EU- Europski parlament Foto: Alexandros Michailidis / SHUTTERSTOCK
Carine na robu koja se iz EU uvozi u SAD dogodit će se “prilično brzo”, rekao je američki predsjednik Donald Trump.
“Stvarno su iskoristili SAD”, rekao je Trump u govoru u kojem je najavio mogućnost da uvede dodatne carine Meksiku i Kanadi. Trump kaže da će danas razgovarati s čelnicima Kanade i Meksika o carinama koje bi trebale stupiti na snagu u utorak u ponoć.
U subotu je Trump najavio uvozne poreze od 25% na kanadsku i meksičku robu, s kanadskom energijom koja se oporezuje nižom stopom od 10%. Kanada i Meksiko najavili su uzvratne carine od 25% na američku robu.
“Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode. Ne uzimaju gotovo ništa, a mi uzimamo sve, milijune automobila, ogromne količina hrane i poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Trump, piše BBC.
Upitan postoji li vremenski okvir za objavu carina EU-a, Trump je rekao: “Ne bih rekao da postoji vremenski okvir, ali će to biti vrlo brzo”, prenosi Index.
“Gotovo sve zemlje svijeta pljačkale su SAD. Imamo deficite s gotovo svakom zemljom – ne sa svakom zemljom – ali gotovo, i mi ćemo to promijeniti. To nije bilo pravedno”, rekao je.
Na pitanje hoće li uvesti carine Velikoj Britaniji, Trump je rekao: “Vidjet ćemo što će se dogoditi, dogodit će se.”
Na dodatno pitanje je rekao da bi se to “moglo dogoditi” i dodao da je fokusiran na trgovinu s Europskom unijom. “To će se sigurno dogoditi s Europskom unijom”, rekao je.
U Kotoru se danas 3. februara proslavlja Sveti Tripun – zaštitnik drevnog grada, čija katedrala čuva moći ovog sveca mučenika, koji je rođen u gradu Kampsadi u tadašnjoj rimskoj provinciji Apamei.
Poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Niceji gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Azije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na pitanje Akvilina: “Kojeg si stanja?” Tripun priznao da je hrišćanin izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”
Nakon suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Proslava blagdana Svetog Tripuna, svetim misama u 10 i 18 sati. Večernju misu predvodiće kotorski biskup, mons. Mladen Vukšić.
Kađenje moći Svetog Tripuna
Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, sinoć 2. februar je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Kađenje moći Svetog Tripuna foto Boka News
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.
Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, na inicijativu pokojnog don Antona Belana, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad
Sveti Tripun 2024. Vanjska proslava – foto Boka News
Vanjska proslava 9. februara
Vanjska proslava biti će u nedjelju, 9. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup.
Nakon misnog slavlja uslijediti će procesija ulicama Grada.
Tripundanski bal u subotu 8. februara
Tripundanski bal 2024. foto Boka News
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, u povodu blagdana svetoga Tripuna, tradicionalno organizira Tripundansku večer.
Ovogodišnja Tripundanska večer bit će održana 8. februara u bečićkom hotelu „Splendid“, s početkom u 20 sati.
Goste će zabavljati „Fankulo Band“ iz Tivta i kotorska ženska klapa „Incanto“. Cijena ulaznice s večerom iznosi 30 eura, a informacije i rezervacije mogu se dobiti na broj telefona 069 041 153.
Tripundanska večer prije Drugoga svjetskoga rata u čast sv. Tripunu organizirana je u Kotoru, u kultnoj kavani „Dojmi”. Hrvatsko građansko društvo je 2003. godine, nakon više od šest desetljeća, obnovilo ovu tradicionalnu feštu, uz potporu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske gospodarske komore.
Održavanje Tripundanske večeri sufinancirao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 16 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U južnim predjelima ponegdje se očekuje slaba kiša, a u sjevernim ponegdje slab snijeg ili susnježica.
Sredinom dana ili poslijepodne u južnim predjelima postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.
Utorak, 04.02.2025.
Pretežno sunčano. Na sjeveru ujutru ili prijepodne magla ili niska oblačnost i umjeren do jak mraz.
Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 8, najviša dnevna od 1 do 16 stepeni.
Kad se pomenu imena predsjednikâ Ruske Federacije i Ukrajine, prva asocijacija je, nažalost, međuslavenski bratoubilački rat koji se trenutno vodi u Ukrajini.
No, njihova imena – ili, preciznije, varijante jednog te istog imena jer je u pitanju isto (slavensko) ime –kriju i jedno zanimljivo lingvističko pitanje koje smo sublimirali naslovom ovog članka. Odgovor na pitanje zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir uopšte nije jednostavan; odgovor na to pitanje, štoviše, zadire u srce slavistike.
Taj odgovor vezan je, naime, za dva faktora: a) za jedno od najbitnijih razlikovnih obilježjâ slavenskih jezikâ i, eo ipso, jedno od najvažnijih pitanjâ slavistike i b) za uticaj južnoslavenskih jezikâ na ruski (književni) jezik u srednjem vijeku. Kad je u pitanju prvopomenuti faktor, riječ je o razlici između južnoslavenskih, zapadnoslavenskih i istočnoslavenskih jezikâ u pogledu razvoja grupa –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ. Za ovu priliku zapadnoslavenske jezike ostavićemo po strani i koncentrisaćemo se na južnoslavenske i istočnoslavenske jezike. U južnoslavenskim jezicima grupe –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ razvile su se tako što su, najprije, doživjele metatezu, tj. zamjenu mjesta sonanatâ r i l i vokalâ uz njih, a onda se vokal dužio, pa smo dobili grupe –lě-, –la-, rě-, –ra-. U istočnoslavenskim jezicima, pak, u vezi sa grupama –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ razvilo se tzv. istočnoslavensko polnoglasje, tj. ispred sonanta r pojavio se isti vokal kao i iza njega, a ispred sonanta l, i u slučaju grupe –el– i u slučaju grupe –ol– ispred l javlja se vokal o: drugim riječima, grupe –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ u istočnoslavenskim jezicima dale su grupe –ere-, –oro-, –olo-. Vratimo se, poslije ovog kratkog (nadam se ne i dosadnog i prenapornog) predavanja iz poredbene gramatike slavenskih jezika, našem Vladimiru. Lako je rekonstruisati praslavenski oblik ovog imena – *Voldimirъ.
S obzirom na ono što smo maloprije kazali, lako je zaključiti da je u južnoslavenskim jezicima ovo *Voldimirъ dalo Vladimir, a u istočnoslavenskim jezicima Volodimir. Dakle, Zelenski je regularno – po zakonima fonetike istočnoslavenskih jezikâ – Volodimir.
Ali zašto je Putin Vladimir, a ne i on Volodimir, kako bismo očekivali da bude?! Zato što je ruski (književni) jezik u srednjem vijeku bio pod snažnim uticajem južnoslavenskih crkvenoslavenskih jezikâ. Kao rezultat tog uticaja, u ruski (književni) jezik prodrli su mnogi južnoslavizmi – lekseme koje karakterišu južnoslavenski, a ne istočnoslavenski, fonetski zakoni; jedna od tih riječi je (i) lično ime Vladimir. Upravo zbog toga je Putin Vladimir, a ne Volodimir kao predsjednik Ukrajine.
S poštovanjem, glavni urednik JUGradska biblioteka Tivat, Miomir Abović
Profesoru iz Tivta P.Š. (49), koji se sumnjiči da je u osnovnoj školi seksualno uznemiravao maloljetnu učenicu, je određen pritvor, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru.
„Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo“, navodi se u saopštenju.
Iz kotorskog ODT-a su kazali da ohrabruju sva maloljetne osobe, kao i njihove roditelje da prijave svaku sumnju na krivično djelo učinjeno na štetu djeteta.
„Istovremeno pozivamo sve relevantne institucije na saradnju i blagovremenu razmjenu informacija kako bismo svi zajedno, u okviru svojih nadležnosti, doprinijeli bezbjednom okruženju za sve maloljetnike i maloljetnice i zaštitili njihova prava“, dodaje se u saopštenju ODT-a.
Uprkos odluci Vlade Hrvatske o proširenju proizvoda sa “zaključanim cijenama” kao i odluci trgovačkih lanaca o sniženjima cijena mnoštvo Hrvata i ovaj vikend je u kupovini u susjednoj Sloveniji i Italiji, javlja Anadolu.
Vlada Hrvatske je naime proširila listu proizvoda za koje su “zaključane cijene” sa 30 na 70, a na njoj se nalazi, između ostalog, ulje, šećer, brašno, određene vrste mliječnih prerađevina, kao i mesa i mesnih prerađevina, ali sindikalisti kao i udruženja potrošača smatraju da su cijene roba i dalje iznimno visoke.
Upravo visoke cijene bile su razlog da se u minuli petak organizira drugi uzastopni bojkot kupovine proizvoda u supermarketima i prodavnicama u Hrvatskoj, kao i da se organizuju sedmični bojkoti kupovina u određenim trgovačkim lancima, ali i određenih vrsta proizvoda.
Iako je to primoralo trgovačke lance da snize ili najave snižavanje cijena hiljada proizvoda građani Hrvatske to smatraju nedovoljnim. Stoga trgovine i trgovačke lance kažnjavaju i odlaskom u kupovinu, posebno vikendima, u Sloveniju, odnosno Italiju, posebno Trst.
Organizuju se čak i jednodnevni prevozi do prekograničnih trgovina u Sloveniji i Italiji gdje Hrvati mogu kupovati još jeftinije.
Ekonomski analitičar i stručnjak za financije, Ivica Žuro, da se stanje u Hrvatskoj vraća u drugi dio 90-ih kada su građani u pograničnom području s BiH išli u porezne trgovačke oaze.
“Politika tada, kao ni sada nije ništa učinila da se domaća trgovina sačuva. Razlika je što se sada umjesto u BiH ide u Sloveniju, kao nekada u Trst, dodaje Žuro.
U Hrvatskoj su za ovu sedmicu najavljene novi bojkoti trgovačkih lanaca i proizvoda.
Istaknuti naučnik u oblasti genomike i biotehnologije, profesor dr Miodrag Grbić bio je gost Dana naučne dijaspore 2024, koji su održani u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) Univerziteta Crne Gore. Tim povdom, razgovarali smo sa profesorom Grbićem kao nekim ko već godinama doprinosi razvoju nauke na međunarodnom nivou i sarađuje sa akademskom zajednicom u Crnoj Gori.
Profesor Grbić je vanredni profesor na Univerzitetu Zapadni Ontario (Kanada) i rukovodilac programa genomike zglavkara i poljoprivrednih genoma. Diplomske i magistarske studije završio je na Univerzitetu u Novom Sadu, dok je doktorsku titulu stekao na Univerzitetu Wisconsin-Madison, SAD. Nakon postdoktorskih studija na Univerzitetu u Kembridžu, UK, osnovao je svoju laboratoriju u Kanadi.
Veliki je zaljubljenik u Boku Kotorsku gdje često boravi.
Predvodio je tim koji je prvi sekvencirao genom helicerata (paukolike životinje) – dvotačkaste grinje Tetranychus urticae, jednog od najvažnijih poljoprivrednih štetočina. Kao gostujući profesor na Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu La Rioja u Španiji i Univerzitetu u Beogradu, profesor Grbić aktivno doprinosi razmjeni znanja između Crne Gore i međunarodne naučne zajednice. U ovom intervjuu otkriva detalje o svojim istraživanjima, značaju održivih nanomaterijala i mogućnostima za primjenu naučnih dostignuća u Crnoj Gori.
Saradnja sa naučnicima Crne Gore
PR UCG: Na koji način ste povezani sa UCG i Crnom Gorom? Da li postoje neki tekući ili planirani projekti koji uključuju naučnu zajednicu u Crnoj Gori?
PROF. DR GRBIĆ: Od prošle godine moja supruga, dr Vojislava Grbić, takođe molekularni biolog, i ja smo gostujući profesori na UCG na inicijativu rektora dr Vladimira Božovića. Trenutno radimo na genomskom projektu porijekla Kratošije i jednoj nevjerovatnoj genomskoj priči – kako je, vjerovatno iz Crne Gore, Kratošija prenesena u Italiju kao Primitivo i u Kaliforniju kao Zinfandel. Ovo radimo sekvencirajući genome Kratošije, Zinfandela i Primitiva, kao i uzoraka iz Hrvatske, poslednjim tehnologijama „long-range sequencing“ u saradnji sa Španijom i pravljenjem filogenetske mape odakle je Kratošija potencijalno donesena u Ameriku. Ovo je takođe pokrenuto sa crnogorske strane od dr Božovića, i nadam se da bi, ako neki crnogorski doktorand dobije stipendiju iz Crne Gore, mogao da radi na ovom projektu u Španiji.
PR UCG: Kao gostujući profesor na nekoliko univerziteta, uključujući Univerzitet Crne Gore, kako vidite potencijal za saradnju i razmjenu znanja između Kanade i Crne Gore u oblasti biotehnologije i genomike?
PROF. DR GRBIĆ: Potencijala ima, ali koliko će se iskoristiti, to je veliko pitanje. U Crnoj Gori, u saradnji sa Španijom, uradili smo genomsku karakterizaciju genetskog diverziteta vinove loze u kolaboraciji sa Plantažama i timom dr Vesne Maraš. To istraživanje je objavljeno 2020. godine u Nature Scientific Reports.
U tom trenutku Crna Gora je imala najbolje karakterisanu genetiku vinove loze u okruženju i potpuni pedigre svih vinovih loza. Pronašli smo 51 sortu vinove loze nepoznatu nauci, utvrdili da je pedigre vinove loze po genetskoj strukturi sličan sa Bordoom, Burgundijom i La Riojom, gdje je jedna dominantna sorta (u slučaju Crne Gore, Kratošija) osnova pedigrea, i utvrdili smo genetske roditelje Vranca. Međutim, ovo otkriće, koje je stvorilo resurse za tipično crnogorsko vinogradarstvo za sledećih 150 godina i borbu protiv klimatskih promjena, prošlo je praktično nezapaženo. Još gore, Odsjek za istraživanje Plantaža je ukinut, pod parolom „ne treba nam nauka“, dr Maraš je napustila Plantaže i, umjesto da se ovaj sektor, koji ima izuzetne resurse, razvija, trenutno ne znamo šta se dešava sa ovim sortama koje smo spasli od nestajanja. Ohrabrujuće je da čujemo da Plantaže ponovo formiraju „rasformirani“ sektor za razvoj. Ovo samo ilustruje da, iako se nekada radi vrhunska nauka, ako društvo nije spremno da je implementira… džaba smo krečili. Jedan strani kolega mi je rekao: „Da je ovo otkriveno u Francuskoj, podigli bi vam spomenik.“ Međutim, veoma je važna edukacija firmi i građana da shvate kako se nauka može implementirati u praksi, jer je osnova tehnologija 21. veka genomika.
PR UCG: Učestvujete na “Danima naučne dijaspore” na Univerzitetu Crne Gore. Kakav je značaj ovakvih događaja za povezivanje istraživača na globalnom nivou i koliko oni mogu doprinijeti napretku oblasti poput genomike i nano-materijala?
PROF. DR GRBIĆ: Ova ideja o Danima dijaspore bila je odlična inicijativa dr Veljka Milutinovića, člana CANU-a, koja je sada već uzela zamah. Za malu zemlju sa bogatom naučnom dijasporom, važna je ova komunikacija kako bi se uhvatio priključak sa svjetskom naukom i obezbijedila razmjena znanja i ideja. Mislim da je ilustrativan primjer da privreda treba da bude spremna da usvoji i iskoristi rezultate nauke. Materijal vinove loze o kojem smo govorili zahtijeva dodatne eksperimente, karakterizaciju sorti, mikrovinifikaciju, izbor sorti za nova vina, klonsku selekciju, tako da sama nauka može da donese rezultate, ali ako se oni ne primijene u privredi, ostaju samo naučni rad i papir na kojem su napisani. Potencijalna dobrobit od nauke vraća se društvu samo kroz ekspanziju privrede i jačanje ekonomije i turizma.
Svila paukove grinje: Prirodni nanomaterijal budućnosti
PR UCG:S obzirom na široke primjene nanomaterijala, kako vidite upotrebu prirodnih nanomaterijala dobijenih iz svile paukove grinje u oblastima poput medicine, poljoprivrede ili industrije?
PROF. DR GRBIĆ: Upotreba nanomaterijala doživljava nevjerovatnu ekspanziju u mnogim sektorima. Nanomaterijali se traže u poljoprivredi za aplikaciju đubriva i pesticida, u industriji deterdženata za nosače enzima, u kozmetičkoj industriji i najviše u biomedicini i farmakologiji. U 2021. godini tržište nanomaterijala u farmaceutskoj industriji iznosilo je 136 milijardi dolara. Naročito iz perspektive „zelene tranzicije“ traže se nanomaterijali koji neće zagađivati čovjekovu sredinu i koji neće imati negativna dejstva na živi svijet. Pošto je pregljeva svila prirodan nanomaterijal proteinskog sastava, definitivno njegov potencijal primene postoji u svim ovim sektorima.
PR UCG: S obzirom na sve veće interesovanje za održive i ekološki prihvatljive materijale, kako zamišljate budućnost prirodnih nano-materijala i kakav uticaj mogu imati na industrije koje trenutno zavise od sintetičkih alternativa?
PROF. DR GRBIĆ: Odlično pitanje, a odgovor bih počeo sa citatom: “Prediction is very difficult, especially about the future” Nielas Bohr-a. Trenutna mantra je “zelena tranzicija” i ovaj pristup je nešto što je ključno da pokuša da zaustavi klimatske promene koje smo u Antropocenu prouzrokovali putem “neodrživog razvoja”. Da li je za to već kasno, ne znam, a najgore je što u razgovoru sa ljudima u Crnoj Gori mnogi toga još nisu svJesni. No, da se vratimo na temu: ekološki prihvatljivi materijali u svim segmentima društva su ključni, od građevinarstva do medicine i industrije u širem smislu. U ovom sektoru genomika igra ključnu ulogu, jer u principu svi ovi materijali bi trebalo da budu prirodnog porijekla. Nema “zlatnog metka” kojim će nauka promijeniti svijet, već treba maksimalno smanjivati efekte staklene bašte, konzervirati energiju i odnositi se domaćinski prema prirodi. Pođimo od malih stvari. Samo jedan primjer: vuna od ovaca se u Crnoj Gori spaljuje! Ova vuna, pregledajući literaturu, može da se koristi za proizvodnju izolacionog “ekološkog” materijala u građevinarstvu. Prema tome, umjesto spaljivanja i emitovanja gasova staklene bašte, stimulacija sektora zelene tranzicije u Crnoj Gori mogla bi da krene od korišćenja ovog resursa, recikliranja, nekorišćenja plastičnih kesa koje proizvode mikro i nano plastiku u prirodi, koju na kraju konzumiramo i koja je povezana sa nizom oboljenja. Takođe, sadnja, a ne krčenje vinograda i višegodišnjih poljoprivrednih kultura doprinosi sekvestriranju ugljenika i smanjenju efekata staklene bašte. Ovo je ekološka alternativa za koju Crna Gora ima veliki potencijal, ako može da se odupre nekontrolisanoj gradnji i betoniranju koji rade suprotno. Tako da ne bih želeo da predviđam bombastičnu futurističku viziju, već da kao društvo krenemo od naoko malih stvari i razvijamo zelenu i održivu svest te sa mnogo malih pomaka napravimo kvantni skok.
Inspiracija za istraživanje
PR UCG: Šta vas je inspirisalo da istražujete baš ovo područje nano-materijala dobijenog iz svile paukove grinje i kako se ovaj materijal razlikuje od drugih sintetičkih nanomaterijala?
PROF. DR GRBIĆ: Ideja je proizašla iz dva izvora: prvi je bio genomika, jer je naš konzorcijum 2006. godine dobio, u konkurenciji od 500 projekata iz cijelog svijeta, finansiranje od američkog Ministarstva energije za projekat da sekvencira prvi genom Helicerata (druge najveće grupe terestrijalnih organizama posle insekata, koja uključuje potkovičaste krabe, škorpije, pauke, pregljeve i krpelje [https://jgi.doe.gov/news_11_11_23/]) koju je predstavljao naš model organizam, koprivin pregalj, Tetranychus urticae, jedna od najznačajnijih štetočina u poljoprivredi. Ovaj projekat je stvorio prvu sekvencu genoma Helicerata s idejom da se razviju metode bazirane na genomskim tehnologijama za suzbijanje koprivinog preglja, jednom riječju da mu nađemo “Ahilovu petu” baziranu na analizi genoma. Međutim, za mene kao evolucionog biologa koprivin pregalj, koji se na engleskom zoveTwo-spotted spider mite (pregalj-pauk), predstavljao je evolucionu zagonetku. Kao što znamo, pauci predu paukovu mrežu satkanu od proteina fibroina, koji se smatra jednim od potencijalno najinteresantnijih biomaterijala. Međutim, akarine/pregljevi ne predu svilu i, na primjer, svima poznata kućna grinja ne prede svilu. Kopkalo me je kako koprivin pregalj prede svilu, zbog čega se i zove pregalj-pauk. Mora da ima u genomu gene za fibroine koji prave svilu, i pošto smo sekvencirali genom, uspjeli smo da ih pronađemo. Tako da se ovaj projekat razvio iz čiste naučne znatiželje s idejom da odgonetnemo ovu zagonetku. Kada smo imali genom, mogli smo da počnemo…
PR UCG: Nanomaterijali imaju brojne primjene, ali mnogi sintetički nanomaterijali izazivaju zabrinutost za zdravlje. Možete li nam objasniti kako prirodni nanomaterijali dobijeni iz svile paukove grinje mogu riješiti ove probleme i koje potencijalne prednosti nude?
PROF. DR GRBIĆ: Kada smo počeli da analiziramo ovu svilu u Belgiji koristeći tehnologiju koja je razvijena za paukovu svilu, naišli smo na mnoge teškoće. Prvo, ova svila, kada smo je stavili na osjetljive vage, skoro da nije imala težinu. Kada smo htjeli da je stavimo u uređaje koji su se koristili za mjerenje izdržljivosti paukove svile, ovo nije bilo moguće, pošto je ova svila bila skoro nevidljiva. Posle smo pokušali s hemičarima da je razložimo, ali enzimi koji bi trebali da „sijeku“ proteine nisu funkcionisali, pa ni uobičajene baze i kiseline. Belgijski saradnici su nam rekli da je ovaj materijal nemoguć za rad i da ne možemo ništa da uradimo. To je ostalo tako dok nismo otišli u Španiju i dok nismo pukom slučajnošću naišli na nano-specijalistu dr. Mariselu Velez (inače suprugu dr Jose Miguela Zapatera, s kojim smo radili genetiku vinove loze u Crnoj Gori). Kada je Marisela vidjela svilu, oduševila se govoreći mi: „Ovakav uniforman biomaterijal nikada nisam vidjela, izgleda kao niti karbonskih vlakana.“ Kada je uređajima koji se koriste u nano-tehnologiji izmjerila prečnik niti i njihovu rezistentnost, ispostavilo se da se radi o prirodnom, proteinskom bio-nano-materijalu, duplo jačem od svile pauka. Ovaj rad o genomu i prvim karakteristikama svile objavljen je 2012. u časopisu Nature.
Trenutno smo svi izloženi mikroplastici, što je jedan vid zagađenja čovjekove sredine plastikom. Međutim, u mnogim proizvodima, od kozmetike i poljoprivredne hemije do medicine, koriste se ili neorganski nanomaterijali (titanijum dioksid, cink oksid, srebro u različitim formama, silika) ili sintetički nanomaterijali kao polistiren ili sintetički nanomaterijali bazirani na ugljeniku. Svi ovi sintetički i neorganski nanomaterijali mogu da izazovu zapaljenja, toksičnost za ćelije, oksidativni stres ćelija i tkiva i da se nagomilavaju u tkivima, indukujući patološke procese. S druge strane, potreba za nanomaterijalima, naročito u medicini, je sve veća – od nano-molekula za praćenje transplantiranih ćelija do sistema za dirigovanu „isporuku“ leka u pojedina tkiva ili tumore, ili nano-nosača za vakcine. Naš nanomaterijal, proizveden od prirodne svile preglja, pokazao se da nije citotoksičan i da se usvaja od strane ćelija raka u „in vitro“ kulturi. U principu, on bi kao materijal proteinskog porijekla pripadao „zelenim nanomaterijalima“, koji bi trebali da budu razgradljivi na pojedine aminokiseline i materijal koji ne bi trebao da izazove imuni odgovor pri korišćenju na ljudima, što bi bilo idealno za nano-medicinu.
PR UCG: U svojoj prezentaciji pominjete korišćenje kombinacije genomike, ćelijske i molekularne biologije i biotehnologije za razvoj ovog nano-materijala. Možete li jednostavno objasniti kako se ove oblasti uklapaju u vaše istraživanje?
PROF. DR GRBIĆ: Genomika je baza tehnologija budućnosti. Ilustrovaću ovo kao jedan primjer kako možemo da proizvodimo ove nanomaterijale industrijski, bazirane na sekvenci genoma. Naime, izdvajati i proizvoditi svilu u prirodi od strane preglja nije ekonomično. Međutim, kada znamo sekvencu gena fibroina, koji gradi svilu, možemo da ovaj gen prebacimo u bakterije ili kvasce i da proizvodimo ovaj materijal u bioreaktorima, gdje bi ovi organizmi proizvodili proteine svile. Ovo bi bilo ekonomično, kvalitet proizvoda bi bio homogen i bilo bi moguće povećati proizvodnju do industrijskog nivoa. Međutim, ovo nije jednostavan proces. Treba napraviti konstrukciju gena koji će biti u stanju da pravi nanopartikule, treba znati svojstva pojedinih djelova ovog složenog proteina, taj DNK konstrukt treba ubaciti pod kontrolu određenog promotora kod kvasaca ili bakterija, optimizovati proizvodnju u bioreaktoru, napraviti proceduru za prečišćavanje ovog proteina iz „supe“ svih proteina u bioreaktoru, tako da to sve predstavlja jedan multidisciplinarni projekat koji uključuje stručnjake za strukturu proteina, molekularne biologe, bioinformatičare, genetičare kvasaca i bakterija i stručnjake za analizu dobijenih nanopartikula.
PR UCG: Vaš rad na sekvenciranju genoma dvotačkaste grinje predstavljao je značajan podvig. Kako je ovo genomsko znanje uticalo na razvoj novih nano-materijala i sa kakvim ste se izazovima suočili tokom tog istraživanja?
PROF. DR GRBIĆ: Sekvenciranje genoma i očitavanje niza nukleotida A, T, C i G u molekulu DNK bilo kog organizma (koji predstavlja naše „uputstvo za upotrebu“) i, po analogiji sa kompjuterskom terminologijom, predstavlja „softver“ koji govori kako organizmi kao biohemijske mašine funkcionišu. Ova sekvenca nukleinskih kiselina u molekulu DNK određuje nasledne osobine i biohemijske odlike jednog organizma. Kompletna sekvenca genoma jednog organizma sadrži u sebi sve informacije neophodne za razvoj organizma, njegovo ponašanje, fiziologiju, biohemijske procese koje organizam može da izvrši, sve do podataka o njegovoj otpornosti na bolesti i nasledne osobine koje će se preneti na potomstvo. Sekvenciranje genoma koprivinog preglja, koje je počelo 2006. godine, a završeno 2009. (rad je objavljen uNature 2012), predstavlja prvi genom Helicerata, druge najbrojnije grupe organizama na zemlji, i jedan od prvih genoma jedne od velikih štetočina u poljoprivredi. Genom je, u principu, bilo lako sekvencirati kada je dobijen grant za to. Međutim, najteži dIo je predstavljalo sastavljanje i anotiranje genoma, interpretacija gena i razumevanje biologije ove vrste bazirane na genomskoj sekvenci, kao i u nekoj mjeri skepticizam u naučnim krugovima da je jedna „banalna štetočina u poljoprivredi“ postala prvi genom u okviru ove grupe. Puristi su željeli genom pauka ili škorpiona bez ekonomskog značaja, međutim, naša orijentacija na ekonomski važnu štetočinu se pokazala kao ispravna i omogućila je brz transfer fundamentalne nauke u aplikativne tehnologije, uključujući i svilu, a i novi način ekološkog suzbijanja ove štetočine koristeći RNAi kao metod za isključivanje gena ove štetočine (predavanje dr. Vojislave Grbić na kongresu dijaspore).
Rad sa mladim istraživačima
PR UCG: Kako svoja istraživanja integrišete u nastavu i mentorišete mlade naučnike?
PROF. DR GRBIĆ: U nastavi se trudim da uključim naše rezultate istraživanja i da zainteresujem studente da se uključe u naše projekte. Interes i entuzijazam su ključni. Kao gostujući profesor u Španiji, Srbiji i Crnoj Gori, gde inače izvodimo neke genomske projekte, pokušavamo da uključimo studente direktno u istraživanja. Međutim, ovo nije jednostavno, pošto studenti moraju da imaju osnove iz molekularne genetike, bioinformatike i potreban im je trening pre nego što mogu da se uključe u istraživanja. Takođe, život u nauci nije lak i mogu da vidim kako su se interesi i karijere omladine promenili. Naročito mi je bilo ilustrativno, po povratku iz Amerike 1997. u naše selo u Boki, da vidim kako su se od ranijih karijera mlađeg naraštaja u bivšoj Jugoslaviji, gdje su djevojčice htjele da budu ljekari ili nastavnici, a dječaci inženjeri ili kosmonauti, promijenile želje. Kada sam djecu u selu pitao šta žele da budu kada odrastu, djevojčice su željele da budu pjevačice ili manekenke, a dječaci mafijaši. To je bila frapantna profesionalna i karijerna promjena, ali to odražava promociju i vrednovanje različitih profesija u društvu.
PR UCG: Koje vještine smatrate najvažnijim za mlade naučnike zainteresovane za karijeru u ovoj interdisciplinarnoj oblasti?
PROF. DR GRBIĆ: Za mlade naučnike najvažniji su volja, interes i naučna radoznalost. Sve ostalo se može naučiti, a naravno i engleski jezik, kako bi mogli pratiti svjetsku nauku.
Nakon skoro dva mjeseca bogatog i kvalitetnog programa u organizaciji Turističke organizacije Kotor sinoć je svečano zatvoreno drugo izdanje manifestacije Kotor Winter Fest. Za veliku završnicu Kotorskih zimskih fešti pred mnogobrojnom publikom na Gradskoj rivi u Kotoru nastupili su Gradski hor “Nikola Đurković”, klapa Incanto i zvijezda večeri – Aleksandra Radović.
“Riva je čak i mala da primi sve one koji su večeras željeli da prisustvuju koncertu. Sjajna atmosfera i muzika. Izvođači su zaista na nivou ove noći, sve je na nivou koji smo očekivali i željeli,” naveo je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.
Predstavnici svih generacija okupljeni na Rivi uživali su u numerama talentovane Aleksandre Radović, te uglas pjevali hitove kao što su “Beskrajno”, “Bivši dragi”, “Nema te žene”, “Neodoljivo”, “Ne hvala”….
Radović ni sama nije skrivala oduševljenje što ponovo ima priliku da nastupa u Crnoj Gori i Kotoru.
“U Crnoj Gori uvijek imam sjajan doček. Zaista je divno, mnogo lijepo ljudi reaguju na pjesme, mnogo je lijepa atmosfera – samo za poželjeti! Ljudi uglavnom mene vezuju za balade, ali mislim da je na mojim koncertima dobra žurka, te vjerujem da će ljudi biti raspoloženi i da će plesati,” kazala je pjevačica neposredno pred početak nastupa.
Napomenula je da u Kotor rado dolazi i privatno.
“Tu sam preko ljeta, divna je priroda, divni su ljudi, prelijep je cjelokupni ambijent, a izuzetno volim Stari grad. Ljetos smo čak bili i na nekim svirkama sa kolegama. Nađem uvijek vremena da obiđem prijatelje kojih ima mnogo ovdje, da se lijepo provedemo i podružimo,” ispričala je Radović.
Ovom prilikom je najavila da će 2025. biti uzbudljiva godina za nju i poštovaoce njene muzike.
“Mislim da će biti iznenađenja za one koji očekuju novi album, vjerujem da će im se taj mali eksperiment dopastim Moj cijeli tim i ja radimo na tome i veoma smo uzbuđeni, tako da vjerujem da će to do kraja godine ugledati svjetlost dana,” najavila je Radović.
Odličnu uvertiru u nastup regionalne zvijezde Aleksandre Radović napravio je Gradski hor “Nikola Đurković” kojim rukovode pijanistkinja Ljiljana Dončić i dirigentica Dušica Ćetković.
“Turistička organizacija je uvijek uz nas, uvijek smo rado pozvani gosti tokom manifestacija koje se dešavaju u našem gradu. Ovo je drugi put da nastupamo na Kotorskim zimskim feštama. Repertoar je bio raznolik i činila ga je popularna muzika. Nadam se da je publika uživala, mi naravno jesmo kao i uvijek,” poručila je Dončić.
Pravom muzičkom užitku sinoć je svojim nastupom doprinijela i klapa Incanto.
“Nama je značajno što smo ovdje na zatvaranju Kotor Winter Fest-a i što se okupilo ovoliko ljudi da nas podrži. Izvodimo zabavni program, uz mandolinu i gitaru pjevamo obrade pop pjesama i klapske pjesme iz Boke i Dalmacije,” kazala je predstavnica klape Incanto, Sandra Pasković.
Direktor TO Kotor, Jovan Ristić je takođe najavio da će i nakon uspješne završnice drugog Kotor Winter Fest-a nastaviti sa podrškom i organizacijom manifestacija koje Kotor čine atraktivnim mjestom za posjetioce i van glavne turističke sezone.
“Nadam se da ćemo u narednom periodu uspjeti da posložimo svi zajedno sav taj program koji je ostao nerealizovan u okviru Kotor Winter Fest-a i blagovremeno ćemo obavijestiti sve one koji žele da prisustvuju svemu onome što smo pripremili. Nadam se divnim i lijepim večerima i dobroj atmosferi na koju su svi oni koji nas posjećuju navikli. Već 21. februara biće održan tradicionalni maskenbal, ovog puta u Hyatt Regency Kotor Bay Resort-u, uz Disco Magic bend i Kira bend. Veliki broj maski i grupa su već sada prijavljeni. Nakon toga, 22. februara imamo Tradicionalni prčanjski karneval. Zatim 23. februara imamo Tradicionalni zimski kotorski karneval sa povorkom, a tom prilikom na glavnom gradskom trgu nastupaju Ansambl Toć i Indira Forza,” kazao je Ristić.
Ovom prilikom je najavio da će u narednim danima objaviti detaljan kalendar sa skoro svim programima koje su pripremili za naredni period, te pozvao sve da prate društvene mreže TO Kotor / Kotor Travel kako bi planirali posjete Kotoru upravo na osnovu manifestacija koje im se sviđaju i nastupa muzičara koje preferiraju.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi organizuje radionicu pod nazivom Osnove stripa – kreirajte svoje prve stripove. Učešće je besplatno, a prijave treba slati do 10. februara na adresu kultura@hercegnovi.me.
Radionica će trajati tri mjeseca u Omladinskom centru u Starom gradu, a namijenjena je mladima od 13 do 29 godina.
Polaznici će savladati osnove crtanja stripa, od razvoja scenarija, skiciranja prvih kadrove do detaljnije razrade i razviti svoj autorski stil.
U ruskim zračnim napadima širom Ukrajine poginulo desetak ljudi – Foto: Yan Dobronosov / Reuters
Jedanaest ljudi je poginulo, a 16 ozlijeđeno, uključujući četvero djece, kada je projektil pogodio stambenu zgradu u središnjem gradu Poltavi, saopštile su tamošnje vlasti, prenosi Dpa. Prethodno su izvijestili o 10 poginulih i 17 ozlijeđenih, ali je jedna ozlijeđena osoba preminula u bolnici. U regiji je proglašena trodnevna žalost.
U sjeveroistočnom gradu Sumiju, nedaleko od ruske granice, dvije su osobe poginule u napadu, dok je još jedna osoba poginula u napadu dronom u istočnom gradu Harkivu. Ozbiljne štete bilo je i u gradu Zaporožju na jugu Ukrajine i u luci Odesa gdje su pogođene zgrade u povijesnom središtu grada, a nekoliko je ljudi ozlijeđeno.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su napadi bili usmjereni na energetsku infrastrukturu koju Ukrajina koristi za održavanje svoje obrambene industrije. “Ciljevi napada su postignuti. Svi ciljani objekti su uništeni”, objavilo je ministarstvo. Agencija Dpa navodi da je gotovo nemoguće neovisno provjeriti informacije koje iznose zaraćene strane.
