DUBROVNIK – Uskrsni vikend u Dubrovniku provodi malo više od 12 tisuća gostiju, najviše iz Velike Britanije, Njemačke i SAD-a. Turistička predsezona i službeno je počela uvođenjem ljetnog reda letenja u Zračnoj luci Ruđer Bošković prije dvadesetak dana.
Uskrsni vikend protječe u znaku prvih izraženijih gužvi u Dubrovniku. Svakog Uskrsa Dubrovnik kao da oživi i da se u gradu ovih dana pojavio pravi ljetni ugođaj, ne samo zbog temperature nego i zbog gužvi u prometu i na Stradunu.
Pomoćnica direktora TZ-a Dubrovnika Ana Hrnić istaknula je u središnjem Dnevniku HTV-a kako su brojke izvrsne i u Turističkoj zajednici zaista su prezadovoljni trenutačnim razvojem situacije.
Prema posljednjim podacima, 31 posto više noćenja na dan 17. travnja, a dan prije čak 39 posto više.
Foto TZ Dubrovnik
– Prezadovoljni smo pogotovo s obzirom na to da smo lani već imali rekordnu turističku sezonu s posebno velikim rastom u ovom periodu predsezone, tako da je tim više uspjeh za sada još i veći, dodala je.
Je li pred nama još jedna uspješna turistička sezona, onaj glavni dio srce ljeta? Hrnić je istaknula kako je prema svim pokazateljima i prema najavama i prema letovima pred nama još jedna izuzetno uspješna prvenstveno predsezona, a zatim i onaj glavni dio sezone.
– Tako da s veseljem očekujemo daljnje rezultate, naglasila je.
Istaknula je kako se prati geopolitička situacija i stanje na našim tržištima.
– Tržište Sjedinjenih Američkih Država za nas je izuzetno važno, odmah nakon tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, ali ne očekujemo nikakve veće promjene, nikakve veće potrese s tržišta. Znamo da nam sada počinju direktni letovi, svakodnevni, tako da vjerujemo da će to sve proći onako prema planu, rekla je Hrnić.
Na plažama prvi kupači, a na Stradunu – mnogo turista. Dubrovnik se i službeno probudio iz zimskog sna.
Dubrovnik 2022. – foto Boka News
– Poprilično je skupo, ali to smo i očekivali od ovakve turističke destinacije, kazao je Josh iz Australije.
– Nije toliko skupo. Cijene su u redu. Znamo da je ovo popularno mjesto i očekivali smo čak i više cijene, rekla je Mimi iz Sjeverne Makedonije.
– Ne sviđaju mi se jedino gužve, to mi je previše. Jučer je bilo lijepo jer je bilo mirnije. Inače, grad je predivan i uživamo. I vrijeme nas je poslužilo, dodala je Anne iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Brojevi su, kao i svake godine, počeli rasti s uvođenjem ljetnog reda letenja u zračnoj luci, gdje je i zima protekla u znaku oborenih rekorda.
– Nastavljamo tako i u ljetnom redu letenja, odnosno u prvoj polovici travnja, gdje smo imali dosad gotovo 118 tisuća putnika koji su već prošli kroz Zračnu luku Ruđer Bošković. Naravno u sljedećih par dana očekuje ih se jako puno, evo za vikend, u jednom danu imamo oko sto zrakoplovnih operacija dnevno, naglasila je glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
Dubrovnik je jedini grad u Hrvatskoj koji će od svibnja do kraja rujna svakodnevnim letovima biti povezan sa SAD-om
Sve je više i kruzera. Unatoč popularnosti na rutama plovećih hotela, nekadašnjih nesnosnih gužvi u Dubrovniku nema.
– Već neko vrijeme pričamo o četiri tisuće putnika u luci, toga se strogo pridržavamo i uspjeli smo rasporediti brodove kroz cijelu sezonu i predsezonu i posezonu, tako da pedeset ticanja imamo i u sedmom i osmom mjesecu, ali isto imamo i u jedanaestome i u petom mjesecu, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.
Zadovoljni su i hotelijeri. Cijene, kažu, nastoje ne dizati previše, unatoč rastućim troškovima, jer su, kažu, svjesni konkurencije na Mediteranu, ali i situacije u svijetu.
– Nadamo se da ćemo ponoviti prošlogodišnje brojke, to bi nam bio nekakav cilj, da će situacija u svijetu ostati mirna, jer to nam je najbitnije. I da situacija u SAD-u neće se komplicirati dalje, jer oni su nam drugo značajno tržište iza Velike Britanije, poručio je direktor Hotela Lapad Hrvoje Brbora.
A upravo je Dubrovnik jedini grad u Hrvatskoj koji će od svibnja do kraja rujna svakodnevnim letovima biti povezan sa SAD-om.
Američki prirodoslovac William Beebe i fotograf Otis Barton bili su prvi koji su se zaputili u istraživanje mezopelagičke zone mora na dubini između 200 i 1000 metara. Zovu je i Zonom sumraka jer u nju slabo prodire sunčeva svjetlost. Tako su i definirane dubinske granice mezopelagičke zone. Ide od dubine do koje prolazi samo 1% svjetla do dubine do koje se nikakva svjetlost ne može probiti. U toj se zoni nalazi oko 20% svjetskog morskog volumena, a prostire se na oko 60% površine našeg planeta.
Beebe i Barton su u te dubine krenuli 1932. godine u batisferi – čeličnoj kugli koja je uz pomoć sajle spuštana s pratećeg broda u more. Pri prvom zaronu su se već na 90 metara dubine suočili s tehničkim problemima – more je kroz brtve oko vrata počelo prodirati u batisferu – ali to nije obeshrabrilo Beebea, koji se u kasnijim pokušajima uspio spustiti do dubine od 700 metara. O tom svom poduhvatu i susretima sa i do dva metra velikim ribama koje žive u mraku, ali zato one svijetle je kasnije napisao: Nijedan drugi pionir, čak ni onaj koji bi gledao pejzaže na Marsu, ne bi mogao doživjeti uzbuđenje veće od moga.
Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u šestom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je sinoć u Herceg Novom savladao Budvu 18:5 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do pete pobjede vodio je Danilo Radović sa četiri, Strahinja Gojković je postigao tri, dok su po dva gola postigli Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Dmitri Holod, Uroš Vučurović, Dimitrije Obradović,Nikola Petrović i Vuk Milojević.
U poraženom sastavu po jednom upisali su se Petar Mitrović, Radivoj Radanović, Luka Savić, Luka Dragović i Igor Kojičić.
Ubjedljivu pobjedu slavio je i Primorac, koji je u Kotoru savladao Budućnost 18:5.
Najefikasniji u pobjedničkom tmu bio je Nikola Brkić i Balša Vučković sa po tri gola, dok su dvostruki strijelci bili Tim Perov, Dušan Matković,
Nemanja Vico i Đorđije Stanjević.
Po jednom upisali su se Savo Ćetković, Nika Šušiašvili, MIlan Nikaljević i Petar Ćetković.
U ekipi Budve dvostruki strijelac bio je Damjan Vujičić.
U Kotoru boravi 3.2 hiljade turista, oko 50 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije (TO).
“Možemo reći da početak aprila već označava početak intenzivnijih turističkih aktivnosti, a aktuelne brojke još jednom potvrđuju uzlazni trend kada je riječ o posjećenosti grada”, rekli su iz TO Kotor.
Najveći brojnjih turista opredijelio se za privatni smještaj, njih oko 1.68 hiljada, među kojima su najbrojniji oni iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Njemačke.
U hotelima boravi 1,49 hiljada gostiju, najviše iz Izraela, dok značajan broj dolazi i iz Velike Britanije, Turske, Njemačke, Francuske i Kine.
U hostelima je smješteno 39 gostiju.
“Iako je broj izletnika trenutno u skladu s prošlogodišnjim rezultatima, očekivanja su optimistična i nadamo se da će naredni period donijeti dodatni rast“, rekli su iz TO Kotor.
Kotor je tokom protekle sedmice obišlo 11,46 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije.
„Iako je još rano za konačne prognoze, pokazatelji ukazuju na to da nas očekuje veoma uspješna turistička sezona”, rekli su iz TO Kotor.
Takođe, pred nama je uzbudljiv period ispunjen raznovrsnim manifestacijama koje dodatno obogaćuju turističku ponudu Kotora i doprinose sjajnoj atmosferi uoči i tokom ljetnje sezone. Za početak…
Ljubitelji prirode i rekreativci uživaće u jedinstvenoj sportsko-rekreativnoj manifestaciji Boka Bay Trail 26. i 27. aprila u organizaciji Multisport Akademije Mayer.
U organizaciji NVO Klarinet fest, od 28. aprila do 2. maja, očekuje nas manifestacija Zvuci iz Španije.
Svi na Vrmac – 1. maj – tradicionalna prvomajska proslava u organizaciji Turističkih organizacija Kotora i Tivta, uz podršku Opštine Kotor i sponzora
U okviru manifestacija „Biram radost“ koja je u subotu održana na Trgu Nikole Đurkovića, u organizaciji TO Herceg Novi, najveće učešće uzela su djeca.
Proslava Vaskrsa/Uskrsa, praznika kojem se djeca najviše raduju, bila je u znaku prekrasne atmosfere na glavnom gradskom trgu uz najlješi običaj – farbanje jaja i uz druge kreativne aktivnosti zahvaljujući kojima su nastala prava mala remek djela za uspomenu.
Muzički dio programa obilježio je koncert Dječijeg hora „Cvrkutići“. Udruženje žena „Male sirene“ iz Đenovića pobrinule su se za praznične delicije a za Vaskršnji/Uskršnji doručak sponzori manifestacije, pekare; „Pekarela Bistro & Bakery“, „Tažex“, „Tajna“, „Šušić“ i „Maša“.
TO Herceg Novi zahvaljuje se svim učesnicima i sponzorima događaja na nesebičnoj pomoći, a sijeno koje je danas bilo dio dekoracije na događaju doniraće Azilu za napuštene pse, na Dizdarici.
Putin i Zelenski – ratni protivnici Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Ukrainian Presidential Press Service / via Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je jednostrani uskrsni prekid vatre u Ukrajini naredivši svojim snagama da prekinu sva neprijateljstva u subotu i nedjelju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj potez nazvao igrom s ljudskim životima.
Putin je naredio da se sva neprijateljstva zaustave od subote u 18 sati po moskovskom vremenu do kraja dana u nedjelju.
– Na temelju humanitarnih razloga ruska strana najavljuje uskrsno primirje. Naređujem prekid svih vojnih aktivnosti u ovome razdoblju, rekao je Putin svome vojnom načelniku Valeriju Gerasimovu na sastanku u Kremlju.
– Pretpostavljamo da će Ukrajina slijediti naš primjer. Istodobno, naše trupe moraju biti spremne i za to da odbiju moguća neprijateljska kršenja primirja i provokacije kao i bilo kakve agresivne akcije, dodao je Putin.
Prema šefu ruske države, ukrajinski odgovor pokazat će iskrenost kijevskog režima, njegovu volju i sposobnost da poštuje sporazume, da sudjeluje u procesu mirovnih pregovora usmjerenih na uklanjanje temeljnih uzroka ukrajinske krize.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinov pokušaj igranja ljudskim životima.
– Novi Putinov pokušaj da se igra ljudskim životima, napisao je Zelenski na Telegramu, naglašavajući da ruski dronovi detektirani na ukrajinskom nebu pokazuju pravi odnos Moskve prema Uskrsu i životima ljudi.
No nije jasno formulirao odgovor Kijeva na prijedlog o prekidu vatre.
Američki predsjednik Donald Trump i državni tajnik Marco Rubio rekli su u petak da će Sjedinjene Države odustati od nastojanja da posreduju u mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine ako uskoro ne bude jasnih znakova napretka.
Rusko ministarstvo obrane reklo je da je dalo instrukcije o prekidu vatre svim zapovjednicima u području “specijalne vojne operacije”, kako Kremlj naziva rat u Ukrajini.
Ruske snage držat će se prekida vatre ako ga se bude držala i Ukrajina, kaže se u saopštenju ministarstva.
Ministarstvo je odvojeno saopštilo da su Rusija i Ukrajina u subotu provele razmjenu ratnih zarobljenika, svaki njih 246, uz posredovanje Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile su uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Turistička organizacija opštine Budva i ove godine organizuje tradicionalnu manifestaciju „Od Uskrsa do Vaskrsa“, pod sloganom „Dodaj svijetu malo boje“. Manifestacija koja povezuje katolički i pravoslavni Uskrs, postala je prepoznatljiv praznični događaj koji okuplja sugrađane, turiste, umjetnike i zanatlije u duhu zajedništva, kulture i tradicije.
Kako je kazala direktorica Turističke organizacije Budve, Ana Vujošević, manifestaciji su se najviše obradovali najmlađi, koji na prostoru Starog grada uživaju u aktivnostima prilagođenim upravo njihovom uzrastu.
Od Uskrsa do Vaskrsa
„Danas će naši mališani, ne samo iz Budve, već i iz okolnih gradova Crne Gore, kao i svi naši gosti koji se trenutno nalaze u Budvi, imati priliku da izraze svoju kreativnost na poseban način. Kroz likovne radionice, djeca će pokazati kako oni vide ovaj praznik i uživati u programu sa animatorima i maskotama“, kazala je Vujošević.
Od Uskrsa do Vaskrsa
Ona je dodala da su se, u duhu praznika, u 12 sati dijelila kinder jaja na radost brojnih mališana okupljenih na platou ispred Starog grada.
Direktorica Turističke organizacije Budve najavila je i brojne manifestacije u periodu predsezone, a jedna od njih je Međunarodni budvanski karneval, koji će ove godine okupiti više od 2.000 učesnika i oko 70 karnevalskih grupa iz raznih zemalja Evrope i svijeta.
Od Uskrsa do Vaskrsa
„Osim gostiju iz regiona, ove godine na karnevalu očekujemo i učesnike iz Bolivije, Bugarske, Italije, Grčke i Albanije. Karneval počinje 30. aprila tradicionalnim Abrumom duž rivijere. Za 1. maj pripremili smo bogat muzički program, dok će se velika karnevalska povorka održati 3. maja“, najavila je ona.
Od Uskrsa do Vaskrsa
Vujošević je istakla da će karneval za najmlađe okupiti oko 40 grupa sa preko 200 mališana iz Crne Gore i Srbije, dok će se senzacionalna “Ceremonija otvaranja sezone” održati 23. maja kada će nastupiti Saša Kovačević.Regionalna zvijezda Dino Merlin upriličiće svoj koncert u Budvi 24.maja.
Turistička organizacija Budve poziva sve građane i goste da budu dio bogatog prazničnog i karnevalskog programa, koji će i ove godine obojiti grad veseljem, muzikom i zajedništvom. Kroz manifestacije koje slave kulturu, tradiciju i radost praznika, Budva potvrđuje svoju poziciju kao nezaobilazna destinacija na svjetskoj turističkoj mapi.
Kotor, grad kulturne baštine, multikulturalni grad,raznih, vjera i običaja, uvjek je prihvaćao sve novo i napredno. U vrijeme moje mladosti nije se gledalo ni ko si, ni koje si vjere, bio Hrvat, Crnogorac, Srbin ili Musliman. Svi smo se družili, sve smo slavili. Uskrs je sinonim radosti i time povezuje sve koji su se nastanili u Boki, makar donijeli ponešto različite običaje svetkovanja i proslavljanja. Univerzalne su i vrijednosti koje podstiče – mir, ljubav, sloga, tolerancija, porodica, kao i način na koji se provodi ovaj dan.
Po hrišćanskom verovanju, trećeg dana nakon smrti Isus Hrist je uskrsnuo. Kao spomen na taj dan, hrišćani širom sveta slave Uskrs, odnosno Vaskrs. U zavisnosti od kalendara,Uskrs kod katolika i pravoslavaca pada u različito vreme, jer je Uskrs pokretan praznik.
Kod katolika se za datum, po Gregorijanskom kalendaru uzima prva nedelja posle punog meseca, koji pada na dan prolećne ravnodnevice i praznuje se u periodu od 22. marta do 25. aprila svake godine. To je ustvari simbol proljeća.
Za razliku od katolika, kod pravoslavaca, koji godinu računaju po Julijanskom kalendaru, Vaskrs se slavi od 4. aprila do 8. maja.
Ima godina, kao što je ova, kada se datumi poklope ili kako je bilo 15. aprila 1979. godine, kada je katastrofalni zemljotres razorio pola Crnogorskog primorja, sa velikim brojem ljudskih žrtava.
Uskršnji običaji, odnosno Korizma, u katoličanstvu počinje od Čiste srijede, tzv. Pepeljnice, zapravo početkom posta. Dok svečenik posipa pepelom po glavi vjernika izgovara riječi“ Sjeti se da si bio prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“ Ovaj post povezuje simbolično zimu i proljeće i traje 40 dana.
Uskrs / foto Boka News
Druga nedjelja pred Uskrs, zove se Gluva neđelja, jer je ovo nedjelja tišine, pokajanja,čišćenja duše i duhovnog razvoja. Od davnina vjernici u ovoj sedmici izbjegavaju svirke i zabave. Ovo je period kada se vjernici posvećuju molitvi i pokajanju, kako bi se duša očistila pred veliki hrišćanski praznik Uskrs.
Neđelju dana prije Uskrsa obilježava se Cvijetna neđelja. Tog dana je Isus Hrist ušao sa svojim učenicima u Nazaret, a narod ga je pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na Cvijete se rano ujutro umivamo vodom i cvijećem. U Boki vole da pošalju djecu da beru cvijeće po livadama, razne cvijetiće koje nađu a najviše naberu bijelih rada. Ovo umivanje najviše raduje djecu.
Na Veliki četvrtak obilježava se i čudesna molitva u Getsemanskom vrtu, gdje se sin Božji moli Ocu Bogu, znajući što ga sve uskoro čeka i što mu predstoji. Hrišćani se podsećaju Isusove poslednje večere, često nazvane Tajnom večerom, sa dvanaest apostola. Tada je Isus podjelio kruh i vino, kao simbol svog tjela i krvi, i na taj način ustanovio Svetu tajnu pričešća. Potom je sin Božji oprao noge svojim apostolima, učeći ih tako sopstvenim primjerom kako treba da služe jedni drugima. Vjernici se sjete i Judine izdaje i predaje Isusa vojnicima, njegovog zarobljavanja i odvođenja na Maslinskuj goru, i početka mučenja. Zato u crkvama do Uskrsa nema zvonjave, zvona simbol radosti se ne čuju, vezuju se da bi se oglasila tek uskrsnućem Isusa Hrista na Uskrs. Neko Veliki četvrtak naziva i „zeleni četvrtak“ pošto vijernici, u nadi za dobar rod i zbog posta, spremaju za ručak neko zelenilo.
Muo – Pomoćnica Kršćana
Veliki petak je dan Isusovog razapinjanja na križ, najtužniji dan u godini, dan žalosti. Isus, sa križa šalje vojnicima koji ga razapinju, oproštaj uz riječi: „Oče oprosti im jer ne znaju što čine„.
Na taj dan se strogo posti, tri puta se jede, a samo jednom do sitosti. Moji mještani, otkad se zna za mjesto, a pominju se u notarskim spisima već u XIII i XIV stoljeću, uvjek su bili ribari. Inače, često su jeli ribu, skoro svakodnevno. Međutim, znalo se za Veliki petak i Badnji dan ostavljalo se ono najkvalitetnije iz mora.
U crkvama oltar je bez svećnjaka i cveća, unosi se križ prekriven belim lenculom koji se zatim skida, što simbolizuje Isusovo oslobađanje odeće pre razapinjanja na križ. Vernici se u crkvi okupljaju u tišini. Dolaze kako bi razmišljali o Isusovoj žrtvi, a preko obreda služenja molitve, klanjaju se križu i pričešćuju. U toku mise obavezno se čita ili peva Muka Božja, odnosno Pasija, zabeleška, svjedočenje svetog Ivana o stradanju Isusa. Narod je smatrao da donosi nesreću ako se na Veliki petak obavljaju poslovi sa životinjama i radi na njivi, nije se palila vatra, niti se tkalo, a verovalo se da onaj koji se okupa pre zore neće biti bolestan. Na taj dan domaćice po tradiciji farbaju jaja u crveno, boju ljubavi prema Isusu ali i u razne druge, šarene boje.U Boki su se ranije najčešće jaja bojala lukovinom, korom ud luka. U poslijednje vrijeme jaja se farbaju raznovrsno i kreativno. Važno je da prvo jaje bude ono koje se i prvo oboji i to u crvenu boju. Prvo jaje se čuva tokom cijele godine i zove de čuvarkuća.
Za bojanje se mogu uzeti jaja bilo koje ptice, najčešće su kokošja jaja. U prošlosti su se jaja bojala na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Prije bojanja, jaje se može i ispuhati; kroz probušenu rupicu iscure bjelanjak i žumanjak pa ostane samo ljuska jajeta. Tako jaje ima duži vijek trajanja.
Najčešće prirodno bojanje jaja je pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cvekle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Pisanice ( šarena jaja )su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od spanaća, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti.
Velika subota podseća na dan kada je Isusovo telo ležalo u grobu i po evanđelju će uskrsnuti, u zoru na uskršnju neđelju. U crkvama se pali Uskršnja svijeća, jer je vatra simbol Isusa i nade, te se tako najavljuje Isusovo usksnuće i naše spašenje od grijehova. Tradicija posvećenja upaljene vatre se razvila u obred. Vernici pale svoje svijeće sa tog plamena. Tim danom se završava i uskršnji post, odvezuju se zvona, za večeru je već dozvoljeno da se služi meso, sir i barena jaja.
Dan Uskrsa je dan kada zapravo počinje praznik i praznovanje Isusovog uskrsnuća. Svu prethodni dani predstavljaju pripremu za ovaj dan.
Ujutro sa početkom mise zvona zvone iz svih crkava i na taj način se proslavlja čudesni događaj uskrsenja.
Na prepodnevnu misu se nose prekrivene korpe čiji su sastojci: luk, so, sir, jaja i kolač.. Ni taj dan se malo radilo, kuvalo, nije se čistilo, šilo, niti su se životinje uprezale.
Za bokeljšku uskršnju trpezu, osim jaja karakteristična je pinca. Pinca je Uskršnji kolač u Boki, sa grožđicama (suvim grožđem).
Tokom Uskrsa mnogi bokeljski domovi mirišu na svježu pincu
Sastojci za jednu porodičnu pincu su: 1kg brašna; ½ mlijeka; 200 g šećera; 1dl ulja; 20 g soli; 100 g suvog grožđa; 3 cijela jaja, 5 žumanaca, 1 čaša ruma; 50 g kvasca; kora i sok od limuna; kora od narandže i vanilin šećer. Od sastojaka se pravi tijesto koje treba da nadođe i zatim se tijesto podijeli u tri dijela, koja ponovo treba da odstoje, a zatim se peku i na kraju premazuju žumancem.
Pinca
Svaka domaćica u Boki ima neku svoju tajnu kada je u pitanju recept za pincu. Pinca je omiljena poslastica i mnogim posjetiocima Boke.
Tokom uskršnjih dana, uz doručak, ručak i večeru se okuplja porodica, kao i rodbina, prijatelji i komšije, koji se takmiče sa ukućanima u kucanju jajima.
Tucanje Uskršnjim jajima predstavlja tradiciju u svom kršćanskom. Iako je u pitanju samo zabava podrazumjeva se da svako želi da bude pobjednik i odnese što više jaja. Mnogi ne prezaju ni od prevare, tako da podvaljuju jedni rugima: drvena, gvozdena, cementna ili mermerna jaja. Takva akcija prevare se ne može sakriti, brzo se otkrivaju pa se prevaranti diskvalifikuju.
Uskršnji ponedeljak je dan kada momci po običaju idu od vrata do vrata, da bi pjesmom i recitacijom pozdravljali devojke.
