Luštica Bay povodom praznika ljubavi 14. februara, nudi posebne aranžmane boravka za sve goste – produženi vikend, zimsko jutro sa pogledom na more, spa ugođaj, romantična večera i odabrani poklon za najdražu osobu.
Za parove koji žele što duže da uživaju u opuštenoj atmosferi obale, hotel The Chedi nudi idealan spoj luksuza i udobnosti. Posebni popusti dostupni su za boravke od dvije ili više noći, pružajući priliku za produženi odmor ispunjen uživanjem u izuzetnom ambijentu i usluzi.
Luštica Bay
Romantična večera u restoranu The Spot, predstavlja sinergiju gastro iskustva, ART izraza uz čas slikanja i tango plesa, od 19:30h -cijena po paru iznosi 99€.
Spa ritual u hotelu The Chedi je uvijek dobra preporuka, a Valentino Spa paket je kreiran kao 45-minutna aromaterapijska masaža za dvoje, uz 45-minutni čokoladni omot tretman, obogaćen kakao puterom za svilenkasto glatku kožu, a nakon toga i ručno pravljene čokoladne zalogaje pralina i čaše prosecco-a. Cijena iznosi 150€ po paru. The Chedi kartica za personalizovano iskustvo je uvijek dobra opcija za one koje žele da iznenade
Tenero butik na destinaciji Luštica Bay povodom Dana zaljubljenih je kreirao popuste od 20% na cijelu liniju MC2 Saint Barth, 10% na ostale brendove, i dodatnih 10% popustanaostalebrendove (kojinijesunapopustu).
Luštica Bay – foto Boka News
Sophie’s Beauty Line daruje 20% popusta na sve tretmane od 10. do 16. februara. Voli je pripremio izuzetne akcije na selekciju vina i bombonjera.
Dječiji klub Centrale Luštica Bay ovog dana nudi posebne popuste – prvi sat je besplatan, a 30% popusta na babysitting usluge.
Luštica Bay je destinacija za sve generacije u porodici, ali zasigurno će u sedmici pred nama kreirati iskustvo koje slavi ljubav i romantiku. Rezervacije su moguće putem sajta www.chedilusticabay.com ili na reservations@thechedilusticabay.com | +382 32 661 266.
Porto Montenegro će 14. i 15. februara biti epicentar romantične atmosfere, donoseći nezaboravne trenutke svim posjetiocima koji žele da proslave Dan zaljubljenih na poseban način.
Za sve posjetioce biće pripremljen bogat program, pa će tokom dva dana gosti moći da uživaju uRomantičnoj dekoraciji u naselju, ekskluzivnim popustima u buticima i restoranima, romantičnoj muzici i plesnom flash mob-u, unikatnoj zanatskoj pijaci, a popularno klizalište biće otvoreno još ovog vikenda.
PROGRAM:
Venice Square –Pijaca domačih proizvoda (14-16. februar, 11h-17h) DJ Session Edison Brajović – 14. februar, 12h-16h Klizalište & DJ Milos Buba – 14-15. februar, 16h-20h Tango Flash Mob – 14. februar, 14h-15h
Pored sjajne atmosfere, restorani Porto Montenegra pripremili su posebne menije i gastronomska iznenađenja, dok će butici i radnje nuditi značajne popuste na kolekcije.
Pozivamo sve ljubitelje luksuza, romantike i nezaboravnih trenutaka da nam se pridruže i dožive jedinstveni Dan zaljubljenih u srcu Porto Montenegra.
Za više informacija posjetite našu zvaničnu stranicu ili nas pratite na društvenim mrežama – saopštili su iz Porto Montenegra.
Vlada bi trebalo da sa socijalnim partnerima i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije za Aerodrome Crne Gore (ACG), a posebno analizu isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj.
Dijalog bi trebalo i da pruži jasne odgovore na ključna pitanja – koje su konkretne koristi koje bi država ostvarila dodjeljivanjem koncesije, koje su garancije da će koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture, kakva će biti sudbina zaposlenih i da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit.
To se navodi u dopisu koji su izvršni odbori Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore (NSACG) i Sindikata Aerodroma Crne Gore (SACG) spremili za predsjednike države, Vlade i Skupštine, Jakova Milatovića, Andriju Mandića, i Milojka Spajića, ministarku saobraćaja Maju Vukićević, te predsjednika Vladine komsije za koncesije i sve poslaničke klubove u Skupštini. “Vijesti” imaju uvid u dopis sindikalnih organizacija koje su dio Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Dopis bi danas trebalo da bude predat nosiocima najviših državnih funkcija, a potpisali su ga predsjednik NSACG Milivoje Dragićević i predsjednik SACG Damjan Radulović.
– Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donesena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana i budućih generacija – navodi se u dopisu i ističe da se izražava duboka zabrinutosti za budućnost ključnog državnog infrastrukturnog resursa.
Vlada je nedavno donijela odluku da nastavi pretkvalifikacioni tender iz 2019. godine i da od tri ponuđača koja su ušla u uži izbor za dodjelu koncesije zatraži da dostave konačne ponude. Iz vrha izvršne vlasti je najavljeno da će u odnosu na to kakve budu te ponude odlučiti da li će neku prihvatiti, ili će upravljanje nad vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici ostati u rukama državnog preduzeća.
Nakon pretkvalifikacione procedure, u igri za dodjelu koncesije ostala su tri ponuđača: južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV.
Potreba za transparentnošću
U dopisu sindikalnih organizacija piše i da, kao predstavnici zaposlenih, smatraju da je neprihvatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini ACG donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zaposlenih, stručne javnosti i građana.
– Štaviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočava Crna Gora i preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vrijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces? Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom. Imajući prethodno u vidu, Unija slobodnih sindikata, kao reprezentativna sindikalna centrala, usvojila je Rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane da iskoriste ustavno pravo i svojim potpisima podrže Predlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti – “Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?”.
Navode da je Vlada premijera Duška Markovića 2019. započela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali da taj proces nije završen.
– Konsultant Međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je Master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario i da se mora raditi novi, te naglasio da je “Stav IFC da parametri definisani Koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma Koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore”. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostoru na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti. Konsultant je ukazao i da “zakoni Crne Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore”, zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultirati bez finalnih ponuda.
Strateškim planom, koji su izradili Aerodromi Crne Gore, predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 mil EUR, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona
Pored manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su, kako navode sindikalci, ukazale i na “potencijalno nedovoljno dobro definisane uslove iz javnog poziva za zainteresovane ponuđače, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje tzv. minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti”.
Pitanje političke stabilnosti
U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je doživela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti, kako piše u dopisu, dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.
– Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma, su politički osjetljive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – naglašeno je u dopisu.
Ističe se da su, prema podacima iz 2024. godine, ACG generisali oko 10 mil EUR profita što, kako ocjenjuju, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje i razvoj, jer množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura.
– Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurocontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 mil EUR, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije.
Foto – Aerodromi Crne Gore
Nelegalni sindikati potpisali kolektivni ugovor?
Sindikalci navode da iako ih donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora ACG Roka Tolića iz kojih se može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odnosno da se u isti uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.
– Posebno navodimo izjavu Roka Tolića koju je dao putem javnih istupa – “ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG”, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih ACG, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove ACG, to sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG.
Primjeri iz regiona opominju
U dopisu se navodi da je istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.
– Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zaposlenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate. Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani, važno je napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore – navodi se u dopisu.
Ističe se da prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30% stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani.
– Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze ACG. Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država. Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88%, u Švedskoj 86%, u Austriji 83%, a u Hrvatskoj 75%. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – navode sindikalci.
Piše i da je Mađarska vlada nakon više od godinu dana intenzivnih pregovora 6. juna 2024. godine, piše u dopisu, ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom Liszt Ferenc u Budimpešti.
– Ministar nacionalne ekonomije Marton Nagy pritom je saopštio: Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom, i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske…Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, te je ključna arterija ekonomske cirkulacije…S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji – piše u dopisu.
Argumenti za i protiv
U dopisu se navodi da su snažni argumenti protiv koncesije – država može sama obezbijediti razvoj aerodroma, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana u privatizacione, odnosno koncesione postupke.
– Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu tu se najčešće navode – Fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursima, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.
Veče donatora u galeriji „Duša ratnika“ u Starom gradu, ulica 29. novembar 259 ( Gurdić, Venecijanska kasarna II sprat) biće održano u petak 14. februara sa početkom u 19 h.
(Andro Romoda, majstor borilačkih vještina i izrade replika hladnog oružja)
Nakon posljednje velike bure koja je nanijela štetu u podvelebitskom kanalu, u različitim dijelovima Jadrana pojavili su se lososi. Dok mjerodavni utvrđuju što se dogodilo i odakle su pobjegli, znanstvenici pokušavaju doznati hoće li taj događaj imati utjecaj na naše more, piše HRT.
Ribar iz Privlake Ante Kolanović, koji cijeli život lovi na poštama oko Privlake i Vira, prije mjesec dana doživio je neočekivano iznenađenje – u mreži je pronašao atlantskog lososa.
Bio je na dva do tri metra dubine, okružen jatom salpi, kojih je bilo oko 20 kilograma. Losos je težio oko 1,5 kg, rekao je Kolanović.
Isprva su mislili da je riječ o pastrvi, ali nakon objave fotografije na društvenim mrežama kontaktirao ih je stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo i potvrdio da je riječ o atlantskom lososu.
Bijeg iz uzgajališta?
Sve više ribara iz Privlake i okolice prijavljuje ulov lososa, a neki ih love ‘pod sviću‘. Najviše ih se proteklih tjedana moglo vidjeti kod Lukova Šugarja, gdje se nalazi uzgajalište. Stanovnici tog kraja primjećuju neuobičajene prizore.
Vidjela sam ih kako skaču iz mora, koprcaju se i bacaju. Ponudili su mi jednog na prodaju, ali nisam htjela uzeti, ispričala je za HRT mještanka Slavica Šikić.
Prema neslužbenim informacijama, iz uzgajališta je pobjeglo između 200 i 250 jedinki lososa. Uzgajivač nije želio stati pred kamere, ali poručio je da je losos plijen, a ne predator, te da izvan uzgoja ne može opstati. Također je naglasio da su sve jedinke sterilne i da su o incidentu obaviještene nadležne institucije.
Stručnjaci traže odgovore
Institut za oceanografiju i ribarstvo potvrdio je da u podvelebitskom kanalu postoje dvije lokacije za uzgoj lososa. Stručnjaci čekaju nalaz ribarske inspekcije kako bi se utvrdilo kome su ribe pobjegle i koliko ih je završilo u otvorenom moru.
Moramo analizirati želuce ulovljenih lososa kako bismo vidjeli hrane li se divljim vrstama ribe i postaju li predatori. Također, važno je provjeriti njihovo reproduktivno stanje kako bismo utvrdili pridržava li se uzgajivač propisanih mjera o uzgoju sterilnih jedinki – pojasnio je dr. sc. Leon Grubišić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Mjere su propisane kako bi se spriječio mogući utjecaj na okoliš ako bi lososi ušli u rijeke jadranskog slijeva i stvorili samoodrživu populaciju. Prvi izlov na uzgajalištu pokazao je da su sve uzorkovane jedinke bile sterilne ženke, no Institut od tada nije imao daljnji uvid u stanje uzgajališta.
Ribari nastavljaju lov
U međuvremenu, ribari se nadaju novim ulovima, dok se stručnjaci nadaju njihovim dojavama. Čini mi se da se losos dosta proširio, ali koliko će opstati u Jadranu, to ne znam. To nije naša vrsta ribe i ne znam kako će to sve skupa ići, rekao je za HRT Ante Kolanović.
Znanstvenici pozivaju sve koji ulove ovu alohtonu vrstu da dojave ulov kako bi se bolje pratilo širenje odbjeglih jedinki u Jadranu.
Moskva tek treba dobiti dobru ponudu za početak pregovora o Ukrajini, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio kako vjeruje da Washington napreduje u pregovorima o završetku rata u Ukrajini.
– Važno je da riječi budu potkrijepljene praktičnim koracima koji uzimaju u obzir legitimne interese Rusije, demonstrirajući spremnost za iskorjenjivanje temeljnih uzroka krize i priznavanje nove stvarnosti, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin u intervjuu državnoj novinskoj agenciji RIA.
– Konkretni prijedlozi ove prirode još nisu zaprimljeni, dodao je.
Posljednjih dana iz Washingtona i Moskve stiglo je mnogo kontradiktornih ili opreznih poruka o mogućim razgovorima Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o završetku rata koji je Moskva započela prije gotovo tri godine. Trump je tijekom vikenda rekao da je razgovarao s Putinom i da očekuje još razgovora.
– Vjerujem da napredujemo, rekao je Trump, dodajući kako želi zaustaviti ukrajinsko-ruski rat.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je državnoj novinskoj agenciji TASS da se “mnogo različitih komunikacija pojavljuje” o razgovorima Putina i Trumpa i da on možda nije svjestan svega.
– Stoga, u ovom slučaju, ne mogu to ni potvrditi ni demantirati, rekao je Peskov na upit TASS-a za komentar. Trump je više puta rekao da želi završiti rat i da će se sastati s Putinom kako bi razgovarali o tome. U nedjelju je Trump rekao novinarima da će se sastati s Putinom u odgovarajuće vrijeme.
Vaterpolisti hercegnovskog Jadrana slavili se sinoć u utakmici protiv Jadrana (Split) na Poljudu – 11:5. Time su Novljani osvojili 11. pobjedu u nizu u regionalnoj Premijer ligi.
Tim sa Škveru u derbiju 16. kola sa imenjakom iz Splita kontrolisao je susret od početka do kraja. Ovom pobjedom Ivović i saigrači obezbjedili su plasman u završnici Regionalne lige a do kraja će se potruditi da postignu što bolju poziciju za doigravanje. Posle lidera Novog Beograda nedavno na Škveru, večeras u Splitu pao je još jedan učesnik završnice Lige šampina. Gojkovićevi puleni održali su još jednu lekciju vodećim. Nije bilo slabog pojedinca u timu trenera Vladimira Gojkovića ali sa 16 odbrana posebno se istakao golman Darko Đurović.
Golove za Jadran HN postigli su: Jovan Vujović, Danilo Radović, Aleksandar Ivović po dva, Dimitri Holod, Uroš Vučurović, Đorđe Lazić, Strahinja Gojković, Vuk Milojević po jedan.
Golove za ekipu iz Splita, postigli su: Marino Čagalj i Markus Berehulak po dva, Loren Fatović jedan.
U 17. kolu Jadran HN igra sa Jugom na Škveru dok Primorac gostuje Mladosti.
Povodom 100 dana od pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu gdje je poginulo 15 osoba, na sedam sati u nedjelju je blokiran most Gazela u Beogradu i saobraćajnice na ulazu u Novi Sad, javlja Anadolu.
“Niko još nije odgovarao za 15 izgubljenih života. Insistiramo da nadležne institucije preuzmu odgovornost”, naveli su u subotu naveče u pozivu na protest studenti Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Kolona studenta sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, u pratnji poljoprivrednika i građana iz Zemuna stigli su do Sava centra ranije danas, a nakon toga su u koloni krenuli prema Gazeli, najznačajnijem mostu u glavnom gradu Srbije, koji je dio autoceste E75.
Učesnici protesta, predvođeni poljoprivrednicima na traktorima, stigli su do Gazele oko 11.30 sati nakon čega je i blokiran saobraćaj.
Studenti su nosili transparente sa porukom “Sa obje strane rijeke, grad je naš” i imenima 15 osoba poginulih 1. novembra u Novom Sadu.
U blokadi tri glavne raskrsnice na ulazu u Novi Sad učestvovali su traktori i poljoprivredna mehanizacija članova Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, kao i motocikli članova moto društava.
Nakon 15 minuta tišine u znak sjećanja na 15 poginulih u padu nadstrešnice Željezničke stanice 1. novembra, nakon čega su pokrenuti protesti širom Srbije, učesnici blokade su pravili buku, a kraj blokade obilježen je aplauzima.
Blokada u Novom Sadu trajala je do 14 sati i prošla je bez incidenata.
Protesti i “15 minuta tišine” danas se održavaju u više gradova u Srbiji. Studenti su pozvali sugrađane da se u što većem broju okupe na ulicama Niša, Beograda, Vlasotinca, Čačka, Gornjeg Milanovca i drugih mjesta.
Osim toga, petoro studenata Univerziteta u Kragujevcu će danas istrčati štafetni maraton do Beograda, kako bi kolegama iz Novog Sada, Niša i Beograda uručili pozivnice za protest koji će se na Sretenje, 15. februara, održati u Kragujevcu.
U Kotoru je za danas najavljen protest, odnosno 23 minuta tišine za 23 žrtve dva masovna ubistva na Cetinju.
Protest će biti održan na Gradskoj rivi u 17:26h.
Građani Nikšića i Bara za danas su takođe najavili nove blokade saobraćajnica u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe “Kamo śutra?”.
Barani će danas u 17:26 na 23 minuta blokirati raskrsnicu kod Robne kuće, dok su Nikšićani “23 minuta buke” zakazali na raskrsnici ispred zgrade Opštine.
