Održan prvi sastanak Koordinacionog tima za pripremu ljetnje turističke sezone
U Tivtu trenutno boravi 23% više gostiju u odnosu na isti period prošle godine. Primat bilježe hoteli sa većom popunjenošću u odnosu na privatni smještaj. Smještajni kapaciteti u periodu održavanja Samita EU – Zapadni Balkan pokazali su se se nedovoljnim, pa je već sada po podacima tivatske Turističke organizacije popunjeno 85% privatnog smještaja. Na prvom ovogodišnjem sastanku Koordinacionog tima za pripremu turističke sezone, iz TO su najavili da će Tivat biti prvi grad koji će pomoću novog digitalnog alata imati uvid u popunjenost i strukturu gostiju u kolektivnom smještaju i to u realnom vremenu.
Na Aerodromu Tivat očekuju sezonu na nivou prošlogodišnje uz blagu tendenciju rasta. U toku su pripreme u susret Samitu, a najavljeni su i ponovni letovi iz Tela Aviva. Tivat će tokom ljeta biti povezan sa 50 destinacija, a samo neke od novih jesu vazdušne linije ka londonskom Hitrou, Amsterdamu i Madridu. Uprava Aerodroma Tivat je pozvala sve one koji žele da rade, prevashodno na pozicijama transportnih radnika i u sektoru održavanja/higijene da se jave.
U Tivtu je od 48 kupališta zakupljeno 35. Kako se tokom sastanka moglo čuti od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, 10 kupališta je spremno za sezonu, 15 kupališta je u pripremi, dok 10 kuplišta nije u funkciji. Predsjednik opštine Željko Komnenović problematizovao je kontinuirano neodržavanje kupališta poput Kalardova i Plavih Horizonata, naglašavajući da bi trebalo sankcionisati nemar i neažurnost zakupaca. Zaposleni Komunalnog preduzeća reaguju po pozivu, ali se lokacija koje su u zakupu ne nalaze na listi plaža koje održava ovo preduzeće, pa je svaki neplanirani izlazak dodatni trošak.
Predsjednik opštine je naložio da se posebna pažnja posveti čistoći oko objekta Autobuske stanice uz dodatno angažovanje zaposlenih i Komunalne policije.
Sastanak Koordinacionog tima za pripremu ljetnje sezone
U fokusu sastanka bilo je stanje u saobraćaju i saobraćajna gužva, posebno na samom ulazu u grad, na uključenju na magistralu iz pravca Dumidrana. Potpredsjednik opštine Jovan Brinić predložio je da se u narednom periodu razmotri uvođenje dodatne saobraćajne signalizacije kako bi se prednost dala glavnom putnom pravcu. Predsjednik opštine uputiće zahtjev OB Tivat da ovu raskrsnicu ubuduće regulišu službenici policije.
Iz Službe zaštite i spašavanja opštine Tivat kao poseban problem istakli su upravo gužve na glavnoj saobraćajnici u smislu prohodnosti i pristupačnosti u slučaju akcidenta. Komandir tivatskih vatrogasaca Milorad Giljača naglasio je značaj alternativnih saobraćajnica, paralelnih magistrali, kako bi se saobraćaj odvijao i tokom izvođenja radova na bulevaru kroz grad. Poseban izazov u radu je nedovoljan broj vatrogasaca.
Zabrana izvođenja građevinskih radova stupiće na snagu 1. juna i trajaće do 15. septembra. „Bićemo, kao i do sada restriktivni, u pogledu odobravanja izvođenja građevinskih radova, a odobrenja će dobiti oni projekti za koje je definisano da su od javnog interesa“, istakao je Komnenović.
Izvjesno je da će se nastaviti radovi na polaganju strujnog kabla od 110kV na trasi puta MR1, od kružnog toka za Plave Horizonte do kružnog toka Solila. Radove izvodi Crnogorski elektroprenosni sistem u dijelu trotoara, pa neće doći do ometanja saobraćaja na ovoj dionici. Od jeseni se očekuju radovi na kanalizaciji u Donjoj Lastvi. Direkcija za investicije će redukovati radove shodno turističkoj sezoni i fokusirati se na projekte u višim zonama grada.
Gradska biblioteka vrijedno radi na novoj Monografiji Tivta, čija je promocija planirana u junu. Paralelno, po riječima direktorice Vesne Barbić teku pripreme za Tivatsko književno ljeto. U Muzeju i galeriji spremno dočekaju učesnike Samita. Radio Tivat će se tokom ljeta redovno javljati sa Pina i iz naselja Luštica Bay u okviru emisije „Radio suncobran“, koja startuje u drugoj polovini juna.
Zbog radova na cijevi za odvođenje atmosferskih voda u tunelu Vrmac kpoji je dug 1.637 metara (Kotor – Tivat-Budva) obavještavaju se građani da će doći do potpune obustave saobraćaja kroz tunel Vrmac, sutra 29.05.2026. godine u terminu od 04 do 11 časova, saopšteno je iz D.O.O “ Vodovod i kanalizacija Kotor”
Podsjećamo, tunel Vrmac je građen u periodu od 1986. do 1992.godine, dok je djelimična sanacija izvršena 1997. i 1998.godine, međutim zbog nedostatka finansijskih sredstava nijesu izvedeni svi predviđeni radovi.
Iz tog razloga, tunel je saniran 2007.godine prema glavnom projektu koji je obuhvatao dopune i izmjene projekta sanacije iz 1997. koji nije izveden do kraja.
Caritas Kotorske biskupije organizuje veliku ekološku akciju čišćenja podmorja i obale pod nazivom „Sačuvajmo našu obalu i more“, koja će biti održana u petak 29.maja 2026.godine, sa početkom u 9:00 sati, na lokaciji vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu.
Cilj akcije je zajedničkim snagama doprinijeti očuvanju morskog ekosistema, podizanju svijesti o značaju zivotne sredine i uklanjanju otpada sa obale i morskog dna.
Pozivamo sve ljude dobre volje, ljubitelje prirode, ekološke aktiviste, ronioce, vlasnike plovila i zainteresovane građane da nam se pridruže i svojim učešćem daju doprinos čistijem i zdravijem okruženju.
Poseban poziv upućen je:
Volonterima koji žele učestvovati u sakupljanju otpada duž obale
Vlasnicima plovila koji mogu pomoći u koordinaciji i uklanjanju plutajućeg otpada
Roniocima koji će učestvovati u čišćenju morskog dna
Caritas Kotorske biskupije obezbjeđuje rukavice, kese za otpad i osvježenje za učesnike, dok je potrebno da učesnici ponesu adekvatnu obuću, zaštitu od sunca i dobru volju.
Ova akcija predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih ka očuvanju prirodnih bogatstava Boke Kotorske i jačanju zajedničke odgovornosti prema životnoj sredini.
Pozivamo medije da podrže i isprate ovaj događaj, kako bismo zajedno poslali snažnu poruku o važnosti zaštite mora i obale.
Učinimo Tivat čistijim zajedno! – poručio je don Željko Pasković direktor Caritasa Kotorske biskupije.
MSC je postigao izvansudsku nagodbu nakon incidenta iz juna 2024. godine, kada je kontejnerski brod MSC Michigan VII tijekom isplovljavanja izgubio kontrolu u američkoj luci Charleston
Prema dokumentima američkog saveznog suda u Južnoj Karolini, nagodba je postignuta između MSC-a i tvrtke Carver Maritime, operatera terminala za rasuti i generalni teret na rijeci Cooper. Tvrtka je tvrdila da je nekontrolirano kretanje broda uzrokovalo veliku materijalnu štetu na njihovoj infrastrukturi.
Tijekom incidenta, brod od približno 80.000 DWT-a plovio je brzinom većom od 15 čvorova kroz riječnu dionicu gdje je dopuštena znatno manja brzina.
Sud je nakon incidenta privremeno zadržao MSC Michigan VII u luci gotovo 45 dana. Brodu je kasnije dopušten odlazak tek uz pratnju remorkera i američke O
Kasnije istrage pokazale su ozbiljne tehničke probleme na glavnom stroju. Prema sudskim dokumentima, kako bi brod postigao i održavao željeni broj okretaja glavnog motora, posada je pribjegla ručnom podešavanju spojne šipke (linkage rod) koja povezuje regulator (governor) i gorivne pumpe. Istražitelji tvrde da je upravo taj improvizirani zahvat doveo do otkazivanja sustava upravljanja motorom tijekom isplovljavanja iz Charlestona.
Tijekom isplovljavanja 5. lipnja 2024., spojna šipka se odvojila, a stroj više nije bilo moguće usporiti. Posada je nekoliko puta pokušala ponovno spojiti sustav dok je brod nekontrolirano ubrzavao kroz luku. Vlasti su tada zatvorile glavni most preko luke Charleston, dok je brod tek u vanjskom dijelu luke ponovno stavljen pod kontrolu.
Procjenjuje se da je incident izazvao više od 500.000 dolara štete uz obalu i na terminalima. Unatoč dramatičnoj situaciji, brod nije udario ni u jedan objekt tijekom prolaska kroz luku.
Upravitelj stroja broda ranije je priznao dio odgovornosti kroz sporazum s američkim tužiteljima, a izricanje presude očekuje se tijekom lipnja 2026. godine.
U blizini sjeverne obale Turske u Crnom moru prijavljeni su napadi dronovima na tri tankera, priopćila je turska pomorska agencija Tribeca.
Tanker James II, koji je plovio pod zastavom Palaua, nalazio se oko 80 kilometara sjeverno od područja Turkelija u Crnom moru kada se dogodio incident, priopćila je agencija.
Tankeri Altura i Velora, koji su plovili pod zastavom Sijera Leonea, navodno su napadnuti u obližnjem području tijekom operacije premještanja tereta s jednog broda na drugi, navela je Tribeca.
Obalni sigurnosni brodovi poslani su na mjesto događaja u pomoć. Svi članovi posade u tankerima su, prema dostupnim informacijama, u dobrom stanju, priopćila je agencija.
Luke i tankeri česta su meta napada Moskve i Kijeva od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od četiri godine. Nijedna zemlja nije odmah preuzela odgovornost za novi napad.
Tursko ministarstvo prometa nije bilo odmah dostupno za komentar o incidentima koji su se dogodili tijekom muslimanskog blagdana Kurban-bajrama.
“Carine“ zatražile od Uprave za zaštitu kulturnih dobara odlaganje izvršenja rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje obale u Baošićima
Nakon što je Ministarstvo kulture i medija odbilo njihove žalbe na rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kompanija „Carine“ zatražila je od Područne jedinice Kotor da odloži izvršenje oba akta – i onog kojim je naložena obustava radova na kupalištu u Baošićima, i onog kojim je naređeno vraćanje lokacije u prvobitno stanje.
Prijedlozi za odlaganje izvršenja podnijeti su 25. maja, a u Upravi su zavedeni dan kasnije. Potpisao ih je izvršni direktor kompanije Čedomir Popović. U oba podneska „Carine“ traže da se izvršenje rješenja Uprave odloži do pravosnažnog okončanja upravnog spora koji, kako navode, već vode pred Upravnim sudom Crne Gore.
Prvi prijedlog odnosi se na rješenje Uprave od 11. februara, kojim je kompaniji naložena obustava izvođenja radova na katastarskim parcelama 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići. Drugi se odnosi na rješenje od 16. februara, kojim je „Carinama“ naloženo vraćanje iste lokacije u prvobitno stanje.
Pet dana
Suština oba zahtjeva je jasna: kompanija traži da se pravno dejstvo odluka Uprave zaustavi dok Upravni sud ne odluči da li su ti akti zakoniti. U slučaju rješenja o obustavi radova, praktična posljedica eventualnog usvajanja prijedloga bila bi suspendovanje zabrane, odnosno otvaranje prostora da se kompanija i dalje poziva na građevinsku dozvolu kao osnov za izvođenje radova.
„Carine“ se u oba podneska pozivaju na član 155 Zakona o upravnom postupku, tvrdeći da bi neposredno izvršenje rješenja izazvalo očiglednu, ozbiljnu i nepopravljivu štetu, ne samo za kompaniju, već i za širi javni interes. Od Uprave traže da odluči bez odlaganja, najkasnije u roku od pet dana. Ukoliko Uprava ne postupi u tom roku ili odbije prijedloge, najavljuju obraćanje Upravnom sudu sa zahtjevom za odlaganje izvršenja, shodno članu 15 Zakona o upravnom sporu.
U prijedlogu kojim traže odlaganje izvršenja rješenja o obustavi radova, „Carine“ tvrde da bi izvršenje tog akta u ovoj fazi realizacije projekta faktički onemogućilo poslovanje hotelskog kompleksa „Carine 5*“ u Baošićima tokom turističke sezone 2026. godine. Kao razlog navode da je predmetno kupalište, prema njihovom stavu, funkcionalno neophodan dio kompleksa projektovanog za smještaj oko 2.000 gostiju. „Carine“ tvrde da bi obustava radova, odnosno vraćanje kupališta u prvobitno stanje, ugrozili funkcionisanje hotelskog kompleksa tokom turističke sezone, doveli do otkazivanja aranžmana, raskida ugovora sa turističkim operatorima, aktiviranja penala i zahtjeva za naknadu štete, ali i do smanjenja prihoda lokalne samouprave i države po osnovu poreza, boravišne takse i drugih naknada. Kompanija tvrdi i da bi takav ishod imao negativne posljedice po zaposlene, poslovne partnere, turistički sektor i ukupnu konkurentnost turističke ponude države, zbog čega smatra da bi odlaganje izvršenja rješenja do odluke Upravnog suda bilo u interesu i podnosioca i države.
Pravna nesigurnost
U oba podneska „Carine“ nastupaju sa pozicije da radove izvode na osnovu pravosnažne građevinske dozvole. Navode da zapisnici nadležnih inspekcija, prema njihovom tumačenju, potvrđuju da su se radovi izvodili u skladu sa građevinskom dozvolom i urbanističko-tehničkim saglasnostima, odnosno da nije utvrđeno odstupanje od izdate dozvole. Centralni argument kompanije je da bi izvršenje rješenja Uprave proizvelo pravnu nesigurnost, jer se, kako tvrde, pravna dejstva tih rješenja nalaze u direktnoj suprotnosti sa pravnim dejstvima pravosnažne građevinske dozvole.
„Carine“ tvrde da se na predmetnoj lokaciji ne nalazi registrovano pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, već da je riječ o prostoru koji je studijom zaštite prepoznat kao dio zaštićene okoline područja svjetske baštine, odnosno kao prostor zaštitne zone sa potencijalnim kulturnim vrijednostima u odnosu na lokalitet nekadašnje palate Smekja-Rašković. U podnescima navode i da ta palata već decenijama ne postoji na terenu, jer je, kako tvrde, odavno srušena, dok se spomen-tabla posvećena boravku francuskog pisca Pjera Lotija, prema njihovim navodima, ne nalazi na prostoru kupališta, već u zaleđu.
U drugom prijedlogu, koji se odnosi na rješenje o vraćanju lokacije u prvobitno stanje, „Carine“ tvrde da je pretežni dio radova već izveden u skladu sa građevinskom dozvolom i da je izgradnja kupališta u završnoj fazi. Navode i da bi povraćaj u prethodno stanje u ovoj fazi mogao proizvesti dodatne negativne posljedice, umjesto da ostvari svrhu zbog koje je rješenje donijeto.
Kompanija posebno ističe da je, prema njihovom stavu, za završetak projekta ostalo da se izvede manji obim radova, uglavnom dekorativne prirode. Zato smatraju da bi odlaganje izvršenja bilo opravdano do okončanja postupka pred Upravnim sudom.
– Postavlja se pitanje šta će se desiti ako Upravni sud u konačnici, nakon što za podnosioca nastane nenadoknadiva šteta (a izuzetno značajna po javni interes), zaključi da je Rješenje nezakonito? Ko je spreman da bez ikakve potrebe i osnova rizikuje takav ishod? Ko će u konačnici biti odgovoran za isti i svu štetu koja nastane za podnosioca i javni interes? – navodi se u prijedlogu „Carina“.
Ova kompanija je, ujedno, uplašena i za prirodnu sredinu jer bi izvršenje Rješenja, kako navode, ostavilo nesagledive posljedice po prirodne karakteristike područja.
Rokovi
Ovi prijedlozi dolaze nakon što je Ministarstvo kulture i medija odbilo žalbe „Carina“ na oba rješenja Uprave. Ministarstvo je prethodno potvrdilo postupanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je najprije naložila obustavu radova, a potom i vraćanje lokacije u prvobitno stanje. Uprava je zatim donijela i Rješenje o izvršenju, kojim je kompaniji ostavljen dodatni rok od dva mjeseca od dana prijema tog akta da postupi po ranijem nalogu, uz napomenu da žalba ne odlaže izvršenje Rješenja.
Uprava i Ministarstvo su, u ranijim aktima, polazili od stava da se predmetne parcele nalaze u zaštićenoj okolini Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, te da investitor nije mogao zaobići obaveze koje proizilaze iz režima zaštite tog prostora. „Carine“, međutim, sada pokušavaju da izvršenje tih rješenja zaustave dok traje upravni spor. Time se predmet, nakon odluka Uprave i odbijenih žalbi pred Ministarstvom, seli u novu fazu – borbu oko toga da li će rješenja biti sprovedena odmah ili će njihovo izvršenje čekati konačnu riječ Upravnog suda.
U međuvremenu, vlasnik kompanije „Carine“ Čedomir Popović, prije bilo kakve odluke suda, siguran je, kako je nedavno izjavio za RTHN, da će hotel i plaža u planiranim gabaritima biti u potpunosti završeni najkasnije do kraja ove turističke sezone.
Opština Herceg Novi još nije odlučila po zahtjevu za poništenje građevinske dozvole
Pred Opštinom Herceg Novi u međuvremenu se vodi i postupak po zahtjevu zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović za poništavanje građevinske dozvole koju je Sekretarijat za urbanizam i građevinsku inspekciju 13. januara 2026. godine izdao kompaniji „Carine“ za uređenje djelimično uređenog kupališta u Baošićima.
Ćirović je 17. marta glavnom administratoru Opštine Herceg Novi predložila da, kao drugostepeni organ, izvrši uvid u kompletne spise predmeta i poništi rješenje o građevinskoj dozvoli. U dopisu navodi da je dozvola, prema njenoj ocjeni, donijeta uz očigledno pogrešnu primjenu materijalnog prava i bez prethodne saglasnosti drugog javnopravnog organa, odnosno bez prethodno pribavljenih konzervatorskih uslova, iako je to u ovom slučaju bila zakonska obaveza. Zaštitnica ukazuje i da je građevinska dozvola izdata nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već donijela rješenje o konzervatorskim uslovima od 30. avgusta 2023. godine, kao i nakon što je Ministarstvo kulture i medija odbilo žalbu kompanije „Carine“ na te uslove.
– Dakle, građevinska dozvola je izdata ipak nakon što su izdati konzervatorski uslovi, te iste potvrdilo Ministarstvo kulture i medija, pa je ista nesumnjivo donesena suprotno zakonu i na štetu javnog interesa koji u svakom slučaju mora biti na prvom mjestu – navodi se u dopisu zaštitnice.
Ćirović je upozorila da se u postupcima koji se tiču prostora pod režimom zaštite i obaveza Crne Gore prema UNESCO-u mora voditi računa o javnom interesu, kako interes pojedinačnog investitora ne bi doveo do donošenja odluka uz kršenje zakona.
Pomorski fakultet Kotor u saradnji sa Mornaricom Vojske Crne Gore i ove godine organizuje praktičnu obuku svojih studenata na š/b Jadran. Praktična obuka za 23 studenta biće realizovana u teritorijalnim vodama Crne Gore. Š/b Jadran isplovio je sa studentima u srijedu, 27. maja 2026. godine, u 11:00 sati, sa trga Pine u Tivtu, gdje će boraviti do subote, 30. maja 2026. godine. Obuku na brodu realizovaće 4 nastavnika i saradnika Pomorskog fakulteta Kotor, zajedno sa oficirima i posadom š/b Jadran.
Fakultet izražava zahvalnost Ministarstvu odbrane i Mornarici Vojske Crne Gore na kontinuiranoj podršci našem Fakultetu u cilju razvoja pomorskih vještina naših studenata. Posada š/b Jadran i ovog puta je uložila ogroman trud da pripremi brod i omogući prijem naših studenata i profesora, kao i realizaciju njihove praktične obuke na moru. Sa velikim zadovoljstvom iščekujemo ponovni susret s posadom, morem i š/b Jadranom, na kojem već 14 godina uspješno obučavamo naše studente.
Studenti na ŠB Jadran
Na svečanoj ceremoniji ispraćaja studenata, prisutnima su se obratili kk Ivan Laković, komandant š/b Jadran i doc. dr Stevan Kordić, prodekan za nastavu Pomorskog fakulteta Kotor, koji su im poželjeli uspješnu obuku i mirno more.
Aktivnosti naših studenata i profesora na š/b Jadran moći ćete u naredna četiri dana da pratiti na zvaničnoj internet stranici Pomorskog fakulteta Kotor, kao i putem naših naloga na društvenim mrežama.
Luštica Bay će biti domaćin regate Luštica Bay Sailing Cup 2026 koja okuplja jedriličare iz regiona u ambijentu Bokokotorskog zaliva i otvorenog mora Jadrana, ovog vikenda, 30. i 31. maja.
Tokom dva dana regate, posjetioci i učesnici imaće priliku da uživaju u dinamičnom sportskom programu, dok će regatno polje biti oko ostrva Mamula i nazad ka marini Luštica Bay-a, donoseći spoj adrenalina, timskog duha i autentičnog jadranskog iskustva.
Luštica Bay sailing cup 2026.
Program regate počeće u petak, 30. maja, dječijim jedriličarskim aktivnostima sa početkom u podne, dok je centralni dio takmičenja za odrasle planiran u subotu, 31. maja, od 11 časova.
Marina Village i Marina Beach biće centralna mjesta okupljanja učesnika, ljubitelja jedrenja i posjetilaca, uz atmosferu koja slavi more, aktivan stil života i zajedništvo na otvorenom.
POZIVAMO SVE LJUBITELJE JEDRENJA U KLASI KRSTAŠ, J70, HOBBIE CAT, OJEDRENE BARKE DA NAM SE PRIDRUŽE NA REGATI
Regata „Luštica Bay Sailing Cup“ još jednom potvrđuje opredjeljenje destinacije ka razvoju sportskih i lifestyle događaja koji povezuju prirodno okruženje, savremeni način života i zajednicu. Kroz ovakve manifestacije, Luštica Bay nastavlja da razvija identitet destinacije koja tokom cijele godine promoviše boravak na otvorenom, sportsku kulturu i iskustva inspirisana morem.
Takmičarski duh, jedrenje i prepoznatljivi pejzaži obale Luštice učiniće i ovogodišnje izdanje regate jednim od sportskih događaja proljećne sezone na crnogorskom primorju.
Zakonom je predviđeno i privremeno oduzimanje vozila vozačima koji budu ponovo uhvaćeni u obijesnoj vožnji u roku od dvije godine
Nove izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini stupile su na snagu 27. maja 2026. godine, a vozače očekuju znatno rigoroznije kazne za obijesnu vožnju i teške saobraćajne prekršaje.
Prema novim pravilima, obijesnom vožnjom smatrat će se višestruki prolazak kroz crveno svjetlo u kratkom vremenskom periodu, drastično prekoračenje brzine, preticanje preko pune linije, vožnja pod dejstvom alkohola iznad 1,5 promila, vožnja pod uticajem narkotika, ali i korištenje uređaja za ometanje radara.
Kazne za ovakve prekršaje iznosit će od 2.000 do 3.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom na šest mjeseci i dva kaznena boda.
Ako bahata vožnja izazove saobraćajnu nesreću, kazna će biti od 3.000 do 5.000 KM, uz zabranu vožnje na devet mjeseci i četiri kaznena boda.
Zakonom je predviđeno i privremeno oduzimanje vozila vozačima koji budu ponovo uhvaćeni u obijesnoj vožnji u roku od dvije godine.
Pojačane su i kazne za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje i nevezivanje sigurnosnog pojasa, koje će se kretati od 200 do 400 KM.
Ukoliko zbog takvog ponašanja dođe do saobraćajne nezgode, kazne će iznositi od 400 do 2.000 KM, uz mogućnost zabrane upravljanja vozilom do šest mjeseci.
Kazne od 200 do 400 KM predviđene su i za korištenje uređaja za ometanje radara i drugih sistema za evidentiranje saobraćajnih prekršaja, prenosi depo.ba.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru uhapšen je Dorđe Obradović (29) iz Tivta, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela ugrožavanje sigurnosti na štetu novinarke portala Standard Kristine Perković i Sandre Bojanić, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Podsjetimo, Perković je prijavila policiji ozbiljne prijetnje smrću i uvrede koje su joj 23. maja upućene putem Instagram profila “NIKOLA BATUTA NOVI PROFIL859561“, u kojima je targetirana i njena porodica.
Zbog sadržaja poruka, koje uključuju eksplicitne prijetnje nasiljem, Perković je podnijela krivičnu prijavu u CB Podgorica, navodeći da strahuje za svoju i bezbjednost svoje djece.
Oglasili su se saopštenjem i iz Uprave policije.
“Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, u saradnji sa odjeljenjima bezbjednosti Podgorica i Kotor, nakon sprovedenih sveobuhvatnih operativnih, kriminalističkih i forenzičko-digitalnih mjera i radnji, identifikovali su i lišili slobode lice Đ.O. (29) iz Tivta, osumnjičeno za izvršenje dva krivična djela ugrožavanje sigurnosti na štetu novinarke Kristine Perković i još jednog ženskog lica iz Kotora”, naveli su u saopštenju.
Kako su saopštili, Perković i još jedna ženska osoba su odjeljenjima bezbjednosti Podgorica i Kotor podnijele prijave povodom prijetnji upućenih po život i tijelo putem društvene mreže Instagram od lica koje je koristilo profil pod nazivom „Nikola Batuta novi profil859561“, a koje je u objavama na njihovim Instagram profilima ostavilo komentare prijeteće sadržine, što je kod oštećenih izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i nesigurnosti.
Foto Standard
“Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su odmah po zaprimanju prijave preduzeli hitne službene mjere i radnje na identifikaciji izvršioca, u saradnji sa službenicima Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, kao i odjeljenja bezbjednosti Kotor i Tivat. Tom prilikom prikupljena su obavještenja od više lica i sprovedene druge operativno-taktičke mjere i radnje usmjerene na rasvjetljavanje događaja”, kažu iz policije.
Kako su dodali, postupajući po prijavama, službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala preduzeli su specijalizovane mjere i radnje iz svoje nadležnosti, koje su obuhvatale digitalno-forenzičke provjere, analizu elektronskih tragova, operativnu obradu podataka i aktivnosti na lociranju i identifikaciji korisnika predmetnog Instagram naloga, što je bilo od ključnog značaja za rasvjetljavanje predmetnih događaja i rezultiralo identifikacijom Đ.O. kao osumnjičenog.
“Nakon identifikacije, službenici policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat su lice Đ.O. pronašli i doveli u službene prostorije radi dalje kriminalističke obrade, nakon čega je, po nalogu nadležnog državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti”, dodaju iz policije.
Od osumnjičenog su oduzeti i elektronski uređaji koji će biti predmet daljih vještačenja.
“Protiv ovog lica su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru zbog sumnje da je na štetu pomenutog ženskog lica iz Kotora izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, a osumnjičeni će sjutra uz krivičnu prijavu biti sproveden nadležnom tužiocu radi daljeg postupanja”, zaključuje se.
