Advokat Veselin Radulović podnio je novu dopunu krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu SDT, u kojoj tvrdi da projekat žičare Sutorina – Žvinje predstavlja dio šireg obrasca djelovanja navodne kriminalne organizacije povezane sa funkcionerima i strukturama vlasti.
Radulović je dostavio SDT-u dopunu ranije podnesenih krivičnih prijava protiv političke partije Demokratska Crna Gora, više njenih funkcionera, podgoričke firme “Liming projekt” DOO i NN lica, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i više povezanih krivičnih djela.
On u dopuni navodi da se od 2020. godine kontinuirano sprovode aktivnosti koje, kako tvrdi, ukazuju na koordinisano djelovanje sa ciljem sticanja nezakonite imovinske koristi i političkog uticaja, na štetu državnog budžeta i javnog interesa.
„Postoji osnovana sumnja da projekat žičare nije izolovan slučaj, već dio šireg obrasca djelovanja iste kriminalne organizacije, koja kroz različite projekte koristi identične mehanizme zloupotrebe službenog položaja i uticaja na donošenje odluka“, naveo je Radulović.
Dopune prijave podnijete su i protiv predsjednika Opštine Herceg Novi Stevan Katić i vršioca dužnosti sekretara za urbanizam Vladislava Velaša. Prema tvrdnjama Radulovića oni su imali glavne uloge u donošenju odluka vezanih za realizaciju projekta žičare.
Radulović posebno problematizuje odluku da za projekat nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, tvrdeći da je donijeta suprotno zakonu i bez adekvatnog obrazloženja.
„Donošenjem takvog rješenja eliminisan je jedan od ključnih mehanizama kontrole zakonitosti i zaštite javnog interesa, čime su stvoreni uslovi za realizaciju projekta bez adekvatnog nadzora“, istakao je on.
U dopuni se ukazuje i na sumnju da je došlo do nezakonitog objedinjavanja funkcija kod istog lica, čime je, prema navodima, omogućen sukob interesa i izbjegnuta institucionalna kontrola.
Veselin Radulović (Foto: RTCG)
Takođe se navodi da je dokumentacija za projekat sadržala neistinite podatke o lokaciji i okruženju, što je, kako tvrdi Radulović, moglo uticati na donošenje odluke da nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
„Izostanak obrazloženja u rješenju ukazuje da odluka nije rezultat zakonitog postupka, već unaprijed donijeta odluka formalno pretočena u upravni akt“, navodi se u prijavi.
Radulović tvrdi i da postoji kontinuitet u načinu djelovanja, odnosno da se kroz različite projekte primjenjuju isti modeli, uključujući netransparentne procedure, pogodovanje određenim subjektima i izbjegavanje kontrolnih mehanizama.
On je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da hitno reaguje i preduzme sve zakonom predviđene mjere.
„Izostanak pravovremene reakcije stvara percepciju nekažnjivosti i dodatno ohrabruje nastavak ovakvog djelovanja, uz rizik od nastanka nenadoknadive štete po javni interes i životnu sredinu“, upozorio je Radulović.
On zaključuje da postoji osnovana sumnja na organizovano i dugotrajno djelovanje više lica kroz institucije sistema, sa jasno podijeljenim ulogama i ciljem sticanja koristi, zbog čega se od tužilaštva traži hitno postupanje i utvrđivanje odgovornosti svih uključenih.
Turističke organizacije Kotora i Tivta, uz podršku Opštine Kotor, organizuju prvomajsko druženje na Vrmcu, koje već treću godinu zaredom okuplja sve generacije u jedinstvenom prirodnom ambijentu iznad Bokokotorskog zaliva.
Program počinje u 11 časova i traje do ponoći, uz bogat muzički sadržaj.
Publiku očekuje nastup princeze elektronske scene Brine Knauss kao i snažan DJ lineup koji čine: After Affair, Buba, Selektor Deda, Kolektiv 44 i Luka Tarle, donoseći kontinuiran flow tokom dana i večeri.
Za najmlađe posjetioce biće obezbijeđeni raznovrsni zabavni sadržaji, prilagođeni boravku u prirodi i aktivnom provođenju vremena.
Za sve posjetioce biće organizovano tradicionalno prvomajsko posluženje – pasulj (fažola) na više načina, besplatano za sve, kao nezaobilazan dio proslave i druženja.
Vrmac će i ove godine ponuditi ono po čemu je prepoznatljiv – spoj prirode, muzike i zajedništva, uz hladovinu borova i spektakularan pogled na zaliv, stvarajući idealan ambijent za porodicu, prijatelje i sve ljubitelje boravka na otvorenom.
Prevoz do lokacije biće obezbijeđen, a detalji o terminima i polascima biće naknadno objavljeni putem zvaničnih kanala, pa se zainteresovani pozivaju da prate društvene mreže organizatora ( kotor.travel; kotortravelevents; tivat.travel).
Pozivamo sve da 1. maj provedu na Vrmcu – u znaku druženja, prirode i dobre energije.
Vaterpolisti Crne Gore savladali su selekciju Gruzije 19:17 (6:4, 2:6, 4:3, 7:3) u finalu kvalifikacionog turnira Divizije 2 na Malti i tako izborili povratak u elitnu rundu Svjetskog kupa. Naša reprezentacija je juče osigurala plasman na završni turnir Svjetskog kupa, a današnjom pobjedom mjesto u Diviziji 1 sljedeće godine.
Izabranici Dejana Savića do trofeja su stigli nakon zahtjevnog meča u kojem su Gruzini pokazali da nijesu bez razloga stigli do finala, posebno u drugoj četvrtini kada su uspjeli da preokrenu rezultat.
Tim koji predvodi Revaz Čomakidze bio je ravnopravan rival od samog početka. Na startu druge dionice vodio je 7:6.
Gruzija je u više navrata imala i dva gola prednosti, koju je čuvala sve do drugog minuta posljednje četvrtine. Tada su Savo Ćetković i Balša Vučković donijeli preokret i prvo vođstvo Crnoj Gori nakon dužeg perioda igre.
Pitanje pobjednika riješeno je u finišu. Dušan Matković i Ćetković pogodili su za 17:14 na tri minuta prije kraja i tako prelomili meč u korist „Ajkula“.
Matković je bio najefikasniji u crnogorskom timu sa šest golova, dok je Vučković postigao tri. Na drugoj strani, Ahvledijani je dao pet pogodaka, Jahaija tri, dok su Veljko Tankosić, Nika Šušijašvili i Pješivac postigli po dva gola.
Crna Gora se ovom pobjedom vraća u elitnu diviziju Svjetskog kupa naredne sezone, a ujedno je izborila i plasman na Superfinale koje će ovog ljeta biti održano u Sidneju. Na završnom turniru, osim Crne Gore i Gruzije, učestvovaće i Australija, Španija, Italija, Grčka, Mađarska i Hrvatska.
Usljed rasta temperature i sve intenzivnijeg pomorskog saobraćaja mijenja se i sastav živog svijeta u Jadranskom moru. Zato se posljednjih godina sve češće bilježi pojava stranih (alohtonih) vrsta, koje u Jadran dospijevaju prirodnim širenjem areala ili posredno, ljudskim aktivnostima.
Važno je razlikovati pojmove: alohtona vrsta nije nužno i invazivna. Invazivne su one strane vrste koje se uspješno šire, uspostavljaju stabilne populacije i mogu uticati na ekosisteme, ribarstvo ili lokalnu ekonomiju, poručuju iz Instituta za biologiju mora Kotor, koji ove godine obilježava 65 godina od osnivanja.
Smeđe kozice
U našem dijelu Jadrana zabilježene su i alohtone vrste rakova, poput plavog raka (𝐶𝑎𝑙𝑙𝑖𝑛𝑒𝑐𝑡𝑒𝑠 𝑠𝑎𝑝𝑖𝑑𝑢𝑠), atlantske smeđe kozice (𝑃𝑒𝑛𝑎𝑒𝑢𝑠 𝑎𝑧𝑡𝑒𝑐𝑢𝑠) i lakonogog raka (𝑃𝑒𝑟𝑐𝑛𝑜𝑛 𝑔𝑖𝑏𝑏𝑒𝑠𝑖).
U crnogorskim vodama potvrđene su i pojedine alohtone vrste školjki i drugih beskičmenjaka, kao što su 𝐴𝑛𝑎𝑑𝑎𝑟𝑎 𝑡𝑟𝑎𝑛𝑠𝑣𝑒𝑟𝑠𝑎, 𝐴𝑟𝑐𝑢𝑎𝑡𝑢𝑙𝑎 𝑠𝑒𝑛ℎ𝑜𝑢𝑠𝑖𝑎, 𝑃𝑖𝑛𝑐𝑡𝑎𝑑𝑎 𝑖𝑚𝑏𝑟𝑖𝑐𝑎𝑡𝑎 𝑟𝑎𝑑𝑖𝑎𝑡𝑎, 𝑅𝑢𝑑𝑖𝑡𝑎𝑝𝑒𝑠 𝑝ℎ𝑖𝑙𝑖𝑝𝑝𝑖𝑛𝑎𝑟𝑢𝑚, 𝑆𝑡𝑦𝑒𝑙𝑎 𝑝𝑙𝑖𝑐𝑎𝑡𝑎 i sunđer 𝑃𝑎𝑟𝑎𝑙𝑒𝑢𝑐𝑖𝑙𝑙𝑎 𝑚𝑎𝑔𝑛𝑎. Pored životinja, u Jadranu su se proširile i alohtone alge među kojima su najčešće 𝑊𝑜𝑚𝑒𝑟𝑠𝑙𝑒𝑦𝑒𝑙𝑙𝑎 𝑠𝑒𝑡𝑎𝑐𝑒𝑎 i 𝐶𝑎𝑢𝑙𝑒𝑟𝑝𝑎 𝑐𝑦𝑙𝑖𝑛𝑑𝑟𝑎𝑐𝑒𝑎.
Plavi rak
Posebnu pažnju posljednjih godina privlači riba lav (𝑃𝑡𝑒𝑟𝑜𝑖𝑠 𝑚𝑖𝑙𝑒𝑠). Prepoznatljiva je po velikim perajima i otrovnim bodljama, a njen primjer pokazuje kako se nova vrsta može relativno brzo pojaviti i širiti se u mediteranskom basenu. Dva primjerka ribe lava izložena su u Akvarijumu Boka.
Lav riba
Kada je riječ o potencijalno opasnim vrstama, važno je naglasiti da se u Jadranu povremeno bilježe ribe čija konzumacija može biti rizična. Ribe napuhače (Tetraodontidae) su dobar primjer, jer mogu sadržati tetrodotoksin (TTX), termostabilan toksin koji se ne razgrađuje kuvanjem. U Jadranu su zabilježene četverozupka (𝑆𝑝ℎ𝑜𝑒𝑟𝑜𝑖𝑑𝑒𝑠 𝑝𝑎𝑐ℎ𝑦𝑔𝑎𝑠𝑡𝑒𝑟), srebrnoobraza napuhača (𝐿𝑎𝑔𝑜𝑐𝑒𝑝ℎ𝑎𝑙𝑢𝑠 𝑠𝑐𝑒𝑙𝑒𝑟𝑎𝑡𝑢𝑠) i okeanska napuhača (𝐿𝑎𝑔𝑜𝑐𝑒𝑝ℎ𝑎𝑙𝑢𝑠 𝑙𝑎𝑔𝑜𝑐𝑒𝑝ℎ𝑎𝑙𝑢𝑠).
Institut za biologiju mora prati ove promjene kroz terenska istraživanja i saradnju s ribarima i građanima, a posljednjih godina je kroz više projekata, uključujući IPA Adriatic CBC BALMAS, GFCM MedSea4Fish i Erasmus+ RISKMAN, sproveo niz aktivnosti usmjerenih na praćenje trendova alohtonih vrsta, poput prikupljanja podataka lokalnog ekološkog znanja (LEK), modeliranja i procjene invazivnosti uz primjenu alata kao što je AS-ISK, te promocije kontrolisanog korišćenja vrsta pogodnih za ishranu, kao što je plavi rak, čime doprinosi boljem razumijevanju ekologije alohtonih vrsta u našem dijelu Jadrana.
Pećinu “Tamnica” iznad Perasta je u subotu, 11. aprila posjetila grupa članova PK Vjeverica, uglavnom onih koji dobrovoljno vode ture u okviru kluba. Broj učesnika bio je ograničen zbog prostora unutar pećine i količine kiseonika koji je potreban za optimalan boravak u njoj.
-Oni koji su prvi put posjetili ovu pećinu nisu mogli vjerovati da je ovakva ljepota pod zemljom sakrivena i od stanovnika Kotora i Crne Gore, a mnogo poznatija širom Evrope, kaže Marjan Šantić, koji svakih četiri-pet-godina volonterski vodi prijatelje u ovu špilju, kako bi je, skrivenu od masovnih posjetilaca, sačuvao od devastacije. Ona potiče iz doba neolita, o čemu, po pričanju očevidaca, svjedoče kamene sjekire, vrhovi strijela, crteži krivih linija i slično, ali kojih, nažalost više nema u pećini.
Ljepote neolitske pećine
-Pećina je sastavljena iz dva dijela, koji se jedan na drugog nadovezuju u vertikalnom položaju, jedna iznad druge u dužini od oko 50 metara. Bogata je stalaktitima i staligmitima te ukrasima koje kapi kiše, prolazeći kroz krečnjak prave hiljadama godina. Osim ljepote koje stvara priroda, ova pećina čuva tajnu iz vremena kad su je nastanjivali ljudi iz doba neolita. Ne tako davno u njoj su se mogli naći alati toga doba, ali kolekcionari, znajući njihovu vrijednost i nezaštićenost su napunili svoje vitrine. U tome su prednjačili Česi, Poljaci, a pojedinih djelova ima i u Beogradu, te Novom Sadu. Mještani kotorske opštine su zaštitili neke eksponate, a koliko se sjećam da su mi govorili da bi rado iste poklonili Pomorskom muzeju u Kotoru. Međutim, prije dvadesetak godina poslenici Muzeja nijesu bili zainteresovani za ovo, ističe Šantić.
Video: Toni Pejić
Kao vrsni poznavalac pješačko-planinarskih staza u Boki Kotorskoj i njenom zaleđu, Šantić ne vodi zainteresovane grupe često u ovu pećinu i to iz više razloga.
-Posjetioci ne poštuju prirodne ukrase ove pećine i često slučajno ili namjerno iste polome. Zbog male količine kiseonika u “Tamnici” sami posjetioci disanjem, čeonim lampama, mobilnim telefonima i dodirima podižu temperaturu, koja šteti samoj pećini, a veoma brzo vazduh postaje pretežak za disanje, te se mora prilično brzo izaći, kaže vodič, a mi bismo dodali i da svaka posjeta uznemirava i šišmiše čije je ona prirodno stanište.
Stazom iznad Perasta
Sreća je, dodaje Marjan što je pećina prilično nepristupačna, međutim “ako želimo da je sačuvamo za buduće generacije, morali bi zatvoriti ulaz u nju, a eksponate prikazivati na ekranu u muzeju, kako rade u Španiji”, poručuje on.
Oduševljeni, “privilegovani” članovi PK” Vjeverica” su svoje zadovoljstvo posjetom ovoj pećini izrazili kroz bezbroj fotografija, a da su uživali u mističnom ambijentu “Tamnice” vidjelo se i na njihovim ozarenim licima. Svi su se složili da ovu ljepotu treba zaštiti.
Ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović poručio je da će sve četiri trake puta Tivat-Jaz biti pod asfaltom do kraja maja.
Radulović je na mreži X napisao da se intenzivno izvode radovi na asfaltiranju devete dionice.
“I dalje stojim iza onoga što sam ranije rekao, a to je da će sve četiri trake biti pod asfaltom do kraja maja. Nećemo dozvoliti da bude ugrožena ljetnja turistička sezona”, naveo je Radulović.
Kako je zaključio, svi treba da znaju da će morati da se radi dan-noć kako bi bulevar bio završen prije početka ljetnje turističke sezone.
Intezivno se izvode radovi na asfaltiranju devete dionice na rekonstrukciji puta Tivat-Jaz. 🛣️🚧 I dalje stojim iza onoga što sam ranije rekao, a to je da će sve četiri trake biti pod asfaltom do kraja maja. 📅
1/2 pic.twitter.com/LecKvMZBg3
Policija je na graničnim prelazima oduzela dva vozila – jedno koje potražuje hercegnovska policija i jedno koje potražuje Mađarska, saopšteno je iz Uprave policije.
“Naime, pripadnici Stanice granične policije Herceg Novi na graničnom prelazu Kobila su, vršeći pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti, kontrolisali lice A.Z. (50) koje je upravljalo vozilom marke Mercedes budvanskih registarskih oznaka. Sa ovim licem se kao saputnik u vozilu nalazila S.S. (33)”, piše u saopštenju UP.
Detaljnom provjerom utvrđeno je da ovo vozilo potražuje hercegnovska policija. U saradnji sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, vozilo je oduzeto.
Foto Uprava policije
Osim toga, policija je na graničnom prelazu Šćepan Polje kontrolisala mađarskog državljanina F.K. (57), koji je upravljao vozilom marke Land Rover, mađarskih registarskih oznaka.
“Provjerom ovoga vozila u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica, utvrđeno je da isto potražuju mađarski organi za sprovođenje zakona. Na osnovu toga ovo vozilo je oduzeto i predato službenicima Stanice policije Plužine na dalju nadležnost”, navode iz UP.
Kako zaključuju, policija nastavlja pojačane aktivnosti iz svojih nadležnosti u cilju obezbjeđivanja granica naše države i procesuiranja svih koji se bave prekograničnim kriminalom.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
-Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju, rekao je Jovanović na TV Vijesti.
-Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije, rekao je Jovanović.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
-Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone- kazao je Jovanović.
Strategija razvoja crnogorskog vinarstva počiva na kvalitetu, autohtonim sortama i povezivanju vina s iskustvom destinacije, saopštila je enološkinja SanjaRadonjić i dodala da učešće od 0,04 odsto u globalnoj proizvodnji može biti prednost kada je riješ o autentičnosti.
Ona je kazala da količina jeste važna u određenom smislu, kada je u pitanju zadovoljenje potreba tržišta, ali u savremenom vinskom svijetu ona sama po sebi više nije presudan faktor uspjeha.
“Naprotiv, tržište, naročito među turistima i ljubiteljima vina, sve više vrijednuje priču o porijeklu, autentičnost, ograničene serije, specifičan terroir, kao i autohtone sorte i jasnu vezu vina sa mjestom nastanka. U tom smislu, mala proizvodnja može biti prednost ukoliko je pravilno interpretirana i tržišno pozicionirana”, rekla je Radonjić za Glasnik Privredne komore (PKCG).
Prema njenim riječima, Crna Gora ne može i ne treba da se takmiči sa velikim vinskim silama po obimu proizvodnje.
“Naša konkurentska prednost prije svega počiva na autohtonim sortama, specifičnom mediteransko-kontinentalnom spoju klime, izuzetno sunčanim lokalitetima i snažnoj povezanosti vina sa identitetom prostora. Kada imate relativno malu proizvodnju, a uz to i autentične sorte koje se ne mogu naći svuda u svijetu, stvara se dobra osnova za premium i ultrapremium pozicioniranje. Zbog toga smatram da skromni udio u globalnoj proizvodnji ne treba posmatrati kao ograničenje, već kao polaznu tačku za strategiju koja se zasniva na jedinstvenosti porijekla, kvalitetu i autentičnosti vina”, objasnila je Radonjić.
Ona je, govoreći o pozicioniranju Crne Gore na vinskoj mapi Muzeja vina u Bordou, kazala da to ima višestruk značaj.
“Crna Gora na taj način dodatno ističe svoju reputaciju ne samo kao zemlja sa vinogradarsko-vinskom tradicijom, već i kao autentična vinska destinacija koju je važno da međunarodna šira javnost prepozna. Imajući u vidu da se na takvim mjestima oblikuje percepcija ljubitelja vina, turista i profesionalaca, važno je biti prisutan upravo tamo gdje se ta percepcija stvara i gdje se posjetioci upoznaju sa različitim vinskim regionima svijeta”, navela je Radonjić.
Na taj način, kako je dodala, Crna Gora dobija priliku da predstavi svoje specifičnosti, terroir i autohtone sorte.
Vino
Često se ističe da Crna Gora mora povećati površine pod vinogradima – sa sadašnjih oko tri hiljade hektara na najmanje pet hiljada ili šest hiljada. Na pitanje koliko je taj iskorak realan u narednih pet do deset godina, Radonjić je odgovorila da nije sigurna koliko je taj cilj realan.
“Smatram da povećanje površina pod vinogradima sa oko tri hiljade na pet hiljada ili šest hiljada hektara u periodu od pet do deset godina jeste ambiciozno, međutim imajući u vidu izazove sa kojima se bori vinogradarstvo i vinarstvo ne samo kod nas već i u svijetu postavlja se pitanje koliko je to dostižno. Za postizanje tog cilja neophodna je dobro osmišljena razvojna politika, jasni investicioni podsticaji, i postojanje strateškog konsenzusa da je vinogradarstvo jedna od razvojnih šansi crnogorske poljoprivrede i ruralne ekonomije”, kazala je Radonjić.
Ona takođe smatra da rast površina ne smije biti sam sebi svrha.
“Suština nije samo u tome da zasadimo više hektara, već da razvijamo vinograde koji su tržišno održivi, agroekološki prilagođeni i tehnološki savremeni. Zbog svega toga jako je bitno imati stručne ljude koji se edukuju, prate trendove i inovacije iz razloga što potencijalni budući zasadi moraju biti planirani u skladu sa klimatskim promjenama, dostupnošću vode, izborom podloga i sorti, kao i potrebom za mehanizacijom i smanjenjem zavisnosti od sezonske radne snage”, navela je Radonjić.
Istovremeno, treba imati u vidu da je Crna Gora turistička zemlja, pa domaće tržište vina nije malo, naročito tokom turističke sezone.
“U tom smislu, povećanje vinogradarskih površina moglo bi doprinijeti da u većoj mjeri zadovoljimo potražnju domaćeg tržišta i da crnogorsko vino bude još prisutnije u hotelima, restoranima i turističkoj ponudi”, dodala je Radonjić.
Vinarski sektor je gotovo u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU. Na pitanje da li ta regulatorna spremnost daje Crnoj Gori konkurentsku prednost na evropskom tržištu, posebno u susret budućem članstvu, Radonjić je odgovorila da je regulatorna spremnost važna prednost, ali samo ako se isprati i proizvodnom, tržišnom i institucionalnom spremnošću.
“Usklađenost sa evropskim pravilima znači da crnogorski sektor razumije standarde koje savremeno tržište traži: od kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, preko deklarisanja i sljedivosti, do zaštite geografskog porijekla i odgovornog poslovanja. To je veoma važna osnova za jače prisustvo na evropskom tržištu. U susret budućem članstvu, ta pripremljenost može smanjiti tranzicione troškove i omogućiti lakše uključivanje u jedinstveno tržište”, objasnila je Radonjić.
Prema njenim riječima, ako sektor već posluje u skladu sa evropskim pravilima, onda buduće članstvo ne dočekuje kao šok, već kao prostor za širenje. To je značajna prednost.
“Ipak, treba biti realan: sama regulatorna usklađenost ne garantuje tržišni uspjeh. Evropsko tržište je izuzetno konkurentno. Da biste bili prisutni i održivi, morate imati kvalitet, kontinuitet, prepoznatljiv identitet, profesionalnu distribuciju i dobru komunikaciju sa tržištem. Zato bih rekla da je regulatorna spremnost nužan uslov, ali ne i dovoljan. Ona otvara vrata, ali uspjeh na tržištu zavisi od toga šta kroz ta vrata unosite: kakvo vino, kakvu priču, kakav kvalitet i kakvu reputaciju”, kazala je Radonjić.
grožđe
Globalni sektor vina, kako je dodala, suočava se sa klimatskim promjenama, nedostatkom radne snage i promjenama u navikama potrošača.
Radonjić je kazala da klimatske promjene, nedostatak radne snage i promjene u ponašanju potrošača jesu globalni izazovi, ali oni istovremeno tjeraju vinogradare i vinare da budu inovativniji i bliži savremenom potrošaču.
“Za Crnu Goru, koja nije velika količinski, to može biti podsticaj da gradi model razvoja zasnovan na doživljaju, autentičnosti i visokoj dodatoj vrijednosti. Klimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje u vinogradu: izbor odgovarajućih sorti i podloga, nove pristupe u gajenju vinove loze, racionalno korišćenje vode, implementaciju precizne poljoprivrede i konstantan monitoring zasada do momenta berbe”, navela je Radonjić.
Ona je rekla da nedostatak radne snage traži više mehanizacije, digitalizacije i pametnijeg organizovanja proizvodnje.
“Promjene u navikama potrošača, s druge strane, jasno pokazuju da se vino danas sve manje kupuje samo kao proizvod, a sve više kao iskustvo. Tu enoturizam postaje izuzetno važan. Crna Gora ima rijetku prednost da na malom prostoru objedinjuje vino, gastronomiju, pejzaže, kulturno nasljeđe i autentične lokalne priče”, kazala je Radonjić.
Prema njenim riječima, to znači da se vino može ponuditi ne samo kroz bocu, već kroz čitav doživljaj destinacije: posjetu vinogradima i podrumima, degustacije uparene sa lokalnom kuhinjom, priču o autohtonim sortama, povezivanje sa jezerom, morem, planinama i kulturnim tačkama. U tome leži veliki razvojni potencijal.
“Budućnost crnogorskog vinarstva ne treba posmatrati samo kroz izvoz flaše vina, već i kroz izvoz doživljaja Crne Gore kao vinske zemlje. Kada turista doživi vino tamo gdje nastaje, uz autentičnu gastronomiju i ambijent, tada se ne gradi samo prodaja, već i lojalnost, reputacija i dugoročna vrijednost za cijeli sektor”, zaključila je Radonjić.
Pomorska blokada Ormuza počinje danas od deset sati po istočnom vremenu (16 sati po srednjoevropskom vremenu), saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Kako je navedeno, blokada će se odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.
Brodovima koji ne putuju ka iranskim lukama biće omogućen slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Najava je uslijedila nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp saopštio da je naredio američkoj mornarici da uvede blokadu tog strateškog pomorskog prolaza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, prenosi RTS.
Prema procjenama, taj potez bi mogao da utiče na rast cijena nafte dok Vašington nastoji da pojača pritisak na Teheran.
Pregovori u Islamabadu nijesu urodili plodom. Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je da se Iran nije obavezao da će se odreći nuklearnog oružja.
– Američki pregovarači dali su svoju konačnu i najbolju ponudu, ali je Teheran odbio da prihvati američke uslove za sporazum- rekao je Vens.
S druge strane, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei kazao je da su Iran i SAD postigli dogovor u Islamabadu o nizu pitanja, ali da su “dva ili tri ostala neriješena”, ističući da niko nije ni očekivao sporazum na prvom sastanku predstavnika dvije strane u Pakistanu.
Tramp je poručio da će američka mornarica blokirati sve brodove koji žele da uđu u Ormuski moreuz, ili da iz njega izađu.
On je istakao i da rade na uklanjanju mina iz moreuza. Iz Irana stiže poruka da je tjesnac i dalje pod njihovom kontrolom, kao i da svaki pokušaj prolaska predstavlja kršenje primirja.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan tvrdi da je Iran “u potpunosti spreman da postigne uravnotežen i pravedan sporazum, koji bi omogućio trajni mir i bezbjednost u regionu”, ali da SAD imaju dvostruke standarde.
Za to vrijeme Izrael nastavlja sa napadima na Liban, ciljajući, kako tvrdi, položaje Hezbolaha. Očekuje se da će pregovori između Izraela i Libana početi u utorak u Vašingtonu.
