Predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš najavila je za Pobjedu otvaranje nove avio-linije između Tivta i Amsterdama. To je, nakon najave otvaranja baze kompanije Wizz Air u Podgorici i rekordnih tri miliona putnika u jednoj godini, još jedna u nizu dobrih vijesti za građane i privredu iz kompanije Aerodroma Crne Gore.
“Amsterdam, kao jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija, dugo je na listi željenih odredišta za Aerodroma Crne Gore, a sada možemo da saopštimo da smo taj cilj ostvarili. Avio-kompanija TUI fly Netherlands, čije je sjedište u glavnom gradu Holandije, otvara liniju Tivat-Amsterdam 13. maja 2026. godine. Letovi će se realizovati dva puta nedjeljno – srijedom i nedjeljom do kraja septembra. Karte su već u prodaji”, kazala je Maraš Pobjedi.
Podsjećamo da je iz Amsterdama, nova linija od naredne sezone u Tivtu i Madrid (avio-kompanija Iberia). Na primorski aerodrom stiže i premium avio-prevoznik British Airways koji otvara rutu London Heathrow – Tivat.
S druge strane, Wizz Air u Podgorici, uz postojećih sedam avio-linija (Dortmund, Budimpešta, Memingen, Milano Malpensa, London Getvik, Varšava i Katovice), otvara dodatnih 16 avio-linija, i to: Mastriht, Malmo, Barselona, Bazel, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Milano Bergamo, Pariz, Rim, Viljnus, Poznanj, Vroclav, Gdanjsk, Ržešov i Ljubljana.
“Mi već danas imamo rekordan broj putnika, a od naredne sezone imaćemo avio-mrežu kakvu Crna Gora do sada nikada nije imala. U Podgorici će biti aktivno oko 70 avio-linija, a u Tivtu oko 60”, zaključila je Maraš.
Antonio Costa i Ursula von der Leyen Foto: Yves Herman / REUTERS
Zapadni Balkan može izabrati da ostane zarobljen u prošlosti ili krenuti naprijed prema zajedničkoj budućnosti u Europskoj uniji, poručio je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nakon summita EU-zapadni Balkan.
Budimo jasni, osim tehničkih detalja procesa, postoji temeljni politički izbor koji treba donijeti: izbor između ostanka zarobljenima u prošlosti ili kretanja naprijed prema zajedničkoj budućnosti u Europskoj uniji, izbor između podjele ili pomirenja i suradnje, što su sami stupovi Europske unije, rekao je Costa u izjavi objavljenoj nakon summita.
Rekao je da proces proširenja ide brže nego što je bio u posljednjih 15 godina te da treba iskoristiti tu priliku. Kaže da je proširenje proces koji se temelji na zaslugama, a ne utrka ili natjecanje među zemljama kandidatkinjama.
– One koji se brže kreću ne bi trebali sputavati oni koji su sporiji. Naprotiv, oni bi trebali određivati tempo i biti inspiracija svima, kaže Costa.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da je prvi put u više od 10 godina, proširenje postalo realna mogućnost. Ona je pohvalila napredak Crne Gore i Albanije, koje su postale izvor inspiracije za ostale zemlje zapadnog Balkana.
Predsjednik Europskog vijeća u svojoj izjavi spomenuo je sve zemlje zapadnog Balkana, osim Srbije čiji je predsjednik Aleksandar Vučić odbio doći na summit. Costa je istaknuo brzi napredak Crne Gore i Albanije, izrazio nadu da će Sjeverna Makedonija napredovati sljedeće godine.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Costa kaže da je ove godine ta zemlja usvojila reformsku agendu što je neophodni korak za pristupanje Planu rasta i što će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Europske unije i postupne integracije.
Costa je pozdravio korake koje je Kosovo poduzelo u izgradnji povjerenja među zajednicama, ističući da će predstojeći parlamentarni izbori biti ključni trenutak za konsolidaciju reformi i konstruktivni angažmana u europskim integracijama.
Po prvi put ove godine, Portonovi rizort otvorio je klizalište u sklopu svog prazničnog programa sa pažljivo osmišljenim programom.
Posjetioci su uživali u magičnom nastupu profesionalnih klizača koji su oduševili sve goste prazničnog bazara rizorta. Kao i uvijek, organizatori su se pobrinuli da pripreme poseban program za najmlađe goste koji su uživali u interakcijama sa animatorima i prigodnim poklončićima.
Pogledajte video sa otvaranja:
Klizalište je otvoreno svakog dana u periodu između 10:00 i 22:00 časova, i u kombinaciji sa Portonovi prazničnim bazarom, koji ostaje otvoren svakog dana do 11. januara, posjetioci mogu uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, toplim napicima i jedinstvenom ambijentu.
Da podsjetimo, radno vrijeme prazničnog bazara je od 16:00 do 22:00 radnim danima, a od 11:00 do 22:00 vikendima i praznicima.
Portonovi klizalište
U okviru predstojećih prazničnih događaja, posjetioce očekuju i:
Gostujući animator (klovn), četvrtak, 18. decembar, u 17:00
Klapa Castel Nuovo, subota, 20. decembar, od 12:00 do 14:00
Bubble House, subota, 20. decembar, od 17:00 do 20:00
Gostujući animator (Djeda Mraz) nedjelja, 21. decembar, u 16:00
Fotografisanje sa Djeda Mrazom – srijeda, 24. decembar, u 17:00
Opština Herceg Novi će u narednom periodu intenzivno sarađivati sa Agencijom za zaštitu životne sredine, kako bi se riješio ekološki problem deponovanja guma u zaleđu Herceg Novog.
Takođe, očekuje se potpisivanje ugovora sa Agencijom za izradu Studije o zaštiti Plave špilje, što je prvi korak ka kreiranju kvalitetnog Plana upravljanja ovim atraktivnim lokalitetom.
Ovo su bile teme sastanka predstavnika Opštine i Agencije, koji je danas održan u Herceg Novom, kao dio Arhus karavana. U ime Agencije za zaštitu životne sredine sastanku su prisustvovali Danilo Veljić, Melisa Redžepagić, Bojana Obradović i Kristina Ivanović, koji su razgovarali sa potpredsjednikom Opštine, Ivanom Otovićem, Ilijom Peulićem iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, direktorom Agencije za zaštitu Orjena, Predragom Spasojevićem i Milanom Dakićem iz preduzeća „Čistoća“.
Gume u Parku prirode Orjen – foto Arhiv OHN
Prema riječima potpredsjednika Opštine, Ivana Otovića, na sastanku se razgovaralo o procesu uklanjanja nelegalno skladištenih guma na samoj granici Parka prirode Orjen, što je ozbiljan ekološki problem koji postoji već duži vremenski period.
„Kao lokalna samouprava imamo jasnu namjeru da krenemo sa rješavanjem tog problema, a ono što je ovaj put izuzetno pohvalno jeste da je Agencija za zaštitu životne sredine pružila svu neophodnu podršku. Na nama je sada da pripremimo projekat kojim ćemo aplicirati kod Ekofonda, kako bi dobili određena sredstva, te da krenemo sa procesom uklanjanja dijela guma koje su nelegalno odložene na tom mjestu. U pitanju je količina od nekih 800 tona. Izuzetno je važno da u narednom periodu krenemo u sanaciju svih ekoloških crnih tačaka na prostoru naše opštine“, kazao je Otović i dodao je da je hercegnovska lokalna uprava u prethodnom periodu sprovodila ekološke akcije koje su imale pozitivan odjek.
Otović je naglasio da postoji još mnogo toga što se mora uraditi, ali da su u pitanju naslijeđeni problemi i njih nije lako riješiti.
„Na nivou čitave države upravljanje otpadom nam nije jača strana, ali približavanje i više nego očigledan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju nameće obavezu da na odgovarajući i savjesan način upravljamo otpadom. Vjerujem da nam neposredna komunikacija sa Agencijom za zaštitu životne sredine može pomoći, prije svega da direktno razgovaramo o svim problemima koji postoje u našem gradu“, kazao je Otović.
Plava špilja – foto Boka News
Prema njegovim riječima, u narednom periodu se očekuje potpisivanje ugovora s Agencijom za zaštitu životne sredine u vezi sa izradom studije o zaštiti Plave špilje. To će omogućiti lokalnoj samoupravi da napravi kvalitetan Plan upravljanja tim lokalitetom. On je podsjetio da su Nacrtom Budžeta Opštine za 2026. godinu predviđena sredstva za izradu studije zaštite Plave špilje.
„U pitanju je jedan spomenik prirode koji, nažalost, do sada nije bio prepoznat ni u jednom zakonskom aktu države Crne Gore. Istovremeno, to je i značajna turistička atrakcija, tako da je moramo posmatrati iz više uglova i upravo je studija ono što smo mi tražili kroz zaključak Skupštine još iz prethodnog saziva. Ovdje je vrijedno istaći da su svi lokalni akteri učestvovali u ovom procesu i vjerujem da će njegov ishod na kraju biti izuzetno pozitivan“, zaključio je Otović.
Bojana Obradović iz Agencije za zaštitu životne sredine zahvalila se Opštini Herceg Novi što je prihvatila da bude domaćin Arhus karavana. Kako je objasnila, radi se o inicijativi Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ekofonda, Deponije Podgorica i Arhuskih centara na regionalnom nivou.
Ona je ocijenila je da je iskazan visok nivo razumijevanja i volje, i sa lokalnog i državnog nivoa, da se zajednički rješavanju problemi iz oblasti zaštite životne sredine.
„Ovo je jedna inicijativa koja zapravo treba da uključi građane, odnosno da unaprijedi primjenu Arhuske konvencije na lokalnom nivou. Građani bi imali pravo da se interesuju za svako pitanje iz oblasti zaštite životne sredine. Pošto je ovo jedan uži koncept, mi smo došli u Herceg Novi da čujemo šta su zapravo gorući problemi na lokalnom nivou. Teme koje smo obradili i koje su od najvećeg interesa jesu upravljanje otpadom, divlje deponije, skladištenje, odnosno odvoženje guma. To je bio naš fokus, a onda ćemo sa svim zainteresovanim stranama, odnosno ljudima koji su uključeni u inicijativu Arhus karavana, da vidimo na kojem nivou, odnosno na koji način ćemo da rješavamo zajednički ove probleme“, kazala je Obradović.
Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvovaće u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Polazak na Antarktik planiran je za 17. decembar, dok je ukrcavanje na naučnoistraživački brod predviđeno za 20. decembar. Istraživanja će trajati do 25. februara naredne godine.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća,a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Crnogorski naučnici će, zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421, s obzirom na to da je njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici. Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i proučavanje živog svijeta morskog dna, uz primjenu specijalizovane opreme za uzorkovanje. Poseban segment istraživanja biće posvećen i procjeni zagađenja obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu.
Naučnoistraživački brod isplovio je iz Bugarske 7. novembra, pri čemu je prethodno obezbijeđena i na njega ukrcana neophodna istraživačka oprema. Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja međunarodne saradnje i afirmacije Univerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja.
Opština Tivat i lokalne institucije organizuju Novogodišnji humanitarni bazar na Trgu magnolija, sa početkom od 11 sati, a sav prihod biće namijenjen za pomoć dječaku Davidu Miniću koji se liječi u inostranstvu, navodi se u saopštenju.
Tradicionalni bazar okuplja javne ustanove, škole, preduzeća, Dnevni centar, Crveni krst Tivat i brojna udruženja i preduzetnike.
Kako piše u saopštenju, na štandovima će biti ponuđene praznične đakonije, dekorativni predmeti i različite poslastice, po simboličnim cijenama u vidu dobrovoljnog priloga.
Novogodišnji humanitarni bazar u Tivtu
Bazar će pratiti bogat muzičko-zabavni program sa Djeda Mrazom, DJ-em, dječjim horom i plesnim nastupima.
“U saradnji sa Turističkom organizacijom Tivta biće organizovan i foto-kutak za portretne fotografije kao uspomenu, u zamjenu za dobrovoljni prilog. Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da se uključe u humanitarnu akciju, a novac je moguće uplatiti i na donatorski žiro račun Opštine Tivat: 510-1532-03”, navodi se u saopštenju.
Hrvatska vlada u srijedu je osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojeg joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.
Vlada u svojoj današnjoj odluci navodi da je obostrano je dogovoreno razmatranje ovog pitanja na razini stručnih povjerenstava jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja.
Predsjednikom povjerenstva, kome je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.
“Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava”, rekao je na današnjoj sjednici vlade državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Jadran proslava 90 godina – foto Vlada CG
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, matična luka mu je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i otad ga tamošnje vlasti odbijaju vratiti.
Zagreb uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.
Na sjednici vlade u srijedu prihvaćena je i odluka o kupnji nekretnine za Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz kulturne, obrazovne, znanstvene, informativne, gospodarske društvene djelatnosti. Prostor će biti izdvojeni dio Veleposlanstva RH u Sloveniji, a 528 metara četvornih stajat će 860 hiljada eura.
“Potreba za uspostavom Hrvatskog kulturnog centra dio je strateškog interesa Hrvatske i u diplomatskim aktivnostima koje su ujedno i dio očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske”, zaključio je državni tajnik Matušić.
5. Sergej Vasiljevič Rahmanjinov – Kavatina iz opere „Aleko“
6. Johannes Brahms – Posmatranje
7. Astor Pantaleón Piazzolla – Ave Maria
8. Astor Pantaleón Piazzolla – Chau Paris
9. Astor Pantaleón Piazzolla – Adios Nonino
Biografije:
Dmitrij Grinih (bariton) dugi niz godina profesor operskog pjevanja na Moskovskom Državnom Univerzitetu (MGU). Od 2012. Godine je dekan i šef katedre za smjer solo pjevanja na Internacionalnom Slavjanskom institutu u Moskvi. Diplomirao je, a potom i specijalizirao (2001.) na Ruskoj Akademiji Muzike, kasnije nazvanoj Gnjesinih, kada je i ista ušla u zvanični spisak ruskog nacionalnog dobra. Potom je na istoj akademiji završio i umjetničke doktorske studije (2004.)
Bio je stipendista međunarodnog fonda „Nova imena“. Nastupa aktivno po svim značajnim kulturnim centrima, počevši od: Beča, Bratislave, Varšave, Vroclava, Krakova, Praga, Bresta, Rige, Cetinja, Beograda, Sarajeva, Tirane, Berlina, Moskve, Sankt Petersburga, Minska, Londona,, Pariza, Brisela i td.
Laureat je mnogobrojnih međunarodnih takmičenja, od kojih su jedne od najznačajnijih nagrada:
-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Svijet umjetnosti“ Litvanija, 2012.
-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Primavera classic“ Moskva, 2010.
-Prva nagrada na Međunarodnom takmičenju „Januarske večeri u Brestu“ Bjelorusija, 2011.
Nastupao je kao solista sa najznačajnijim orkestrima današnjice, na renomiranim festivalima klasične muzike, poput: „Ars musica“, „Universe of Prokofiev“…
Repertoar kojim vlada je impresivan, od XIV do XXI vijeka. Od 2014. godine je stalni član saveza pedagoga Poljske (PSPS). Takođe je redovni član žirija međunarodnih takmičenja već dugi niz godina. Autor je više od 20 naučnih radova (eseja, publikacija, monografija) o problemu vokalne pedagogije.
„Priroda je bila veoma velikodušna prema ovom operskom pjevaču, kada mu je podarila predivan tembr, impozantan i širok pjevački dijapazon, koji uspješno dopunjava besprekorna intonacija, predivan fizički izgleda, poražavajuća sposobnost i predanost radu nad pjevačkim umijećem. Svaki njegov nastup je jedna vrsta monospektakla- časopis Muzikalna akademija, 2015(4).
Od februara 2022. godine živi u Baru (Crna Gora), radi kao profesor pjevanja na Cetinju i aktivno nastupa, pretežno u inostranstvu.
Lazuka Marija, violinistkinja, završila je Državni muzički koledž im. Gnjesinih 2008. godine, u klasi profesora Koristina N.N. Godine 2013. diplomirala je na Ruskoj muzičkoj akademiji im. Gnjesinih, u klasi profesora Dogadajeva A.N.
Tokom ljeta 2008. godine radila je sa međunarodnim orkestrima u Njemačkoj. Učestvovala je na brojnim majstorskim kursevima i ljetnjim školama za muzičare u Rusiji i Velikoj Britaniji.
Laureat je više međunarodnih takmičenja, uključujući „Muzika Klasična – Tristo godina klavira“, „Muzički dijamant“ i „Muzika bez granica“.
Od 2013. do 2014. godine radila je u Simfonijskom orkestru Moskovske državne filharmonije, nastupajući i na turnejama u Južnoj Koreji i Estoniji. Od 2011. do 2020. bila je solistkinja ansambla Moskovskog dramskog teatra „Aparte“.
Od 2020. godine živi u Crnoj Gori, radi u muzičkoj školi u Kotoru i nastupa sa Simfonijskim orkestrom Crne Gore.
Jaroslav Šostak, pijanista, završio je Muzičku akademiju Gnjesinih, laureat je takmičenja Rodiona Ščedrina i takmičenja Marije Judine iz Sankt Peterburga. Dobitnik je takođe brojnih međunarodnih nagrada na takmičenjima u Italiji. Usavršavao se u Velikoj Britaniji i nastupao u raznim koncertnim salama širom Rusije i inostranstva.
Ministarstvo pomorstva Crne Gore i Bokeljska mornarica Kotor potpisali su Memorandum o saradnji s ciljem očuvanja i promocije bogate pomorske baštine, tradicije i kulture, kao i jačanja ukupnog pomorskog sektora u Crnoj Gori.
Ovo je prvi put da je Bokeljska mornarica na ovakav, institucionalan način uvažena kao relevantan partner u razvoju pomorstva države.
Memorandum su potpisali ministar pomorstva Filip Radulović i predsjednik Bokeljske mornarice Denis Vukašinović. Saradnja obuhvata zajedničke aktivnosti u oblasti zaštite pomorske baštine, unapređenja pomorskog obrazovanja i obuka, razvoja pomorske privrede, doprinosa izradi pomorske legislative, kao i promocije pomorske kulture i etike.Poseban akcenat stavljen je na valorizaciju UNESCO-zaštićene nematerijalne kulturne baštine Bokeljske mornarice.
Bokeljska mornarica foto Boka News
Bokeljska mornarica predstavlja jedan od najsnažnijih simbola pomorskog identiteta Crne Gore. Njeno institucionalno uključivanje u razvoj pomorske politike države potvrđuje našu posvećenost očuvanju tradicije i njenom povezivanju sa savremenim izazovima i potrebama pomorskog sektora“, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali državljanina Republike Turske A.K. (38) koji je upravljao “audijem”, model RS7, njemačkih registarskih oznaka, a za koje je utvrđeno da je u vlasništvu drugog lica, saopštili su iz Uprave policije (UP).
– Provjerom podataka preko NCB interpola Podgorica utvrđeno je da se vozilo potražuje od strane NCB Interpola Njemačke – navode iz UP.
Kako su naveli iz policije, predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalju nadležnost i postupanje Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.
