Ostavio kapetansku platu, vratio se na svoj otok i razvio veliki biznis

0
Ostavio kapetansku platu, vratio se na svoj otok i razvio veliki biznis
Foto: Goravica.com

Koliko je obitelj bila sretna što se Mato Goravica odlučio zauvijek vratiti na kopno, toliko su mještani Šipana bili u nevjerici, piše Jutarnji.hr.

“Ovaj mora da je lud… Ostavio je kapetansku plaću da bi uzeo motiku i radio na polju?” u nevjerici su se pitali, a mnogi to čine i danas.

Ipak, za Goravicu nije bilo sumnje. Sjeća se i tačnog datuma. Bilo je to 13. avgusta 2016. godine kad je nogom stupio na tlo Južne Koreje i svojeg indijskog kolegu obavijestio da je ovo zadnji put da se vide na brodu.

Bio je to doista šok, ponajviše zbog činjenice da Goravica dotad ni s čim nije odavao da bi mu dojadilo ploviti i da želi mijenjati karijeru. Eh, i kakva je to bila karijera – s 29 godina postao je najmlađi kapetan tankera na svijetu, obišao doslovno cijeli svijet izuzev Indije, a punih 15 godina upravljao je tankerima za prijevoz sirove nafte dugačkima do 330 metara i s nosivošću od 320 hiljada tona.

Karijeru je počeo kod Britanaca, kasnije se prebacio na arapske brodove, a posao je obožavao.

Inspekcije i stroga pravila

“Nikad mi ništa nije bilo teško, zbilja sam to volio raditi. No, posljednjih godina sam se jako zasitio. Doslovno sam zadnjih sedam godina tijekom putovanja brod napustio tri puta jer se posao, nažalost, pretvorio u papirologiju. Inspekcija je iz godine u godinu bilo sve više, pravila su bivala sve stroža, a u većini zemalja uopće nismo mogli pristajati blizu obale. Kap koja je prelila čašu bila je kad sam dva dana brod vozio do kopna kako bismo pronašli liječnika za člana posade koji se teško ozlijedio. Na nogu mu je pao kalorifer, bila je slomljena, a nastala je i otvorena rana.

Još 2013. godine na natječaju je kupio uljaru za proizvodnju maslinova ulja, potom je uslijedilo vino, a priča je zaokružena preradom ploda rogača, za što je kupio stroj vrijedan 100 hiljada eura, od čega je 46 posto uspio dobiti iz fondova Europske unije.

Danas u Goravičinu pogonu završava sav rogač s otoka Šipana, a prodaje ga dalje proizvođačima koji od njega rade slastice, sladolede, kolačiće za pse ili pak brašno rogača drže u maloprodaji. Između ostaloga, šipanski rogač završava i u kuhinji turističke kompanije Valamar koja od njega radi kolače za svoje goste, a otvaraju se polako i mogućnosti izvoza u inozemstvu, recimo u Maleziju i Švicarsku gdje su oduševljeni rogačem sa Šipana.

On je, govori Goravica, doista poseban. Zabilježen je u knjigama pod nazivom carin rogač, specifičnog je mirisa i okusa, a za razliku od uzgojenog rogača koji je malen, šipanski je konzumni rogač, što znači da njegova mahuna može poprilično narasti te se od njega onda može dobiti i dosta brašna.

Stablo rogača pritom je, za razliku od maslina, jednostavno za uzgoj. “Ma to je čudo. Ne voli kišu, raste u kamenjaru i stijenama, redovno rađa, a jedina mu je mana što mu jako dugo treba da naraste i počne donositi plodove. No, jednom kad se to dogodi, prinos je solidan, a ja na najvećim stablima godišnje uberem do 300 kila rogača, od čega dobijem oko 200 kilograma brašna”, otkriva bivši kapetan.

Brašno s otoka Šipana potom je posebno i iz razloga što ga Goravica ne prži, već suši.

Kupio je za to poseban stroj, suši ga na temperaturi od 40 stupnjeva, a prednost je u tome što brašno onda zadržava većinu svojih dobrih svojstava, slatkoću i aromu te se može prepoznati po nešto svjetlijoj boji.

“Kad je on tamne boje, to onda znači da je pržen, a tu mu često okus postaje gorči jer dođe do karamelizacije i zapravo završiš s brašnom koje ima okus kakaa. A ja neću kakao, nego pravi rogač”, smije se Goravica.

Uvijek ista težina

Sa svojih stabala i kroz otkup od drugih šipanskih obitelji godišnje preradi između 12 i 15 tona rogača, od čega dobije između sedam i osam tona brašna, a sada eksperimentira i s preradom sjemenki. Za klasično brašno, naime, melje se mahuna ovog ploda, no preradom sjemenki dobiva se gusta i vrijedna pasta koja je jedan od najboljih prirodnih zgušnjivača te može odlično poslužiti u pravljenju slastica.

Uz tu se sjemenku veže i zanimljiva priča – sjeme rogača, naime, uvijek ima istu težinu od 0,18 grama, neovisno o uvjetima čuvanja i obliku sjemenke, zbog čega su je u antičko doba koristili kao jedincu za mjerenje zlata koja je po rogaču – grčki keration – dobila naziv “karat”.

“Najveći problem zasad je uspjeti dobro samljeti sjemenku koja je jako tvrda i treba puno truda da bi se od nje dobila sitna pasta. No, radim na tome, napravio sam nekoliko uzoraka, ali pravi posao uslijedit će tek s nešto boljom aparaturom”, kaže Goravica kojem je plan da prerađuje rogač iz cijele županije te proizvodnju proširi do maksimalnih kapaciteta koji u sadašnjem pogonu mogu dosegnuti do 100 tona godišnje.

U proizvodnji je angažirana njegova obitelj – poglavito on, otac i sestra, a obiteljskom se biznisu uskoro namjerava pridružiti i supruga koja se seli na Šipan nakon što je život u Zagrebu odlučila zamijeniti životom na krajnjem hrvatskom jugu.

Obrt Bonita tako danas, pored rogača, proizvede godišnje još i između 300 i 800 litara maslinova ulja i oko devet tisuća litara vina, a biznis ide dovoljno dobro da od njega normalno mogu živjeti svi Goravice.

Cijeli tekst pročitajte >>ovdje<<.

/Dora Koretić/

Film o nestalima s Ovčare otvara Pula Film Festival

0
Film o nestalima s Ovčare otvara Pula Film Festival
Pula – foto Hina

Šesti autobus” naslov je filma redatelja Eduarda Galića kojim će se otvoriti službeni natjecateljski dio ovogodišnjeg, 69. po redu, Pulskog filmskog festivala. Kako je otkazana najavljena njegova svjetska premijera, koja se trebala održati u Rusiji u studenom prošle godine, film će premijeru doživjeti upravo u pulskom Amfiteatru na otvorenju Festivala, 16. jula.

Scenarist i producent filma Dominik Galić potvrdio je za Glas Istre da se film, zapravo, pripremao više od 10 godina, što je obuhvaćalo istraživanje i pripremu, dokumentarni rad, pa čak i početak pisanja osnova scenarija. Naveo je da se već susreo s političkim etiketiranjem kada se uhvatio same teme Domovinskog rata.

“Volio bih da se izbjegnu etiketiranja, ali nisam siguran koliko smo mi u Hrvatskoj zreli za to. Za publiku se nadam da će film što bolje prihvatiti”, izjavio je Galić.

Što se tiče emocija koje su ga vodile tijekom rada na filmu, Galić kaže da ih je bilo mnogo.

“Jedna od glavnih je vezana za mog pokojnog prijatelja Marka Babića s kojim sam svu tu priču nekako sanjao još prije petnaestak godina i ovo je na neki način ispunjenje našeg dugogodišnjeg sna. Emotivno je bilo i pisanje scenarija koje nije lako. Pokušavate na neki način nešto što je jako emotivno za vas, jer puno znate, a i za narod, svesti u nekakav okvir i staviti u film, a s druge strane, znate da ne možete jer dramaturgija ima svoja pravila. Suočavate se s nevjerojatno malim sredstvima koja imate za to, a očekivanja su, naravno, uvijek obrnuto proporcionalna tim sredstvima. To je strahovito paradoksalno. To je taj naš, usudio bih se reći, apsurdistan koji je frazetina, ali je to tako”, pojašnjava Galić i dodaje da je, uz sve što su prolazili u radu na filmu, još stigla i pandemija i potresi.

“Kad je počela pandemija nismo znali kako ćemo i hoćemo li uopće više snimati. Na kraju ste sretni što ste završili, pa se pitate jeste li mogli još i bolje da ste imali bolje uvjete”.

Dodaje da se, uostalom, takve dvojbe pojavljuju tijekom svakog filma, čak i onih koji se rade u lakšim uvjetima.

“Čovjek svaki put kad se mislima vrati unazad ima tu naknadnu pamet – možda sam mogao ovako ili onako – ali zato uči dok je živ”, kaže.

Na upit je li kroz film doživio svojevrsnu osobnu katarzu, Galić odgovara da, zapravo, ne zna što bi rekao.

“Taj film je jako puno uzeo iz mene, moje obitelji, svega. Mislim da nijedan drugi producent u Hrvatskoj koji nije strahovito emotivno vezan za tu temu ne bi išao raditi takav film. To su sredstva koja su toliko nedostatna u odnosu na ono što se od filma očekuje i što je napisano, da tu morate podmetnuti cijelog sebe, kao kod svih ozbiljnijih situacija u životu. I to vas dovede do stanja koja nisu baš senzacionalna, pa se pitate je li to baš moralo ići tako teško, ali ste i zadovoljni učinjenim usprkos svemu”, navodi Galić i dodaje da je bilo trenutaka u kojima su zaista mislili da film neće biti dovršen.

Na pitanje odgovara li “Šesti autobus” na pitanja koja su ostala otvorena vezano uz pad Vukovara ili otvara nova, Dominik Galić ističe da je to najveća zabluda.

“Ne radi se film da bi odgovorio na pitanja o padu Vukovara, a čak i da se radi, ne može vam to jedan film odgovoriti. Filmovi se i ne rade s tim ciljem. To je jedna od glavnih zabluda u Hrvatskoj, gdje se od filma traže nekakva povijesna tumačenja koja s umjetnošću nemaju nikakav doticaj. Tu onda ulazimo u područje politike i tu više nema kraja”, kaže Galić, dodavši da je “Šesti autobus” smješten u umjetnički kontekst onoliko koliko je to bilo moguće.

“Film je umjetnost, nije to faktografija ili knjiga. Vi u knjizi imate vremena, a u filmu nemate. On mora zabaviti, imati drugu dimenziju koja nije dokazivanje istine. Mislim da ljudi na ovim područjima od filma vrlo često očekuju ono za što on nije. Igrani film – to je fikcija. Film bi u nekoj svojoj osnovi trebao potaknuti pitanja, a ne dati odgovore”, zaključuje Galić.

Redatelj filma je Eduard Galić, Dominikov otac. Njih dvojica su i scenaristi uz Juru Pavlovića. U glavnim ulogama su Marko Petrić, Zala Đurić, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Maša Đorđević.

Radnja filma kreće s mladom Amerikankom koja pokušava pronaći čovjeka iz svoje prošlosti, koji nikad neće biti pronađen, i to tijekom najvećeg sukoba na europskom tlu od Drugog svjetskog rata – bitke za Vukovar.

“Riječ je o potrazi za identitetom i istinom na mjestu gdje je istina selektivna, neuhvatljiva i čak se boji. Ispod te potrage ključa potreba za vjerom, vezom i otkupljenjem”, piše u najavi na stranicama PFF-a.

Đurović: Država da odluči šta hoće od aerodroma

0
Đurović: Država da odluči šta hoće od aerodroma
aerodrom-tivat

Država Crna Gora mora u narednom periodu odlučiti šta želi da uradi sa aerodromima, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, i dodao da je on za to da se vazdušne luke daju u koncesiju.

„Crna Gora je raspisala koncesiju za aerodrome. To je uradila 41. vlada, međutim mi do dana današnjeg nijesmo tim ponuđačima rekli ni da, ni ne, što mislim da je vrlo neozbiljno i neodgovorno od jedne države. Moramo u narednom periodu odlučiti šta hoćemo od tih aerodroma. Ono što je fakat i što imamo sada jeste da smo jako nezadovoljni sa ovim što imamo“, kazao je Đurović novinarima na Poslovnim razgovorima Crna Gora – Republika San Marino u hotelu Hilton.

On je rekao da smo svi svjedoci da su aerodromi neuslovni i da, kada slete dva ili tri aviona, nastane gužva koja je teško izdrživa.

„Moramo naći mehanizam da li će to država da uradi, ili ćemo nastaviti koncesionu priču. Ako mene lično pitate, ja sam više za to da se ti aerodromi daju na koncesiju nekome ko zna da upravlja na kvalitetan način aerodromima i ko će nam otvoriti nove destinacije“, smatra Đurović.

On je podsjetio da je Crna Gora avio-destinacija i da su joj potrebna nova tržišta.

„Ako neko ponudi kvalitetan program, odnosno razvoj aerodroma, kvalitetnu infrastrukturu i nešto što će biti nove destinacije, zašto da ne, ja tu ne vidim nikakav problem, ali u svakom slučaju nije na meni da odlučujem, to je već odluka za Vladu ili parlament“, objasnio je Đurović.

Prema njegovim riječima, najkorektnije je da se ponuđačima koji su dali ponude pruži neki odgovor.

„Nijesu povlačili ponude da ja znam, ali mislim da bi naša država, kao svaka ozbiljna, trebalo da pruži odgovor da ili ne“, zaključio je Đurović.

Montenegro Sun Reggae Festival u Budvi 9. i 10. jula

0
Montenegro Sun Reggae Festival u Budvi 9. i 10. jula
Vinko Mihajlović

Jedanaesti po redu Montenegro Sun Reggae Festival biće održan u Budvi na bazenu Rondo u Slovenskoj plaži 9. i 10. jula.

Organizator festivala Vinko Mihajlović obećava da posjetioce očekuju  dva dana dobre muzike i zabave i zanimljivog dnevnog programa.

“Uveče na bazenu Rondo nastupiće zaista kvalitetni izvođači. Dakle nastupaju Daibi, Dj Bratski, Wicked ras, Kevin alva, Bob Marley Tribute band, Dečija radost, Glasovi iz unutrašnjosti i Hornsman Coyote. Festival se zatvara nastupom grupe SARS”.

Ove godine, ističe Mihajlović, festival ima I humanitarni karakter.

“Želimo da pomognemo Božidaru Janjuševiću kome je novac potreban za transplataciju bubrega. Sav prikupljeni novac od prodaje ulaznica biće usmjeren ovom mladom čovjeku. Odlučili smo kao tim da od ove godine i to bude misija festivala” kaže on.

Montenegro Sun Reggae Festival I dalje je jedini ove vrste u Crnoj Gori a Mihajlović podsjeća da je u proteklih deset godina festival okupio oko 600 učesnika iz 12 zemalja, odnosno da je na njemu nastupilo oko 180 muzičkih grupa.

Kamenari – Motociklista udario u autobus, prebačen u risansku bolnicu

0
Kamenari – Motociklista udario u autobus, prebačen u risansku bolnicu
Policija

Jedna osoba povrijeđena je u večerašnjoj saobraćajnoj nezgodi u Kamenarima.

Kako javlja RT Herceg Novi, do nezgode je došlo kada je motociklista V.M. (1999.) iz Herceg Novog, vozeći neprilagođenom brzinom iz pravca Kamenara prema Bijeloj, u krivini izgubio kontrolu, prešao na suprotnu kolovoznu traku i odbio se o bok autobusa koji se kretao iz suprotnog pravca.

Motociklista je odmah transportovan u risansku bolnicu.

Saobraćaj je bio u prekidu od 19:30 do 21:00 sat.

Tivćani najuspješniji u Crnoj Gori, svima ostalima država daje pomoć

0
Tivat-zarada foto Boka News

Opština Tivat jedina je od 24 opštine u Crnoj Gori koja, prema zvaničnim podacima Vlade, nema problema sa manjim prihodina od poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno prireza tom porezu. Stoga jedino Tivat neće dobiti novčanu kompenzaciju smanjenih prihoda po tim osnovama, a koje su nusprodukt ekonomskog programa „Evropa sad“ kojeg je usvojila bivša Vlada premijera Zdravka Krivokapića.

Proizilazi to iz „Informacije o naknadi sredstava opštinama po osnovu smanjenja prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda za april i mnaj 2022. iz sredstava tekuče budžetske rezerve“, a koju je Vlada premijera Dritana Abazovića usvojila na posljednjoj sjednici u petak. Zakonom o budžetu Crnme Gore za 2022. na stavci tekuća budžetska rezerva planirano je inače, ukupno 15 miliona eura za pokriće gubitaka jedinica lokalnih samouprava nastalih smanjenjem njihovih prihoda po osnovu izmjena zakonskih rješenja što se odnose na porez na dohodak fizičkih lica.

Vlada je, koristeći podatke lokalnih samouprava i Direktorata za državni trezor, procijenila da su po osnovu smanjenih prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica u periodu april-maj ove, u odnosu na uporedni period prošle godine, opštine u Crnoj Gori izgubile ukupno 1.803.035 eura. Minus se po tom osnovu kreće od samo 887 eura smanjenog prihoda u opštini Gusinje do čak 475.433 eura koliko je izgubila opština Pljevlja. Jedina crnogorska oština koja nije imala gubitaka po ovom osnovu je Tivat gdje su prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica u aprilu i maju ove godine iznosili 100.258 eura i bili za 8.603 eutra veći nego u uporednom periodu lani.

Ista situacija je i kada su u pitanju prihodi lokalnih uprava od prireza porezu na dohodak fizičkih lica gdje je u periodu april-maj ove godine samo Tivat u plusu, ostvarivši ukupna prihod od 190.17 eura što je za čak 77.660 eura više nego u istom periodu lani.

„Jeste da smo mi u ovim prohodima ove godine bolji nego lani, ali situacija ipak nije toliko optimističnma koliko bi se na prvi pogled, iz ovih Vladinih podataka moglo zaključiti. Naime, kada je prirez porezu na dohodak fizičkih lica u pitanju, u obračun  je ušao naš prošlogodišnji rezultat koji je bio osjetno niži od uobičajenog, a zbog mjera podrške koje je loklalna uprava Tivta tada davala lokalnoj privredi na prevazilaženju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa zbog kojih lani nismo naplaćivali prirez porezu na dohodak fizičkih lica lokalnim poslodavcima u za periode godine kada oni nisu mogli raditi zbog mjera koje su tada bile na snazi.“- objasnio je  sekretar za finansije Opštine Tivat Jovan Brinić.

Inače, po osnovu manje naplaćenog prireza porezu na dohodak fizičkih lica zbog „Evrope sad“ i aprilu i maju ove godine, sve crnogorske opštine ne računajući Tivat. imale su ukupno 988.715 eura manje prihoda u odnosu na uporedni period lani. Gubici se kreću od 2.980 eura u Gusinju do maksimalnih 466.475 eura u Podgorici.

Tivćani najuspješniji u Crnoj Gori, svima ostalima država daje pomoć
Tivat / foto Boka News

Stoga će Tivat biti jedina od 24 opštine u Crnoj Gori koja po osnovu smanjenja lokalnih prihoda uslijed programa „Evropa sad“ neće dobiti obeštećenje iz državnog budžeta. Kompenzacije koje će iz tekuće budžetske rezerve biti uplaćene ostalim opštinama po ovom osnovu kreću se od 15.901 euro koliko će od države dobiti opština Herceg Novi, do maksimalnih 584.499 eura koliko će dobiti Pljevlja. U ove iznose uračunata je i kompenzacija koju će čak 17 crnogorskih opština koje su korisnice sredstava Egalizacionog fonda, manje dobiti zbog umanjenih prihoda tog fonda po osnovu ava smanjenja poreza na doghodak fizičkih lica po „Evropi sad“.

Ukupno će država svim crnogorskim opštinama izuzev Tivta, uplatiti 3.477.677 eura iz tekuće budžetske rezerve u svrhu nadomještanja razlike u ostvarenju prohoda za mjeseca april i maj 2022. uslovljene izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

IJZ: Značajan rast broja inficiranih 433 nova slučaja, Kotor 29, Tivat 18, H.Novi 11

0
IJZ: Značajan rast broja inficiranih 433 nova slučaja, Kotor 29, Tivat 18, H.Novi 11
Virus- Covid

U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata registrovana 433 nova slučaja koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Od jučerašnjeg presjeka nije bilo preminulih od posljedica kovida.

Oporavilo se još 216 pacijenata, a trenutno oboljelih je 1924.

Vještačenje će utvrditi uzrok požara na Žvinjama

0
Vještačenje će utvrditi uzrok požara na Žvinjama
Požar – foto Slavica Kosić

Još uvijek traje vještačenje po pitanju otkrivanja uzroka požara na Žvinjama i Špuljama, kazao je za RTHN Mitar Tadić, rukovodilac stanice kriminalistike Centra bezbjednosti Herceg Novi.

– Izviđaj je u toku, radimo sa nadležnim osnovnim državnim tužiocem u Herceg Novom i preduzete su sve mjere i radnje predviđene zakonom. Kada završe vještačenje biće poznat i rezultat u odnosu na eventualno lice koje je izazvalo ovaj požar i njegovu eventualnu materijalnu odgovornost, kazao je Tadić.

Dodao je da su odmah po dojavi u nedelju, na opožareno područje upućeni pripadnici uniformisane i kriminalističke policije radi utvrđivanja uzroka požara i sagledavanja činjeničnog stanja.

Izložba Ivana Đurišića u Muzeja pomorskog nasljeđa Porto Montenegro

0
Izložba Ivana Đurišića u Muzeja pomorskog nasljeđa Porto Montenegro
Izložba Ivana Đurišića

U galeriji Muzeja pomorskog nasljeđa, Porto Montenegro u Tivtu, 08. jula 2022. godine sa početkom u 20.30 sati biti svečano otvorena izložba Ivana Đurišića.

Organizatori izložbe su Adriatic Marinas d.o.o. Porto Montenegro i galerija Artica iz Podgorice.

Mr Ivan Đurišić rođen je 1977. godine u Podgorici. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Dragana Karadžića. Na istom fakultetu je magistrirao u klasi prof. Ratka Odalovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Do sada je imao više samostalnih i kolektivnih izložbi. Dobitnik je nagrade Univerziteta Crne Gore za najbolje studente.

Izložbu radova mr Ivana Đurišića čine slike nastale u prethodnih deset godina i po prvi put se jedinstveno izlažu.

Ivan Đurišić je umjetnik osobenog senzibiliteta koji stvara asocijativna i gotovo sasvim apstraktna djela. On stvara ciklus slika sa temom apstraktnog pejzaža iskazujući likovnim elementima, prvenstveno bojom, ličan, intiman doživljaj prirode u kojoj vlada ono maštovito, sanjarsko, bajko-vito. To nijesu predstave realnih predjela, već sjećanja na ličnu impresiju i emocionalni doživljaj viđenog.

Izvod iz recenzije Petrice Duletić, istoričarke umjetnosti

Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže hitnu reakciju države…

0
Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže hitnu reakciju države…
Kružni toka na MR2 saobraćajnici – Plavi horizonti – Luštica Bay

Tivatska vlast, građani i veliki strani investitori traže reakciju države u sanaciji posljedjica koje je ostavio nesavjesni izvođač radova na strateški važnoj saobraćanici


Gradonačelnik Tivta Željko Komnenović uz podršku menadžmenta kompanija „Luštica Development“ i „Qatari Diar Hotel and Property Montenegro“ iz Tivta uputio je pisanu urgenciju predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću tražeći od njega da država preduzme mjere da se obezbijedi elementarna prohodnost i sigurnost za upotrebu raskopane drumske saobraćajnice koja povezuje Tivat sa kompleskom Luštica Bay, plažom Pržna (Plavi horiozont) i naseljem Radovići u Krtolima.

Ova saobraćajnica je u katastrofalom stanjuu već mjesecima, nakon što ju je prekopala građevinska kompnaija „Civil Engineer“ iz Podgorice, a sa kojom je nedavno Opština Tivat ka investitor, raksinula ugovor o izvođenju radova na gradnji nove MR2 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay u Krtolima. Sastavni dio 605 metara duge MR2 vrijedne 1,15 miliona eura  koja je počela da se gradi još 21.juna prople godine i trebalo je da bude završena najkasnije do 29.juna ove godine je raskrsnica koja spaja MR2 sa već ranije sagrađenom MR1 saobraćajnicom i postojećim putem Radovići-Pržna (Plavi horizont). Osim što MR2 ni izdalekia nije gotova, ova kružna raskrnsica  dočekala je špic ljetnje sezone u neprihvatljivom stanu – potpuno raskopana, neasfaltirana i bez u potpunosti postavljenih čak ni ivičnjaka i rigola, pa je jedini put prema jednoj od najvećih atrakcija Tivatske rivijere i najposjećenijih ovdašnjih plaža – Plavom horizontu, u neprihvatljivo lošem stanju, na zgražavanje kako turista, tako i domicilnog stanovništva.

Opština je zbog nepoštovanje obaveza o strane izvođača i drastičnog i neopravdanog kašnjenja radova te pokušaja „Civil Engineera“ da je bukvalno reketira tražeći da mu uplati 24% više sredstva u odnosu na prvobitno ugovorenu vrijednost posla, raskinula ugovor sa tom firmom, ali lokalnoj upravi Tivta aktuelna zakonska rješenja ne dozvoljavaju da odmah preuzme gradilište i uvede novog izvođača koji će kružni tok makar primarno asfaltirati da bi on bio prohodan i koliko-toliko bezbjedan za odvijanje saobraćaja. Zbog ovog ogromnog problema koji ih je snašao u špicu sezone, u nedjelju veće je  Radovićima održan zbor građana MZ Krtoli na kome su oni razgovarali sa gradskim čelnicima i dali punu podršku rukovodstvu Opštine da se obrati Vladiu i traži njeno hitno regaovanje u zaštiti javnog interesa – nesmetanog odvijanja turističke sezone u Tivtu, a kloju je ugrozio ovakav postupak „Civil Enginnera“. Stoga je gradonačelnik Komnenović danas uputio pisanu urgenciju premijeru Abazoviću koga je upoznao sa genezom problema i činjenicom da su grad Tivat, žitelji Krtola, ali i dva strateška strana investitora – Orascom na Luštici Bay i Qatari Diar na Plavom horizontu, dovedeni u poziciju da trpe veliku štetu zbog nesavjesnosti i neodgovornosti izvođača radova. Od premijera je traženo da Vlada u roku od pet dana preduzme mjere iz svoje nadleženosti da se otkloni problem koji se već drastično loše odražava na odvijanje turističke sezone u Tivtu i da zaštiti javni interes.

„Imajući u vidu ljetnji period i turistiku sezonu, potpuno je neprihvatlojivo da put do najpopularnije plaže u Tivtu „Plavi horizont“ bude neprohodan, a kamoli neobezbijeđen, sa kog razloga bi stavljanje u funkcionalnost saobraćajnice koja vodi do te plaže, primarno trebalo da bude i prioriter Qatari Diara, inače vlasnika tog dijela zemljišta u zaleđu plaže „Plavi horizont“  koji ima ugovor o 30-godipnjem zakupu plaže sa JP Morsko Dobro. Stoga vas molimo da urgentno, u roku od pet dana od prijema ove urgencije, preduzmete mjere iz vaše nadležnosti i o istima nas informišete, a sve u cilju dovođenja predmetne saobraćajnice u stanje funkcionalnosti, kako bi se ista privela barem za elementarnu namjenu za nesmetan tok saobraćaja, pogotovo jer je špic ljetnje sezone već u toku“- stoji u urgenciji Komnenovića upućenoj Abazoviću.

Gradonačelnik Tivta premijera podsjeća da je MR2 saobraćajnica zajedno sa spornim kružnim tokom, prioritet kako za Opštinu Tivat, tako i strateškog stranog investotora Luštica Development, ali i samu Vladu koja još 2019. prenijela namjenska sredstva bivšoj DPS-SD-HGI gradskoj upravi Tivta u visini od 902.217 eura da se izgradi ova saobraćajnica.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

Komnenović je premijera upoznao da Opština i građani Krtola traže da se raskopani kružni tok pod hitno prekrije makar primarnim, tzv. nosećim slojem asfalta, „u cilju obezbjeđenja elemnatarne saobraćajne prohodnosti na ovoj dionici“ i ističe da je „Civil Engineer“ ostavio neobezbijeđeno i napuštno gradilište u stanju opasnom za sve koji tuda prolaze. Naglašava da je podgorička kompanija sa lica mjesta nije uklonila materijal, radna sredstva i oprmeu koju je koristila tokom radova, kao i da nije očistila i uredila okolinu gradilišta.

„Jasno je da izvođač radova ne samo da nije ispoštovao  ugovorene obaveze u smislu uređenja gradilišta nakon našuštanja istog, već je na predmetnom gradilištu izvršio iskope na par mjesta u vidu dubokih rupa i kanala koji posebno u noćnim uslovima, predstavljaju veliku opasnost za bezbjednost ulesnika u saobračaju. Na žalost, nedavno smo bili svjedoci i saobraćajne nezgode starnog džavljana-turiste, uzrokovane ovako neprihvatljivim stanjem na terenu“- stoji u dopisu gradonačelnika Tivta predsjedniku Vlade od koga Komnenović traži da država pod hitno zaštiti javni interes i sanira  stanje na napuštenom gradilištu ceste u Krtolima.