Održane regate Bokeških mornara i Memorijal Milana Tujkovića

0
Održane regate Bokeških mornara i Memorijal Milana Tujkovića
J.K. Lahor

Proteklog vikenda u akvatorijumu Risanskog zaliva u organizaciji J.K. Lahor održane su takmičarske regate za kalse Optimist i ILCA4. Na novom polju u promjenjivim uslovima takmičilo se 40 takmičarki i takmičara iz Herceg Novog, Tivta i Kotora. Rezultate i izvještaj sa regate pročitajte u nastavku.

PRVI DAN TAKMIČENJA

Nakon prijava i registracije učesnika svi takmičari i takmičarke izašli su na more pa je po marginalnim uslovima od 5-6 čvorova vjetra startovala prva trka. Na žalost, kiša je perkinula regatu i poslala flotu nazad ka obali. Na stabilizaciju vremena čekalo se tokom popodneva, ali se vjetar nije vratio pa se prvi dan završio bez odjedrenih regata.

DRUGI DAN TAKMIČENJA

Iako je prognoza predviđala loše uslove vjetra, u Risnu smo u nedelju imali 8-12 čvorova što su bili odlični uslovi za odjedrit tri trke. Prva je počela u 12:00 sati a takmičarski dan se završio oko 15:00 sati kada su Optimisti i Laseri krenuli ka obali. Dobar dan i odlični uslovi za jedrenje.

REZULTATI

Prva odjedrena regata u klasi ILCA4 bodovala se
za Memorijal Milana Tujkovića.

  • Andrej Drakulović (JK Lahor) – 1. mjesto
  • Romina Racković (JK Lahor) – 2. mjesto
  • Andrija Marković (JK Delfin) – 3. mjesto

Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4
generalni plasman

  • Andrija Marković (JK Delfin) – 1. mjesto
  • Andrej Drakulović (JK Lahor) – 2. mjesto
  • Nina Strahinja (JK Lahor) – 3. mjesto

Rezultati za Regatu Bokeških mornara u klasi ILCA4 djevojčice

  • Nina Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
  • Mia Palikuća (JK Jugole Grakalić) – 2. mjesto
  • Helena Dabetić (JK Lahor) – 3. mjesto

Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist generalno

  • Aleksa Roganović (JK Lahor) – 1. mejsto
  • Marko Vujović (JK Lahor) – 2. mjesto
  • Marin Čižek (JK Lahor) – 3. mjesto

Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist djevojčice

  • Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
  • Nika Živković (JK Lahor) – 2. mjesto
  • Tea Čelanović (JK Delfin) – 3. mjesto

Rezultati Regate Bokeških mornara – Optimist do 12 godina

  • Vanja Strahinja (JK Lahor) – 1. mjesto
  • Marin Ivanović (JK Delfin) – 2. mjesto
  • Mihailo Živković (JK Lahor) – 3. mjesto
  • J.K. Lahor

ORGANIZACIJA I UTISCI SA REGATE

Risanski zaliv se pokazao kao odlično mjesto za organizaciju jedriličarskih regata. Dobri uslovi vjetra i slab intezitet pomorskog saobraćaja stvaraju odličnu kombinaciju gdje je sve podređeno jedrenju i takmičarima. Nadamo se da će Risan u budućnosti postati ljetnja baza Lahora kako za regate tako i za redovne treninge.

Zahvaljujemo se plažnom baru Smokvica i porodici Vuković na gostoprimstvu, Dušanu Vulekoviću na fotografijama, preduzeću “Tujko Logistics” na finansijskoj pomoći i svim učesnicima regate na lijepom vikendu u Risnu, saopšteno je iz J.K. Lahor.

Poslodavci, sindikati i država i dalje bez dogovora – Radna nedjelja može, ali uz određene uslove

0
Poslodavci, sindikati i država i dalje bez dogovora – Radna nedjelja može, ali uz određene uslove
Samoposluga – foto pixabay

Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Vijestima su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države.

– S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana – saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za Vijestima kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.

– Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju – poručuju iz te organizacije.

Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.

– Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država – saopštili su iz PKCG.

Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.

– Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju – ističu iz USS.

Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.

Još se čeka odluka Ustavnog suda

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.

– Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene – naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.

Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.

– Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama – smatraju iz USS-a.

Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.

– Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi – zaključuju iz UPCG.

Očekuju reakciju Vlade

Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.

– Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika – navode iz USS.

Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.

Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom.

– Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima.

Gimnazija Kotor: Kovač najbolji na takmičenju talentovanih učenika iz informatike u Boru

0
Gimnazija Kotor: Kovač najbolji na takmičenju talentovanih učenika iz informatike u Boru
Kovač

Na Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike  INFOS2022.- međunarodni nivo koje je   održano  08. maja 2022. godine  u Boru, Nikola Kovač, učenik prvog razreda Gimnazije Kotor osvojio je prvo mjesto.

Organizator takmičenja je Centar za razvoj kreativnosti Cezar i Regionalni centar za talente Bor u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore.

Nikolin mentor za ovo takmičenje  je  profesor Nenad Meštrović.

Čestitamo Nikoli i njegovom mentoru  na osvojenoj nagradi, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.

 

U Herceg Novom 6,92 hiljade turista

0
U Herceg Novom 6,92 hiljade turista
Herceg Novi – foto Boka News

U Herceg Novom boravi 6,92 hiljade turista, što je 384 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 6,17 hiljada, a domaćih 757.

U hotelima boravi 4,08 hiljada turista, a u domaćinstvima 2,84 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, bokeljologije, ornitologije, knjiga za mlade i knjiga za djecu.

Srce tame Džozefa Konrada snažna je pripovijest o sudaru civilizacija napisan poslije osam godina provedenih u Belgijskom Kongu. U njega je utkao složena razmišljanja o modernosti, imperijalizmu, licemjerju i zaslugama Zapada. Priču o potrazi za Kurtom, nestalim članom administrativne ispostave trgovačke kompanije, pripovijeda nam Čarls Melou. On je zagonetni pomorac-skitnica koji hrabro polazi na putovanje koje će mu obilježiti život. Po dolasku u Afriku Melou kao da stupa u neku drugu stvarnost, a čitalac uranja u atmosferu zasićenu užasima teško pojmljivim Evropljanima toga vremena. Izdavač je Laguna.

Oči su im gledale u Boga Zore Nil Herston jedna je od najvažnijih knjiga 20. vijeka. Pratimo dramatično putovanje Džejni Kroford koju potraga za identitetom vodi stazama na kojima će spoznati ljubav, iskustiti životne radosti i tuge. Kada je nakon skoro četiri decenije ponovo objavljen, ovaj roman o ponositoj nezavisnoj crnkinji ušao je u kanon afroameričke književnosti kao jedno od najbitnijih djela. Glavna junakinja Džejn je crnkinja koja je ispunila ono štvo svako mora – da stane pred Boga i da sama nauči kako da živi. Izdavač je Laguna.

Utopija na vlasti knjiga je Mihaila Gelera koja govori o istoriji Sovjetskog Saveza. Autori nas vode na putovanje od predvečerja Revolucije, Prvog svjetskog rata i prelomnih događaja sproljeća i jeseni 1917. godine, rađanja diktature. Za tren oka stižemo do perioda koji je obilježio nezadrživi uspon Josifa Visarionoviča Staljina. Nakon toga neizbježni Drugi svjetski rat tokom kojeg je pređen put od ivice poraza do veličanstvene pobjede. Pravi rat se završava ali počinje onaj  hladni. Slijedi Staljinova smrt, Praško proljeće, kriza na Kubi i neminovna slutnja o kraju jedne moćne sile. Izdavač je CID.

Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.

Sve ptice Srbije autora Javora Rašajskog dragocjena je knjiga za svakoga ko voli čudesni svijet prirode. Ona nam daje kompletnu sliku o divnom svijetu ptica Srbije. U njoj se nalazi preko 1200 crteža u boji, rezultat višedecenijskog autorovog rada. Date su i precizne karte za svako vrstu tako da lako možemo vidjeti njihovu rasprostranjenost i doba godine kada su prisutne. Posebni simboli označavaju da li je prikazana ptica stanarica, selica ili zimski gost. Knjiga se lako pretražuje i može poslužiti kao ključ  za prepounavanje vrsta a koncipirana je tako da je mogu koristiti svi – od školaraca do profesionalaca. Izdavač je Laguna.

Pravi golubovi jedu opasnost za doručak zanimljiva je knjiga za mlađe čitaoce autora Endrua Makdonalda i Bena Vuda. Pravi golubovi nisu samo sjajan odred boraca protiv zločina koji štite grad već su ujedno i najbolji drugari. No hoće li njihovo drugarstvo uspjeti da opstane i kad budu imali posla sa tajnim skladištem prepunim flaširanih ptica, odbjeglim nojem kriminalcem na slobodi i ibisom željnim moći? Čitajući ovu sjajno ilustrovanu knjigu možemo da se ismijemo do mile volje, ali i da mnogo mirnije spavamo znajući da se tamo napolju Pravi golubovi bore protiv zločina. Izdavač je Laguna.

Stajka Rajić i Ivana Stanković knjigom Stari zanati mlađim čitaocima približavaju srpsku tradiciju. U prošlosti su određene proizvode ljudi morali samo da naprave. Tako su nastali različiti zanati. Knjiga opisuje koji se put mora preći od šegrta do majstora. Pobrojani su i opisani najpoznatiji zanati u srpskoj tradiciji kao što su obućarski, kujundžijski (radi se o majstorima koji od srebra i zlata prave nakit i ostale ukrasne predmete), abadžijski (šivenje i ukrašavanje narodne nošnje), kožuharskim iliti ćurčijskim, bojadžijskim, berberskim, pekarskim, kovačkim i mnogim drugim. Izdavač je Pčelica.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Kotor – Novljanin Luka Čupić pobjednik triatlon trke Ocean lava Motenegro 2022.

0
Kotor – Novljanin Luka Čupić pobjednik triatlon trke Ocean lava Motenegro 2022.
Takmičenje u Kotoru – Ocean lava

U Kotoru je danas održan finalni dio triatlon trke pod nazivom Ocean lava Montenegro 2022. Trku je započeo Milan Petrović učesnik iz Srbije, kao jedini slabovidi paratriatlonac na  distanci 1900 m plivanja, 90 km biciklizma i 21 km  trčanja. Direktor trke Igor Majer, kazao je da je  distance sama po sebi izuzetno izazovna, i dodao da je nakon njih, startovalao 310. triatlonaca na half distanci, potom je, kako je rekao, usljedila olimpijska distance u kojoj je učestvovalo 130 takmičara.

“Trka je još uvijek u toku,svi su uspješno završili sa olimpijske distance, imamo prve u muškim i ženskim kategorijama. Dan je prelijep, ambijent kod Starog grada još ljepši, vrijeme nas je poslužilo i sve protiče kako smo i očekivali”, kazao je on.

Majer se zahvalio Upravi policije, Komunalnoj policiji, Službi zaštite i spašavanja, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Spasiocima na vodi, Kajakaškim klubovima i svim onim organizacijama bez kojih, kako je kazao, ova trka ne bi mogla da se održi planiranim tokom.

Kao i uvijek kada se organizuje Ocean lava Kotor je prepun, i danas smo svjedoci jedne odlične, sportske atmosfere, kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić i dodao da Kotor danas slavi zdrave stilove života, sport i naglasio da je ovaj događaj uvod u predstojeću turističku sezonu.

“Kao i prethodnih godina, TO Kotor i Opština Kotor su našli svoj interes da podrže ovakvu manifestaciju koja dovodi jedan veliki broj gostiju u naš grad. Sljedećih godina i sezona ćemo i ovu, i sve slične manifestacije podržavati u onome što bude mjera naših mogućnosti”poručio je on.

Pobjednik takmičenja, Luka Čupić iz Herceg Novog je tom prilikom kazao da je zadovoljan organizacijom, i jako zadovoljan pobjedom.

“Voda je bila odlična, tempareatura baš kako treba. Biciklo je dobro krenulo, međutim imao sam problema sa pedalom gdje sam izgubio sigurno minut, međutim, na sreću, uspio sam da kao i prošle godine, na cilj stignem kao prvo plasirani”, kazao je on.

Takmičenje u Kotoru – Ocean lava

Pored Luke, pobjednici takmičenja su Luka Szabo, David Luna, dok su ženskoj kategoriji prva tri mjesta zauzele Fabo Ildiko,Virag Bihari i Anastasia Karpinska.

Korona virus: Jedna osoba preminula, 65 novopozitivnih, H. Novi 13, Tivat 8, Kotor 5,

0
Korona virus: Jedna osoba preminula, 65 novopozitivnih, H. Novi 13, Tivat 8, Kotor 5,
Korona

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba stara 78 godina, a registrovano je 65 novooboljelih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod 70 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 548.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 14.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 936 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 65 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, ističu IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 20
Herceg Novi 13
Tivat 8
Nikšić 7
Kotor 5
Bar 3
Budva 3
Berane 2
Rožaje 2
Ulcinj 2
Ukupno 65

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 13.05.2022. godine  iznosio je 6,94 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2719.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 236277.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 221
Nikšić 55
Bar 47
Herceg Novi 42
Kotor 28
Budva 23
Tivat 23
Mojkovac 17
Ulcinj 17
Cetinje 16
Pljevlja 15
Berane 11
Danilovgrad 7
Bijelo Polje 6
Žabljak 5
Rožaje 4
Šavnik 4
Tuzi 3
Kolašin 2
Andrijevica 1
Petnjica 1
Gusinje 0
Plav 0
Plužine 0
Crna Gora 548

U Portonovom snimljene prve scene filma „Živi i zdravi“

0
U Portonovom snimljene prve scene filma „Živi i zdravi“
Portonovi – Foto Maja Medić

Prve scene dugometražnog igranog filma „Živi i zdravi“, hercegnovskog scenariste i reditelja Ivana Marinovića snimljene su u Portonovom, atraktivnoj lokaciji koja je svojim šarmom i duhom Mediterana dočarala atmosferu u ovoj živopisnoj komediji.

Priča počinje kada Dragana, buntovna mlada odluči da ne želi da se uda, dva dana pred vjenčanje. Njen lik tumači Tihana Lazović iz Hrvatske, a mladoženju Moma igra novljanski glumac Goran Slavić. Tu su i brojni drugi poznati glumci, pa kuma igra Goran Bogdan, mladoženjine roditelje igraju Snježana Sinovčić Šiškov iz Splita i Momčilo Pićurić iz Podgorice. Sa mladine strane su tu njeni roditelji, srpska glumica Mirjana Joković i novljanski glumac Dejan Đonović, dok njenu kumu igra Dragana Dabović, takođe iz Herceg Novog.

Reditelj i scenarista Ivan Marinović kazao je da se flm bavi svadbom, generacijom milenijalca i njihovim odlukama i dilemama o stupanju u brak i formiranju porodice.

„Uvijek kroz rad prikupljam anegdote, likove uz koje sam odrastao, a volim i da obradim prostor u kojem živim, a to su konkretno Boka, Herceg Novi, Luštica. Mislim da je to zanimljiv univerzum za kinematografiju, kojeg se držim“, naveo je Marinović.

Gotovo cijeli film se snima na teritoriji Herceg Novog, a sami početak je u Portonovom.

„Jako smo sretni što smo dobili podršku Portonovog. Vjerujem da će film biti vrlo afirmativan za grad i za Crnu Goru. Riječ je o komediji, o filmu koji će biti lijep, estetski…Projekat je vrlo ambiciozan, kolektivno su velika očekivanja. Imamo sve preduslove da film bude gledan, a meni je cilj da snimim duhovitu i dirljivu priču koja će dugo da traje, i kojoj će se publika vraćati više puta“, poručio je Marinović.

Jedan od pokrovitelja filma je Portonovi, pa menadžerka za marketing i komunikacije Adrijana Husić ističe da je za Portonovi, ali i za Crnu Goru, interesantno pozicionirati se na mapi destinacija koje su prepoznate kao zanimljive lokacije za snimanje filmova.

„Nama je veliko zadovoljstvo što se film Ivana Marinovića „Živi i zdravi“ snima u Portonovom, i što će i Portonovi, ali i lokacije širom Herceg Novog biti dio ove priče. Vjerujemo da je ovo jedan od načina kako možemo da dodatno promovišemo Crnu Goru i sve ono što kao destinacija nudimo. Upravo ovaj film, kao i neke druge saradnje koje pokrećemo, pokazuju da smo na pravom putu, i da Crna Gora ima veliki potencijal kada je riječ o filmskoj industriji“, kazala je Husić.

Tihana Lazović koja tumači glavni ženski lik, kazala je da je izuzetno zadovoljna filmskom ekipom, kao i da je prvi put u Portonovom, te poručuje da je srećna što će tokom snimanja imati mogućnost da bolje upozna Crnu Goru, budući da je crnogorskog porijekla.

„Jako sam uzbuđena, svi su pozitivni, mislim da ćemo uživati. Ja tumačim lik Dragane, mlade žene u kasnim dvadesetim godinama, koja kao sve mlade žene koje dođu u te godine osjeća pritisak patrijarhalnog društva i familije da se ona sada mora ostvariti kao supruga i majka. U vezi sa tim, Dragana ima pitanja na koja nije dobila odgovor ni od društva, ni od porodice, i ona je u nekoj borbi između onoga šta ona želi i osjeća, i onoga šta društvo od nje očekuje“, otkrila je Lazović.

Većinski crnogorski film koji producira Adriatic Western, „Živi i zdravi“ su ko-produkcija sa još pet zemalja. Partneri su Sense Produkcija iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Sjeverene Makedonije i Spok Film iz Slovenije.

Portonovi – Foto Maja Medić

Marija Stojanović koja je glavni producent filma, poručila je da je ovo „pravi jugoslovenski film“, a podržan je i od stane panevropskih fondova – Kreativne Evrope (Media) i EU komisije (Eurimaž).

„Posebno mi je zadvoljstvo da se zahvalim lokalnoj samoupravi, Opštini Herceg Novi, Turističkoj organizaciji HN i Portonovom koji, osim što nas je zdušno podržao, takođe nas je i ugostio“, kazala je Stojanović.

Poručila je da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti da naprave dobar film.

„Projekat razvijamo već pet godina. Mislim da smo obavili sve neophodne pripreme i da su se stekli uslovi za šestonedjeljno snimanje koje nam predstoji na potezu Herceg Novi – Igalo, početak u Portonovom, a kasnije se selimo na Lušticu gdje će se ta fantastična svadba odviti“, dodala je Stojanović.

„Živi i zdravi“ su već tokom razvoja osvojili dve nagrade: Krzysztof Kieslowski nagrada za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala.

 Film su podržali Filmski centar Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.

Više od tradicije – Gradska muzika Kotor slavi 180 godina

Više od tradicije – Gradska muzika Kotor slavi 180 godina
Gradska muzika Kotor – foto FB

Gradska muzika Kotor povodom jubileja – 180 godina postojanja organizuje niz događaja u petak, 20. maja.

Program proslave Dana Gradske muzike Kotor počinje u 19 sati promenadnim koncertom ulicama Starog grada.

U 20 sati u crkvi Svetog Duha planirana je svečana sjednica, a u 21 sat u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor biće otvorena izložba “180 godina Gradske muzike Kotor”.

Bez učešća Gradske muzike Kotor ni danas se ne može zamisliti ni jedna značajnija manifestacija u gradu.

Gradska muzika Kotor – foto Boka News

Dokumenta nam govore da je čvrste temelje za razvoj kotorskog duvačkog orkestra postavila grupa uglednih građana Kotora još 20. maja 1842. godine, kada je Opštini Kotor i njenom tadašnjem predsjedniku Marku Paskvaliju podnijela pismeni predlog za osnivanje orkestra, izradila nacrt Pravilnika o osnivanju “Građanske glazbe grada Kotora”, kako se taj prvi orkestar zvao, i postala prva uprava tog novog muzičkog tijela.

Pravilnikom koji je usvojen 15. juna 1842. godine obuhvaćeni su svi elementi njegovog života i rada, prvenstveno problem školovanja mladih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da Orkestar sam pruži muzičko obrazovanje svojim članovima, da se izdržava od vlastitih prihoda i da o disciplini vodi računa posebna Komisija kao najveći upravni, nadzorni i disciplinski organ zajedno sa dirigentom.

O gradskoj muzici Kotora XIX , XX i XXI vijeka

Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.

Prve prostorije u kojima je duvački orkestar radio bile su prostorije ranijeg pozorišta koje je izgrađeno za vrijeme francuske vladavine, 1808. godine, a nepuna tri mjeseca nakon njegovog osnivanja orkestar je imao svoj prvi nastup prilikom dolaska austrijskog nadvojvode Franca Karla u Boku. Poznata su i imena 24 muzičara ovog prvog kotorskog duvačkog orkestra, kao i instrumenti na kojima su svirali: 7 klarinetista, 4 trubača, 4 horniste, 3 fagotiste (2 fagota i 1 kontrafagot), 2 trombonista, 1 flautist i 1 otavin, dva bubnjara (1 bubanj i 1 tamburin) i 1 čineli, ali na žalost nije poznato ime tadašnjeg dirigenta.

Ovaj orkestar se u početku ipak prvenstveno finansirao prihodima i prilozima širokog broja ljudi iz Kotora, Dobrote, Prčanja, Perasta, Risna i Morinja, Bokelja iz Trsta i Venecije, kao i od strane vojne ustanove, a posebno od tzv. «serenada» (1843. godine javna «serenada» priređena je u čast «Njegovog Preosveštenstva vladike Crne Gore» prilikom Njegoševog boravka u Kotoru), prilikom učestvovanja na raznim mjesnim svečanostima (15. maja u Perastu, 11. jula u Risnu), sahranama, plesovima (o novoj godini, «kavalkinama» o karnevalu), javnim tombolama, seansama mađioničaraitd. Prvi orkestar najveće izdatke ima za nabavku instrumenata iz Trsta i uniformi (plava i crna tkanina).

Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor – foto Boka News

Godine 1848. najčešće nastupa uz, tada osnovanu, Narodnu stražu i iste godine ovaj duvački orkestar ulazi u njen sastav pod novim nazivom «Duvački orkestar Narodne straže u Kotoru», sa 15 članova, pod dirigentskom palicom Josipa Jedličke.

Nakon 1850. godine doživljava dužu krizu i svoju prvu obnovu će doživjeti već 1867. od strane Jeronima Fiorelija pod nazivom «Građanska muzika». Nakon smrti Jeronima Fiorelija (1875) kao dirigent radi Ivan Jedlička-mlađi (1875-1883), pa Antun Petrarka (1883-1884), zatim Ivan Burati (1884-1885) i najzad Ivan Jedlička-stariji (1885-1886).

U svom sedmogodišnjem boravku u Kotoru (1886-1892) Dionizije De Sarno San Đorđo kao dirigent-pedagog veoma kvalitetno ponovo obnavlja stari duvački orkestar iz 1842, podigavši njegov nivo, nastupajući sa njim svake nedjelje na otvorenom prostoru, većinom u bašti kafane «Dojmi», o svim državnim praznicima, blagdanima i izletima. Godine 1888. donosi se novi Statut šire organizacije muzičkog života Kotora pod nazivom Statut muzičkog društva Kotora (Statuto della Societa Musicale), a sam duvački orkestar zadržava naziv «Građanska glazba Kotora» (Banda Cittadina in Cattaro). Krajem 1892. godine orkestar doživljava ponovo krizu, a novim Pravilima društva osniva se pod nazivom «Kotorska glazba» 1897. godine. Zajedno sa Bokeljskom mornaricom učestvuje na vjenčanju princa Franca Ferdinanda u Beču, 1898 godine, kao jedan od tri orkestra iz cijele tadašnje monarhije.

Gradska muzika Kotor
Gradska muzika Kotor

Do formiranja vojne muzike na Cetinju to je bila dvorska muzika knjaza, a kasnije kralja Nikole I Petrovića. Svirala je na prosidbi njegove kćerke, kasnije italijanske kraljice Jelene i kralja Vitoria Emanuela II, 1910 godine, kao i prilikom proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Od svog osnivanja do danas duvački orkestar nije radio samo u vrijeme svjetskih ratova, što ukazuje na izuzetan kontinuitet u radu.

Orkestar je svirao slavnim ličnostima: princu Edvardu, kralju Olafu, kraljici Beatrisi, Eleonori Ruzvelt, Sirimavo Bandanaraike, M’Bou, princezi Margareti, J. B.Titu, Hruščovu, Žan Pol Sartru, Sofiji Loren i Karlu Pontiju, princezi Jelisaveti Karađorđević, i mnogim drugim. Orkestar je imao brojna gostovanja, u Beču, Ohridu, Splitu, u Dubrovniku, posebno 1973. godine na otvaranju Dubrovačkih ljetnjih igara.

 

Gradska muzika Kotor

U posljednje vrijeme Orkestar je gostovao u regionu i inostranstvu. Za svoj rad dobija mnoga priznanja, među kojima Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, dodijeljen ukazom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita 1967. godine, kao i Novembarsku nagradu grada Kotora 1977. godine. Sa orkestrom u XX vijeku rade mnogi dirigenti kao Erminije Bagatela, Tripo Tomas, Antun Homen, Tripo Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović, Vladimir Begović koji je dirigovao Orkestrom od 1994. do 2011. godine dajući ogroman doprinos, kako kvalitetu muziciranja, tako i poboljšanju uslova rada Orkestra. Od 2011. do 2013. Orkestrom je dirigovao njegov dugogodišnji član Petar Bukilica.

Današnji orkestar broji 30 članova, pretežno amatera, kojima muzika nije profesionalno zanimanje, a od 13. marta 2013. godine, Orkestrom diriguje njegov dugogodišnji član, profesionalni muzičar, član Crnogorskog simfonijskog orkestra i profesor horne u Muzičkoj školi ”Vida Matjan”, Dario Krivokapić.

Gradska muzika Kotor – foto FB
Orkestar danas, tokom godine, tradicionalno organizuje dva koncerta i to Novogodišnji (kraj decembra) i ljetnji (početak jula). Nastupa na svim manifestacijama u gradu, naročito sa Bokeljskom mornaricom kad igra “Kolo”, a česti su nastupi po Crnoj Gori. Repertoar orkestra su kako klasična djela, tako moderne i zabavne kompozicije.

Izložba “Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici”

0
Izložba “Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici”
Izložba Kraljevica – foto Morski.hr

U dvorcu Nova Kraljevica – Frankopan otvorena je izložba o povijesti brodogradnje u Kraljevici. Tema izložbe je povijest brodograđevne tradicije kraljevičkog kraja s posebnim naglaskom na odnosu zajednice i brodogradilišta.

Izložba je rezultat jednogodišnjeg terenskog istraživanja kojeg su članovi Udruge „Stol“ iz Kraljevice, kao članovi Muzejskog građanskog vijeća, proveli u suradnji s djelatnicima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, piše Morski.hr.

Izložba je podijeljena u 10 poglavlja: Kako je sve počelo, Majstori svog zanata – Bez maci i kunji ni broda, Tehnologije – u korak s vremenom, Raznolikost proizvodnje, Najveći dosezi škvera, Skriveno od očiju javnosti – Specijalna proizvodnja, Izazovi društvenih previranja, Odjeci škvera u zajednici, Rađanje broda i Nova nada brodogradnje – Dalmont d.o.o.

Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici” dio je programa manifestacije Ljudi od mora organizirane u suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s udrugama-članicama Građanskog muzejskog vijeća Muzeja (Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Udrugom u kulturi „Stol“ Kraljevica, Udrugom za pomoć ovisnicima „Vida“, Udrugom Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ te Kreativnim kolektivnom Kombinat).

Programima manifestacija predstavljeni su kroz različite aspekte i aktivnosti života uz more onako kako ih prakticiraju udruge-članice Građanskog muzejskog vijeća i njihovi korisnici. Iako se udruge razlikuju u svojim djelatnostima i potrebama korisnika o kojima skrbe (gluhe osobe, branitelji, liječeni ovisnici, kreativci, zaljubljenici u baštinu), povezane su maritimnim ambijentom u kojem djeluju, zajedničkim identitetom Primorja te specifičnim aktivnostima vezanim uz more.

Izložbu “Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici” možete pogledati do 30. lipnja 2022. godine.