U Crnoj Gori u posljednja 24 sata registrovano je 78 novih slučajeva koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Od jučerašnjeg presjeka nije bilo smrtnih ishoda koji su povezani sa covid infekcijom.
Oporavilo se još 135 pacijenata, a trenutno aktivnih slučajeva je 729.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/8mMOenUKay
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 11, 2022
Nevjerovatan događaj noćas u Zagrebu. Oko 23 sata na Jarunu kod Studentskog doma “Stjepan Radić” pala je letjelica. Nastao je velik krater, pronađeni su i padobrani. Nevjerojatna je sreća da nema ozlijeđenih. U tijeku je policijski očevid.
● Policija je za sada potvrdila dvije informacije: da se radi o letjelici, a druga informacija je da su u neposrednoj blizini letjelice pronađena i dva padobrana na stablima.
● Ovo nije prijetnja Hrvatskoj, nema razloga za strah” poručio je ministar obrane Mario Banožić građanima Republike Hrvatske s izvanredne konferencije za novinare.
● Predsjednik Republike Zoran Milanović ocijenio je da se radi o ozbiljnom incidentu ali da letjelica nije bila usmjerena protiv Hrvatske.
● Na svu sreću, niko noćas nije stradao, nastala je tek materijalna šteta na vozilima koja su se nalazila u neposrednoj blizini nesreće.
● Policija apelira na građane da na društvenim mrežama ne dijele snimke i fotografije s mjesta nesreće jer je očevid i dalje u toku.
● Još uvijek se vrše izvidi. Jutros je na mjestu nesreće bio i gradonačelnik Tomislav Tomašević. Kazao je i kako se čuo s premijerom Andrejom Plenkovićem jutros te da će pustiti da državne institucije odrade svoj posao kako bi se točno utvrdilo što se dogodilo.
Četvoro funkcionera tivatskih DPS i HGI su u periodu od godinu dana, nezakonito primali nadoknade u visini funkcionerske plate koju su primali na funkcijama koje su u lokalnoj ili državfnoj vlasti, obavljali do parlamentarnih i lokalnih iznora 30.avgusta 2020.
Rezime je to mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koje je dato na traženje Opštine Tivat da se utvrdi da li su bivši visoki lokalni funkcioneri, odnosno poslanici u bivšem sazivu Skupštine C rne Gore, mogli da godinu dana primaju naknadu u visini posljednje svoje funkciionerske plate, nakon što im je prestao mandat, a s obzirom da su oni u međuvremenu obavljali funkcije odbornika u aktuelnom saziovu SO Tivat i na tim funkcijama primali odborničke nadoknade. Riječ je o bivšem predsjedniku Opštine Tivat dr Siniši Kusovcu (DPS), bivšem predsjedniku lokalnog parlamneta Ivanu Novoselu (DPS), nekadašnjem potpredsjedniku Opštine Tivat Iliji Janoviću (HGI), te poslaniku u bivšem sazivu Skupštine Crne Gore i Adrijanu Vuksanoviću (HGI).
Kusovcu je prestao mandat gradonačelnika 16.oktobra 2020. kada ga je dužnosti razriješila nova vladajuća većina u Tivtu koju su činile građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“. Novoselu je mandat prestao 28.septembra 2020. kada ga je na čelu lokalnog parlamenta, voljom nove vladajuće većine, naslijedio dr Andrija Petković (BF). Janović je ostavku na mjesto potpredsjednika tivatske Opštine, zbog nespojivosti funkcija jer je u međuvremenu izabran za odbornika, podnio 5.oktobra 2020, dok je Vuksanoviču poslaniki mandat u bivšem Skupštine C rne Gore okončan 23.septembra 2020. jer je HGI na izborima 30.avgusta te godine, ostala ispod cenzusa i izgubila je parlamentarni status. Sva četvorica tih javnih funkicijnera su međutim, nadležnim tijelima Opštine Tivat, odnosno Skupštine Crne Gore, odmah po prestanku funkcije, pozivajući se na član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, podnijeli zahtjeve da im se narednih godinu dana po smjeni, nastavi isplata punih zarada na što po tom propisu, imaju pravo.
Međutim, Kusovac, Novosel, Janović i Vuksanović sun u međuvremenu stupili na nove javne funkcije jer su nakon lokalnih izbora 30.avgusta 2020. postali odbornici u aktuelnom sazivu SO Tivat i za taj su rad primali odborničke nadoknade.
Opština Tivat u kojoj je na vlasti koalicija građansmih listi Naod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, ispoštovala je zakonsku obavezu i trojici bivših visokih gradskih čelnika nastavila je da do kraja septembra, odnosno sredine oktrobra prošle godine, redovno isplaćuje plate koje su oni ranije imali na funkcijama predsjednika i potpredsjendika Opštine, odnono predsjednika lokalnog parlamenta. Isto je učinila i Skupština Crne Gore u slučaju bivšeg poslanika Vuksanovića.
Opština Tivat je međutim, pred kraj prošle godine od Agencije za sprječavanja korupcije tražila da se ova izjasni da li je su Kusovac, Novosel, Janović i Vuksanović mogli primati ove nadoknade, u situaciji kada istovremeno kao izabrani odbornici u aktuelnom saziovu SO Tivat, na toj funkciji primaju odborničku nadoknadu. Lokalna juprava je to radila motivisana ranijim mišljenjem ASK da dotadašnji direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Budmir Cupara (NP) koji je podnio ostavku na tu funkciju i zatražio da u narednih godinu dana prima nadoknadu u visini direktorske plate, nema pravo na tu naknadu ukoliko odluči da se, kao što je to Cupara tada i namjeravao da uradi, vrati na mjesto odbornika u lokalnom parlamentu i tamo prima odborničku nadoknadu. Stoga je Opština Tivat tražila od ASK da im da tumačenje da li se to odnosi i na bivše lokalne i državne funmcionere, a koji su od izbora 30.avgusta 2020., na pozicijama odbornika u lokalnom parlamentu –Kusovca, Novosela, Janovića i Vuksanovića.
„Ukoliko se radi o licima koja su profesionalno obavljala funkciju i koja imaju pravo da nakon prestanka funkicije, jednu godinu primaju naknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjescu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje, navedeno pravo prestaje prije utvrđenog roka ako korisnik, između ostaloga, bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu.“- piše u mišljenju ASK donešenom 10.januara ove godine, a koje je tek nedavno dostavljeno Opštini Tivat.
To u praksi znači da su Kusovac, Novosel, Janović i Vuksanović nezakonito 12 mjeseci primali svoje pune funkcionerske plate, jer su u međuvremenu sva četvorica bili odbornici u novom sazivu SO Tivat i na tom novim funkcijama ostvarivali zaradu u visini odborničke nadoknade, a koja u Tivtu u prosjeku iznosi oko 300 eura mjesečno. Stoga proizilazi da je Ivan Novosel nezakonito iz gradske kase Tivta u godini nakon napuštanja funkcije predsjednika SO, uzeo 15.780 eura neto, Kusovac 14.820 eura neto, a Janović 12.492 eura neto, dok je Vuksanović na isti način nezakonito iz državne kase dobio oko 17.400 eura. Ostaje da se vidi da li će ASK ili drugi nadležni državni organi sada tim povod nešto preduzetim protiv ovo četvoro tivatskih javnih funkcionera te da li će ovih ukupno preko 60.000 eura javnog novca koje su neosnovanio prihodovali, biti vraćeno u opštinsku, odnosno državnu kasu.
Koronavirus neće nestati, već će se ponašati kao virus gripa ukoliko ne dođe do novih mutacija koje mogu biti nezgodne, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.
On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” rekao da će ukidanje zaštitnih maski biti jedan od posljednjih koraka, jer su se pokazale kao jako efikasne u zaštiti od drugih respiratornih virusa.
Galić je naveo da su stručnjaci još oprezni kada je riječ o kraju pandemije.
– Dok se pandemija ne odjavi, mi smo oprezni. Svakako nam u prilog ide ta vrsta kolektivnog imuniteta koja se postiže vakcinacijom. Vakcinacija bi trebalo da se nastavi, posebno kod starih i hroničnih bolesnika – poručio je Galić, prenosi portal RTCG.
U Crnoj Gori do sada je sa dvije doze vakcinisano 60 odsto punoljetnih građana, a trećom dozom oko 20 odsto.
– Ako gledamo ukupno populaciju, to je oko 47 odsto građana koji su kompletno vakcinisani, a buster dozom oko 15 procenata – naveo je Galić.
Taj procenat bi, kako je naveo, trebalo da bude veći.
– Svjesni smo da bi ublažavanje mjera moglo da demotiviše ljude da se vakcinišu, ali mi pratimo trend pada broja zaraženih, a građani bi trebalo da znaju šta je najbolja zaštita za njih, naročito hronični bolesnici i stari – smatra Galić.
On je istakao da koronavirus neće nestati.
– On će biti tu kao endemska bolest. Pretpostavljam da će se ponašati kao virus gripa i da će imati sezonski karakter ukoliko ne dođe do novih mutacija, koje mogu da budu jako nezgodne – kazao je Galić.
Cilj Herceg Novog i Trebinja je da što prije GP Zupci bude integrisan u jedan, što bi doprinjelo smanjenju gužvi tokom turističke sezone. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić očekuju od nadležnih da ubrzaju proces kako bi do sezone imali objedinjen granični prelaz.
Kontaktirali smo nadležne državne organe u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije da bi se čitav taj postupak ubrzao i konačno imali integrisani granični prelaz o kojem se već odavno priča. Potpisan je sporazum o integrisanim graničnim prelazima između BiH i CG i ostalo je da se GP Zupci integriše u jedan i tako ubrza promet na tom graničnom prelazu, kazao je za RTHN Katić.
Očekujemo brzu reakciju nadležnih i sa jedne i druge strane kako bi se taj GP integrisao i ubrzao promet. Kao gradonačelnici Trebinja i HN požurujemo nadležne državne organe da ubrzaju taj postupak. Već 10 godina je to aktuelno pitanje i pokrenuli smo priču da se to završi do ljetne sezone i mi smo optimisti. Ali to ne zavisi od nas, već od ministarstva unutrašnjih poslova BIH i CG, kazao je Katić.
Prema sporazumu koji je potpisan između Crne Gore i BiH a verifikovan u februaru 2020. godine, dvije države imaće četiri zajednička prelaza. U Crnoj Gori će, pored zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići – Deleuša koji je otvoren u oktobru 2020., biti i granični prelaz Šćepan Polje – Hum na putnom pravcu Plužine – Foča, dok će u BiH zajednički granični prelazi biti Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi i Klobuk – Ilino Brdo na putnom pravcu Trebinje – Nikšić.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a u okviru GEF/UNEP Projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore”, izrađuje planove upravljanja za tri morska zaštićena područja: Park prirode “Platamuni”, Park prirode “Katič” i Park prirode “Stari Ulcinj”.
U tom cilju održana je radionica u Budvi a učesnici će se upoznati sa svrhom planova upravljanja i procesom njihove izrade, kao i sa vrijednostima ova tri zaštićena područja. U okviru praktičnog dijela, grupnim radom definisani su predlozi aktivnosti za svako zaštićeno područje u moru, sa posebnim akcentom na zaštitu, kontrolu, posjećivanje i edukaciju.
Pored predstavnika Ministarstva i projekta i predstavnika Javnog preduzeća “Morsko dobro”, u proces izrade Planova upravljanja uključene su i druge relevantne institucije Crne Gore.
Rotary klub Kotor, u duhu karnevalskih svečanosti, organizuje četvrti po redu Donatorski bal pod maskama u subotu, 12. marta sa početkom u 19 i 30 u Poslovnom centru “Vukšić” u Radanovićima. Kako je saopšteno prikupljene donacije namijenjene su Centru za neonatologiju, Instituta za bolesti djece u Podgorici.
“Zahvaljujući nauci, prijevremeno rođenim bebama danas možemo pružiti odgovarajuću njegu, kako bismo obezbijedili njihov zdrav razvoj. To svakodnevno rade ljekari i medicinske sestre na Institutu za bolesti djece u Podgorici. Međutim, potrebna im je naša podrška. Nedostaju im inkubatori i respiratori” – navode iz Rotary kluba Kotor.
Rotari zajednica Crne Gore i UNICEF pokrenuli su nacionalnu inicijativu za prikupljanje sredstava pod nazivom SUVIŠE MALI DA MOŽEMO SAMI.
Akcija prikupljanja sredstava organizovana je u znak sjećanja na podršku koju su crnogorsko društvo i UNICEF pružili prije 60 godina, prilikom izgradnje Instituta za bolesti djece u Podgorici. Sva oprema kupljena od prikupljenih sredstava biće donirana Centru za neonatologiju.
Donatorsko veče je, kažu, otvoreno za sve Rotarijance, Rotarijanke, njihove porodice, prijatelje, goste i sve ljude dobre volje.
Dress code: maškarano ili svečano, uz obaveznu masku na licu (krinku).
Gosti će biti u mogućnosti krinke da kupe prilikom dolaska. Prihod od prodatih krinki ulazi u donatorski fond.
Uplaćena kotizacija podrazumjeva piće dobrodošlice i svečanu večeru.
Kotorski rotarijanci garantuju dobru zabavu i druženje, a sve u svrhu dobre volje i humanosti.
Djelatnike brodogradilišta u španjolskoj luci Malaga čeka težak posao: popravak 120 metara dugog broda za prijevoz automobila “Integrador” pod zastavom Paname, koji je pretrpio ozbiljnu štetu u sudaru s hridi tijekom plovidbe Mediteranom, javljaju lokalni mediji.
“Integrador” je bio na putu iz Italije za Španjolsku kada je usred Sredozemnog mora udario u zasad neidentificirani otočić ili hrid. Pramčani bulb je u sudaru potpuno uništen, a oštećena je i desna strana trupa, piše FleetMon.
Brod se nalazi u brodogradilištu Mario López, a iz brodogradilišta kažu da će za popravak biti potrebno oko 30.000 kilograma čelika i najmanje mjesec dana rada. Konačna visina štete još nije utvrđena.
Ukrajinske TV i medijske kuće izvještavaju o eksplozijama u Lucku na sjeverozapadu države, kao i u Dnjepru – gradu koji se nalazi na rijeci Dnjepar i glavnom uporištu u centralno-istočnoj Ukrajini.
Nijedan od ovih gradova ranije nije bio izložen direktnom granatiranju.
Ukrajinska državna služba za vanredne situacije (SES) saopštila je da je jedna osoba poginula u novokodatskom okrugu u Dnjepru.
“Oko šest sati i deset minuta ujutru… bila su tri vazdušna udara na grad, pogodila su obdanište i stambenu zgradu“, saopštio je SES, prenosi Slobodna Evropa.
Pogođena je i dvospratna fabrika obuće, koja se zapalila.
Osim Dnjepra, pod vazdušnim bombardovanjem se našao i grad Luck, koji se nalazi u sjeverozapadnom regionu Ukrajine
Udar u Lucku bio je usmjeren na aerodrom prema riječima lokalnog stanovništva u toj oblasti, prenosi BBC Ukrajina.
Postoje i izvještaji da je ruski udar pogodio fabriku – jedino mjesto gde se mogu popraviti određeni motori borbenih aviona.
“Molim se za svoju zemlju i svoj narod koji Rusija ubija. Samo želim da ovo prestane”, kaže Sova. Suprug joj je ostao u Ukrajini kako bi pomogao u obrani.
Ona dolazi iz zapadnog dijela Ukrajine, iz grada Ivano-Frankivska. Pobjegla je nakon što su ruske snage projektilima pogodile obližnji aerodrom.
Međugorje svake godine posjećuju tisuće Ukrajinaca. No, ovaj je put posjet sve samo ne turistički.
Sova i još oko 150 ukrajinskih žena i djece koji su pobjegli od rata ondje ostaju do daljnjega.
Dolazak izbjeglica iz Ukrajine u Bosnu i Hercegovinu posebno je emotivan, jer je i ova zemlja bila pogođena ratnim strahotama. Početkom devedesetih iz BiH su izbjegla oko dva milijuna ljudi.
“Mi znamo kako se ti ljudi osjećaju”, kažu u Međugorju.
U desetljećima koja su uslijedila nakon završetka rata još su stotine tisuća napustile zemlju zbog teške gospodarske situacije i društveno-političkog kaosa.
Oni koji su ostali spremno su otvorili svoja vrata izbjeglicama iz Ukrajine.
“Nas nekoliko do sada je uspjelo primiti 150 ljudi”, navodi predsjednik međugorskog udruženja hotelijera Davor Ljubić, kako prenosi AFP.
Dodaje da u idućim danima očekuju dolazak još nekoliko autobusa s ukupno oko 200 izbjeglica.
“Prošli smo sličnu situaciju prije tridesetak godina i znamo kako se ovi ljudi sada osjećaju”, rekao je jedan od domaćina koji je u svom domu smjestio 12 ukrajinskih izbjeglica.
Želio je ostati anoniman. Kaže da su Ukrajinci dočekani “s puno ljubavi” i da “mogu ostati koliko žele”.
Međugorje je nekoć bio siromašan grad uz granicu s Hrvatskom, a onda se zahvaljujući priči o ukazanju Djevice Marije, koja je aktualna od 1981., razvio u jedno od najpoznatijih hodočasničkih središta u ovom dijelu svijeta.
Izbjeglička kriza
Od kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, iz zemlje je pobjeglo više od dva miliona ljudi, izvijestio je UN ovaj tjedan. Toliko izbjeglih u tako kratkom vremenu nije bilo od Drugog svjetskog rata.
“Iza te neumoljive statistike kriju se dva milijuna priča o rastancima, patnji i gubitku”, rekao je šef UN-ove agencije za izbjeglice Filippo Grandi.
Vlada Bosne i Hercegovine priopćila je da se priprema za prijem još izbjeglica i to na dvije lokacije na kojima bi ukupno moglo biti smješteno oko 500 ljudi.
Deseci tisuća ljudi bježe iz Ukrajine svaki dan, no neki se od njih planiraju vratiti u zemlju kako bi pomogli u evakuaciji što većeg broja ljudi.
Vitalij, vozač jedne ukrajinske putničke agencije koja je nudila redovite ture u Međugorje, kaže da će se uskoro vratiti kući. Njegova je obitelj tamo pružila smještaj grupi od desetak ljudi koji su pobjegli iz Harkiva na istoku.
Za većinu ostalih njegovih protjeranih sunarodnjaka, njihovi će domovi ostati daleko sve dok bude rata.
“Sanjamo samo to, da se vratimo kući i nastavimo sa svojim životima”, kaže Ukrajinka s početka priče.
© BokaNews, 2021
