Opština Tivat raspisala je tender za izbor izvođača radova koji će obaviti uklanjanje nekoliko desetina privremenih objekata u tom gradu po rješenjima lokalne Komunalne isnpekcije i Komunalne policije.
Vrijednost tendera je 20.000 eura sa PDV-om, a specifikacijom radova traženo je da ponuđač ukloni ukupno 11 metalnih garaža, tri reklamna panoa većih dimenzija, te ukupno čak 40 reklamnih bilborda koji su uz saobraćajnice na teritoriji opštine Tivat, postavljeni bez adekvatnih dozvola i saglasnoti nadležnih organa.
Većina bespravno postavljenih reklamnih bilborda nazali se uz trasu Jadranske magistrale pri čemu su neki od tih privemenih objekata pozicionirani na način da ugrožavaju i bezbjedno odvijanje saobraćaja.
Tivatska policija uhapsila je L.R.R. (58) iz Sjedinjenih Američkih Država sa boravkom u Tivtu, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu Ž.B. iz tog grada.
“Sumnja se da je L.R.R., 7. jula pola sata nakon ponoći, u jednom ugostiteljskom objektu u Tivtu, nakon svađe, nožem nanio dvije ubodne rane Ž.B. u predjelu grudnog koša”, kazali su iz Uprave policija (UP).
Kako su naveli iz UP, o događaju je obaviješten državni tužilac u VDT-u Podgorica koji je naložio da se L.R.R. uhapsi i privede uz krivičnu prijavu na dalju nadležnost.
Luštica Development želi da uredi novo kupalište blizu starog kamenoloma
Kompanija Luštica Development koja na obali zaliva Trašte u Krtolima kod Tivta razvija projekat velikog turističkog rizorta Luštica Bay, podnijela je zahtkev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za uređenje novog kupališta na obali kod rta Tri Krsta u zalivu Trašte.
Riječ je o katastarskoj parceli 1117/1 KO Radovići koja je obuhvaćena Državnom stidijom lokacije „Sektor 36“ opština Tivat, a koja tretira prostor što ga obuhvata rizort Luštrica Bay. Na ovom mjestu trenutno se nalazi neuređena i djelimilno devastirana prirodna kamenita obala čije je zaleđe koje inače na ovom diujelu Luptice čini niska makija, većim dijelokm devastirano prethodnih decenija zbog ekspoloatacije kamena i pijeska koje je ovde nekada obavljala tivatska građevinskia firma „Račica“. Na ovom mjestu nalazi se i manji kameni lukobran, te nedovršeni gat za pristajanje brodova kojima se nekada odavde planiralo izvoz kamena i pijeska u italiju. Taj posao nikada nije zaživio, ali je od njega ovdje ostalo nedovršeno manje pristanište koje čine tri armirano-betonska kesona u morum spojena betonskim pločama sa kamenim hridima na obali iza njih.
Na ovom prostoru Luštica Development namjerava da naprarvi uređeno kupalište površine 4.635 kvadrata, akoje će obuhvatiti i dvije postojeće betonske ponte površine po 24 kvadrata, odnosno postojeće betonsko pristanište povrpine 53 kvadrata u akvatoruijumu ispred ove katastarske parcele.
„S obzirom da je prostor od ranije devastiran, izvođenjem projekta bi se on priveo namjeni. Prilikom realizacije projekta neće biti izvođenja iskopnih radova, miniranja i slično već će se samo vršiti preraspoređivanje kamenog materijala koji se nalazi na lokaciji, od ranijih
zakupaca ovog prostora (Račica). Takođe, predviđeno je uklanjanje postojećeg armirano-betonskog otpada i njegov tretman u skladu sa propisima. Nakon uklanjanja otpada, izvršiće se ravnanje/nasipanje postojeće površine, raspoloživim materijalom u minimalnim visinskim zahvatima. Ravnanje/nasipanje znači da se postojeća površina podešava tako da bude prihvatljiva za postavljanje ležaljki. Plaža će se izvesti na cca 2 – 2,5 metra iznad površine morske vode. To je postojeće stanje, i takvo stanje se i zadržava.”- puše u dokumnetaciji vezanog za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata om procjeni uticaja realizacije ovog projekta na životnu sredinu.
Animacija
Precizira se da će se nasipanje plaže izvršiti materijalom iz obližnjeg kamenoloma – sa oko 400 kubika kamenog agregata granulacije 4-8 mm, “na cijeloj površini postojeće plaže, koja je, naglašavamo 2- do 2,5 metra iznad vodenog ogledala.”
Debljina nasutog materijala će biti oko 10 centimeatra i taj materijal neće ići u more jer će sama kontakt zona novouređenog kupališta i mora ostati onakva kakva je i danas – u obliku prirodnih kamenitih hridina. Na novoj plaži će se postaviti ležaljke sa zaštitnim
suncobranima, a projektom nije predviđena izgradnja infrastrukturnih objekata niti su predviđeni bilo kakvi betonski radovi na lokaciji ili u njenom okruženju. Takođe, projektom nije predviđena ni zgradnja bilo kakvih objekata u moru ili u kontaktu sa morskom vodom. Postojeći armirano-betonski kesoni će se obložiti drvenim daskama sa gornje strane, a na plaži će biti postavljeni toalet kabine i korpe za komunalni otpad.
Dokumnetaciju vezana za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu izradio je Institut za istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, a ona je dostupna za uvid javnosti i dostavljenje primjedbi i sugestija građana u Sekretarijatu za uređenje Opštine Tivat prostora do 18.jula.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizovalo je XIX Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu” koju je u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” u Podgorici otvorila šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović.
Učesnici uspješno održane Konferencije bili su akademik CANU dr Gordan Karaman, profesor emeritus Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru sa temom „Udahni život, a ne dim”, zatim dr Natalija Čađenović, direktorka Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, sa temom „Uticaj duvanske industrije na životnu sredinu” i dr Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, sa nazivom prezentacije „Duvanski dim – prijetnja po zdravlje cijele planete”.
Legende vaterpolo sporta sastaće se u petak, 08. jula na Škveru, gdje će odigrati utakmicu u čast 100 godina Plivačkog-vaterpolo kluba Jadran.
Mnogi asovi, mnogi bivši i sadašnji igrači će nastupiti u revijalnoj utakmici „Jadranove legende“.
Brojni bivši igrači, oni koji sada nastupaju za Jadran, mnogi koji su ponikli u ovom klubu i karijeru nastavili širom svijeta, kao i najmlađi polaznici Jadranove vaterpolo škole učestvovaće u ovom programu koji na simboličan način povezuje slavnu istoriju i svijetlu budućnost kluba.
Početak je zakazan za 19 časova, a programu će prethoditi defile Gradske muzike i mažoretki Škverom, od vrha mula do bazena, kojim će svi prisutni biti još jednom pozvani da sa Jadranom proslave veliki jubilej.
Kapetan ribarskog broda je u nedjelju kod Panama Cityja na Floridi pao s broda te se bez prsluka za spašavanje uspio održati na površini čak četiri sata prije nego je pronađen i spašen.
U nedjelju ujutro oko 04:00 sata po lokalnom vremenu, obalna straža Sector Mobile primila je poziv u pomoć na Kanalu 16 od člana posade ribarskog broda Fiona Leone. Član posade je prijavio da je kapetan pao u more dok je brod bio na autopilotu, piše The Maritime Executive.
Obalna straža uputila je hitan poziv za pomoć brodovima u tom području, a također su na mjesto događaja uputili SAR brod, zrakoplov Ocean Sentry i cutter Diamondback.
Nakon četiri sata bez prsluka za spašavanje, kapetana je spasila posada bulk carriera New Beginning. Brod obalne straže nakon toga prebacio je kapetana natrag na njegov brod Fiona Leone. Kapetan je u dobrom stanju, a usprkos tome što je proveo četiri sata u moru, svoj brod sigurno je doveo do luke.
“Nije lako preživjeti u moru bez prsluka za spašavanje, i uspjeti se održati na površini. Obalna straža poziva posade da prakticiraju sigurnu plovidbu nošenjem prsluka za spašavanje, korištenjem kill-switcha i posjedovanjem odgovarajuće komunikacijske opreme”, rekla je kapetanica Cassie Kitchen, koordinatorica potrage i spašavanja u Sector Mobile. “Željeli bismo pohvaliti posadu New Beginninga na njihovoj spremnosti da pomognu.”
Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva Zapad da isporuči moderne sustave proturaketne obrane kako bi se obranili gradovi – Moskva sve snage usmjerava na Donecku regiju kako bi cijeli Donbas stavila pod svoj nadzor. Glavni su ciljevi gradovi Slovjansk i Kramatorsk kojima, pod udarima topništva, prijeti već viđen scenarij – potpuno uništenje. Ukrajina se već koristi naprednim američkim višecijevnim raketnim sustavima, a Rusi tvrde da njima neselektivno raketira separatističko uporište Doneck.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da bi pokušaji Zapada da kazni nuklearnu silu poput Rusije za rat u Ukrajini mogli ugroziti cijelo čovječanstvo, dok se u ratu koji traje gotovo pet mjeseci gradovi pretvaraju u ruševine, a tisuće ljudi ostaju bez domova.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, izazvala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od 1962. godine i kubanske krize, kada su se mnogi bojali da je svijet na rubu nuklearnog rata.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ruskoga predsjednika Vladimira Putina ratnim zločincem i predvodi Zapad u naoružavanju Ukrajine i nametanju teških sankcija Rusiji.
– Apsurdna je pomisao o kažnjavanju zemlje koja je jedna od najvećih nuklearnih sila i potencijalno ugrožava čovječanstvo, rekao je za Telegram Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika Ruskoga vijeća sigurnosti.
Rusija i SAD kontroliraju oko 90 posto svjetskih nuklearnih glava, a svaka ih u svojim vojnim zalihama ima 4000, prema Federaciji američkih znanstvenika.
Medvedev je prozvao SAD za prolijevanje krvi diljem svijeta, od ubijanja autohtonog američkog stanovništva, američkih nuklearnih napada na Japan i vođenje ratova od Vijetnama do Afganistana.
Pokušaji da se iskoriste sudovi za istraživanje ruskoga djelovanja u Ukrajini bilo bi, rekao je Medvedev, uzaludno i moglo bi izazvati globalnu devastaciju.
Ukrajinska je vojska u srijedu priopćila da je odvratila svako veliko rusko napredovanje prema sjeveru Donjecka, ali pojačava se pritisak granatiranjem grada Slovjanska i okolnih naseljenih mjesta.
U priopćenju se dodaje da ruske snage bombardiraju nekoliko ukrajinskih gradova teškim oružjem kako bi omogućile napredovanje pješaštva prema jugu regije i blizu Slovjanska.
Ostale ruske snage, dodaje se, pokušale su zauzeti dva grada na putu prema gradu Kramatorsku, južno od Slovjanska gdje isto tako pokušavaju zauzeti glavnu cestu koja povezuje pokrajine Luhansk i Donjeck.
– Zadržavamo neprijatelja na granici, rekao je guverner Luhanska Sergij Gajdaj ukrajinskoj televiziji. Poslije je rekao da Luhansk još nije pod potpunom okupacijom ruskih snaga te da je Rusija pretrpjela znatne gubitke.
Kad zapeče i nebo se užari, čitav svijet moli za osvježenje, a u Stonu mole za još veće temperature jer je tako najbolja kristalizacija soli.
Sveti Frane, kojemu je posvećen prvi bazen iz kojega se vadi čista, bijela konzumna sol, svakog ljeta usliša molbe i Stonjane obdari “bijelim zlatom”. Sol dobro rodi i u ostalim bazenima, Mundu i Svetom Petru i Pavlu, samo ne daj Bože kiše, ma ni jedne kapi, jer kiša otapa kristaliće soli u bazenima.
– Bazene smo očistili i oprali za kristalizaciju soli. Sada slijedi “upuštanje” mora, koje će pod žarkim suncem postati čista stonska sol, spremna za berbu prvih dana kolovoza – kaže Sveto Pejić, vlasnik solane i alfa i omega proizvodnje soli u ovom dijelu Lijepe naše. Očekuje da će se ovog ljeta ubrati oko 300 tona soli i solnog cvijeta, koji je “top” po kvaliteti, ali i po cijenama.
Čak sedam stoljeća sol se u stonskim slanim bazenima proizvodi i sakuplja na isti način. Nova tehnologija ovdje još nije stigla. Glavni alat je lopata u spretnim rukama berača koji pune vagone.
Lopate
Sve je kao u nekoj bajci. Mini lokomotiva vuče vagoncine pune soli, radnici u bijelim majicama s lopatama u rukama pod vrelim suncem i čista bijela sol, prizor je koji se može vidjeti samo u Stonu. Turistička je to atrakcija koja u Ston privlači mnoge iz zemlje i inozemstva. Svi se vole okušati u berbi te sa sobom ponijeti šaku čiste stonske soli.
Zanimljivo je da se sol vadi iz tri bazena: Munda, koji je za vrijeme Dubrovačke Republike bio za narod, dakle iz njega su sol uzimali stanovnici Stona i okolnih sela, te Petra-Pavla i Frane. To je isključivo konzumna sol, dok je u ostalim bazenima industrijska, koja se neće vaditi jer su puna skladišta od prethodnih godina.
Ston berba soli
Upravo je zbog izvornog načina proizvodnje i sakupljanja soli stonska solana zanimljiva strancima. Turiste posebno zanima takozvani solni cvijet, kristalizirana sol koja pluta po bazenima slično kao skorup na mlijeku. Skorup na slanoj vodi uhvati se na površini i to se onda vadi van, kaže nam Sveto Pejić i naglašava da će ove godine biti dovoljno konzumne soli za domaće ljude, ali i one koji posjećuju solanu.
Nakon što se cvijet uzme u bazenima, stavlja se na ljese i suši, a zatim pakira. Solni cvijet je u Europi iznimno cijenjen i može postići cijenu i do 120 eura za kilogram. A kako i ne bi bio toliko skup kad nastaje kako je to bilo u vrijeme Dubrovačke Republike.
Izvorna tehnologija
Tehnologija proizvodnje soli u stonskim slanim bazenima je jednostavna. Morska voda, koja ima 3,5 posto saliniteta, stoji u bazenima takozvanim službenicima i kad dosegne razinu od 24 posto saliniteta, pušta se u bazene za kristalizaciju. Čitav taj postupak, od zahvata do razine od 24 posto, traje od jednog do dva i pol mjeseca, što ovisi o količini kiše koja rastapa sol i smanjuje razinu saliniteta.
Ekološka sol proizvedena u Stonu mogla bi postati izvorni hrvatski brend na zahtjevnom europskom tržištu. Bazeni su izgrađeni za vrijeme Republike, kada je ta namirnica bila jedan od strateških interesa, a postojanje solane seže u daleko rimsko doba. Kristalizacijski bazeni nose ime svetaca pa se, osim već spomenutih Munda, Petra i Pavla i Frane, nazivaju još Nikola, Baltazar, Marija, Antun, Josip i Ivan.
Jutros u 5 sati i 30 minuta hercegnovski vatrogasci dobili su dojavu da gori hotel Kumbor u Kumboru, vlasništvo firme Carine .
Požar je izbio u Spa Centru na krovu objekta koji je pored glavne zgrade hotela.
Za nešto više od pola sata šest vatrogasaca sa dvoja kola uspjeli su da ugase požar , ali su još u Kumboru, zbog sigurnosti i provjere ostalih prostorija, kazao je za portal Bokanews načelnik Službe Zlatko Ćirović. Gosti nisu evakuisani.
Hotel Kumbor / foto S.K.
Uzrok požara se ne zna, ali je šteta velika.
Igalo sinoć bilo bez struje zbog pođara u trafostanici
Sinoć oko 20 sati izbio je požar u trafostanici u naselju Bajkovina u Igalu u blizini PKB-ih baraka. Zbog toga je bila isključena struja cijelom području od Tople do Njivica i Sutorine.
