplina – to je ono što pokreće RUKE.
Proslava jubileja održana je sa učesnicima manifestacija, saradnicima, partnerima NVU Ruke, uz podršku Herceg festa, Vesne Vukićević, Print – centar Novi, dok su realizaciji veoma doprinijeli Jovanka Stamenković „Jokina kužina“, učenici i profesori hercegnovske Srednje ugostiteljske škole, smjerovi kuvarstvo i restoraterstvo, mladi pijanista Mitar Žižić, Deni Deranja: Boka Bay Records i studio Crna Bevanda, Sonja Kulinović „SonjKO“ dječji kutak, Tanja Ristić i Mira Potpara.
Aktuelna će i narednih dana biti izložba RUKE sa likovnim radovima učenika JU SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ i OŠ „Ilija Kišić“ Zelenika, postavljena u izlozima većine novskih lokala u potezu od Opštine do Trga Nikole Đurkovića.
NVO Ruke
To je još jedan naš specijalitet na koji smo ponosni, i koncept koji je, koliko znamo, jedinstven u svijetu „Izložba u izlozima“ gdje je galerija sama Njegoševa ulica.
Mala fešta od naranče, koja će biti 30. fešta koja spaja kreativnost i gastronomiju u našoj organizaciji, prema dogovoru u kabinetu Predsjednika Opštine, biće održana u sklopu Praznika mimoze, u februaru 2026. Pripreme počinju odmah.
Živio nam kreativni Herceg Novi, poručuju iz NVU “Ruke” – www.ruke.me
Delegacija Pardubičke regije, Češka Republika na čelu sa guvernerom regije Martinom Netolickim (Martin Netolický) boravi u dvodnevnoj posjeti Tivtu, na poziv predsjednika opštine Željka Komnenovića.
Zahvaljujući na gostoprimstvu prilikom prošlogodišnje posjete delegacije Tivta i Žabljaka regiji Pardubice, predsjednik opštine Tivat izrazio je zadovoljstvo što goste iz Češke može ugostiti i predstaviti im grad i sve njegove potencijale. „Tokom današnjeg sastanka dogovorili smo da već u januaru pripremimo okvirni tekst budućeg Memoranduma o saradnji regije Pardubice i Tivta. U fokusu je saradnja u oblastima sporta, kuluture, prosvjete ali i tržišta rada. Nadam se da ćemo uspjeti naći zajednički jezik i interes.“
„Pričali smo o Plavim horizontima i brojnim vezama Češke i Titva, ali i o tome da je naša gradska muzika instrumente nabavila u Češkoj, a da je osnivač gradske muzike bio Čeh, ali i o tome da je budžet grada doživio bankrot nabavkom tih instrumenata“. Predsjednik opštine ovu je anegdotu podijelio sa prisutnima, izrazivši nadu da će ovom posjetom saradnja ubuduće biti intenzivnija, te da će se konkretizovati kroz određene oblasti saradnje, koje će donijeti korist za mlade ljude iz Pardubica i Tivta.
Delegacija iz Pardubica u posjeti Tivtu
„Ukoliko uspijemo da potpišemo Memorandum o saradnji, Pardubička regija biće prva koja ima saradnju sa nekim gradom iz Crne Gore. Smatramo Balkan veoma perspektivnim za saradnju i iskreno smo zainteresovani da definišemo teme buduće saradnje. To nije samo stvar uzajamnih posjeta već konkretnih razmjena koje se tiču prosvjete, kulture, sporta“, naglasio je Netolicki. „Raduje me da možemo diskutovati na temu saradnje na EU projektima. Češka Republika ušla je u Evropsku Uniju prije više od 20 godina, 2004. Intenzivno pratimo EU projekte i šta je ono što EU podržava. Smatramo da možemo biti od pomoći javnoj upravi Tivta u ovoj oblasti.“
Gosti iz Češke posjetili su Aerodrom Tivat gdje ih je dočekao direktor Aerodroma Ivan Rakočević sa saradnicima. Gosti su domaćinima predočili potencijale Aerodroma Pardubice, razmatrajući moguće uspostavljanje avio linije ka Crnoj Gori, dok je Rakočević prezentovao dosadašnje rezultate rada. Na sastanku je pomenut i tragičan događaj iz 1975. godine kada se avion Inex Adrie na svom putu iz Tivta za Prag srušio na teritoriji Češke. Agenda posjete delegacije iz Pardubica uključuje obilazak projekata Porto Montenegro i Luštica Bay, Muzeja i galerije Tivat, Velikog gradskog parka i Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV Tivat-Kotor.
Gosti iz Češke u Crnoj Gori borave četiri dana, od kojih dva u Tivtu, a dva na Žabljaku gdje će ih dočekati predsjednik opštine Radoš Žugić. Ovo je uzvratna posjeta budući da su delegacije Tivta i Žabljaka Pardubice posjetile 2024. godine.
Zbirka poezije „Odjeci duše“, autora dr Đura Latkovića, predstavljena je u petak u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.
Zbirka, podijeljena u četiri cjeline, prema riječima autora, tematizira ljubav, emocije i životne gubitke.
Prvi dio se bazira na sjećanjima, prve pjesme koje su nastale upravo zbog gubitka dragih osoba, a onda u periodu korone i ove urbanizacije života nastale su pjesme Zov prirode, znači vraćanje prirodi. Već sljedeći ciklus naravno, iako sam omatorio, Lubavne niti – imamo prava da kažemo nešto i o ljubavi i u četvrtom dijelu Prolaznost. To je nešto, da ne kažem filozofski, ali eto malo sam se bavio temom prolaznosti i života uopšte – objašnjava Latković.
Ljubav je lajtmotiv cijele zbirke. Latkovićev poetski slikopis pokazuje da je upravo ona na početku i na kraju svega.
„Odjeci duše“ Đura Latkovića predstavljeni u Zetskom domu
Možda i završna pjesma u knjizi da nekad previše sudimo, a da nijesmo baš kompetentni da sudimo, da je život jedan i da moramo da ga živimo u ljubavi, sreći i blagostanju – poručuje autor.
Đuro Latković je, kako primjećuje recenzentkinja profesorica Ružica Lazarević, slikar koji slika riječima i pjesnik koji piše bojama.
U tim sinestezijama razvijaju se sjećanja, nostalgije i čežnje, ali istovremeno se javljaju i nada, toplina, empatija, neposrednost. Različiti oblici života nose zauvijek njegovu ljepotu i minule dane koji su se utkali u stihove zbirke pjesama ,, Odjeci duše” – istakla je Lazarević.
Latkovićevi stihovi teku slobodno, neopterećeni metrikom i rimom, noseći pritom snažan emotivni naboj.
„Odjeci duše“ Đura Latkovića predstavljeni u Zetskom domu
Poput Bodlerovog albatrosa, ili galeba Džonatana Livingstona, piesnik dodiruje oblake, a zatim se blago spušta na morsku pučinu, ili uroni u svijet sjećanja, u svijet koji odjekuje u duši poput najljepše melodije. Slike se nižu u asocijacijama, tanane i nježne, ili duboke i sjetne, ali uvijek ispunjene ljubavlju – objasnila je Lazarević.
Latkovićeve stihove čitali su glumci Davud Bahović i Momčilo Otašević, dok je u muzičkom dijelu programa nastupila pijanistkinja Ivana Kusovac.
Događaj je imao humanitarni karakter. Umjesto uobičajene prodaje knjiga, organizovano je prikupljanje sredstava za liječenje petnaestogodišnjeg Filipa Vučkovića, koji se mjesecima bori s teškom bolešću.
U nagradnoj igri Ulov mjeseca za novembar, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Igor Bošković sa kapitalnim brancinom od 6.2 kg.
Ulov je ostvaren u Ulcinju, na rijeci Bojani, korišćenjem štapa Shimano Catana i mašinice Daiwa Fuego, sa najlonom debljine 0,28 mm. Primijenjena je tehnika varaličarenja sa silikonskom varalicom.
Tom prilikom Bošković je ostvario dvostruki ulov: jednog brancina teškog 4,95 kg i drugog od impresivnih 6,2 kg.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Marjan Hajtnik sa zubacem od 7.15 kg.
Novembar – Drugo mjesto_Marjan Hajtnik zubatac 7.15kg
Zubatac je ulovljen pendulom, na živog ulignja, sa seke na dubini od 55 metara iznad Mamule. Tokom ribanja zabilježena su dva ulova: kapitalni primjerak od 7,15 kg i još jedan manji, težak oko 3 kg.
Od opreme korišćeni su: štap Tubertini Vitality, mašinica Tica i predvez Varivas debljine 0,60 mm.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Slavko Škuletić, takođe sa zubacem, težine 6 kg.
Novembar – Treće mjesto Slavko Škuletić zubatac 6 kg
Zubatac je ulovljen u zalivu, tehnikom shore jigginga, koristeći štap Savage Gear SGS6 (60–150 g) i mašinicu Penn Slammer DX 7500.
Kao mamac upotrijebljen je Savage Gear 3D Needle Fish jig od 80 g, u varijanti full glow.
Crnogorska policija uhapsila je za vikend 101 vozača, od čega 32 zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je za vikend na crnogorskim putevima evidentirano 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba zadobilo teške, a sedam lake tjelesne povrede.
Kako se dodaje, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.579 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšen je 101 vozač, od čega 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od jednog grama po kilogramu ili odbijanja alkotestiranja, 30 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo narkotika”, rekli su iz policije.
Oni su naveli da je 37 vozača uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobaćaja na putevima.
Dodaje se da je od ukupnog broja, 38 vozača uhapšeno u Podgorici, 12 u Nikšiću, devet u Kolašinu, sedam u Baru i šest u Budvi.
Ceremonija paljenja lampica na novogodišnjoj jelci u Portonovom, održana u subotu, 6. decembra na Marina trgu, zvanično je otvorila ovogodišnju prazničnu sezonu i privukla veliki broj posjetilaca iz zemlje i regiona. Uz prepoznatljiv program, Portonovi je ponovo potvrdio reputaciju jednog od najljepše uređenih zimskih odredišta na crnogorskom primorju.
Program je započeo okupljanjem gostiju i prigodnom muzičkom podlogom, nakon čega je defile Gradske muzike Herceg novi i mladih mažoretki unio svečanu energiju kroz Portonovi. Nastup dječjeg ansambla KUD „Sloga“ dodatno je uljepšao noć, dok su se najmlađi posebno radovali njihovoj izvedbi.
U 18:00h predstavnici Portonovog obratili su se prisutnima, nakon čega je uslijedilo odbrojavanje i trenutak koji svi željno iščekuju – paljenje lampica na velikoj novogodišnjoj jelci. Uz specifičan dizajn jelke koja svojom konstrukcijom podsjeća na prirodni bor i njenu raskošnu dekoraciju, jelka je i ove godine zasijala u punom sjaju, postavši centralna praznična tačka cijelog rizorta.
Zvanično počela praznična sezona u Portonovom
Veče je zaokruženo sada već tradicionalnim nastupom Dječjeg hora „Cvrkutići“, čime je i zvanično počela sezona radovanja.
Ceremonija je najavila početak prazničnog programa koji će tokom decembra i januara obuhvatiti muzičke nastupe, interesantne sadržaje za djecu, praznični bazar i klizalište na otvorenom. Portonovi će, u svom prepoznatljivom duhu, nastaviti da bude mjesto okupljanja, radosti i prazničnih trenutaka koji se pamte.
Dočekajte 2026. godinu uz more, muziku i nezaboravnu atmosferu! Tivat i ove zime postaje epicentar novogodišnjih dešavanja na crnogorskom primorju – grad koji spaja vrhunski provod i odmor uz prepoznatljiv mediteranski duh.
Tokom četiri dana, od 30. decembra do 2. januara, Tivat donosi muzički spektakl na otvorenom (ulaz slobodan) sa najvećim regionalnim zvijezdama:
30. decembar: Saša Matić
31. decembar: Lepa Brena
1. januar: Jelena Rozga
2. januar: Toni Cetinski i Mirza Selimović
Tivat 2026.
Uz bogat muzički program, Tivat nudi sve ono što praznike čini posebnim – opuštenu atmosferu primorskog grada, miris mora u zimskom vazduhu, odličnu gastronomsku ponudu i autentičan mediteranski šarm.
12.12 Fankulo band i Adi Šoše 13.12. DJ Dimi 14.12. Mike & band 20.12. Milky Wave 21.12. Isidora Nikolić 23.12. Castel Nuovo i Bruno Rački 24.12. Castel Nuovo – dnevni nastup 26.12. Darko Tomičić 27.12. Dora Štampić 30.12. Dječija nova godina ( prije podne ) Leontina sa horom Muzičke škole Tivat 30.12. Goran Vukošić i Saša Matić 31.12. Akademia band i Lepa Brena 01.01. Kira bend i Jelena Rozga 02.01. Mirza Selimović i Toni Cetinski 06.01. Mike & band i Jovana Pajić 10.01. Igor Marković 13.01. Teodora Šćepanović i Nataša Bekvalac
Novogodišnji Bazar:
20.12. Novogodišnji bazar – Pine 21.12. Novogodišnji bazar – Pine 22.12. Humanitarni Novogodišnji bazar- Trg od Magnolije 27.12. Novogodišnji bazar – Pine 28.12. Novogodišnji bazar – Pine 03.01. Novogodišnji bazar – Pine 04.01. Novogodišnji bazar – Pine
Tivat u ritmu praznika – savršena kombinacija odmora i provoda, i mjesto gdje se rađa prava energija za ulazak u novu godinu.
Kruzerska kompanija MSC Cruises širi svoju gigantsku flotu. Upravo se dovršava MSC World Atlantic u brodogradilištu Les Chantiers de l‘Atlantique u Saint-Nazaireu, u zapadnoj Francuskoj, za što je kovana i prigodna kovanica koja će biti umetnuta u brod kao simbol sreće i blagoslova.
MSC World Atlantic će ući u službu 2027. te će tijekom zime 2027./2028. biti raspoređen u Karipskom moru iz Port Canaverala (SAD).
Nedavno su objavili kako su naručili dva nova broda od Chantiers de l‘Atlantique, za ukupno 3,5 milijardi funti. Isporuka ova dva kruzera, sedmog i osmog u seriji “World Class”, koji prevoze više od 6700 putnika, planirana je za 2031. odnosno 2032. godinu, priopćio je MSC.
