U Kotoruboravi 7.092 gosta, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Najveći broj gostiju odmara u privatnom smještaju – njih 4.769.
Među njima najbrojniji su državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelskom smještaju boravi 2.121 gost, od kojih su najzastupljeniji turisti iz Velike Britanije, Amerike, Rusije, Njemačke i Izraela.
U hostelima borave 142 gosta, dok je u kampovima smješteno 60 gostiju.
Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 18.948 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a, Poljske, Rusije, Izraela i Velike Britanije.
Komandno-kontrolni brod Šeste flote Ratne mornarice SAD, USS „Mount Whitney“ (LCC-20) uplovio je u utorak u luku Bar, gdje je stigao u višednevnu zvaničnu posjetu Crnoj Gori i njenim oružanim snagama.
Ovo je prvi u istoriji dolazak jednog od komandno-kontrolnih brodova klase „Blue Ridge“ Ratne Mornarice SAD (US Navy) u Crnu Goru, a ima poseban značaj jer se radio o jednom od najsofisticiranijih i ujedno, za vođenje združenih ratnih operacija na moru i priobalnom pojasu, ključnih kapaciteta i resursa SAD i NATO-a.
Iz američke Mornarice je ovim povodom saopšteno da je dolazak USS „Mount Whitneya“ u Bar „potvrda snažnog i trajnog partnerstva SAD i Crne Gore, kao i posvećenost obje države regionalnoj bezbjednosti”.
Tokom posjete broda USS “Mount Whitney”, na njemu će biti organizovan prijem za ugledne goste, uključujući ambasadorku SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Miodraga Vuksanovića, i komandanta Mornarice Crne Gore, kapetana bojnog broda Milana Jevtovića.
-Ova posjeta Crnoj Gori predstavlja važnu priliku za unapređenje pomorske bezbednosne saradnje-izjavio je kapetan bojnog broda Kolin Prajs, komandant USS “Mount Whitneya”, a prenosi oficijelni sajt američke Mornarice.
-Moja posada i ukrcano osoblje su uzbuđeni što će se povezati sa našim crnogorskim kolegama, razmijeniti iskustva i dodatno razviti partnerstvo u obezbjeđivanju bezbjednog i sigurnog pomorskog okruženja u Jadranskom moru-dodao je on.
Članovi posade sa broda USS “Mount Whitney” tokom boravka tog plovila u Baru, učestvovaće i u zajedničkim društveno-humanitarnim aktivnostima, kao što su volonterski rad u azilu za životinje, košarkaška utakmica sa lokalnim stanovništvom a prirediće i koncert Mornaričkog orkestra SAD.
Kao komandno-kontrolni brod Šeste flote SAD čija je zona odgovornosti Mediteran, USS “Mount Whitney” pruža podršku mornaričkim snagama SAD u odvraćanju regionalnih protivnika, sprovođenju pomorskih operacija u odbrani interesa SAD i zaštiti suvereniteta američkih partnera i NATO saveznika u Evropi i Africi.
-USS “Mount Whitney”, koji je inače, stalno stacioniran u Gaeti, Italija, djeluje sa kombinovanom posadom pripadnika RM Sad i civilnih mornara iz Vojno-transportne komande, u okviru operativnog područja Šeste flote SAD, u podršci nacionalnim bezbjednosnim interesima SAD u Evropi i Africi.
Komanda Šeste flote SAD, sa sjedištem u Napulju, Italija, sprovodi čitav spektar združenih i mornaričkih operacija, često u saradnji sa saveznicima i partnerskim institucijama, kako bi unapredila nacionalne interese SAD, bezbjednost i stabilnost u Evropi i Africi-saopštila je američka Mornarica.
Osim što je komandni brod Šeste flote, USS “Mount Whitney” takođe služi i kao plutajuća komandna platforma (ACP) za udarne i smage za podršku NATO-a u regionu Evrope i Mediterana (STRIKFORNATO).
Komandno-kontrolni brodovi Mornarice SAD klase “Blue Ridge” kakvih je samo dva, svojim tehnološkim i komunikacionim sfredstvima omogućavaju na njima ukrcanim štabovima visokih mornaričkih i oficira drugih rodova vojske da se u svakom trenutku bez obzora na poziciju broda bilo gdje u svijetu, povežu sa zajedničkom operativnom slikom flote, donose ratne planove i prenose te planove ostatku flote.
Iako on za sobom već ima čak 54 godine aktivne službe, modularni dizajn broda USS “Mount Whitney” omogućava mu konstantna unapređivanja i modernizaciju, odnosno da se na njemu ugrađena elektronska i računarska oprema stalno prilagođava kako bi ispunila tačne potrebe svakog štaba koji je na brodu ukrcan tokom vježbi ili ratnih operacija na moru.
Dio te opreme je strogo povjerljiv do mjere da joj pristup imaju samo visoki američki oficiri, ali ne čak ni osoblje druguh članica NATO koje je ukrcano na “Mount Whitney”, a kojem su na raspolaganju neklasifikovane ili bezbjedne komunikacione mreže dostupne svim NATO partnerima.
USS “Mount Whitney” je trenutno najsofisticiraniji na svijetu brod za komandovanje, kontrolu, komunikacije, kompjuterske sisteme i obaveštajne poslove (C4I), ikada uveden u službu.
Brod je sagrađen 1971. u brodogradilištu kompanije Newport News Shipbuilding & Drydocking u Njuportu u američkoj saveznoj državi Virdžinija.
Brod dug 189 i širok 33 metra ima 18.400 tona punog deplasmana a pogone ga parne turbine maklsimalnom brzinom od 23 čvora.
USS “Mount Whitney” ima 325 članova stalne posade na njemu se ukupno može ukrcati 930 ljudi – oficira i članova višeg komandnog osoblja NATO i Šeste flote SAD.
“Mount Whitney” nosi jedam helikopter tipa MH-60 S Knight Hawk a brod je naoružan samo defanzivnim naoružanjem za odbranu od protivbrodskih projektila i napada vazduhoplova, a koje čine dva sistema za blisku protivraketnu odbranu (CIWS) Vulcan Phalanx kalinra 20 mm, dva topa Bushmaster kalibra 25 mm i četiri mitraljeza kalibra 12,7 mm.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Napad u njemačkom gradu Essenu. 18-godišnji učenik strukovne škole navodno je tokom nastave prišao nastavnici i zadao joj ubodnu ranu u trbuh.
Policija je priopćila da je osumnjičenik, 18-godišnji državljanin Kosova, ranjen vatrenim oružjem tijekom uhićenja.
Nastavnica je hospitalizirana te je izvan životne opasnosti. Istraga je u toku.
– Osumnjičenik nam je otprije poznat. Došlo je do sukoba. Mladić je izvadio nož. Napao je njime moje kolege i, nažalost, nisu imali izbora nego upotrijebiti vatreno oružje, rekao je Pascal Pettinato, glasnogovornik policije u Essenu.
Građani i policija ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Foto: Milan Maricic/ATAImages / PIXSELL
Hiljade građana okupile su se sinoć u gradovima diljem Srbije pod sloganom “Srbijo, čuješ li nas”. Najveći je prosvjed bio u Novom Sadu ispred Filozofskog fakulteta i Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja. Iako je prosvjed započeo mirno, ubrzo je došlo do nereda. Policija je prosvjednike rastjerivala uz uporabu topovskih udara i suzavaca.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak navečer, nakon što je policija silom razbila prosvjed u Novom Sadu, da je 11 policajaca ozlijeđeno u nasilju i da je više prosvjednika uhićeno. Građani kažu da ih je policija ispred fakulteta napala pendrecima, dok MUP tvrdi da je imao saznanja da demonstranti planiraju napasti policiju.
Policija je u punoj opremi za razbijanje demonstracija, uz uporabu sile, topovskih udara i suzavca, rastjerala prosvjednike skupa u kampusu Novosadskog sveučilišta na koje su građane pozvali studenti zbog policijske brutalnosti i narušavanja autonomije sveučilišta. Vučić tvrdi da su policajci, “koji su mirno stajali ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, napadnuti iz čista mira”.
– Ovdje smo da podržimo studente i očekujemo što skorije vanredne parlamentarne izbore kao što studenti traže, kazao je na prosvjedu Željko Miladinović.
– Zbog izbora, institucija i ove nenormalnosti u kojoj živimo. Muka nam je svima, jednom da se stane da se vratimo normalnom životu. Ovo je katasrofa, ovo više nije život. Sve je stalo zbog jednog čovjeka, izjavila je Jelena Perenčević.
Do intervencije je došlo nakon okupljanja više tisuća prosvjednika ispred Filozofskog fakulteta i njihova zahtjeva da policija napusti taj i Fakultet sporta i tjelesnog odgoja (DIF), u koji su ušli prije nekoliko dana na poziv dekana.
– U Novom Sadu su, uz prisutnost predstavnika Europskog parlamenta, neki pokušali da ugroze stabilnost i sigurnost Srbije s fantomkama na glavama, kazao je Vučić, prenosi Beta.
Srbijanski predsjednik mislio je na izaslanstvo Europskih zelenih koji su na poziv dijela prosvjednika došli u Novi Sad. Vučić ih je nazvao “zadnjim ološem”.
– Pod svaku cijenu željeli su zauzeti prostorije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i u tome nisu uspjeli, kazao je Vučić.
Vučić je istaknuo da je do sada uhićeno više osoba i očekuje da će biti uhićeni još desetci. Tvrdi da su napadali policiju i pirotehničkim sredstvima i na druge načine. Nikada neće pobijediti Srbiju i njezine državne organe, rekao je.
N1, međutim, javlja da je policija krenula u intervenciju kad su se građani već počeli razilaziti, a prethodno je održan miran prosvjedni skup u središtu grada gdje su se građanima i studentima obratili njihove kolege, profesori, majka jednog od stradalih u padu nadstrešnice Dijana Hrka i aktivisti građanskih organizacija.
Oporba je intervenciju nazvala nepotrebnom, brutalnom zlouporabom snaga reda protiv građana i studenata. Mirni prosvjedi studenata održani su u petak navečer u još desetak srpskih gradova, među ostalim u Nišu, Kragujevcu i Valjevu.
Hercegnovski strip festival (HSF) briše granice i obara rekorde, poručeno je sinoć sa otvaranja 19. izdanja manifestacije zbog koje će Herceg Novi u narednih pet dana biti regionalni i evropski centar stripa.
Festival su otvorile tri sjajne izložbe: radovi 12 svjetskih majstora stripa koji su specijalni gosti i izložba Stevana Subića „Deset godina poslije“ u galeriji „Josip Bepo Benković“, kao i izložba „Hugo Pratt – Corto Maltese: Naslijeđe, djelo i biografija“ u galeriji „Sue Ryder“, dok je muzički program otvorila regionalna senzacija – Ida Prester i bend Lollobrigida.
Ovogodišnje izdanje najsadržajnije je i najzanimljivije do sada, a među gostima su najveće strip zvijezde Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta.
„150 umjetnika iz 20 zemalja došli su u Herceg Novi, u Boku, Crnu Goru, na šest dana spektakla, kulturološkog, umjetničkog, i ljudskog – jer umjetnici koji su ovdje ne mogu biti ništa drugo do dobri ljudi“, poručio je organizator Nebojša Mandić, koji je zajedno sa kolegom Jovanom Subotićem proglasio festival otvorenim.
Nebojša Mandić, Jovan Subotić (foto Vuk Ilić)
„Devetnaest godina – ovo više nije hobi i zabava, ovo je misija na koju smo se Nebojša i ja otisnuli zajedno sa Nikolom Ćurčinom. Donosimo u ovaj grad kulturu, zabavu, osmjehe – radimo to i ove godine“, istakao je organizator Jovan Subotić, zahvaljujući se svima koji su ove, i godinama unazad uz festival.
Strip je potvrda koliko su ljudi na evropskom tlu bliski jer dijele kulturne vrijednosti, bez obzira na granice, a Hercegnovski strip festival podržavamo jer ga volimo, poručio je otpravnik poslova u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Rikardo Seri (Riccardo Serri).
„Mnogi ljudi, pa i ja, odrastali su čitajući stripove. Kod nas su to bili Hugo Prat, Pacienca, Milo Manara. Zanimljivo je kad shvatite da ne postoje granice za strip, kulturu, umjetnost. Kada sam došao u Podgoricu, i na Balkan uopšte, otkrio sam da je veliki broj likova iz italijanskih stripova popularan i ovdje, da ljudi čitaju Zagora, Teks Vilera, Alan Forda, čak imate i lokale koji nose njihovo ime. To je omaž, svjedočanstvo o zajedničkoj, evropskoj kulturi koju svi dijelimo i svojevrstan simbol onoga što mi danas pokušavamo da uradimo u Evropskoj uniji“, kazao je Seri. Dodao je da se nada da će granice uskoro biti i zvanično izbrisane, kada Crna Gora postane članica EU, a da ih strip, knjige i umjetnost svakako već brišu.
Forte mare dron foto Nemanja Ristić
Na otvaranju je predstavljen multimedijalni projekat „Moby Dick City Blues“ autora Kozima Miorelija (Cosimo Miorelli) i Stefana Bekinija (Stefano Bechini). Prisutni su imali priliku da vide dio ovog impresivnog performansa – Mioreli je uživo digitalno crtao, iskazujući svoj specifičan vizuelni i poetski stil, a Bekini je ovaj proces pratio muzičkom improvizacijom.
Italijanski autorski duo će kompletan performans izvesti u ponedjeljak, 08. septembra, a ovaj događaj organizuje se u okviru EU projekta „Comics Beyond“, koji HSF realizuje u saradnji sa Muzejom stripa u Briselu, Komikonom iz Napulja, te festivalima u francuskom Amienu i portugalskoj Amadori.
Posebnu zahvalnost na podršci organizatori su uputili Ambasadi Italije koja je uz HSF već 11 godina, a koja je ove godine, zajedno sa italijanskim Ministarstvom kulture, podržala organizaciju izložbe „Hugo Pratt – Corto Maltese: Naslijeđe, djelo i biografija“. Istakli su da je 19. izdanje dobilo i podršku ambasada Francuske, Holandije, Slovenije, Španije, a saradnja je ostvarena i sa SAD i Velikom Britanijom. Zahvalnica je pripremljena za kompaniju „Blue line“, koja podržava festival već punu deceniju.
Stevan Subić: Najvažniji legat HSF-a je njegova publika
Prije deset godina, Stevan Subić prvi put je bio gost HSF-a, a deset godina kasnije stiže u Herceg Novi kao jedan od najtraženijih strip crtača, sa samostalnom izložbom koja je oduševila prisutne na otvaranju festivala. Posebnu pažnju privukli su originalni radovi, od koji su se neki po prvi put našli pred publikom.
„Odlučio sam da podijelim na ovoj izložbi neke ekskluzive, tu ima originala, ima nekih stvari koje niko prije vas nije vidio, osim urednika i mene. Mislim da na njima najbolje može da se vidi razvoj i stasavanje novog izraza, da se vidi neki iskorak“, rekao je Subić.
Kako je objasnio, originali su dio njegovih autorskih priča za francuski „Métal Hurlant“, od kojih je jedna objavljena u jubilarnom izdanju povodom 50 godina postojanja tog antologijskog magazina. Druga priča još uvijek nije objavljena – pa je publika u Herceg Novom dobila jedinstvenu priliku da zaviri u najnovije radove jednog od najtraženijih strip crtača.
Treća ukupno, a druga samostalna izložba predstavlja potvrdu prijateljstva, ljubavi i bliskosti koji postoje između njega, Strip festivala i Herceg Novog, istakao je Subić. On je uputio pohvale organizatorima, ističući da njihova energija i strast prema gradu i stripu uistinu pomjeraju granice.
„Publika se grad vremenom, u nju je potrebno uložiti napor, trud, njegovati je, voljeti je da bi ona rasla. To je ono što čine ljudi u Herceg Novom za publiku – stvaraju je. To je veliki posao i legat po sebi. Herceg Novi okuplja inteligentnu publiku, obrazovanu, i ti ljudi ne odlaze sa ovih mjesta isti kakvi su bili na dolasku, sve ovo ih mijenja, ta energija je dobra i ona odlazi ka ljudima koji postaju čitaoci, konzumenti kulture. To oplemenjivanje i jedan žar u kulturnoj ponudi, ne mogu da ostanu bez nagrade i divljenja“, ocijenio je Subić.
galerija J. B. Benković foto Vuk Ilić
Ida Prester: Ne pamtim ljepšu pozornicu
Nakon što je otvaranje na Belavisti upotpunio nastup novskog dua Low Voltage, publiku na Forte mare zagrijao je sjajni bend PAKS, pobjednici Bunt rok festivala. Zvijezde prve muzičke večeri bili su regionalna indie pop ikona Ida Prester i njen bend Lollobrigida.
Ida i bend su svojom harizmom, pozitivnom energijom i sjajnim nastupom osvojili publiku na punoj tvrđavi Forte mare, koja je plesala uz hitove poput „Miss Right and Mr Wrong“, „Bivša cura“, „Šansa“, „Ja se resetiram“…
„Ja ne pamtim da smo mi ikada bili na ljepšoj pozornici. Kad smo došli ovdje, kad smo vidjeli kako to sve izgleda… I još jedna stvar koja me je apsolutno oduševila jeste Institut Igalo, to je nešto najimpresivnije gdje sam bila, a nisam znala gdje dolazim i onda kad sam ušla unutra – kakve lampe, plafon, bar, sve je Titova Jugoslavijam samo čekam Jovanku da izađe i mahne. Divno je družiti se sa ljudima i otkrivati neka nova mjesta, to su čarolije ovog posla“, podijelila je svoje utiske Ida Prester.
Govoreći o stripu, otkrila je da je odrastala uz Alan Forda i poručila da ova umjetnost zaslužuje više pažnje.
„Ja sam stvarno taj strip obožavala i mislim da me je on mnogo naučio o svijetu – ti bizarni likovi, gradonačelnici svinje, sve to ima neko svoje mjesto koje ti kad si mali super objasni neku situaciju, vrline i mane ljudi koje su u stripu tako groteskno prikazane, a zapravo u životu više-manje i jeste tako. Strip je strašno važan kao umjetnost, zanemaren je i drago mi je što je jedan manji grad, kao što je Herceg Novi, toliko uložio u festival stripa, i sa tako ambicioznim muzičkim programom, to je divno“, rekla je Prester.
19. HSF nastavlja se danas, od 11 časova na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će biti organizovani crtanje za fanove, berza stripa, crtanje na majicama i eko akcija „Strip junaci protiv zagađenja mora“.
Paralelno će trajati dječija radionice crtanja stripova i ilustracija u Gradskoj biblioteci i coworking prostoru „Kolektiv Novi“, što je nastavak programa za najmlađe koji su počeli juče radionicom u Osnovnoj školi „Dašo Pavičić“.
Djeca i zaposani iz vrtića Bambi – Tivat započili su novu školsku godinu na naljepši mogući način, a to je posjetom narodnoj kuhinji Caritas Tivat i tom prilikom uručili su donaciju u hrani.
Ovom akcijom želimo da pošalimo poruku da od najmlađeg uzrasta postičamo razvoj humanosti i empatije. Među svima nama, jačamo osjećaj zajedništva i brige za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Djeca i zaposani iz vrtića Bambi
Ovakve aktivnosti doprinosi izgradni sa osjećajna i orgoborne zajednice, postičući djecu da shvate važnost međusobne podrške i solidarnosti.
Djeca i zaposani iz vrtića Bambi
Ovom prilikom želim iskreno da se zahvalim svim zaposlenima u narodnoj kuhinji koji nas uvijek vrlo srdačno i toplo prime, poručila je direktorica JPU Bambi Jelena Perunović Samardžić.
Izložba „Priče sa morskog dna“, autora Zorana Krute, biće otvorena večeras u 20 sati u JU Muzej i galerija Tivat. Postavka, koju čine crteži, slike i objekt – instalacije, biće izložene na prvom spratu galerijskog prostora Ustanove.
Zoran Kruta rođen je 1985. u Kotoru. Akademsko obrazovanje stekao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, Bosna i Hercegovina, 2012. Magistarske studije završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Bosna i Hercegovina – Odsjek slikarstvo u klasi prof. Tatjane Milaković. Zaposlen je u JU Muzej i galerija Tivat na radnom mjestu muzejskog pedagoga. Aktivni je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, Udruženja likovnih umjetnika Tivta, Muzejskog društva Crne Gore. Živi i radi u Tivtu.
Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti, Petrica Duletić, koja je u katalogu izložbe o Zoranovom umjetničkom opusu zapisala:
„Svojom izložbom „Priče sa morskog dna“ on vodi posmatrača daleko od površine mora – on nas vodi ispod, u tihe dubine, u svijet u kojem vrijeme ima drugačiji ritam, a oblici i boje otkrivaju stvarnost koju rijetko svjesno opažamo. Zoran Kruta prikazuje skrivene prizore sa dna mora, fragmente snova i organskih struktura, koje u njegovoj interpretaciji poprimaju metafizičko značenje. Njegov slikarski svijet sačinjen je od oblika koji podsjećaju na školjke, morske trave, ribe i riblje kosti, okamenjene ostatke, tragove života koji i dalje zrače prisustvom.“
Pristunima će se obratiti i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, kao i autor izložbe, Zoran Kruta.
Stručno vođenje kroz postavku biće organizovano sutra u 11 sati. Autor će prisutne provesti kroz postavku i približiti im proces nastajanja radova, kao i područja istraživanja koja oblikuju njegov stvaralački izraz.
Časopis Studia Marina obilježava 60 godina postojanja kao značajna naučna publikacija iz oblasti biologije mora i srodnih nauka. Osnovan u Kotoru, časopis je postao prepoznatljiv forum za razmjenu naučnih saznanja i iskustava istraživača iz Crne Gore i regiona Sredozemlja.
Tokom šest decenija, Studia Marina je objavljivala originalne naučne radove, pregledne članke, kratka saopštenja i monografije, doprinoseći razvoju biologije mora i zaštite ekosistema Jadranskog mora. Danas, Studia Marina nastavlja da bude važan izvor informacija za naučnike, studente i sve koji su posvećeni proučavanju i očuvanju mora.
Studia Marina se razlikuje od drugih marinskih časopisa po svom regionalnom fokusu na Jadransko more kao i po ulozi u razvoju i promociji morske biologije u Crnoj Gori i širem području Balkana. Za razliku od mnogih međunarodnih časopisa koji pokrivaju globalne teme, Studia Marina daje poseban značaj istraživanjima vezanim za lokalne ekosisteme, vrste i specifične probleme zaštite mora u ovom regionu.
Povodom jubileja, sa ponosom se osvrćemo na prvi broj časopisa, koji je publikovan davne 1965. godine. U tom broju su objavljeni rezultati doktorske disertacije akademika dr Vladimira Lepetića, pod naslovom: „Sastav i sezonska dinamika ihtiobentosa i jestivih avertebrata u Bokokotorskom zalivu i mogućnost njihove eksploatacije“. Ovaj pionirski rad predstavljao je temelj za dalja istraživanja morskih ekosistema u regionu i postavio visoke standarde za sve naredne brojeve časopisa Studia Marina.
U ovoj jubilejskoj godini prisjećamo se i svih glavnih urednika koji su svojim radom, stručnošću i posvećenošću doprinijeli očuvanju i razvoju časopisa. To su bili:
dr Jovan Stjepčević,
dr Branko Radujković,
dr Slobodan Regner,
dr Nenad Vuksanović,
dr Zoran Kljajić,
dr Vesna Mačić, od 2015. godine do danas.
Bez njihovih napora i naravno napora autora naučnih radova i recenzenata, časopis ne bi opstao sve do danas. Njihova vizija i trud omogućili su da časopis zadrži visok naučni kvalitet i ugled u akademskoj zajednici. U vremenu kada nauka i očuvanje prirodnih resursa postaju sve važniji za budućnost čovječanstva, jubilej našeg časopisa predstavlja više od godišnjice – on je svjedočanstvo posvećenosti, istrajnosti i ljubavi prema moru, znanju i zajednici.
Zahvalni smo svim autorima, urednicima, recenzentima i čitaocima koji su tokom ovih šest decenija doprinijeli razvoju časopisa. Neka nas ova godišnjica inspiriše da nastavimo još snažnije, sa jednakom strašću i odgovornošću, ka novim naučnim otkrićima i saznanjima, poručuju iz uredništva časopisa Studia Marina.
Turistička sezona u Tivtu bilježi jako dobre rezultate, što potvrđuju podaci za prvih sedam mjeseci 2025. godine. U ovom periodu, zabilježeno je 93.176 dolazaka, što je 3% više u odnosu na 2024. godinu i 6% više u odnosu na 2019.
Broj ostvarenih noćenja dostigao je 751.437, što je rast od 3% u odnosu na prošlu godinu i čak 25% u odnosu na 2019.
Prihodi od turizma za prvih osam mjeseci bilježe rast od 12% u odnosu na 2024. i 31% u odnosu na 2019. godinu.
Trenutno u Tivtu boravi 6.716 turista, što je 6% više nego prošle godine i 29% više nego 2019. Najbrojniji gosti dolaze iz Srbije, Rusije i Velike Britanije.
Nina Lakičević direktorica TO Tivat
„Ove brojke nas sve ohrabruju i potvrđuju da je Tivat stabilna i prepoznata destinacija na mediteranskoj i evropskoj turističkoj mapi. Rast u svim segmentima – dolascima, noćenjima i prihodima rezultat je dobre pripreme i kvalitetne ponude koju naš grad nudi tokom cijele godine,“ istakla je Nina Lakičević, direktorica Turističke organizacije Tivat.
Grad se sprema za sredinu septembra i događaj od globalnog značaja – Ocean Race Europe, najpoznatiju jedriličarsku trka na svijetu, čije finale će se odvijati baš u Tivtu.
Tokom sedam dana, Tivćani i gosti imaće priliku da uživo prate najbrže okeanske timove i najbolje skipere današnjice. Paralelno sa sportskim dijelom, grad će ponuditi bogat prateći program sa radionicama, edukativnim sadržajem i zabavnim zonama za sve generacije.
The Ocean Race Europe 2025.
„Ocean Race je prilika da Tivat i Boka Kotorska stanu rame uz rame sa svjetskim jedriličarskim centrima poput Lisabona, Kopenhagena i Đenove. Ponosni smo što ćemo upravo mi biti domaćini događaja koji u svijet šalje snažnu sliku Tivta kao destinacije koja diše punim ritmom Mediterana,“ poručila je Lakičević.
Turistička organizacija Tivat najavljuje i bogat program zimskih i novogodišnjih dešavanja, čime će grad i van ljetnje sezone zadržati status jednog od najatraktivnijih centara crnogorskog turizma.
