Pronaći alternativno rješenje za fiskalizaciju privatnog smještaja

0
Marin Vukalovic

Za izdavaoce privatnog smještaja u Herceg Novom neophodno je pronaći alternativno rješenje za fiskalizaciju, jer na nova zakonska rješenja neće moći da odgovore svi, zbog različitih nivoa tehničkih znanja, saopšteno je iz Prave Crne Gore.

Predstavnica Prave Crne Gore Herceg Novi, Marina Vukalović, kazala je da predstojeća turistička sezona donosi mogućnost jačanja ekonomije, ali i nova administrativna i fiskalna opterećenja izdavaocima privatnog smještaja.

„Kako bi Uprava prihoda i carina u realnom vremenu evidentirala ostvareni promet i obračunala porez, izdavaoci privatnog smještaja moraće da obezbijede fiskalnu kasu, a pored nje i dodatnu opremu, kao i stalnu internet konekciju, registraciju prostora u kome obavljaju uslužnu djelatnost, elektronski sertifikat i programsko rješenje“, navela je Vukalović u saopštenju.

Prema njenim riječima, izdavaoci privatnog smještaja prinuđeni su da se suoče sa novim zakonom i promjenama koje će nastupitu u njihovom radu.

Vukalović je rekla da se nezadovoljstvo građana Herceg Novog javilo zbog uvećanog poreza, dodatnih troškova, ali i zato što su takve promjene došle pred sami početak glavne sezone.

„Neadekvatna i nedovoljna edukacija o procedurama i procesima fiskalizacije, tehnička nespremnost velikog broja lokalnih izdavaoca, kao i nepravovremeno davanje uputstva i smjernica za sprovođenje izmjena u njihovom radu, stvara zabrinutost lokalnih izdavaoca. Postavlja se pitanje da li će na ove zahtjeve moći da odgovore svi, zbog različitih nivoa tehničkih znanja“, upozorila je Vukalović.

Pronaći alternativno rješenje za fiskalizaciju privatnog smještaja
Herceg Novi

Građani, kako je kazala, smatraju da je održani seminar o edukaciji došao kasno, tek 31. maja, na samom početku turističke sezone, a da je za kvalitetnu pripremu tih izmjena u njihovom dosadašnjem radu trebalo izdvojiti najmanje pola godine, jer je očigledno nerazumijevanje procedura sprovođenja fiskalizacije.

„Mnogi izdavaoci, posebno oni starije populacije, imaće dodatne troškove, zbog toga što će morati da traže pomoć prilikom korišćenja pametnih uređaja i druge opreme za sprovođenje elektronske fiskalizacije“, dodala je Vukalović.

Ona je rekla da Prava Crna Gora rješenje tog problema posmatra kao prioritetno, jer je glavna sezona uveliko počela.

To potvrđuju podaci Turističke organizacije (TO) Herceg Novi, prema kojima u tom gradu trenutno boravi 7,54 hiljade prijavljenih gostiju.

„Kako bi građani mogli kvalitetno i blagovremeno da iznesu turističku sezonu, koja je velikom broju izdavaoca glavni izvor prihoda, neophodno je promaći alternativno rješenje u što kraćem roku, kako ne bi bili u prekršaju“, zaključila je Vukalović.

“Risanski makaruli” u petak 10. juna

0
“Risanski makaruli” u petak 10. juna
Risanski makaruli

Nevladino udruženje “Žene Risna” i ove godine organizuje tradicionalnu manifestaciju “Risanski makaruli” koja će biti održana u petak 10. juna sa početkom u 20 sati i 30 minuta, na risanskoj rivi.

U kulturno-zabavnom programu učestvovaće: KUD “Nikola Đurković” Kotor, pjevač Igor Đurović i učenici Osnovne škole “Veljko Drobnjaković”.

Fešta se organizuje jedanesti put zaredom, a pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor.

Davne 1835. godine, makarule –  koje su služene na svadbama, opisao je i Vuk Stefanović Karadžić. Putujući po Crnoj Gori i Boki, boravio je i u Risnu kod svog prijtelja Vuka Popovića, nakon toga napisao je “Kovčežić”- jedno od poglavlja knjige o Boki Kotorskoj, štampane u Beču 1849. godine koje govori o životu, vjeri, kulturi i običajima u Risnu.

Ruski dužnosnik prijeti Crnoj Gori, Sj.Makedoniji i Bugarskoj balističkim raketama

0
Ruski dužnosnik prijeti Crnoj Gori, Sj.Makedoniji i Bugarskoj balističkim raketama
Raketa – foto EPA

Direktor ruske svemirske agencije zaprijetio je ponedjeljak trima istočnoeuropskim državama da bi ih Rusija mogla gađati balističkim raketama, nakon što su zabranile prelet zrakoplova kojim je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebao stići u Srbiju.

Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, zemlje koje okružuju Srbiju, zatvorile su svoj zračni prostor za službeni zrakoplov kojim je ruski diplomat trebao u ponedjeljak doputovati u srbijansku prijestolnicu.

Kremlj je objavio da to smatra “neprijateljskom akcijom” triju država za koju je Lavrov optužio EU i NATO.

“Znate li što je dobar ‘Sarmat’? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumuna i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za letjenje”, napisao je direktor Roskosmosa Dmitrij Rogozin na Twitteru.

“Sarmat” je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.

Posjet Lavrova Beogradu bio je planiran za 6. i 7. lipnja, tri dana prije posjeta njemačkog kancelara Olafa Sholza.

Kremlj je u ponedjeljak objavio da potez triju istočnoeuropskih zemalja smatra “neprijateljskom akcijom”, no da to neće spriječiti Moskvu da održava kontakte s prijateljskim zemljama.

Lavrov je na konferenciju za novinare rekao da Rusija nije mogla ni zamisliti takvu odluku triju članica NATO-a.

Misleći na Srbiju, dodao je da je time jednoj suverenoj zemlji uskraćeno pravo na vlastitu vanjsku politiku. “Naše odnose sa Srbijom nitko neće uspjeti uništiti”, rekao je Lavrov.

Dodao je da zabrana leta pokazuje da EU aktivira “najniže načine djelovanja prema vodstvima onih država koje ne žele suzbiti svoje dostojanstvo i interese, i sve to u suprotnosti sa međunarodnim pravom”.

Tivat – najuspješnijim učenicima završnih razreda dodijeljene diplome Luča

0
Tivat – najuspješnijim učenicima završnih razreda dodijeljene diplome Luča
Lučevci OŠ Drago Milović

U Osnovnoj školi “Drago Milović” u Tivtu danas su najuspješnijim učenicima završnih razreda dodijeljene diplome Luča, kao i pohvale za odličan uspjeh tokom cjelokupnog osnovnog školovanja.

Posebna priznanja dobili  su i učenici koji su u prethodnoj školskoj godini ostvarili uspjeh na raznim nacionalnim i međunarodnim takmičenjima.

Diplomu ”LUČA” za odličan uspjeh iz svih predmeta zaslužili su Filip Pajović, Ognjen Kovačević, Milana Bukarica, Milica Jevrić, Mirko Milinović, Jelena Krivokapić, Petar Gajić,  Teodora Stojković, Petra Kovačević, Matija Eraković, Marko Telesmanić, Uroš Vuksanović, Đorđe Gilić, Teodora Komnenović, Milica Stanković, Ramona Vrcan, Valentina Vrcan, Ivana Živić, Lazar Aleksić i Nikola Korsić koji je ujedno i đak ove generacije.

Nagrade za odličan uspjeh na kraju svih devet razreda osnovne škole dodijeljene su  Sari Vučetić, Maši Strahinji, Mariu Petroviću, Juliji Barbi, Milošu Laketiću, Anji Jarić, Ani Jočić, Jovani Plamenac, Nikolini Čelanović, Danielu Peanu, Nikoli Radovanoviću, Lari Vujović, Martinu Ivoviću, Reni Sadykhovoj, Sari Reberšak, Katarini Radulović, Ani Samardžić, Svetlani Golić, Antoniji Vidović, Kseniji Zečević, Teodori Babić, Filipu Bulatoviću, Lari Brinić, Adrianu Gebaueru, Aleksi Jankoviću, Matiji Jovanoviću, Mojašu Kašćelanu, Pavli Petrović i Milošu Radoviću.

Održano Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu i  Luštica Bay Optimist Kup

0
Održano Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu i  Luštica Bay Optimist Kup
Državno prvenstvo u jedrenju  – foto D. Miljanić

Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu održano je proteklog vikenda, od 3. do 5. juna 2022. godine, u Tivtu u Luštici Bay. U isto vrijeme organizovan je i  Luštica Bay Optimist Kup, za najmladje jedriličare u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 14 godina starosti.

Više od 50  mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 i klasi Optimist, nadmetali su se na izazovnom regatnom polju u zalivu Trašte. Pored takmičara iz JK Delfin iz Tivta, koji je organizator prvenstva, učestvovali su jedriličari iz klubova  „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog i „Lahor“ iz Kotora.  Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay.

Državno prvenstvo u jedrenju  – foto D. Miljanić

Titulu državnog prvaka u klasi ILCA6 osvojio je Nikola Golubović iz JK Delfin Tivat. Pavle Musić, takodje jedriličar JK Delfin izborio se za titulu državnog prvaka u klasi ILCA4. U klasi ILCA4 u konkurenciji djevojaka, prvakinja države je Helena Dabetić iz JK Lahor iz Kotora.

Ceremonija dodijele je održana u Amfiteatru Luštica Bay u nedelju nakon poslednjeg jedrenja. Najboljim jedriličarima  trofeje su uručili reprezentativci Crne Gore u olimpijskoj klasi ILCA7 Milivoj Dukić, član Jk Jugole Grakalić, i Ilija Marković, jedriličar JK Delfin Tivat, zatim Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza i u ime domaćina, Sonja Banićević, koordinator dogadjaja u Luštici Bay.

Državno prvenstvo u jedrenju  – foto D. Miljanić

Osvajači  postolja u svim klasama:

ILCA6
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Stefan Andjelić, JK Delfin
3. Spasoje Djuranović, JK Delfin

ILCA4
1. Pavle Musić,  JK Delfin
2. Andrija Marković, JK Delfin
3. Andrej Drakulović, JK Lahor

ILCA4 djevojke
1. Helena Dabetić, JK Lahor
2. Nina Starhinja, JK Lahor
3. Romina racković, JK Lahor

Optimist generalno
1. Marko Vujović, JK Lahor
2. Aleksa Roganović, JK Lahor
3. Marin Čižek, JK Lahor

Optimist do 12 godina
1. Vanja Strahinja, JK Lahor
2. Luka Klikovac, JK Delfin
3. Risto Milojević, JK Jugole Grakalić

Optimist djevojčice
1. Vanja Starhinja, JK Lahor
2. Nika Živković, JK Lahor
3. Tea Čelanović, JK Delfin

Državno prvenstvo u jedrenju  – foto D. Miljanić

Grupacija malih prehrambenih objekata traži da se rad nedeljom dozvoli trgovinama do 100 m2

0
Grupacija malih prehrambenih objekata traži da se rad nedeljom dozvoli trgovinama do 100 m2
prodavnica-shopping-korpa

Grupacija malih prehrambenih objekata Crne Gore traži da se rad nedjeljom omogući samo trgovinama do stotinu kvadrata, a ne i velikim trgovačkim lancima. U dopisu navode da je to jedino rješenje za njihov opstanak.

Ističu da se već dvije godine nizom aktivnosti bore da institucijama i široj javnosti ukaže na položaj oko 600 malih porodičnih prehrambenih prodavnica i njihovih zaposlenih.

– Pokucali smo na mnoga vrata i bili dočekani iskrenom spremnošću da budemo saslušani i podržani u našoj borbi za opstanak. Ovo je prilika da se zahvalimo sindikalnim organizacijama jer su prepoznali težinu i neodrživost poslovanja u aktuelnim uslovima i kao savjesni ljudi i odgovorni profesionalci podržali dozvolu rada nedjeljom malim prodavnicama do 100 kvadratnih metara (tokom pet mjeseci) uz maksimalnu zaštitu prava zaposlenih – piše u dopisu.

Upozoravaju da je nakon tih “ohrabrujućih najava”, uslijedilo “obraćanje predstavnika velikih trgovinskih lanaca i njihov skoro jedinstven stav da neće dozvoliti izuzetak kojim bi bila pružena šansa za opstanak malih”.

Ocijenivši ga diskriminatorskim, navode da je “na trenutke bilo mučno slušati žalopojke privrednika čija se imovina i prometi mjere stotinama miliona eura”.

– Zakon velikih brojeva je neupitan. Veliki trgovinski lanci su uvoznici i distributeri velikog broja proizvoda, valute plaćanja robe mjere se stotinama dana, njihove cijene u nabavci su daleko ispod cijena malih trgovina i ta razlika ostaje u njihovim džepovima.

Naglašavaju da poslovne banke lakše i izdašnije izlaze u susret velikim lancima.

– Kamatne stope na kreditna zaduženja su niže, periodi otplate duži, provizije na kartična i ostala bezgotovinska plaćanja povoljnije. Tu je još niz povoljnosti pri kupovini goriva, dostavnih vozila, opreme… Jedna činjenica najbolje govori ko je i koliko diskrimininisan – veliki trgovinski lanci imaju udio na tržištu 92%, a svi ostali osam odsto, sa tendencijom daljeg pada udjela malih u tržišnom kolaču.

Ističu da je rad nedjeljom za jedne pitanje opstanka, a za druge novih 8 odsto tržišnog udjela.

– Sjetite se da nijeste oduvijek bili “veliki” i da se ne može biti velik bez ljudske empatije i društvene odgovornosti, ma koliko se miliona slilo na vaše račune. Na vaše “ili svi – ili niko”, odgovaramo: “ili mali – ili niko”! Svako drugo rješenje bilo bi poraz društva i diskriminitorski udar na one koji su zaista diskriminisani.

Korona presjek: 29 novih slučajeva, bez preminulih

0
Korona presjek: 29 novih slučajeva, bez preminulih
vaccine – covid

Iz Instituita za javno zdravlje IJZ je saopšteno je u posljednja 24 časa registrovano 29 novih slučajeva koronavirusa.

Preminulih od posljedica koronavirusa tokok jučerašnjeg dana nije bilo.

Oporavila su se još 44 pacijenta, a trenutno oboljelih je 483.

Tivćanin nastavlja da iz svog džepa unapređuje infrastrukturu na jednoj od najpopularnijih lokalnih plaža

0
Tivćanin nastavlja da iz svog džepa unapređuje infrastrukturu na jednoj od najpopularnijih lokalnih plaža
Krstović sa tek postavljenim novim skalama

Mještanin Donje Lasstve kod Tivta Davor Krstović završio je danas i postavio i druge metalne stepenice za ulaz kupača u more na betonskoj plaži kod hotela „Kamelija“ u ovom tivatskom naselju.

Na taj način Krstović je za 100% povećao broj mjesta na kojima kupači mogu da uđu ili izađu iz mora na ovom kupalištu koje čini betonska ponta dužine oko 120 metara. Na njoj je do sada bilo samo dvoje stepenica i to na njenom sjeverozapadnom dijelu, dok kupači koji koriste jugozapadni dio kupališta praktično nisu imali načina da uđu i izađu iz mora.

Krstović kojeg smo danas zatekli na plaži sa alatom, kariolom i švajs-aparatom, sam je kupio materijal i izradio dvoje metalnih stepenica kao, kako kaže, svoj doprinos uređenju grada i kupališta za sezonu koja je već uveliko u toku. Nije želio da kaže koliko je novca uložio da napravi skale koje nisu ni prve, a ni zadnje što ih je ovaj vrijedni mještanin uradio i bukvalno poklonio javnosti jer je slično radio i prethodnih godina.

„Koliko god da ih kvalitetno izradite i bez obzira na to šti su prefarbane sa tri sloja zaštitne boje, metalne skale u agresivnoj i slanoj morksoj sredini ne mogu potrajati duže od dvije ili tri godine. Kako niko nije obnavljao skale kojih je nekada bilo mnogo više na ovom kupalištu, to sam ja sam prije nekoliko godina krenuo da izrađujem i postavljam po dvije skale na dijelu kupališta koje je blizu moje porodične kuće, a kako bih i mještanima i turistima uljepšao boravak na ovoj popularnoj plaži“- objašnjava Davor Krstović koji se nekada i sam bavio ugostiteljstvom držeći bivši kafić „Doria“. Ovaj Tivćanin je davno naučio da turizam podrazumijeva mnogo više od klasične ugostiteljske usluge u pansionu ili kafiću jer za sobom ima godine rada u nekadašnjem čuvenom naturističkom  ljetovalištu poznatog francuskog „Cluba Mediteranee“ na ostrvu Sveti Marko kod Tivta, odnosno ziumksim ski-centrima te kompanije u Švajcarskoj.

Krstović sa tek postavljenim novim skalama

„Trudim se da kao savjestan građanim, koliko mogu, doprinesem uređenosti barem ovog dijela morskog dobvra u Tivtu pa zato i pravim i postavljam ove skale koje su svima na korist, kao i vodeći računa o čistoći i urednosti ovog malog dijala obale Tivta. Prije 4-5  godina imao sam stim u vezi, lijepi kontakt sa nekadašnjim direktorom i funkcionerom JP Morsko Dobro iz Budve Rajkom  Mihovićem koga bih obavijestio o ovim mojima akcijama i radovima, međutim danas više niko iz Morskog Dobra ne pokazuje interesovanje za to, niti imam više kontakta sa njima.“- kazao je Krstovič dodajući da ga to neće obeshrabriti da i dalje, daje doprinos uređenju dijela kupališta kod hotela „Kamelija“, iako on nije formalni zakupac te plaže što  je, osim gostima hotela, besplatno dostupna i svim drugim turistima i građanima.

„Ako se već kao država i društvo, primarno želimo baviti turizmom, moramo svi zajedno, mnogo više da se angažujemo, da poklanjamo, doprinosimo i radimo kako bi cijela ova destinacija bila ljepša i ugodnija, kako turistima, tako i domicilnom stanovništvu. Turizmom se baviti, podrazumijeva još mnogo toga od samog prodavanja kreveta u smještajnim obvjektima ili hrane i pića po restoranima. Ja sam 35 godina u toj priči i dosta sam tu naučio od Francuza i Švajcaraca sa kojima sam radio.“- ističe Krstović koji nije žeio da saopšpti koliko je svog novca do sada potrošio praveći i postavljajući več nekoliko godina za redom, metalne skale za kupače na ovoj plaži.

„Nije to važno. To je moj mali poklon za opšte dobro jer, budući da je moja porodiča kuća samo par metara odavde, ovo doživljavam kao moje dvorište i gledam da pomognem da to bude uredno, sigurno i bezbnjednost za kupače.“- zaključio je Krstović koji je poznat i po vrlo lijepom hortikulturnom uređenju male zalene površine ispred svoje kuće gdje rastu neke od najljepših i cvjetobvima najbogatijih primeraka ruža u Tivtu te brojno drugo dekorativno i aromatično bilje poput jasmina i lavande.

“Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022” u Kotoru od 13. do 16. juna

0
“Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022” u Kotoru od 13. do 16. juna
Plava špilja – foto IBM

U organizaciji Instituta za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore, u Kotoru će od 13. do 16. juna biti održana druga međunarodna konferencija pod nazivom “Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022”.

Konferencija će okupiti preko 100 učesnika, a već sada imamo prijavljenih preko 100 radova koji će biti predstavljeni kako usmeno, tako i putem prezentacija.  Svečanim otvaranjem izložbe 13. juna u galeriji Kulturnog centra Nikola Đurković biće otvorena i konferencija. Ovog puta okupljamo veliki broj zemalja, ne samo iz Jadransko-jonske regije, nego i iz cijelog Mediterana.

Konferencija će biti usredsređena na savremena istraživanja o zaštiti biodiverziteta Jadrana, očuvanje priobalnih i morskih područja i održivo korišćenje morskih resursa, kao i na njihov doprinos u procesu donošenja odluka.

Savalia savaglia – koral – foto Wikispecies

Fokus će biti stavljen na valorizaciju biodiverziteta Jadrana, kako morskog tako i slatkovodnog, kao turističke ponude.

Konferencijske sesije biće održane u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Starom gradu Kotoru.

Gostovanja horskih ansambala i istaknutih solista na KotorArtu

0
Gostovanja horskih ansambala i istaknutih solista na KotorArtu
KotorArt Don Brankovi dani muzike

Ovog ljeta na Međunarodnom festivalu KotorArt predstaviće se horski akademski ansambli iz Zagreba i Beograda i istaknuti muzičari svjetskog renomea.

Najpoznatiji hrvatski akademski hor Ivan Goran Kovačić, čiji su visoki interpretativni dometi potvrđeni brojnim nagradama i priznanjima, nastupiće 16. jula 2022. godine u Bogorodičinoj crkvi u Prčanju, sa početkom u 21 h. Kao najbrojniji amaterski hor, pod dirigentskom palicom Luke Vukšića, na koncertu Hrvatska horska duhovna muzika izvešće program koji hronološki vodi kroz vijekove hrvatskog a cappella muzičkog stvaralaštva, od glagoljaškog crkvenog pjevanja pa sve do 21. vijeka. Koncert se održava uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ambasade Hrvatske.

 Magičnu atmosferu Bogorodičine crkve u Prčanju 13. avgusta u 21h naročito će naglasiti ženski glasovi akademskog hora Collegium Musicum iz Beograda. Tragovi iz sazviježđa Regula projekat je kojim Collegium Musicum, pod upravom Dragane Jovanović, odaje počast svom osnivaču i dirigentu, mentoru i prijatelju, profesorki Darinki Matić Marović. Na programu koncerta su kompozicije koje je najvise voljela i izvodila, kao i premijera djela Coda (2021.) kompozitora Žarka Mirkovića, posvećenog Darinki Matić Marović i horu Collegium Musicum. Darinka Matić Marović, čest gost festivala KotorArt, koji je osnovao i bijenalnu nagradu sa njenim imenom,  bila je prva žena dirigent, prva žena dekan na Fakultetu umetnosti u Beogradu i prva žena rMatić Marović najviše voljela i izvodila, ektor Univerziteta umetnosti. Collegium Musicum vodila je od njegovog osnivanja, 1971. godine. Partneri koncerta su: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Opština Stari grad Beograd i Collegium Musicum.

 Među solistima koji će nastupiti ove godine, posebno mjesto zauzimaju članovi čuvene Berlinske filharmonije okupljeni u triju koji čine violinista i koncert-majstor Daišin Kašimoto, prvi klarinetista Andreas Otenzamer i gostujući pijanista Hose Galjardo. Nastupiće 20. jula u Domu Vojske u Porto Montenegru, sa početkom u 21 h, a na programu će biti djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina. Koncert je dio ciklusa KotorArt u gostima. Partneri koncerta su: Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montenegro, Sotheby’s International Realty i Ambasada Njemačke. Ulaznice za ovaj koncert, koji će inače biti i jedini koji se naplaćuje u okviru festivala, u prodaji su širom Crne Gore, na kioscima Tobacco S Press-a, preko servisa Gigs Tix.

 U Crkvi Sv. Duha biće održano nekoliko koncerata. U utorak, 02. avgusta, sa početkom u 21 h, u okviru serijala China Stage, nastupiće sjajni kineski violinista Džu Dan i čuveni francuski pijanista Mišel Dalberto. Koncert se održava u saradnji sa Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Shangai International Culture Association i Ambasadom Kine.

 Afirmisani svjetski pijanista, Kemal Gekić, na koncertu 11. avgusta u 21 h, izvešće djela Hendla, Lista, Šuberta, Rahmanjinova i Šopena. Koncert je dio serijala KotorArt Akademija.

 Tokom serijala Dana Rumunije u okviru festivala,  09. avgusta u 21 h, kotorskoj publici predstaviće se brat i sestra Pađin. Sopranistkinja Sara i pijanista Emo, izvešće rumunske narodne melodije, odabrane pjesme i arije. Koncert će se održati u saradnji sa Ambasadom Rumunije.

 Koncertom pod nazivom Miloš & Avi, 14. avgusta u Bogorodičinoj crkvi u Prčanju, u 21 sat, svečano će se zatvoriti ovogodišnje izdanje KotorArta. Dva istaknuta umjetnika, gitarista Miloš Karadaglić i mandolinist Avi Avital predstaviće se djelima Baha, de Falje, Glasa i Diplesija.

 Koncerti istaknutih muzičara svakako su nešto po čemu je KotorArt prepoznat u regionalnim i evropskim okvirima. Festival je u proteklim godinama ugostio neke od najznačajnijih svjetskih muzičara, kao što su kompozitor i dirigent Kšištof Penderecki, pijanisti Juđa Vang, Ivo Pogorelić, Denis Macuev, Boris Berezovski, violončelista Miša Majski, violinisti Leonidas Kavakos, Nemanja Radulović, perkusionista Martin Grubinger – izjavili su iz PR službe KotorArta.

 Organizatori Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike ističu da u teškim vremenima, kultura i umjetnost moraju biti jedan od načina da se sačuva sistem vrijednosti i važnih poruka koje prenosimo javnosti. Aktuelne teme, od ekologije do zaštite kulturne baštine, turistički atraktivni programi, uz reprezentativne umjetnike i, naročito, saradnja sa brojnim međunarodnim institucijama i ambasadama, ukazuju  i na svojevrsni moto cijelog festivala od njegovog osnivanja, a u skladu sa Konfučijevom izrekom koju je često citirao don Branko Sbutega: “Ne psuj tmine, radije upali svoju svijeću”.

 Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.