U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa,a registrovano je 328 novih slučaja infekcije, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Aktivnih slučajeva je 1704.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/XDxwsadchT
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) August 31, 2022
Sportske igre, lokalni specijaliteti i zanimljiv muzički program obilježiće i ove godine tradicionalnu manifestaciju „Petrovačka noć” koja će se u ovom malom, šarmantnom turističkom mjestu održati u subotu 3. septembra.
„Radujemo se ovom događaju iz više razloga. Jedan je svakako taj što tokom protekle dvije godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo događaj koji, na najljepši način, ovom dijelu budvanske rivijere daje završni pečat u glavnoj turističkoj sezoni i što ponovo želimo da Petrovcu vratimo ovu tradicionalnu, primorsku manifestaciju koju sa nestrpljenjem tokom čitave godine iščekuju kako Petrovčani, tako i njihovi brojni gosti” – ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva.
Događaji u Petrovcu će početi već od 16 sati organizacijom sportskih igara u petrovačkom pristaništu, gdje će se najspretniji oprobati u vuči konopa i u plivačkim disciplinama. Dječiji program će biti organizovan od 17 do 19 sati na platou ispred Crvene komune.
Priprema i podjela tradicionalne lokalne hrane u organizaciji sportskog ribolovnog društva „Širun”, Organizacije žena Budve, Udruženja kuvara Budve i učenika srednje mješovite škole „Danilo Kiš” u Budvi, počeće od 18 sati na pristaništu i platou ispred restorana „Katič”.
Muzički program ovogodišnje „Petrovačke noći”, nakon defilea i koncerta Gradske muzike Budve koji su predviđeni od 19 sati, obilježiće rok zvuk.
Od 21 sat na glavnoj bini na šetalištu ispred hotela „Palas” nastupiće budvanski sastav „Jack Lupino“, predstavnici nove srpske scene – grupa „Artan Lili” iz Beograda i regionalno poznati rok bend „Van Gogh”.
„Ponoćni vatromet će na najatraktivniji način zaokružiti lijepo cjelodnevno druženje u Petrovcu i najaviti početak postsezone u kojoj će, sigurni smo, uživati brojni gosti na budvanskoj rivijeri” – saopštavaju iz TO Budve i pozivaju sve turiste u Crnoj Gori da 3. septembra budu dio ovog izuzetnog događaja.
Prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, dobitnik je Nagrade za glumačku bravuru na 16. Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije 2022. godine za ulogu Gospodina Đurića u predstavi „Pokojnik“, koju je po tekstu Branislava Nušića adaptirao i režirao Egon Savin.
„Slobodan Marunović žanrovski precizno i vješto oblikuje Gospodina Đurića, kao samouvjerenog, beskrupuloznog predstavnika savremenog svijeta, u kome novac i uspjeh predstavljaju najviše vrijednosti, te podvlači simboličku univerzalnost radnje, uspostavlja snažnu razmjenu sa publikom i na taj način upotpunjuje sliku kojom se želi predstaviti društvo u predstavi „Pokojnik““, navodi se u obrazloženju žirija.
Predstava „Pokojnik“ nastala je u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu Tivat a premijerno je izvedena 30. jula u Tivtu.
O festivalskim nagradama odlučivao je žiri u sastavu: Stela Mišković, dramaturškinja, predsjednica žirija, Lina Njirić, producentkinja i Aleksandar Vujović, reditelj.
U Tivtu uspješno završen II Međunarodni dječji festival folklora „Kolo bez granica“ 24-28. avgust 2022. godine, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“, pod pokroviteljstvom Opštine Tivat.
Gala koncertom na gradskoj rivi Pine, zaokružena je višednevna priča posvećena isključivo dječjoj zajednici.
„U ovogodišnje Kolo bez granica ušlo je šest država – Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Srbija, pored domaćina iz Crne Gore. Preko 300 mališana imalo je priliku da učestvuje u bogatom, raznovrsnom programu“ – navodi Saša Mamula, PR festivala.
Festival se u cjelosti odvijao na javnim prostorima, ulice grada transformisane su u podijum za pjesmu i igru, dok su se na gradskoj rivi Pine smjenjivali događaji kulturnog i edukativnog karaktera.
„Odlično je, prvi put smo u Crnoj Gori i predivno je, baš nam se dopada. Prekrasno, sviđa nam se Tivat, stekli smo mnogo drugara“ – samo su neki od komentara djece-učesnika.
„Velika je čast predstavljati državu na festivalu poput ovog! Pet dana kulturnih i edukativnih aktivnosti, i mnogo više od toga. Zahvalni smo na pozivu“ – navode predstavnici Albanije, dok predstavnici Srbije ističu da je Kolo bez granica sigurno jedan od najljepših festivala koje su posjetili.
Direktor Festivala, Vidak Božovič ističe da iza kompletnog projekta stoji višemjesečna priprema i veliki tim sastavljen isključivo od članova KUD “Boka” koji su kompletan projekat iznijeli profesionalno i volonterski, uz veliki entuzijazam i ljubav, te dodaje: “Ostvarili smo našu misiju koja jeste uspostavljanje, razvoj i jačanje prijateljskih odnosa među državama, promovisanje kulturne saradnje dječje zajednice, podsticanje očuvanja i njegovanja tradicije i kulturnog nasljeđa, multietničnosti i multikulturalnosti kod djece“.
Festival predstavlja originalnu kulturno-turističku promociju grada Tivta i Crne Gore. Programske aktivnosti pored javnih nastupa obuhvatile su i upoznavanje Tivta i Boke Kotorske obilascima i krstarenjem zalivom, dok je javnost imala priliku da se oproba u najreprezentativnijim igrama crnogorskog folklora na javnoj folklornoj radionici. U sklopu festivala izvedena je i Revija narodnih kostima Crne Gore – multimedijalni projekat „Boke“ nastao u cilju prezentovanja raznolikosti i bogatstva crnogorskog folklora.
„Ove godine uspjeli smo u uspostavljanju mostova među dječjom zajednicom Regiona i Evrope, a nadamo se da ćemo naredne godine uspjeti da ugostimo i predstavnike sa drugih kontinenata. Reakcije i komentari posjetilaca i šire zajednice su fantastični, podrška raste, pa nema razloga da ne širimo naše Kolo bez granica!“ – navodi Božović, najavljujući da ubrzo počinju pripreme za sljedeće izdanje Festivala.
Pored navedenih benefita, Festival predstavlja svojevrsnu platformu koja će djeci Tivta omogućiti gostovanja u zemljama koje su se ove godine našle u ulozi učesnika.
II Međunarodni dječji festival folklora “Kolo bez granica” u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka” realizovan je pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, i finansijskom podrškom Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Turističke organizacije Tivat, Porta Montenegro i brojnih drugih sponzora.
Nastupaju:
Mikrokozma – Podgorica (Rock)
Sanitarium – Beograd (Metal)
Cardinal Point – Vranje (Southern/stoner/hard rock)
subota, 03.septembar, plaža u Morinju
sponzori:
Opština Kotor
Turistička Organizacija Opštine Kotor
Traffic – Podgorica
Edi & Pavle & Marin
Old Town Hostel – Kotor
Boka Gardens – Kostanjica
Grota plažni bar – Orahovac
Fish Computers – Bijela
Plažni bar Pilot – Morinj
Mjesna Zajednica Morinj
Deseta jubilarna sportska i turistička manifestacija „Big game fishing“ biće otvorena večeras, srijeda 31. avgust na Škveru, u 20 sati. Riječ je o međunarodnom takmičenju u lovu na tune, sabljarke, lampuge, albakore i ostale trofejne ribe.
Takmičiti će se dvadeset ekipa iz naše i država okruženja, ali i ostalih evropskih zemalja.
Organizatori su klub Big game fishing iz Herceg Novog i Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore.
Takmičarski dani su četvrtak, petak i subota, isplovljavanje je svakog jutra u 8 sati sa Škvera, a povratak je planiran u 17:30. Potom će biti vagan ulov, svake večeri u 20 sati. Proglašenje najboljih je u subotu, 3. septembra, u 20 sati, u resto baru Jadran.
Iako se pitanje o izgradnji autocesta u Bosni i Hercegovini gotovo uvijek svede na pomjeranje datuma i kojekakve naknadne rokove, određeni procesi kada je riječ o regionalnom uvezivanju konačno su nakon godina čekanja pomaknuti s mrtve tačke.
Dok se na Koridoru 5C trenutno radovi odvijaju na nekoliko dionica, na neki način ispod radara je prošla vijest da se u Bosni i Hercegovini konačno započinje kakav-takav rad na Jadransko-jonskoj autocesti, projektu koji bi trebao povezati zemlje regije, ali i Bosnu i Hercegovinu sa državama Evropske unije kako na sjeveru, tako i na jugu Evrope.
Kao što je već od ranije poznato, projekt Jadransko-jonske autoceste predstavlja ideju Evropske unije o dodatnom saobraćajnom uvezivanju sedam zemalja koje neminovno jesu ili će biti dio evropske porodice.
Ukupna dužina ceste iznosi 1.100 kilometara, a predviđeno je kako će prolaziti kroz Italiju (početna tačka), Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju te Grčku gdje je krajnja destinacija grčka luka Igumenica.
Još 2018. godine, Evropska unija je u sklopu strategije za tzv. Dunavsku regiju predstavila prioritetne zadatke za unapređenje mobilnosti i povezivanja kako u cestovnom, tako i u slučaju željezničkog i zračnog saobraćaja od čega bi korist zapravo imalo 14 zemalja kako južne tako i centralne Evrope.
Kada je riječ konkretno o Jadransko-jonskoj autocesti, ona počinje u Trstu i veže se za već postojeći put RA 13 koji ide prema granici sa Slovenijom gdje se dalje put povezuje s Hrvatskom i cestama A7, i A1 koja je od posebnog značaja i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Naime, prema planu, Jadransko-jonska autocesta u Bosni i Hercegovini trebala bi početi na Graničnom prijelazu Bijača i već izgrađenom dijelu autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.
Dio Koridora 5C koji je trenutno u izgradnji, činit će i dio Jadransko-jonske autoceste i odnosi se na dionici Počitelj – Zvirovići koji se gradi upravo sredstvima Evropske investicijske banke (EIB) u iznosu od 100 mil EUR i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 5 mil EUR.
Nakon što ovaj dio bude u potpunosti završen, prema planu, autocesta bi se trebala povezati na petlju u Počitelju koja će uvezivati ovaj dio sa sjeverom BiH.
Gdje je tu Jadransko-jonska autocesta?
Iako je projekat dugo vremena bio u ladici zbog niza okolnosti, Autoceste FBiH su sredinom juna objavile informaciju kako su izabrale projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dionice Jadransko-jonskog koridoa od Počitelja do Stoca.
Za projektanta navedenog dijela Jadransko-jonskog koridora odabrana je grupa ponuđača, koju čine IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH d.d. Zagreb i Integra d.o.o. Mostar. Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH je 6,09 mil KM bez PDV-a. Rok za izradu projektne dokumentacije je osamnaest mjeseci.
Iako još uvijek nije poznata tačna trasa dionice, iz Autocesta su saopćili kako će ona biti ukupne dužine od 23 kilometra i počinjat će od definiranog spoja s Koridorom 5C.
Navedeno je kako će trasa ići iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni Habatnice.
Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva potputnjaka. Trasa prolazi pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja. Na dionici je predviđeno odmorište Kruševo.
Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L= 990 m), te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac.
Na ovom dijelu trase predviđeno je pet potputnjaka, te jedan natputnjak u sklopu čvorišta Neum – Stolac, ceste koju su također finansirale evropske institucije poput Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Trebinje pod upitnikom
Prema ranijem projektu koji je objavila Evropska unija, Jadransko-jonska autocesta trebala bi prolaziti i kroz istočnu Hercegovinu, tačnije u blizini Trebinja, gdje bi cesta dalje trebala ići prema Crnoj Gori i jugu Balkana.
Ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović ranije je izjavio kako je lokacija planiranog aerodroma u Trebinju utjecala na pomjeranje trasa Jadransko-jonske autoceste.
Također, ono što je poznato jeste da je na ovom dijelu trenutno u opticaju ukupno šest trasa, a da još uvijek zbog lokalnih interesa, ali i interesa građana nije odabrana konačna trasa ovog izuzetno bitnog regionalnog projekta.
Nakon što konačno bude izabrana i ova trasa autoceste, za očekivati je kako će se veoma brzo krenuti u izgradnju i preostalog dijela čime bi se i zvanično Bosna i Hercegovina uključila u projekt Jadransko-jonske autoceste.
Iako u potpunosti nije vezano za Bosnu i Hercegovinu, Jadransko-jonska autocesta ovisit će i o gradnji u Crnoj Gori.
Uz pomoć Evropske unije, u ovoj državi bi se trebala nastaviti i gradnja autoputa Bar – Boljare, nakon što je nedavno otvorena prva dionica ovog važnoj projekta koji bi trebao predstavljati i vezu s Jadransko-jonskom autocestom.
Prema ranijim tvrdnjama crnogorske vlade, u planu je i izgradnja dijela autoceste od ulaza u državu iz pravca Trebinja, a pored sredstava Evropske unije, iz Crne Gore je ranije saopćeno da bi u projektu trebali učestvovati i partneri iz Sjedinjenih Američkih Država.
Velike mogućnosti, ali i mnogo neiskorištenog prostora
Uprkos velikim mogućnostima koje Jadransko-jonska autocesta nudi, projekat kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ali i susjednoj Crnoj Gori nije dobio pažnju kakvu i zaslužuje.
Kroz strategiju EUSAIR koja je upravo namijenjena Jadransko-jonskoj regiji, Evropska unija nastoji uključiti sve države u programe kroz koje se izdvajaju brojna sredstva za zaštitu životne sredine, pomorski saobraćaj, ali i razvoj cestovne infrastrukture.
Uprkos značaju koji Koridor 5C ima za Bosnu i Hercegovinu, projekt Jadransko-jonske autoceste podjednako je značajan za državu i u budućnosti značajno može olakšati transport robe na jug Balkana, ali i u Italiju.
Pored toga, izgradnjom bosanskohercegovačke dionice Jadransko-jonske autoceste, uz već ostvareni projekt ceste Stolac – Neum, Bosna i Hercegovina na još jedan način može unaprijediti turističke potencijale krajnjeg juga države čime bi postala dodatno interesantna svim turistima iz Evropske unije koji se do sada, dijelom i zbog cestovnih poteškoća, nisu odlučili za boravak ili prolazak kroz državu.
Koje dionice autoputeva i brzih puteva su izgrađene u Bosni i Hercegovini, a koje su u planu, možete pogledati u našoj Info mapi.
Nadležne službe Gibraltara pripremaju se za moguće izlijevanje nafte nakon što se teretni brod zabio u LNG tanker, javlja Anadolu Agency (AA).
Teretni brod dugačak 178 metara oštećen je nakon nesreće i djelomično potonuo.
Iz vlade Gibraltara su saopštili da pramac broda već počiva na morskom dnu dubokom 17 metara.
Uprkos tome, 24 člana posade ostaju bezbjedno na brodu, na zahtjev njegovog kapetana.
Međutim, postoji rizik od ekološke katastrofe s obzirom da je teretni brod, koji uglavnom prevozi čeličnu armaturu, natovaren i sa 180 tona mazuta, 250 tona dizela i 27 tona ulja za podmazivanje.
Nadležne službe su jutros počele pripreme za postavljanje plutajuće barijere za slučaj izlijevanja goriva.
Prvi Festival etnološkog filma – RISAN 2022 održaće se u Risnu od 1. do 3. septembra 2022. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Ideja Festivala jeste da publici pruži mogućnost da se upozna sa raznovrsnošću kultura, tradicija, vjerovanja i načina života raznih naroda, kao i da podigne nivo svijesti o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnje revijalno izdanje Festivala pripremljeno je na osnovu selekcije filmova režisera Vladimira Perovića.
Tokom trodnevnog programa biće prikazano 10 filmova iz 8 zemalja i to – Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Australije, Irana i Nepala. Cilj nam je da okupimo razne filmske stvaraoce, folkloriste, antropologe i etnografe, a ujedno publici i stvaraocima pružimo priliku boljeg razumijevanja, razmjena ideja i unaprjeđenja stvaralaštva. Shodno tome, ovogodišnji Festival ugostiće režisere čiji će filmovi biti prikazani na Festivalu i koji će u interakciji sa publikom, ali i stručnim licima biti u mogućnosti da predstave svoj film, lični doživljaj filmske umjetnosti, kao i dosadašnje projekte na kojima su radili.
Prvog dana Festivala, nakon ceremonije otvaranja u dvorištu palate Ivelić, koja je planirana za četvrtak, 1. septembra u 20:00 časova, prikazaće se tri filma i to: MIR SVIMA Elizabete Koneske iz Makedonije (2007), LU-LU-LU Predraga Todorovića iz Srbije (2019) i DA ZAKITIM MRAMOR CVIJEĆEM Sare Stijović iz Crne Gore (2021).
Drugi dan Festivala, petak 2. septembar, pored projekcije četiri filma, rezervisan je i za prateći program. Naime, u jutarnjim časovima (11:30 časova) u ulici Gabela – dvorištu nekadašnje kuće Bjeladinovića, održaće se predavanje na temu običaja vezanih za organizaciju risanske svadbe, kao i radionica pripreme svadbenih darova – konjestra i gvantijere. Predavačica je etnološkinja Mileva Pejaković Vujošević. Projekcija filmova počinje u 20:00 časova u dvorištu palate Ivelić i biće prikazani: SUSRET Reza Majlesiija iz Irana (2017), ZAVJET Mladena Ivanovića iz Crne Gore (2023), POSLEDNJE RABADŽIJE Novaka Knežića iz Bosne i Hercegovine (2018) i MI SMO GLASNICI Davida Fedele iz Australije (2018).
U subotu, 3. septembra na istoj lokaciji u 20:00 časova, biće prikazani sljedeći filmovi: CIPOVKA Jelene Vukmanović iz Srbije (2018), SAKREŠTAN Luke Klapana iz Hrvatske (2017) i RAŠČARANI BIOSKOP slovenačke režiserke Eve Pivač i režisera Matjaž Pintera iz Nepala. Nakon projekcije slijedi ceremonija zatvaranja i dodjela zahvalnica i prigodnih poklona učesnicima.
Planirano je i gostovanje Festivala za 4. septembar u Morinju, kada će biti prikazana tri filma iz selekcije ovogodišnjeg izdanja Festivala. Inače, gostovanje se organizuje cilju decentralizacije kulturnog programa i namjere da se predložena filmska ostvarenja ponude i publici izvan Risna.
Ovaj projekat finansiran je sredstvima Opštine Kotor kroz Program kulturnih manifestacija za 2022. godinu.
Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.
Prihodi 1,4 mil EUR, posjećenost veća 30% u odnosu na prošlu godinu
Jedna od uspješnijih sezona u Nacionalnim parkovima, domaćinsko upravljanje i temeljna priprema, rezultirali su stabilizacijom finansija i apsolutnom likvidnošću preduzeća, a Parkovi napokon zablistali punim sjajem. Pokazatelji navedenog su ostvareni prihodi za prvih osam mjeseci 2022. godine, u iznosu od oko 1.400.000 eura, iz sopstvenih prihoda i izvanredna posjećenost parkova koja je veća za oko 30% u odnosu na isti period 2021. godine.
Nakon stupanja na funkciju rukovodstvo JP Nacionalni parkovi Crne Gore zateklo je nimalo zavidnu situaciju u finansijskom smislu. Tome svjedoče dugovanja u iznosu od oko 950.000 eura, od kojih su obaveze po osnovu poreza i doprinosa iznosilile oko 850.000 eura, a dugovanja prema dobavljačima bila su oko 100.000 eura.
Domaćinsko upravljanje, stvaranje efekasnih rješenja koje imaju dugoročne pozitivne efekte, održiv ekonomski model, rezultirali su oporavkom i stabilnim finansijama Javnog preduzeća za nacionalne parkove.
U 2022. godini, uspjeli smo da izmirimo sva zatečena potraživanja ka dobavljačima, ušli u proces reprograma poreskih potraživanja, u cjelosti, a zaposlenima omogućili redovnu isplatu zarada. Do kraja godine izmirićemo 220.000 eura zaostalih potraživanja po osnovu poreza i doprinosa i nastaviti redovno da izmirujemo sve tekuće obaveze po osnovu zarada i ostalih potraživanja.
Tokom juna i jula zabilježena je rekordna posjećenost Nacionalnih parkova, što je rezultat dobre pripreme turističke sezone, obogaćivanjem sadržaja turističke ponude i boljom kontrolno-naplatnom evidencijom.
S obzirom da je Javnom preduzeću za nacionalne parkove dodijeljena na upravljanje Ulcinjska Solana, koja godišnje iziskuje trošak od oko 250.000 eura, u mnogome govori da se preduzeće odgovorno I domaćinski ophodi prema svim zaštićenim područjima.
Sve gore navedeno govori u prilog da imamo jednu od najuspješnijih godina poslovanja Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, istakao je direktor JPNPCG Aleksandar Bulatović.
© BokaNews, 2021
