Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde eura. Većina fosilnih goriva poslana je u Europsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60% viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.
Naime, prema izvještaju neovisnog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA) u Finskoj, čak 61% izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Europsku uniju za oko 57 milijuna eura.
Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi eura), Njemačka (12.1 milijardi eura) i Italija (7.8 milijardi eura), stoji u izvještaju koji je objavio AFP, prenosi Index.
Najviše ruskih prihoda od fosilnih goriva odnosi se na sirovu naftu (46 milijardi eura), a potom slijede plin koji Rusija izvozi plinovodima, naftni derivati, prirodni plin (LNG) i ugljen.
Iako je ruski izvoz fosilnih goriva pao u svibnju jer su mnoge zemlje i kompanije smanjile uvoz ruskih energenata zbog invazije na Ukrajinu, globalni rast cijena fosilnih goriva nastavio je puniti ruski proračun pa su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli rekordne razine.
Ruske cijene fosilnih goriva za izvoz su u prosjeku 60% više nego lani, stoji u izvješću. Neke zemlje, poput Kine, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, povećale su uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi se.
“Dok EU razmatra strože sankcije Rusiji, Francuska je povećala svoj uvoz i postala najveći kupac prirodnog plina na svijetu”, rekla je analitičarka CREA-e Lauri Myllyvirta.
“S obzirom na to da se većina tih kupnji ne odnosi na dugoročne ugovore, to znači da je Francuska svjesno odlučila koristiti ruske energente nakon invazije na Ukrajinu”, dodala je.
Ukrajinski branitelji žestoko se bore za “svaki metar” Sjeverodonecka, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij, dok su ruske snage uništile most na cesti do drugog grada ostavljajući civile sa samo jednim izlazom.
Ruske snage zauzele su veći dio Sjeverodonecka, uništivši dijelove grada u jednom od najkrvavijih napada otkako su 24. februara napale Ukrajinu, a pobjeda bi im tamo mogla dati zamah u široj borbi za kontrolu nad istočnom ukrajinskom regijom Donbas.
– Ključni taktički cilj okupatora nije se promijenio: nastavljaju pritiskati Sjeverodoneck, tamo se vode žestoke borbe – doslovno za svaki metar, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom video obraćanju u nedjelju, dodajući da ruska vojska pokušava dovesti nove snage u Donbas.
Zelenski je rekao da je slika 12-godišnjaka ranjenog u ruskom napadu sada trajno lice Rusije u cijelom svijetu.
– Samo te činjenice će odrediti kako svijet vidi Rusiju, rekao je.
– Ni Petar Veliki, ni Lav Tolstoj, već djeca ranjena i ubijena u ruskim napadima, rekao je očito smjerajući na prošlotjedne izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je usporedio vojnu kampanju Moskve s osvajačkim pohodom ruskog cara Petra Velikog u 18. stoljeću na švedske teritorije.
Ukrajinske i ruske snage u nedjelju su se i dalje borile ulicu po ulicu u Sjeverodonecku, rekao je guverner pokrajine Luhansk Serhij Gajdaj.
Ruske snage zauzele su veći dio grada, ali ukrajinske snage i dalje kontroliraju industrijsku zonu i kemijsku tvornicu Azot u kojoj su sklonjene stotine civila.
– Oko 500 civila ostalo je na području tvornice Azot, od kojih su 40 djeca. Ponekad vojska uspije nekoga evakuirati, rekao je Gajdaj.
No, Rusi su uništili most preko rijeke Sjeverni Donec koji povezuje Sjeverodoneck s gradom Lisičanskom, rekao je Gajdaj.
Tako je ostao samo jedan od tri mosta iz grada.
– Ako se most nakon novog granatiranja sruši, grad će uistinu biti odsječen. Neće biti načina da se vozilom napusti Sjeverodoneck, rekao je Gajdaj, ističući nedostatak sporazuma o prekidu vatre i dogovorenih koridora za evakuaciju.
Gajdaj je rekao da je Lisičansk također granatiran, te da je tamo ubijeno šestogodišnje dijete.
Reuters nije mogao potvrditi te tvrdnje.
U Pokrovsku, jugozapadno od Sjeverodonecka, žene, djeca i starci, neki u invalidskim kolicima, ukrcali su se u subotu na jedini vlak koji je evakuirao ljude, na početku dugog putovanja od zone sukoba do sigurnosti u Lavovu blizu granice s Poljskom.
– Ostali smo do posljednjeg trenutka, nismo htjeli otići, ali život nas je natjerao da preživimo, rekla je Ljuba, žena iz Lisičanska za Reuters dok je čekala da vlak krene.
– Odlazimo, ne znamo kamo kome, ali odlazimo.
Pad Sjeverodonecka, u posljednjem džepu u rukama ukrajinskih snaga u strateškoj regiji Luhansk, predstavljao bi za Rusiju veliki korak prema jednom od Putinovih ciljeva “posebne vojne operacije”.
Prema ukrajinskom glavnom stožeru ruske snage pucale su iz minobacača i topništva prema jugu i jugozapadu od Sjeverodonecka. No navodi se da su ukrajinske snage odbile ruske pokušaje napredovanja prema nekim mjestima.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojišta.
Nakon što je bila prisiljena smanjiti svoje početne ciljeve invazije na Ukrajinu započete 24. veljače, Moskva je svoju pozornost usmjerila na proširenje kontrole u Donbasu, gdje proruski separatisti drže teritorij od 2014. godine.
Ruske snage neprestano bombardiraju gradove na jugu i istoku, ostavljajući mnoge u ruševinama i tisuće civila mrtvih, prema Ujedinjenim narodima.
Drugdje ruske krstareće rakete uništile su veliko skladište u kojem se nalazilo američko i europsko oružje u zapadnoukrajinskoj regiji Ternopil, izvijestila je ruska agencija Interfax.
Guverner Ternopila rekao je da su rakete ispaljene iz Crnog mora na grad Čortkiv djelomično uništile vojni objekt i ranile 22 osobe.
Lokalni dužnosnik rekao je da tamo nema pohranjenog oružja.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi te izvještaje.
Crkva Svetog Antona 13. jun 2022. Tivat- foto Boka News
Blagdan Svetog Antona Padovanskog “Sveca čitavoga svijeta“, koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13. juna, proslavlja se širom Boke Kotorske.
Od ranih jutarnjih sati održava se niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava posvećenih ovom Sveca u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Perastu…
Sveti Anton je zaštitnik Tivta od 1734. godine.
Sveti Anton Tivat – foto Boka News
Sveti Anton je nakon Gospe najpoštovaniji svetac u Boki Kotorskoj. Tome se ne treba čuditi, jer na mnogim mjestima u Boki Kotorskoj su bili redovnici, u prvom redu Franjevci kojima je Sveti Anton jedan od glavnih svetaca i oni su širili taj kult. S obzirom na čudesa Svetog Antona, zaštitnik mora, pomoraca, ribara, putnika, sve je to dobrinjelo da u ovom podneblju Sveti Anton bude veoma prisutan i poštovan. Inače, to je najpoštovaniji Svetac na svijetu, kojeg poštuju ne samo katolici već i pravoslavci, protestanti…
Sveti Anton
1 od 4
Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Nakon mise - Crkva Svetog Antona u Tivtu 13. jun 2021. - foto Boka News
Sveti Anton Tivat - foto Boka News
Sveti Anton Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13. juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika. Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226. godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji.
Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.
U Portonovom očekuju odličnu turističku sezonu i veliku posjećenost gostiju, saopšteno je iz ove kompanije.
Portparolka Portonovog, Adrijana Husić, kazala je da zbog dešavanja u svijetu svi moraju da se prilogođavaju i dodatno privlače goste sa različitih i novih destinacija.
U vezi sa tim, ona je istakla da je sve veće interesovanje gostiju iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
“Naravno, za sve nas je to dodatna obaveza da kreiramo nove sadržaje, jer turistima nije dovoljno samo da dođu na jedno lijepo mjesto i uživaju u moru i suncu. Neophodno je da im ponudimo sadržaje koji će ih animirati. Zato smo i ove godine pripremili brojne sadržaje kako bi boravak bio što ugodniji“, kazala je Husić.
Najveći broj događaja organizovaće se od juna do septembra.
„Kreirali smo događaje za najmlađe, porodice, ali i one koji su planirali da dođu sami. Posrijedi su različite izložbe, koncerti. Naročito interesovanje izazvale su regate zajedno sa nedavno otvoreniim Portonovi jaht klubom”, dodala je Husić.
Ona je podsjetila da je Portonovo kreiran da ponudi smještaj koji nije tipično hotelski.
“Zato govorimo o Portonovom kao rizortu i zaista imamo sve veći broj ljudi koji biraju da budu sa nama deset i više dana. Radujemo se da dočekamo kako goste, tako i stanovnike Portonovog, jer u našoj ponudi imamo i stanove koji su na prodaji. Želimo da Portonovi nastavi da živi kao što smo to zamislili kada je otvoren 2019. godine – da bude jednako interesantan i strancima i ljudima iz Crne Gore”, zaključila je Husić.
Dvanaesta po redu KotorArt Pjaca od filozofa realizuje se ovog ljeta održavanjem muzičkih, debatnih i edukativnih programa značajnih projekata – projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad i projekta Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima.
Regionalni projekat saradnje Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad iniciran je od strane Međunarodnog festivala KotorArt, a realizuje se uz podršku Fonda za Zapadni Balkan i u partnerstvu sa NGO Mostovi i Music&More SummerFest-om iz Trebinja i udruženjem Almašani iz Novog Sada. Dio aktivnosti biće održan na različitim tvrđavama – mjestima koja su nekada simbolizovala sukobe, nepristupačnost i zatvorenost, a koja će ovom prilikom postati utvrđenja za promociju kulturnog naslijeđa, dijaloga, mira, povezanosti i raznolikosti.
Aktivnosti ovog projekta u Kotoru podrazumijevaju realizaciju četvorodnevne konferencije od 29. jula do 1. avgusta, a njen program obuhvata zajednički koncert Vojnog orkestra Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojne muzike Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera, panel diskusije na temu različitih praksi upravljanja i važnosti participativnog pristupa, valorizacije i održivog upravljanja kulturnim naslijeđem u Boki, Crnoj Gori i regionu, projekciju filma Tvrđava Boka snimljenog u produkciji NGO KOD, kao i nastup mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u Austriji – solo pevačica Antonije Vučinović i Lorene Janković, i pijaniste Andrije Jovovića. Međunarodni festival KotorArt ovim projektom nastavlja uspješnu praksu preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje. Projekat se održava u partnerstvu sa Fondom za Zapadni Balkan, Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasade Austrije u Crnoj Gori i Erste banke.
Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi. Ciljevi ovog projekta, podržanog od strane Fondacije za otvoreno društvo, su podrška i promocija ekologije, ekološkog aktivizma i održivog razvoja, promovisanje demokratije i ljudskih prava u kontekstu rastuće digitalizacije i jačanje društvene kohezije kroz afirmaciju i promociju romske kulture i umjetnosti.
Pjaca od filozofa, segment KotorArt festivala, interesantnim razgovorima istaći će povezanost društva i prirode, njihovog međusobnog odnosa i korelacije. Princip povezanosti i uslovljenosti koji važi u prirodi, trebalo bi da bude primjer čovjeku u socijalnim odnosima, učeći ga altruizmu, izjavili su iz PR službe Festivala.
Posebno osmišljen segment Festivala, pokrenut 2018. godine, je EKOtorArt posvećen promociji održivog razvoja, ekologije, identifikovanju ekoloških problema, sa praktičnim angažovanjem i aktivnim doprinosom njihovom rješavanju. U gradskom parku Slobode biće postavljeno nekoliko instalacija i skulptura izrađenih od recikliranog materijala skupljenog akcijama čiščenja našeg podmorja i priobalja.
Pod vođstvom muzičara i ekološkog aktiviste Antonija Pušića, poznatog kao Rambo Amadeus, biće organizovane dinamične diskusije na aktuelna pitanja očuvanja lokalnih i regionalnih prirodnih resursa, isprepletene sa džez koncertima.
Predstavnici više od 20 organizacija prisustvovaće Ljetnoj školi za digitalna prava, koju organizuje SHARE fondacija. Stručna izlaganja će rezultirati efikasnijim umrežavanjem i transferom znanja, a uključene organizacije će dobiti priliku da se zajednički bave pitanjima digitalnih prava u regionu.
Program Evropskog romskog instituta za umjetnost i kulturu (ERIAC) odnosi se na širenje znanja o romskoj savremenoj umjetnosti kroz javnu diskusiju i nastupe muzičara, koji ljepotom i snagom umjetnosti nastoje ukloniti etničke barijere.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
„Muo malo mjesto na obali Boke, kroz povjest dokumentirano je kao isključivo ribarsko iako su Muljani u XIX stoljeću bili i barkarijoli. Ova mala župna zajednica poznata po blaženom Graciji iz Mula (Kotorskom) i danas čuva drevnu tradiciju Blagoslov mora, barki i ribarskog alata. Ovaj običa se nekada baštinio i u drugim mjestima Kotorske biskupije, ali do naših je dana sačuvan jedino na Mulu, mjestu koje se diči svojom ribarskom tradicijom…“ – kazao je za naš portal mjesni župnik don Robert Tonsati.
Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova (ove godine je to bilo nešto kasnije u četvrtak 9. juna) vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su se na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.
Inače, ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode, kazao nam je don Robert Tonsati.
„Zazivanje Božjeg blagoslova na more i barke, ujedno je prilika za zahvalu na svim primljenim dobrima koje Bog daje ovom kraju po moru, te za žrtve i darove kojima su ribari i pomorci tijekom stoljeća ugradili u život njihove crkve i župe. Ovo je prilika moliti za blagoslov svim živim ribarima, pomorcima i putnicima na moru, te se sjetiti preminulih“ – poručio je don Robert Tonsati.
Nakon molitvi i blagoslova, župnik je tri puta uronio drveno raspelo u more, blagoslovio brodice i ribarske alate, te su se vjernici u procesiji vratili u crkvu i uz pjesmu iskazali poštovanje Gospi.
Blagoslov mora Muo 2022. – foto Boka News
Dio turističke ponude
O mogućnosti da ovaj jedinstveni drevni običaj bude više primjećen i bolje ispraćen od stanovnika Boke, te predstavljen kao dio turističke ponude don Robert Tonsati poručuje:
“Smatram da je običaj važno sačuvati u njegovom izvornom značenju, da se ne vadi iz konteksta. Možda bi bilo lijepo kada bi ovaj običaj zaživio više, najprije počevši od susjednih župa kada bi ljudi koji imaju barke i koji željeli primiti taj Blagoslov, došli sa svojim barkama, brodicama. Što se tiče turističke valorizacije ja osobno nisam pobornik, turistifikacije običaja, ako se tako može kazati, jer se na taj način može žrtvovati izvorno značenje. To se dogodilo sa Perastom kada umjesto Zavjetnog dana se uporno govori o gađanju kokota, umjesto da se stavi u kontest i da se to gađanje kokota shvati kao jedan od elemenata proslave Zavjetnog dana, zahvalnost Bogu i Bogorodici za spas od Turske najezde.
Blagoslov mora – Muo 2022. foto Boka News
Meni bi bilo drago da ovaj običaj dobije na snazi tako što će ljudi prepoznati njegovu vrijednost i više sudjelovati, sami željeći ono što je izvorno, a onda bi se mogao upakovati u turističku priču koja bi bila zanimljiva turistima, ali ponavljam čuvajući kontest. To je onda nešto što i UNESCO prepoznaje. UNESCO kada štiti običaje i nematerijalnu baštinu štiti u njihovom izvornom shvaćanju…“ – poručio je do Robert Tonsati.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori registrovana su 53 nova slučaja koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 54 pacijenta. Trenutno oboljelih je 437.
Brodet je jelo od morske ribe i obično se priprema od više vrsta riba, no mi vam donosimo jelo za brodet od srdela, koje su u ovo doba godine najbolje, najmasnije…
Sardela je plava riba, koju bi trebalo obavezno uključiti u vaš sedmični plan prehrane. Osim što je jako hranjiva, po cjeni je vrlo pristupačna, a čuva i zdravlje mozga i srca, naučnici su to više puta dokazali.
Obavezno koristite svježu sardelu, a brodet se najbolje slaže s palentom. Uz brodet obavezno poslužite uz vino.
Sastojci:
ulje
brašno za prženje sardela
maslinovo ulje
očišćene i filetirane svježe sardele
1 veći luk
1 pelati ili umak od rajčice
2 veća češnja češnjaka
2 dcl bijelog vina
lovorov list
ružmarin
sol
papar
palenta
Priprema:
Srdele očistite i filetirajte, pa ih uvaljajte u brašno i pržite na suncokretovom ulju.
Na drugoj tavi na maslinovom ulju (na laganoj vatri) izdinstajte usitnjeni luk.
Kada je luk omekšao, pridružite mu sitno isjeckani češnjak.
Sada je vrijeme za lovorov list i ružmarin pa ih dodajte češnjaku i luku.
Potom svemu pridružite bijelo vino i pelate ili umak od rajčice, te začinite sa soli i paprom po želji.
Kada je umak gotov, dodajte mu prethodno pržene srdele i kuhajte još 5 minuta.
Prije posluživanja pričekajte 10-ak minuta kako bi srdele upile umak.
Veliki broj dolazaka kruzera u Boku Kotorsku nakon pandemije ponovo je aktuelizovao priču o zagađenju okoline. Čitaoci nam svakodnevno šalju fotografije i videozapise ispuštanja u atmosferu izduvnih gasova sa mega kruzera.
O tim problemima smo razgovarali sa direktorom Instituta za biologiju mora Kotor, dr Aleksandrom Joksimovićem.
„Veliki kruzeri svakao imaju uticaj na ekologiju Boke Kotorske, ono što je naša poruka kao naučne institucije je da trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring. Poštojući turizam i ljude koji od toga žive u Kotoru i zalivu želimo da sjednemo za sto, da nam neko da u zadatak da odradimo monitoring i naučna istraživanja, na koji način, koliko utiče, buka, aero zagađenja, elise koje podižu sa dna talog i mulj, o broju kruzera sa aspekta sigurnosti… Da svi zajedno, pokušamo očuvati sve djelatnosti, i na osnovu naučnih istraživanja damo preporuku za održivi razvoj” – kazao je za naš portal dr Aleksandar Joksimović.
Ugledni bokeljski privrednik i vlasnik jedne od najvećih i najuspješnijih ovdašnjih firmi Briv Construction, Vojislav-Vojo Bujković (66), tragično je izgubio život, u subotu poslijepodne u blizini svoje porodične kuće u gornjogrbaljskom selu Dub.
Bujković je na mjestu preminuo od posljedica strujnog udara i pada sa visine dok je zajedno sa svojim radnicima, radio na orezivanju granja u blizini jednog od elektro-stubova na svom imanju.
Vojo Bujković bio je jedan od najsposobnijih i navrijednijih privrednika u Boki. Od skromnih početaka prije četrdesetak godina kao autoprevoznika i građevinskog preduzimača sa jednim kamionom i jednim bagerom, zajedno sa bratom Radovanom, vrijednim i upornim radom i postepenom nabavkom novih mašina i opreme, stvorio je jednu od najvećih i najmodernijih građevinskih kompanija u Crnoj Gori koja je danas poznata pod imenom Briv Construction i koja posluje na tržištima više država. Briv Construction je jedan od najvećih poslodavaca u Boki Kotorskoj, a iza te firme su brojni veliki građevinski poduhvati poput izgradnje putne infrastrukture na primorju, te objekata u ovdašnjim luksuznim turističkim rizortima Porto Montenegro u Tivtu i Portonovi u Kumboru. Bujkovićeva firma izgradila je prije nekoliko godina i potpuno novu obalnu infrastrukturu -sva dograđena postojeća i novoizgrađena mula i operativnu obalu najveće marine u Crnoj Gori – tivatskog Porto Montenegra. Prilikom izvođenja tih radova, tragično je 15.juna 2015. rukujući velikom dizalicom koja je postavljala metalne šipove u more, u Porto Montenegru nastradao Vojov mlađi brat i poslovni partner Radovan Bujković.
Vosjilav je nakon bratove tragične smrti, nastavio da razvija porodičnu kompaniju u kojoj je inače, angažovana i većina od ukupno sedmoro djece braće Bujkovića, te da diverzifikuje njeno poslovanje. Tako je Briv pored građevinskih i hidrograđevinskih radova kojima se osim u Crnoj Gori, ta kompanija bavi i u Hrvatskoj, Albaniji i Njemačkoj, ozbiljno ušao i u domen visokog turizma, kupujući od države, rekonstruišuči i dograđujući hotel „Teuta“ u Risnu. Ovaj modernizovani i dograđeni objekat bi dogodine trebao da počne da radi kao prvi „Mövenpick” hotel i rizort u Crnoj Gori jer je Bujković postigao ugovor o poslovnoj saradnji sa čuvenim francuskim hotelskim lancem “Accor” čiji je “Mövenpick” jedan od prestižnih brendova.
Iako su ga svi prepoznavali prvenstveno kao građevinara, Bujković je bio možda i najveći privatni brodovlasnik u Boki nakon „zlatnog vremena“ nekadašnjih čuvenih ovdašnjih privatnih brodovlasnika sa kraja 19.vijeka jer njegova kompanija raspolaže sa flotom od skoro dvadesetak većih ili manjih hidrograđevinskih plovila, trajekata i remorkera.
Sa pokojnim bratom Radovanom, Vojo je bio poznat i kao veliki dobrotvor i humanista jer su Bujkovići preko svoje kompanije na razne načine pomagali brojnim institucijama i pojednicima, podržavali razne humanitarne akcije i doprinosili lokalnoj zajednici kroz obnovu javnih objekata, ali i podršku vjerskim zajednicama. U duhu najbolje bokeljske tradicije suživota i međusobnog uvažavanja, oni su pomagali i podržavali obnovu kako svojih pravoslavnih, tako i hramova Rimokatoličke crkve u Boki, među kojima je najznačajnija bila obnova katoličkih crkava Gospe od Snijega i Gospe od Anđela u Verigama kod Tivta koju su inače, Bujkovići i sami inicirali i velikim dijelom finansirali. To je Vojo nastavio da čini bukvalno do posljednjeg dana života, jer je samo nekoliko sati prije nego što je tragično izgubio život, Bujković doniranjem građevinskog materijala i rada mehanizacije svoje kompanije pomogao i uređenje parking prostora ispred samostana Svetog Nikole na Prčanju.
Iako je bio materijalno dobro situiran i objektivno, to nije morao činiti, Vojo Bujković je poput svog pokojnog brata, i sam do posljednjeg dana vrijedno radio po 12 sati dnevno u njihovoj kompaniji, obilazeći sva gradilišta na kojima je Briv Construction bio angažovan, često se pritom ne libeći da i sam sjedne za komande neke od građevinskih mašina ili se “zavuče” i do najnepristupačnijih rovova i djelova gradilišta na kojem su bili angažovani Brivovi radnici. Još se pamti kako su braća Bujkovići u aprilu 2014. u požaru koji je nesrećnim slučajem izbio na jednom od njihovih hidrograđevinskih plovila angažovanih na širenju Porto Montenegra, kada je smrtno stradao I. J. (32) iz Sombora, uprkos velikom riziku za sopstvene živote, lično pokušavali da iz zadimljenog i zapaljenog potpalublja broda, izvuku i spasu svog radnika.
Vojislav Vojo Bujković biće sahranjen u ponedjeljak, 13.juna u 17 časova na mjesnom groblju u gornjogrbaljskom selu Sutvara. Iza sebe je ostavio majku, suprugu, sestru, dva sina, kćer i petoro unučadi.
