Ova tura je za sve one koji žele da na jedan drugačiji, dublji i istinitiji način upoznaju Lušticu
Lagana, terenski raznolika i kulturnim pejzažom bogata šetačka tura, kružno od Đuraševića do tvrđave Grabovac i uvale Pržna, preko sela Bogišići i Đuraševići nazad, održana je u nedjelju, 7. decembra u organizaciji PK “Vjeverica”. Uz vodičkinju Mirjanu Petrović koja je osmislila rutu, u druženju i šetnji dugoj oko 14 km, uz 250 m visinske razlike, uživalo je dvadeset sedmoro učesnika svih uzrasta iz cijele Boke – što “Vjeverica”, što rekreativaca, pa i petoro članova/ca PK “Subra” iz Herceg Novog. Nakon dugog kišnog perioda, dan je bio kao stvoren za hodanje u prirodi, dok su sunčevi zraci iza oblaka uz posebnu refleksiju na moru, davali pejzažu posebnu čar. Sa koga god vidikovca pogledali – sa gumna kod crkve Čuda Sv. Arh.Mihaila, sa uzvišenja Grabovca, ili sa proplanka kod dvije crkve u Bogišićima (Sv. Jovana i Sv.Ivana) – uvijek bi more vidjeli – ka poluostrvu Luštica, ka uvali Bigova, Tivatskom zalivu…
Obilasci crkve i manastira posvećenih Sv. Arhangelu Mihailu, tvrđave Grabovac, jedne pored druge – “sestrinskih” crkava Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Ivana u Bogišićima, prolazak pored crkve Sv. Spasa u Radovićima, hod starim putem oivičenim suhomeđom kroz ambijentalnu ruralnu cjelinu, pružili su planinarima/kama uvid u bogato istorijsko-kulturno naslijeđe ovog podneblja …Predah na plaži Plavi horizonti neki su iskoristili da opuste umorna stopala u slanoj vodi. Oni sa umjetničkim afinitetima usput su pronašli zanimljivu suvu granu za božićnu/novogodišnju dekoraciju, oblutak ili komad debla uglačanog valovima u pijesku, kao potencijalni dvorišni ukras. Crvenim plodovima maginja rijetko je ko mogao odoljeti. Ko je htio, kraj staze je mogao da ubere i grančice sa plodovima mirte, plodove raspuklih divljih narova ili šipurka za čaj, a mnogi su ljepotu pronalazili i u vlažnoj mahovini, zelenoj paprati, u cvjetovima kozlaca, koje su topla klima i zavjetrina izmamili da se otvore ka nebu…
-Za nas koji smo navikli na teže ture, ova lagana staza priuštila je dobro društvo, lijepu prirodu, raznovrstan krajolik. Boka je prelijepa, ove kombinacije planina i mora nema nigdje. Jedva sam čekao da se vratim u rodnu zemlju nakon deset godina rada u inostranstvu, ovo mi je falilo, kaže Vladimir Milosavić, član PK “Subra”, koji očekuje nastavak druženja sa ekipom “Vjeverice”.
Gumno kod Crkve Sv. Arh.Mihaila
Budući da živi i radi na Luštici, Ivanka Simonović, turizmološkinja porijeklom iz Podgorice, uvijek se rado prijavljuje za učešće u turama koje na poluostrvu organizuje PK “Vjeverica”.
-Svaka od tih tura iznova me oduševi bogatstvom istorije i kulturnog nasljeđa koje otkrivam, premda je ono, nažalost, još uvijek vrlo malo poznato građanima Crne Gore. Dovoljno je reći da se na Luštici nalazi čak 22 sakralna objekta stara i po nekoliko stotina godina – podatak koji najbolje govori o duhu i tradiciji ovog kraja.
Posebno upečatljiv doživljaj bila je današnja posjeta ženskom manastiru Svetog Arhangela Mihaila iz 17. vijeka. Dočekani smo s osmijehom, toplinom i iskrenom dobrotom, što je cijelo iskustvo učinilo još autentičnijim i emotivnijim.
Jednako interesantna bila je i posjeta austrougarskoj tvrđavi Grabovac. Prolazak kroz impozantni tunel dug oko 400 metara pružio nam je snažan osjećaj dodira s prošlošću i arhitekturom tog vremena.
Grabovac – Plavi horizonti
Cjelokupna tura bila je izuzetno lijepa, prožeta dobrom energijom, drugarstvom i osjećajem pripadnosti mjestu koje krije nevjerovatno bogatstvo prirodnih i kulturnih vrijednosti, podijelila je utiske Ivanka i dodala da od srca preporučuje ove ture svakome ko želi da upozna Lušticu na jedan drugačiji, dublji i istinitiji način, poručuje Simonović
Najmlađa učesnica ture bila je Larisa Lukić, učenica osnovne škole, iz Radanovića, koja je učestvovala u turi sa majkom Sanjom.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor završio je radove na proširenju glavnog putnog pravca Kubasi-Zagora-Krimovica.
Ova putna dionica sada je šira za šest metara. Radovi su obuhvatili mašinski iskop materijala, ugradnju tamponskog sloja i asfalta debljine šest centimetara na površini od 800 metara kvadratnih te izgradnju potpornih zidova dužine 109 metara.
Ova investiciona aktivnost predstavljaju još jedan u nizu koraka ka modernizaciji lokalne putne mreže, a Opština Kotor i naredne godine nastavlja sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu.
Radove je izvela firma „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 81 hiljadu eura.
Policija identifikovala osumnjičenog, gradske vlasti najavile hitnu sanaciju spomenika
Policija u Celju saopćila je da je identifikovala muškarca koji je u gepeku svog automobila, registriranog u Hrvatskoj, skrivao bronzanu glavu kipa Josipa Broza Tita.
Glava je dio monumentalnog spomenika visokog više od šest metara, koji se nalazi u Velenju.
Osumnjičeni je, prema navodima policije, stanovnik područja Policijske stanice Velenje.
Do hapšenja je došlo nakon što je građanin prijavio da je vidio muškarca kako u automobil utovara veliki metalni predmet. Policija je brzo reagovala i privela počinitelja, dok se istraga o okolnostima incidenta nastavlja.
Iz Gradske uprave Velenja poručili su da će šteta na spomeniku biti sanirana što je prije moguće te da će skulptura biti vraćena u prvobitno stanje. U saopćenju su naglasili kako je očuvanje kulturne baštine jedna od temeljnih vrijednosti lokalne zajednice.
Gradonačelnik Velenja Peter Dermol osudio je čin, nazivajući ga sramotnim u objavi na Facebooku.
Spomenik Titu, vođi nekadašnje SFRJ i istaknutom lideru Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, postavljen je 1999. godine na inicijativu lokalne zajednice. Autor skulpture je poznati hrvatski kipar Antun Augustinčić, prenijela je Slovenska tiskovna agencija (STA).
O političkim i sigurnosnim implikacijama sastanka Volodimira Zelenskog s britanskim, francuskim i njemačkim čelnicima u Londonu, kao i o izgledima za daljnji razvoj odnosa Zapada prema ukrajinskoj obrani, bilo je govora u emisiji “U mreži Prvog”.
O spomenutoj problematici detaljnije su govorili – profesorica međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap.
Američki prijedlog mirovnog sporazuma bio je glavna tema sastanka ukrajinskog predsjednika Zelenskog s europskim čelnicima u Londonu. Sastanak se održao nakon poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je izrazio nezadovoljstvo time što se Kijev opire pristati na njihove prijedloge, koji idu u korist Rusije.
Akrap napominje kako Rusija neće prihvatiti cjelovitost i suverenitet Ukrajine.
– Rusija neće prihvatiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, onako kako to Ukrajina traži. Rusiji se ne može vjerovati da će se držati bilo kakvog potpisanog mirovnog sporazuma. Rusija sada treba vrijeme kako bi nadoknadila izgubljena sredstva, kako bi ponovno osposobila oružane snage i pokrenula vrlo vjerojatno novu akciju u idućih 4 do 5 godina, istaknuo je Akrap.
Luša ističe različitost vizija o budućnosti Ukrajine.
– Evidentna je razliku u vizijama budućnosti Ukrajine i naravno okončanja ovog sukoba. Dok je Europi i ukrajinskoj delegaciji možda prioritet da se prvo postigne mir, primirje i nakon toga da se govori o nekim ključnim točkama mirovnog plana ili postizanja sporazuma, vidimo da američka delegacija pod svaku cijenu želi okončati rat, definirati glavne elemente i jednostavno krenuti dalje, navela je Luša.
Luša: Redefiniranje odnosa SAD-a i Europe
Luša naglašava novu strategiju američke nacionalne sigurnosti, zasnovanu na multipolarnosti.
– Novom američkom strategijom nacionalne sigurnosti, predsjednik Trump definirao je novi svjetski poredak koji je preslika onoga u principu što je predloženo u 28 točaka američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Jasno je da se Amerika više ne želi baviti ovakvim situacijama, ne želi biti globalni policajac, ne želi međunarodni poredak koji je baziran na multilateralizmu, želi multipolaran poredak gdje će svaka velika sila imati svoju sferu utjecaja, pojašnjava.
Napominje kako novim planom američke nacionalne sigurnosti, uloga Europe kao strateškog partnera, opada.
– Sigurno je to je da Europa više nije važan američki partner kao što je bila nekada, tj. kao što je bila od završetka Drugog svjetskog rata. Dolazi do redefiniranja odnosa i Sjedinjene Američke države strategijom nacionalne sigurnosti na neki način diktiraju Europljanima kako bi i na koji način trebali provoditi svoju politiku, navela je.
Govoreći o širem značenju pregovora oko Ukrajine, naglasila je kako se u njima zrcali duboki sukob dvaju suprotnih pristupa međunarodnom poretku.
– U kontekstu Ukrajine, to je preslika onoga što se događa na pregovorima. Jedna strana se bavi prodajom teritorija, dovodi u pitanje suverenitet nezavisne države, razgovara o sferama interesa, dok druga strana, tu mislim na Ukrajince i Europljane, želi i dalje ostati u onom poretku koji smo imali, koji bi se bazirao na međunarodnim pravima, međunarodnim institucijama i na suverenitetu nacionalnih država, kazala je.
Komentirajući sastav povjerenstva za mirovne pregovore, ističe kako Jared Kushner i Steve Witkoff odražavaju konture Trumpove politike.
– Način na koji Trump provodi inače svoju vanjsku politiku, je jedan poslovni dogovor, a ova dva aktera su naravno njegovi ljudi od povjerenja, koji neće sigurno odustati od smjernica onoga što je Trump zamislio, rekla je.
Akrap: Pristajanje na ruski narativ snage ruši međunarodni poredak
Akrap apostrofira narativ snage, a pristajanjem na takav narativ, međunarodni svjetski poredak se ruši.
– Ključni narativ je u tome da se pristajanjem na Putinove i ruske zahtjeve ruši međunarodni svjetski poredak i nameće argument snage kao sredstvo u ostvarivanju vlastitih interesa.
Pojašnjavajući narav ruskog pristupa, ističe kao ključno, ograničavanje suvereniteta Ukrajine.
– Rusija, sve ono što radi, svi uvjeti koje postavljaju, praktički ograničavaju suverenitet Ukrajine. Ne govorimo samo o pristupu u NATO savez ili neke druge organizacije, nego govorimo o odricanju mogućnosti Ukrajini da sama kontrolira svoj teritorij, da sama određuje što će i kako će napraviti, kazao je.
Istaknuo je ulogu Europe i potrebu za redefiniranjem uloge i utjecaja Europe u nadolazećem periodu.
– Europa je izravno zainteresirana da se na njenom teritoriju ne odlučuje negdje drugdje. Europa mora prestati biti samo financijski subjekt, nego mora postati i obrambeni, gospodarski i politički subjekt. Jer se vidi da u budućem svijetu, u idućih sigurno nekoliko desetljeća, nitko tko nema snažno izraženu vojnu moć koja će stajati u pozadini njihovih političkih stavova, neće moći izdržati teret kombinacija i pregovaranja u međunarodnoj zajednici te zaštite vlastitih ključnih interesa, pojašnjava.
Komentirajući stanje na terenu ustvrdio je kako je bjelodana promjena strategije ukrajinskih snaga.
– Ono što je vidljivo na terenu je promjena strategije ukrajinskih snaga, već neko vrijeme. Ono što oni sada rade, kako se meni čini, je postupno utvrđivanje različitih linija obrane i povlačenje na njih uz nanošenje velikih gubitaka napadaču, istaknuo je.
Zaključuje kako se pristajanjem na Putinove zahtjeve, otvara Pandorina kutija na širem geopolitičkom planu.
– Ako se pristane na Putinove zahtjeve, pogotovo ako Europa pristane na promjene granica nasilnim putem, onda to otvara Pandorinu kutiju ne samo u Europi, nego širom svijeta. Onaj koji je jači, osjetit će potrebu da riješi taj problem, odnosno izazov, ne diplomacijom ili komunikacijom, nego brutalnom silom, poručio je.
– Snaga argumenata zamijenjena je argumentom snage, zaključio je.
Hrvatskim Jadranom u prvih deset mjeseci 2025. plovila su 92 strana kruzera ili 12 više nego u isto vrijeme 2024., a ostvarili su 715 kružnih putovanja, što je 28 više, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Na tim kružnim putovanjima registrirano je oko dvije tisuće putnika više nego lani, odnosno ukupno nešto više od milijun.
Strani brodovi-kruzeri u Hrvatskoj su, u deset mjeseci 2025., boravili 62 dana više nego 2024., odnosno ukupno 1.624 dana. Pri tome su najviše kružnih putovanja, 222, ostvarili brodovi pod zastavom Malte, te pod zastavom Bahama, njih 150.
Među prvih pet država po broju kružnih putovanja po Jadranu su i brodovi pod zastavama Paname, Norveške i Italije.
Od ukupnih 715 kružnih putovanja stranih brodova u razdoblju od siječnja do kraja listopada najveći udio od 46,7, odnosno 22 posto ostvaren je u dvije županije – Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj. Strani kruzeri najviše su posjećivali Dubrovnik, Split i Zadar.
Samo u listopadu 2025. kružnih putovanja stranih brodova po Jadranu bilo je 99 ili 16 manje nego u listopadu 2024. Na tim je brodovima u Hrvatsku došlo oko 32 tisuće putnika manje nego lani, odnosno njih oko 150,5 tisuća.
Zatvaranje saobraćaja u nedjelju 14.decembra na relacijama Tivat–Župa–Lepetane od 8.45–10.45h i Lepetane–Prčanj–Kotor–ulaz u Stari grad od 09.00–15.30h
Počinje peto izdanje najvećeg trkačkog događaja u Crnoj Gori: predstojećeg vikenda, od 12-14. decembra, Bokeški maraton očekuje preko 10.000 trkača i posjetilaca na stazi najljepšeg zaliva Svijeta! Rekordan broj trkača koji raste iz godine u godinu, nije samo dokaz popularnosti već i kvaliteta manifestacije na jedinstvenoj stazi, koja spaja prirodne ljepote Boke Kotorske i entuzijazam trkačke zajednice. Ove godine, pored Coca-Cola HBC Polumaratona(21km) i Maratona(42km), Trke zadovoljstva Supplement Store(5km), Bokeški maraton bogatiji je za nove programe: Trku SIRO(10km) i dječju trku Bokešku milju.
NAJAVA BOKESKI MARATON 2025
SUBOTA 13.12. / OBUSTAVA SAOBRAĆAJA U TIVTU
Prvog dana /13. decembra/ od 14h, manifestacija se održava u Tivtu sa 3 programa: Bokeškom miljom sa četiri trke za djecu različitih uzrasnih kategorija, Trkom zadovoljstva Supplement Store 5K i Trkom SIRO 10K, a tokom kojih će saobraćaj na teritoriji tivatske opštine biti privremeno zatvoren na sljedećoj trasi:
ulice 21. Novembra – Pakovo – Ribarski put – Kalimanjska – Luke Tomanovića – Njegoševa – Istarska – Veliki gradski park – Omladinskih radnih brigada – Jadranska magistrala (Sv Roko – Opatovo) – Obala Filipa Miloševića – Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića – Porto Montenegro – Arsenalska, u terminu od 14.45–16.45h.
BOKESKI MARATON-MAPA CILJA KOTOR
NEDJELJA 14.12. / OBUSTAVA SAOBRAĆAJA U TIVTU I KOTORU
Zbog održavanja Coca-Cola HBC Polumaratona 21K i Maratona 42K na trasi od Tivta do Kotora, saobraćaj će u nedjelju /14. decembra/ na teritoriji opština Tivat i Kotor biti privremeno zatvoren:
na relaciji Tivat–Župa–Lepetane, od 8.45–10.45 (do prolaska posljednjeg učesnika);
na relaciji Lepetane–Prčanj–Kotor–ulaz u Stari grad, od 09.00–15.30h.
“Apelujemo na mještane primorskih naselja Stoliv, Prčanj i Muo da 14. decembra ne izvoze svoja vozila na glavni put kojim će se kretati trkači. Na relaciji od kružnog toka do ulaza u Stari grad, saobraćaj će se odvijati usporeno, jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.
Za što bolju organizaciju i cirkulaciju trkača i gledalaca, te za bezbjednost čitave manifestacije, trkače molimo da na cilju u Kotoru prate oznake (žuta linija na slici) koje ih vode do medalje, termo folije i okrijepe sa vodom, izotonikom, voćem” – ističu iz organizacionog odbora.
Najveću bokešku sportsku feštu, u organizaciji Triatlon klubova Tivat i Kotor, strateški je podržala Opština Tivat kao generalni pokrovitelj događaja, a zlatni sponzori su Opština Kotor, Turističke organizacije Tivta i Kotora. Više informacija o organizaciji i sve aktuelnosti u vezi sa manifestacijom dostupne su na internet stranici, kao i zvaničnim facebook i instagram stranicama Bokeškog maratona.
Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje – foto R. Stjepčević
Crnogorska bućarska reprezentacija vratila se iz Italije sa prvenstva Evrope, a predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović u Multimedijalnoj sali priredio je svečani doček za reprezentativce. Nakon čega je organizovana proslava na zogovima u Donjoj Lastvi.
Na šampionatu starog kontinenta postignut je izvanredan rezultat, osvojene su četiri medalje. Gracija Stjepčević je osvojio zlato u krugu, srebro u paru sa Miroslavom Petkovićem i bronzu u precinom izbijanju, a Petković je osvojio bronzu u disciplini pojedinačno.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, čestitao je čitavoj reprezentaciji Crne Gore koja je na dostojan način predstvila državu i grad.
“Zaista veliki događaj za naš grad i Crnu Goru. Rekordan broj medalja za naše zlatne bućare. Do sada se nije desilo da se sa Evropskih prvenstava donesu četiri medalje.“ – kazao je Komnenović.
Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje- foto R. Stjepčević
Predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore, Miroslav Petković rekao je da je ovo istorijski uspjeh:
„Učestvovali smo u šest disciplina. Ovo Evropsko prvenstvo bilo je ujedno i kvalifikaciono za svjetsko prvenstvo, gdje smo uspjeli u svih tih šest disciplina da se plasiramo među osam najboljih. Osvojili smo četiri medalje – jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije bronzane. To je istorijski uspjeh. Crna Gora nikada nije donosila više od tri medalje sa Evropskih i Svjetskih seniorskih takmičenja.
Bućar Gracija Stjepčević, zahvalio je na dočeku:
„Četiri medalje sa Evropskog prvenstva zaista su veliki uspjeh. Konkurencija je bila veoma jaka. Nije lako ni plasirati se na Svjetsko prvenstvo, niti ući među osam najboljih reprezentacija, ali uspjeli smo u svim disciplinama. To nam je od početka bio prvi cilj – kvalifikovati se u svih šest disciplina za svjetsko prvenstvo, a zatim su uslijedile borbe za medalje.
Istorijski uspjeh bućarske reprezentacije na EP u Italiji – osvojene četiri medalje- foto R. Stjepčević
U krugu sam od početka igrao jako dobro, ali u četvrtfinalu sam se mučio od početka do kraja i uspio da pobijedim. Polufinale protiv apsolutnog favorita turnira, Italijana Manea, bila je moja najbolja partija u karijeri do sada. Pobijedio sam 30:29 i imao još dvije boće sa strane. To mi je najdraža i najbolja partija do sada. Zatim par s Mirom – kao što ste gledali, velika borba do kraja. Uz malo sreće koju su oni imali na početku, to je presudilo da ne bude zlato.
U preciznom izbijanju, pratili su me Ilija, Miro, Matija i Zoran. Tereni su bili jako teški, vidjeli ste da su samo tri rezultata preko 20 bila na čitavom prvenstvu. U polufinalu sam napravio mali kiks, moram priznati, ali malo je ponestalo snage tog zadnjeg dana. Poslije sam se fokusirao na krug i u finalu sam se vratio maestralno i pobijedio. Na kraju izgleda da je bilo lako, četiri razlike, ali ja sam pet krugova konstantno gubio i uspio sam da se vratim i pobijedim.
Moram pohvaliti Matiju i Iliju. Crna Gora za budućnost ne treba da brine. Ja imam još dvije godine u mlađe seniore, ali oni će sigurno nastaviti da donose medalje kada ja izađem iz te selekcije. Što se tiče seniora, mislim da je vrijeme da i oni polako dobijaju više šansi. Ovog puta su ih dobili kroz brzinske discipline. I ja sam tako počeo, pa se postepeno prelazilo više u klasiku. Nadam se da će tako biti i sa njima.“
Ilija Belan zahvalio se Opštini Tivat i istakao da je ostvaren prvobitni cilj – plasman među osam najboljih, uz odličnu igru cijele ekipe.
Matija Golub zahvalio se opštini i selektoru na pozivu u seniorsku selekciju, naglasivši da mu je ovo bilo prvo seniorsko prvenstvo na kome je u disciplini štafeta ušao među osam najboljih na svijetu.
Volonteri pozivaju sve organizacije, građane, institucije, a posebno zakupce plaža, da se uključe, zasuku rukave i doprinesu očuvanju uredne i čiste obale Crne Gore
Koliko državne ustanove, privatna preduzeća koja zakupljuju dijelove obale zaista brinu o čistoći Crnogorske rivijere pokazuju slike plaža nagomilanih smećem, a da je nevladinom, građanskom sektoru više stalo do čistoće i ljepote prirode i da se građani lakše, brže i efikasnije organizuju, pokazuju primjeri volonterskih akcija čišćenja, koje evo već par vikenda zaredom sprovode članovi/ce NVO Naša akcija i Omladinski tim Tivat.
Prošlog vikenda očistili su plažu Plavi horizonti, a ove nedjelje – plažu Jaz. Time su potvrdili da dobrovoljni rad, posebno u domenu zaštite prirode, ne poznaje granice lokalnih uprava niti bilo kakva ograničenja u smislu dobre volje i obima poslova čišćenja.
Nasuprot tome, vidi se koliko je iskorišćavanje obale u svrhu zarade kratkoročno i pogubno za očuvanje prirode, a ni sistemska društvena briga o ekologiji nije efikasna – privatnici koriste obalu tokom sezone dok im donosi zaradu, a kad to prođe, ostavljaju je “nekome drugome” da brine o njoj, pri tom često ostavljajući i smeće za sobom. Vreće sa otpadom zatekli smo ovog vikenda i uz stazu od Plavih horizonata ka tvrđavi Grabovac.
Detalji iz akcije čišćenja Jaza
-Uprkos apelima koje je Javno preduzeće “Morsko dobro” uputilo zakupcima plaža, evidentno je da veoma mali broj njih ispunjava ugovorene obaveze. Zbog toga su i ovog vikenda, drugi put zaredom, volonteri NVO „Naša akcija“ i Omladinskog tima Tivat organizovali akciju čišćenja na plaži Jaz, gdje su zajedno sa volonterima inicijative „Čista Gora“ prikupili više od 60 vreća otpada. Vikend ranije očistili su i plažu Plavi horizonti, saopštili su iz nevladine organizacije “Naša akcija i Omladinskog tima Tivat.
Volonteri najavljuju nastavak aktivnosti u narednom periodu i pozivaju sve organizacije, građane, institucije, a posebno zakupce plaža, da se uključe, zasuku rukave i doprinesu očuvanju uredne i čiste obale Crne Gore.
NVO Ruke iz Herceg Novog su dobile svoju širu prepoznatljivost od 2015. kada je održana prva Mala fešta od naranče, potom registrovano Udruženje i nastajao ciklus Stađunske fešte koji je bio kompletiran 2016. sa feštom Primavera – najmlađom, kako proljeću i pripada, manifestacijom koja spaja kreativnost i gastronomiju.
Između su se rodile Fešta na skalama i Jesenja fešta, hiljade ideja, od kojih su stotine realizovane, i na nemali broj smo vrlo ponosni. Interesovanje i podršku za ono što radimo pokazali su Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede, Nacionalna turistička organizacija, više puta smo organizovali Javne radove koji se realizuju na nivou cijele Crne Gore kao program Zavoda za zapošljavanje.
Učestvovali smo u jednom međunarodnom projektu koji svakako treba istaći: Dorra Nova je za žene većinske i romske populacije donio znanje ručno pravljenog nakita i mjesece u kojima je 20 žena dobilo priliku za aktivan život i iz čega su izašli neki mali lokalni brendovi u ovom polju. Bilo je tu još projekata sa partnerskim organizacijama, ali naši su afiniteti uvijek bili više akcija i rad u zajednici nego administrativne procedure, pa, priznajemo, nismo ostvarili pun potencijal u tome, iako su stvari koje radimo vrlo atraktivne za sve navedene i mnoge druge donatore lokalno i šire. U periodu kada funkcionišemo kao nevladino udruženje, a to je koliko traju Stađunske fešte, tražimo i dobijamo kontinuiranu podršku na lokalnom nivou – prije svega od sugrađana pojedinačno, privatnih i ugostiteljskih preduzeća, mnogih organizacija.
NVO Ruke
Od početka apelujemo na lokalne institucije za kontinuiranu podršku i infrastrukturu, naprimjer prostor za rad, a u dijelu finansiranja za blagovremenost i valorizaciju kako naših tako i projekata drugih nevladinih organizacija, dakle za podršku zasnovanu na rezultatima, na osnovu koje bismo još kvalitetnije maštali. Opština, posebno njene službe i preduzeća su uglavnom pozitivno reagovali, a od Turističke organizacije smo privremeno morali da dignemo ruke. Nadamo se da će zvanični Grad ove naše manifestacije u potpunosti prepoznati kao svoje i da će u budućnost čvrsto stati iza njih, na način da će se naći u materijalima koji promovišu kulturu i turizam Herceg Novog.
Ruke su zahvalne svima i na svakoj vrsti podrške koju su dobile, a naš oslonac je uvijek bila zajednica, odnosno ljudi. Trudile smo se da nešto zajednici i vratimo, i osim brojnih programa koji su okupljali sve uzraste od vrtića do najstarijih sugrađana, humanitarne akcije su postale stalni dio naših manifestacija.
Ruke su tokom deset godina od 2015. realizovale 29 stađunskih fešti.
NVO Ruke
Počeli smo priču od desetogodišnjeg jubileja, ali treba da znate da je sve počelo još jednu deceniju unazad. 2005. godine, baš u prostoru u kom je sinoć održana proslava, u foajeu Dvorane PARK, organizovana je prva izložba rukotvorina, novogodišnja, tematska, što je od početka naš recept. Time se diferenciramo od izložbi koje zovemo bazari rukotvorina, i koji su takođe vrlo dobrodošli u svakoj sredini, posebno turističkoj kao što je naša.
A evo kako je počelo, prije dvije decenije.
Milina Kovačević: Šta to nedostaje kulturi Herceg Novog, polju na kom sam već neko vrijeme radila profesionalno, a učestvovala još duže, od 15te godine, zbog čega toga sam i izabrala da studiram Organizaciju pozorišta, radija i kulturnih delatnosti sa jasnim ciljem da se vratim u svoj grad, grad koji zaista nedostaje. Razmišljala sam sa odmakom, koji je život divno uredio, brinući o svoje dvije bebe.
Mala fešta od naranče 2019. foto Boka News
Shvatila sam da je to promocija lokalnog stvaralaštva, ljudi sa hobijima i interesovanjima kojima kreativno ispunjavaju svoje slobodno vrijeme. O tome sam puno razgovarala sa ljudima iz svoje okoline, na svom poslu, sa prijateljima, krenulo je stvaranje mreže. Apelovali smo od početka na kreativno korišćenje slobodnog vremena i poštovanje ručno napravljenih stvari i domaćih proizvoda, jer su originalne ručno rađene stvari uvijek u trendu, a sada kako svijet se svijet industrijalizovao i globalizovao sve više.
Srećna okolnost je bila da je u Herceg Novom tada živjela Izabela Matoš, umjetnica koja je bila sjajan saradnik i koja je riješila dilemu oko naziva za taj projekat; od mnogo pridjeva oko kojih sam se dvoumila koji da uz njih vežem, ostale su jednostavno Ruke. Eto tako je krenulo. Tematske izložbe rukotvorina smo organizovali jednom u toku godine, u različitim terminima koji su određivali temu. Ruke su dobile logo – grafički znak koji je oblikovao Vojislav Vojo Kilibarda.
Sve to se odvijalo pod formalnim pokroviteljstvom Herceg festa, ali je glavna pomoć uvijek dolazila od prijatelja i ljudi sa afinitetom prema kreativnosti.
Mala fešta od naranče – H. Novi foto Boka News
I onda se u Herceg Novi vratila Maja Erenji, počela je naša saradnja i nastalo je njeno čedo: Dani kreativnosti, umjetnički i multidisciplinarni festival koji se tokom tri godine odvijao na glavnom gradskom trgu i u divnom prostoru nekadašnje Robne kuće Mješovito. Na tri galerije bila je postavljena izložba rukotvorina sa učesnicima iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Oko 50 izlagača tokom pet dana, svi sa strane boravili su u Herceg Novom o svom ruhu i kruhu. Izložbe poznatih glumica (Tanja Bošković, Gorica Popović), radionice, koncerti, nastupi folklora, modne revije, ekološka predavanja, prva bokeška trpeza na Trgu, u izvedbi Jokine kužine. Dani kreativnosti su se održavali od 2009. do 2011. i bili su divni i inspirativni. Možda je to bilo previše rano i previše ambiciozno za Novi.
NVO Ruke
Naš rad se nastavio aktivnostima samo djelimično prikazanim na panoima: kreativnim radionicama i druženjima, ekološkim akcijama, projektima za osnaživanje žena… Imali smo fenomenalnu godinu druženja u Art kvartu u Institutu Igalo i klub „Pleti i opleti“. Imali smo projekat Art Town – umjetnost na otvorenom i inicirali osnivanje Udruženja likovnih umjetnika Herceg Novog.
Novi trenutak inspiracije, nešto kao Eureka, dogodio se na mjestu nekadašnjeg hercegnovskog korza u posmatranju stabala divlje naranče na terasi nekadašnjeg Rudnika. Shvatila sam da imamo kreativni potencijal u gradu da napravimo festival posvećen tom plodu koji je zamalo postao glavni turistički brend Herceg Novog prije 60 godina, a postala je to mimoza. I počeo je novi krug istraživanja koje je potvrdilo da postoji izuzetan potencijal – opet u ljudima. Mala fešta od naranče imala je ogroman efekat na obnavljanje entuzijazma i među kreativcima i među građanima, vraćajući duh suživota na ulici. Svi su željeli da učesvuju i svi su bili uključeni. Riječ po riječ sa ljudima, onda sublimacija i akcija, tako su postale Stađunske fešte, tako valjda sve nastaje. Sada naša kontakt lista ima više od 300, možda i 500 imena kada bismo zaronili u arhivu i prvih deset godina. Svaka fešta mobiliše više od stotinu učesnika. Najdragocjenije nam je uključivanje mladih, još od vrtićkog uzrasta. Oni ukrase fešte kao neodoljive voćkice, kao i male mažoretke kluba Lili. Osnovci najviše dolaze na radionice, trče po skalama kad je na njima fešta, voze bicikla obučeni u jesen na štrafti uz more, Učenici SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ slikaju, fotografišu, kuvaju i služe na donatorskim trpezama. Preduzetni su, podstaknuti profesorima, pomogli su i u obilježavanju jubileja i hvala im na pruženoj ruci.
Maja Erenji Hare Brown: I dalje razmišljamo šta je to što kulturi i kreativnosti Herceg Novog nedostaje, i dalje smo spremne da čujemo sugestije. Tome je bio posvećen i kratki upitnik koji su gosti proslave dobili i koje ćemo sumirati, upoznati sa tim javnost i nadležne i primjeniti što možemo.
NVO Ruke
U vremenu koje je brzo, transakcionalno, često površno, stvaranje prizemljuje i povezuje ljude. Da li su to izložbe rukotvorina, kreativne radionice, demonstracije starih tehnika, razgovor ili jednostavna druženja u zajedničkom radu (rukama) – svaki taj trenutak u kojem učimo jedni od drugih, razmjenjujemo iskustva i gradimo nešto što postaje sve rjeđe i dragocjenije: zajednicu.
Taj ‘ljudski faktor’, takve veze, ta toplina – to je ono što pokreće RUKE.
Proslava jubileja održana je sa učesnicima manifestacija, saradnicima, partnerima NVU Ruke, uz podršku Herceg festa, Vesne Vukićević, Print – centar Novi, dok su realizaciji veoma doprinijeli Jovanka Stamenković „Jokina kužina“, učenici i profesori hercegnovske Srednje ugostiteljske škole, smjerovi kuvarstvo i restoraterstvo, mladi pijanista Mitar Žižić, Deni Deranja: Boka Bay Records i studio Crna Bevanda, Sonja Kulinović „SonjKO“ dječji kutak, Tanja Ristić i Mira Potpara.
Aktuelna će i narednih dana biti izložba RUKE sa likovnim radovima učenika JU SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ i OŠ „Ilija Kišić“ Zelenika, postavljena u izlozima većine novskih lokala u potezu od Opštine do Trga Nikole Đurkovića.
NVO Ruke
To je još jedan naš specijalitet na koji smo ponosni, i koncept koji je, koliko znamo, jedinstven u svijetu „Izložba u izlozima“ gdje je galerija sama Njegoševa ulica.
Mala fešta od naranče, koja će biti 30. fešta koja spaja kreativnost i gastronomiju u našoj organizaciji, prema dogovoru u kabinetu Predsjednika Opštine, biće održana u sklopu Praznika mimoze, u februaru 2026. Pripreme počinju odmah.
Živio nam kreativni Herceg Novi, poručuju iz NVU “Ruke” – www.ruke.me
Delegacija Pardubičke regije, Češka Republika na čelu sa guvernerom regije Martinom Netolickim (Martin Netolický) boravi u dvodnevnoj posjeti Tivtu, na poziv predsjednika opštine Željka Komnenovića.
Zahvaljujući na gostoprimstvu prilikom prošlogodišnje posjete delegacije Tivta i Žabljaka regiji Pardubice, predsjednik opštine Tivat izrazio je zadovoljstvo što goste iz Češke može ugostiti i predstaviti im grad i sve njegove potencijale. „Tokom današnjeg sastanka dogovorili smo da već u januaru pripremimo okvirni tekst budućeg Memoranduma o saradnji regije Pardubice i Tivta. U fokusu je saradnja u oblastima sporta, kuluture, prosvjete ali i tržišta rada. Nadam se da ćemo uspjeti naći zajednički jezik i interes.“
„Pričali smo o Plavim horizontima i brojnim vezama Češke i Titva, ali i o tome da je naša gradska muzika instrumente nabavila u Češkoj, a da je osnivač gradske muzike bio Čeh, ali i o tome da je budžet grada doživio bankrot nabavkom tih instrumenata“. Predsjednik opštine ovu je anegdotu podijelio sa prisutnima, izrazivši nadu da će ovom posjetom saradnja ubuduće biti intenzivnija, te da će se konkretizovati kroz određene oblasti saradnje, koje će donijeti korist za mlade ljude iz Pardubica i Tivta.
Delegacija iz Pardubica u posjeti Tivtu
„Ukoliko uspijemo da potpišemo Memorandum o saradnji, Pardubička regija biće prva koja ima saradnju sa nekim gradom iz Crne Gore. Smatramo Balkan veoma perspektivnim za saradnju i iskreno smo zainteresovani da definišemo teme buduće saradnje. To nije samo stvar uzajamnih posjeta već konkretnih razmjena koje se tiču prosvjete, kulture, sporta“, naglasio je Netolicki. „Raduje me da možemo diskutovati na temu saradnje na EU projektima. Češka Republika ušla je u Evropsku Uniju prije više od 20 godina, 2004. Intenzivno pratimo EU projekte i šta je ono što EU podržava. Smatramo da možemo biti od pomoći javnoj upravi Tivta u ovoj oblasti.“
Gosti iz Češke posjetili su Aerodrom Tivat gdje ih je dočekao direktor Aerodroma Ivan Rakočević sa saradnicima. Gosti su domaćinima predočili potencijale Aerodroma Pardubice, razmatrajući moguće uspostavljanje avio linije ka Crnoj Gori, dok je Rakočević prezentovao dosadašnje rezultate rada. Na sastanku je pomenut i tragičan događaj iz 1975. godine kada se avion Inex Adrie na svom putu iz Tivta za Prag srušio na teritoriji Češke. Agenda posjete delegacije iz Pardubica uključuje obilazak projekata Porto Montenegro i Luštica Bay, Muzeja i galerije Tivat, Velikog gradskog parka i Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV Tivat-Kotor.
Gosti iz Češke u Crnoj Gori borave četiri dana, od kojih dva u Tivtu, a dva na Žabljaku gdje će ih dočekati predsjednik opštine Radoš Žugić. Ovo je uzvratna posjeta budući da su delegacije Tivta i Žabljaka Pardubice posjetile 2024. godine.
