CDT – U Budvi se danas odlučuje kojim putem će krenuti Crna Gora

0
Foto CDT – Dragan Koprivica

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je političke aktere i nadležne državne institucije da uoči sjednice Skupštine opštine (SO) Budva demonstriraju odgovoran pristup u djelovanju i preuzmu neophodne pripreme kako bi bila spriječena dalja upotreba nasilne “demokratije” i podrivanje demokratskog poretka.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, smatra da se danas u Budvi odlučuje o tome kojim putem će krenuti Crna Gora.

“Danas ćemo dobiti odgovor na pitanje da li su političke elite odlučile da idu u dalju eskalaciju ne samo situacije u Budvi nego u kompletnoj državi, odnosno da li su odabrale haos, blokadu sistema i potencijalno nasilje umjesto sprovođenja na zakonu baziranih demokratskih procesa”, rekao je Koprovica.

On je ocijenio da će se danas dobiti odgovor na pitanje da li predstavnici opštine Budva žele pripremiti dobro obezbijeđenu i na procedurama zasnovanu sjednicu SO Budva.

“Ili ćemo naknadno izražavati snebivanja o nepripremljenosti obezbjeđenja koje je savladano od strane različitih grupa u kojima su navodno bila i naoružana bezbjednosno interesantna lica”, naveo je Koprovica-

On smatra da će se danas dobiti i odgovor na pitanja, da li će Uprava policije politički kalkulisati ili će imati snage da se suprostavi eventualnom unaprijed osmišljenom i pripremljenom kršenju zakona i blokadi demokratskih procesa.

“I da li će, zajedno sa tužilaštvom, početi ozbiljno da se bavi udarima na poredak i prestati da onemogućavanje fomiranja vlasti izabrane na izborima tretira kao kafansku svađu i prekršajnim prijavama stvara privid nekakve aktivnosti”, kazao je Koprivica.

U CDT-u se nadaju da će i Vlada, konačno prestati sa neozbiljnim igrarijama prilikom utvrđivanja datuma održavanja sjednice SO Budva i prestati da, ono što je javni interes, upodobljuje članicama vladajuće koalicije.

“Iako situacija u našoj državi polako eskalira i kreće se ka ozbiljnijem problemu, nadamo se da je ostalo dovoljno razuma da se konačno, kroz dijalog u kome će sve strane napraviti potrebne ustupke i čija svrha neće biti prevara onih drugih, pronaći pošteno i zakonito rješenje”, istakao je Koprivica.

On je rekao da događanja iz okruženja govore da, ukoliko političari uporno izbjegavaju odgovornost i poštovanje pravne države i demokratskog poretka, a demagogijom pokušavaju sebe pokazati kao ispravne i bezgrešne, može se lako dogoditi da građani i građanke preuzmu stvari u svoje ruk.

“I da neke druge institucije kao što su plenumi i oblici izvorne demokratije preuzmu donošenje odluka i pokrenu akcije koje se neće moći zaustaviti”, ocijenio je Koprivica,

On je dodao da tada više neće biti prostora za povratak unazad, niti za političke vapaje da se problemi rješavaju unutar institucija sistema.

“A Crna Gore će izgubiti ključni momenat i priliku da konačno postane reformisana članica Evropske unije. Za to će isključivo biti odgovorne političke elite i kontrolisane institucije koje su stvorili”, zaključio je Koprivica.

Sueski kanal spreman za povratak punog kapaciteta

0
Sueski kanal spreman za povratak punog kapaciteta
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Predsjednik Uprave Sueskog kanala (SCA), admiral Ossama Rabiee, sastao se 30. siječnja s predstavnicima 23 vodeće brodarske tvrtke i pomorskih organizacija kako bi razgovarali o trenutnoj situaciji u Crvenom moru i mogućnostima vraćanja navigacije na redovni režim.

Rabiee je istaknuo kako se u regiji Bab el-Mandaba bilježe pozitivni pokazatelji stabilnosti, što omogućava brodarima da prilagode svoje navigacijske rasporede i razmotre povratak plovidbe kroz Sueski kanal. Također, upozorio je na negativne posljedice koje je kriza u Crvenom moru imala na promet kanalom, budući da su mnoge brodarske kompanije preusmjerile svoje rute oko Rta dobre nade, što značajno povećava troškove i produžuje vrijeme plovidbe, piše Safety4Sea.

Unatoč izazovima, Sueski kanal nije prestao pružati svoje usluge i uveo je niz novih pomorskih i logističkih rješenja. Među njima su usluge pomorskog spašavanja, hitne medicinske pomoći na moru, kontrole onečišćenja, održavanja i popravaka brodova, kao i opskrbe gorivom. Rabiee je naglasio da je kanal spreman za puni kapacitet te da će osigurati siguran prolaz za sve vrste plovila.

Sastanku su nazočili predstavnici vodećih brodarskih kompanija, uključujući Maersk, MSC, CMA CGM i COSCO, koji su izrazili spremnost za povratak korištenju Sueskog kanala čim se osigura potpuna stabilnost regije. Posebno su istaknute inicijative za poticanje tranzita kroz kanal, uključujući privremene financijske olakšice i proširene navigacijske usluge.

Zaključeno je kako je nužno nastaviti redovite sastanke između brodarskih kompanija i uprave Sueskog kanala kako bi se osigurala kontinuirana prilagodba potrebama industrije. Također, predloženo je da se osiguraju dodatni poticaji za tranzit kruzera i jahti, što bi dodatno povećalo atraktivnost kanala kao globalne pomorske rute.

Sueski kanal ostaje ključna arterija svjetske trgovine, a poboljšanja u sigurnosti Crvenog mora otvaraju put povratku normalne plovidbe.

Košarka – Primorje 1945 slavilo u derbiju protiv Podgorice

0
Košarka – Primorje 1945 slavilo u derbiju protiv Podgorice
Košarka – Foto KSCG

Sinoć su odigrana preostala dva meča 16. kola Prve A muške crnogorske košarkaške lige.

Košarkaši Primorja 1945 savladali su, nakon produžetka, Podgoricu u Herceg Novom (93:92), dok je Sutjeska Elektroprivreda lako pobijedila Šušanj – 123:87.

Meč u SC “Igalo” donio je pravu dramu, Primorje je imalo +18, ali se Podgorica vratila u meč, preokrenula, da bi u posljednjim trenucima domaći tim izborio produžetak. U dodatnih pet minuta Primorje je konstatno vodilo, Podgorica na 14 sekundi do kraja, poenima Brnovića preokrenula (92:91), ali je u posljednjim trenucima Ognjen Čarapić donio pobjedu Novljanima…

U prvoj četvrtini viđena je izjednačena igra, ali je Primorje u drugoj dionici uspjelo da napravi prvi ,,bijeg“. Naime, domaći serijom 10:1, koju je zaključio Obradović, uspjeli u 14. minutu prvi put da stignu do dvocifrene razlike – 33:22. Idealan niz nastavljen je poenima Čarapića, tako da je nedugo zatim na semaforu pisalo 35:22. Pokušavala je Podgorica da izađe iz dvocifrenog minusa i smanji zaostatak, ali su nakon trojke Anđušića Novljani u 18. minutu stigli i do +15 (45:30), dok je u posljednjim trenucima prvog poluvremena pogodio Džejkobs za 47:34 na velikom odmoru.

Bilo je jasno da je Podgorici potrebna reakcija. Ali, Primorje je igralo u dobrom ritmu, a nakon trojke Čarapića u 22. minutu bilo je i rekordnih +18 (56:38). Međutim, Podgorica se nije predavala, a u samom finišu treće četvrtine uspjela je da izađe iz velikog minusa i poenima Blatančića stigne do 65:58. Baš to bila je najava povratka gostiju. Istina, kada je Anđušić pogodio za 73:61, malo ko je vjerovao u tako nešto. Ali, na 1.27 prije kraja, Lacmanović je pogodio trojku za preokret – 79:80.

Uslijedila je velika drama. Podgorica je imala i prednost 82:79, ali je Obradović omogućio Primorju da se ode u dodatnih pet minuta – 82:82. Novljani su konstatno vodili u produžetku, imali 91:88 na 69 sekundi do kraja, ali je Podgorica opet preokrenula. Prvo je Blatančić pogodio, a onda i Brnović za 91:92. Nakon tajm-auta, domaći su imali posljednji napad, da bi četiri sekunde prije kraja Čarapić donio trijumf svom timu – 93:92.

Kod domaćih Ognjen Čarapić postigao je 23, uz devet asistencija i pet skokova, Dejan Bijelić postigao je 14, uz devet skokova, 14 je upisao i Novak Obradović, Aleksandar Danilović 13 (a imao je još šest ukradenih i pet uhvaćenih lopti), a dvocifren je bio još Andrija Vučurović sa 10.

U timu Podgorice Bemax tri igrača imala su učinak od po 18 poena – Rodes, koji je uz to imao šest asistencija, te po 4 skoka i ukradene lopte, zatim Smit, koji je uz to upisao osam skokova i Đurišić, koji je ostvario i tri uhvaćene lopte. Dvocifren je bio još i Blatančić sa 11.

Crna Gora – Auto-putem od početka godine prošlo 206,16 hiljada vozila

0
Crna Gora – Auto-put od početka godine opslužio 964.83 hiljade vozila
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 206,16 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Trump: Vrlo brzo uvodimo carine Europskoj uniji

0
Trump: Vrlo brzo uvodimo carine Europskoj uniji
EU- Europski parlament Foto: Alexandros Michailidis / SHUTTERSTOCK

Carine na robu koja se iz EU uvozi u SAD dogodit će se “prilično brzo”, rekao je američki predsjednik Donald Trump.

“Stvarno su iskoristili SAD”, rekao je Trump u govoru u kojem je najavio mogućnost da uvede dodatne carine Meksiku i Kanadi. Trump kaže da će danas razgovarati s čelnicima Kanade i Meksika o carinama koje bi trebale stupiti na snagu u utorak u ponoć.

U subotu je Trump najavio uvozne poreze od 25% na kanadsku i meksičku robu, s kanadskom energijom koja se oporezuje nižom stopom od 10%. Kanada i Meksiko najavili su uzvratne carine od 25% na američku robu.

“Ne uzimaju naše automobile, ne uzimaju naše poljoprivredne proizvode. Ne uzimaju gotovo ništa, a mi uzimamo sve, milijune automobila, ogromne količina hrane i poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Trump, piše BBC.

Upitan postoji li vremenski okvir za objavu carina EU-a, Trump je rekao: “Ne bih rekao da postoji vremenski okvir, ali će to biti vrlo brzo”, prenosi Index.

“Gotovo sve zemlje svijeta pljačkale su SAD. Imamo deficite s gotovo svakom zemljom – ne sa svakom zemljom – ali gotovo, i mi ćemo to promijeniti. To nije bilo pravedno”, rekao je.

Na pitanje hoće li uvesti carine Velikoj Britaniji, Trump je rekao: “Vidjet ćemo što će se dogoditi, dogodit će se.”

Na dodatno pitanje je rekao da bi se to “moglo dogoditi” i dodao da je fokusiran na trgovinu s Europskom unijom. “To će se sigurno dogoditi s Europskom unijom”, rekao je.

Sveti Tripun zaštitnik Kotora grada i Kotorske biskupije 3. februar

Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

U Kotoru se danas 3. februara proslavlja Sveti Tripun – zaštitnik  drevnog grada, čija katedrala čuva moći ovog sveca mučenika, koji je rođen u gradu Kampsadi u tadašnjoj rimskoj provinciji Apamei.

Poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Niceji gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Azije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).

Tada je na pitanje Akvilina: “Kojeg si stanja?” Tripun  priznao da je hrišćanin izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”

Nakon  suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

Proslava blagdana Svetog Tripuna, svetim misama u 10 i 18 sati. Večernju misu predvodiće kotorski biskup, mons. Mladen Vukšić.

Kađenje moći Svetog Tripuna

Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, sinoć 2. februar je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.

Sveti Tripun zaštitnik Kotora grada i Kotorske biskupije 3. februar
Kađenje moći Svetog Tripuna foto Boka News

Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.

Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.

Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, na inicijativu pokojnog don Antona Belana, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad

Sveti Tripun 2024. Vanjska proslava – foto Boka News

Vanjska proslava 9. februara

Vanjska proslava biti će u nedjelju, 9. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup.

Nakon misnog slavlja uslijediti će procesija ulicama Grada.

Tripundanski bal u subotu 8. februara

Tripundanski bal 2024. foto Boka News

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, u povodu blagdana svetoga Tripuna, tradicionalno organizira Tripundansku večer.

Ovogodišnja Tripundanska večer bit će održana 8. februara u bečićkom hotelu „Splendid“, s početkom u 20 sati.

Goste će zabavljati „Fankulo Band“ iz Tivta i kotorska ženska klapa „Incanto“. Cijena ulaznice s večerom iznosi 30 eura, a informacije i rezervacije mogu se dobiti na broj telefona 069 041 153.

Tripundanska večer prije Drugoga svjetskoga rata u čast sv. Tripunu organizirana je u Kotoru, u kultnoj kavani „Dojmi”. Hrvatsko građansko društvo je 2003. godine, nakon više od šest desetljeća, obnovilo ovu tradicionalnu feštu, uz potporu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske gospodarske komore.

Održavanje Tripundanske večeri sufinancirao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Vrijeme – Danas oblačno, na sjeveru slab snijeg

0
Vrijeme – Danas oblačno, na sjeveru slab snijeg
Luštica Bay – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 16 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

U južnim predjelima ponegdje se očekuje slaba kiša, a u sjevernim ponegdje slab snijeg ili susnježica.

Sredinom dana ili poslijepodne u južnim predjelima postepeno razvedravanje.

Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od jedan do 16 stepeni.

Utorak, 04.02.2025.
Pretežno sunčano. Na sjeveru ujutru ili prijepodne magla ili niska oblačnost i umjeren do jak mraz.
Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 8, najviša dnevna od 1 do 16 stepeni.

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?

0
Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?
Foto AFP – Putin i Zelenski

Kad se pomenu imena predsjednikâ Ruske Federacije i Ukrajine, prva asocijacija je, nažalost, međuslavenski bratoubilački rat koji se trenutno vodi u Ukrajini.

No, njihova imena – ili, preciznije, varijante jednog te istog imena jer je u pitanju isto (slavensko) ime –kriju i jedno zanimljivo lingvističko pitanje koje smo sublimirali naslovom ovog članka. Odgovor na pitanje zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir uopšte nije jednostavan; odgovor na to pitanje, štoviše, zadire u srce slavistike.

Taj odgovor vezan je, naime, za dva faktora: a) za jedno od najbitnijih razlikovnih obilježjâ slavenskih jezikâ i, eo ipso, jedno od najvažnijih pitanjâ slavistike i b) za uticaj južnoslavenskih jezikâ na ruski (književni) jezik u srednjem vijeku. Kad je u pitanju prvopomenuti faktor, riječ je o razlici između južnoslavenskih, zapadnoslavenskih i istočnoslavenskih jezikâ u pogledu razvoja grupa –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ. Za ovu priliku zapadnoslavenske jezike ostavićemo po strani i koncentrisaćemo se na južnoslavenske i istočnoslavenske jezike. U južnoslavenskim jezicima grupe –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ razvile su se tako što su, najprije, doživjele metatezu, tj. zamjenu mjesta sonanatâ r i l i vokalâ uz njih, a onda se vokal dužio, pa smo dobili grupe –-, –la-, -, –ra-. U istočnoslavenskim jezicima, pak, u vezi sa grupama –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ razvilo se tzv. istočnoslavensko polnoglasje, tj. ispred sonanta r pojavio se isti vokal kao i iza njega, a ispred sonanta l, i u slučaju grupe –el– i u slučaju grupe –ol– ispred l javlja se vokal o: drugim riječima, grupe –er-, –or-, –el-, –ol– između konsonanatâ u istočnoslavenskim jezicima dale su grupe –ere-, –oro-, –olo-. Vratimo se, poslije ovog kratkog (nadam se ne i dosadnog i prenapornog) predavanja iz poredbene gramatike slavenskih jezika, našem Vladimiru. Lako je rekonstruisati praslavenski oblik ovog imena – *Voldimirъ.

S obzirom na ono što smo maloprije kazali, lako je zaključiti da je u južnoslavenskim jezicima ovo *Voldimirъ dalo Vladimir, a u istočnoslavenskim jezicima Volodimir. Dakle, Zelenski je regularno – po zakonima fonetike istočnoslavenskih jezikâ – Volodimir.

Ali zašto je Putin Vladimir, a ne i on Volodimir, kako bismo očekivali da bude?! Zato što je ruski (književni) jezik u srednjem vijeku bio pod snažnim uticajem južnoslavenskih crkvenoslavenskih jezikâ. Kao rezultat tog uticaja, u ruski (književni) jezik prodrli su mnogi južnoslavizmi – lekseme koje karakterišu južnoslavenski, a ne istočnoslavenski, fonetski zakoni; jedna od tih riječi je (i) lično ime Vladimir. Upravo zbog toga je Putin Vladimir, a ne Volodimir kao predsjednik Ukrajine.

S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović

Određen pritvor profesoru osumnjičenom za seksualno uznemiravanje učenice

0
Određen pritvor profesoru osumnjičenom za seksualno uznemiravanje učenice
Sud u Kotoru – foto Boka News

Profesoru iz Tivta P.Š. (49), koji se sumnjiči da je u osnovnoj školi seksualno uznemiravao maloljetnu učenicu, je određen pritvor, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru.

„Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo“, navodi se u saopštenju.

Iz kotorskog ODT-a su kazali da ohrabruju sva maloljetne osobe, kao i njihove roditelje da prijave svaku sumnju na krivično djelo učinjeno na štetu djeteta.

„Istovremeno pozivamo sve relevantne institucije na saradnju i blagovremenu razmjenu informacija kako bismo svi zajedno, u okviru svojih nadležnosti, doprinijeli bezbjednom okruženju za sve maloljetnike i maloljetnice i zaštitili njihova prava“, dodaje se u saopštenju ODT-a.

Hrvati sve više vikendima odlaze u kupovinu u Sloveniju i Trst

0
Hrvati sve više vikendima odlaze u kupovinu u Sloveniju i Trst
Trst

Uprkos odluci Vlade Hrvatske o proširenju proizvoda sa “zaključanim cijenama” kao i odluci trgovačkih lanaca o sniženjima cijena mnoštvo Hrvata i ovaj vikend je u kupovini u susjednoj Sloveniji i Italiji, javlja Anadolu.

Vlada Hrvatske je naime proširila listu proizvoda za koje su “zaključane cijene” sa 30 na 70, a na njoj se nalazi, između ostalog, ulje, šećer, brašno, određene vrste mliječnih prerađevina, kao i mesa i mesnih prerađevina, ali sindikalisti kao i udruženja potrošača smatraju da su cijene roba i dalje iznimno visoke.

Upravo visoke cijene bile su razlog da se u minuli petak organizira drugi uzastopni bojkot kupovine proizvoda u supermarketima i prodavnicama u Hrvatskoj, kao i da se organizuju sedmični bojkoti kupovina u određenim trgovačkim lancima, ali i određenih vrsta proizvoda.

Iako je to primoralo trgovačke lance da snize ili najave snižavanje cijena hiljada proizvoda građani Hrvatske to smatraju nedovoljnim. Stoga trgovine i trgovačke lance kažnjavaju i odlaskom u kupovinu, posebno vikendima, u Sloveniju, odnosno Italiju, posebno Trst.

Organizuju se čak i jednodnevni prevozi do prekograničnih trgovina u Sloveniji i Italiji gdje Hrvati mogu kupovati još jeftinije.

Ekonomski analitičar i stručnjak za financije, Ivica Žuro, da se stanje u Hrvatskoj vraća u drugi dio 90-ih kada su građani u pograničnom području s BiH išli u porezne trgovačke oaze.

“Politika tada, kao ni sada nije ništa učinila da se domaća trgovina sačuva. Razlika je što se sada umjesto u BiH ide u Sloveniju, kao nekada u Trst, dodaje Žuro.

U Hrvatskoj su za ovu sedmicu najavljene novi bojkoti trgovačkih lanaca i proizvoda.