Zbirka poezije „Odjeci duše“, autora dr Đura Latkovića, predstavljena je u petak u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.
Zbirka, podijeljena u četiri cjeline, prema riječima autora, tematizira ljubav, emocije i životne gubitke.
Prvi dio se bazira na sjećanjima, prve pjesme koje su nastale upravo zbog gubitka dragih osoba, a onda u periodu korone i ove urbanizacije života nastale su pjesme Zov prirode, znači vraćanje prirodi. Već sljedeći ciklus naravno, iako sam omatorio, Lubavne niti – imamo prava da kažemo nešto i o ljubavi i u četvrtom dijelu Prolaznost. To je nešto, da ne kažem filozofski, ali eto malo sam se bavio temom prolaznosti i života uopšte – objašnjava Latković.
Ljubav je lajtmotiv cijele zbirke. Latkovićev poetski slikopis pokazuje da je upravo ona na početku i na kraju svega.
„Odjeci duše“ Đura Latkovića predstavljeni u Zetskom domu
Možda i završna pjesma u knjizi da nekad previše sudimo, a da nijesmo baš kompetentni da sudimo, da je život jedan i da moramo da ga živimo u ljubavi, sreći i blagostanju – poručuje autor.
Đuro Latković je, kako primjećuje recenzentkinja profesorica Ružica Lazarević, slikar koji slika riječima i pjesnik koji piše bojama.
U tim sinestezijama razvijaju se sjećanja, nostalgije i čežnje, ali istovremeno se javljaju i nada, toplina, empatija, neposrednost. Različiti oblici života nose zauvijek njegovu ljepotu i minule dane koji su se utkali u stihove zbirke pjesama ,, Odjeci duše” – istakla je Lazarević.
Latkovićevi stihovi teku slobodno, neopterećeni metrikom i rimom, noseći pritom snažan emotivni naboj.
„Odjeci duše“ Đura Latkovića predstavljeni u Zetskom domu
Poput Bodlerovog albatrosa, ili galeba Džonatana Livingstona, piesnik dodiruje oblake, a zatim se blago spušta na morsku pučinu, ili uroni u svijet sjećanja, u svijet koji odjekuje u duši poput najljepše melodije. Slike se nižu u asocijacijama, tanane i nježne, ili duboke i sjetne, ali uvijek ispunjene ljubavlju – objasnila je Lazarević.
Latkovićeve stihove čitali su glumci Davud Bahović i Momčilo Otašević, dok je u muzičkom dijelu programa nastupila pijanistkinja Ivana Kusovac.
Događaj je imao humanitarni karakter. Umjesto uobičajene prodaje knjiga, organizovano je prikupljanje sredstava za liječenje petnaestogodišnjeg Filipa Vučkovića, koji se mjesecima bori s teškom bolešću.
U nagradnoj igri Ulov mjeseca za novembar, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Igor Bošković sa kapitalnim brancinom od 6.2 kg.
Ulov je ostvaren u Ulcinju, na rijeci Bojani, korišćenjem štapa Shimano Catana i mašinice Daiwa Fuego, sa najlonom debljine 0,28 mm. Primijenjena je tehnika varaličarenja sa silikonskom varalicom.
Tom prilikom Bošković je ostvario dvostruki ulov: jednog brancina teškog 4,95 kg i drugog od impresivnih 6,2 kg.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Marjan Hajtnik sa zubacem od 7.15 kg.
Novembar – Drugo mjesto_Marjan Hajtnik zubatac 7.15kg
Zubatac je ulovljen pendulom, na živog ulignja, sa seke na dubini od 55 metara iznad Mamule. Tokom ribanja zabilježena su dva ulova: kapitalni primjerak od 7,15 kg i još jedan manji, težak oko 3 kg.
Od opreme korišćeni su: štap Tubertini Vitality, mašinica Tica i predvez Varivas debljine 0,60 mm.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura, koji može iskoristiti u Uninim Marine Centrima, osvojio je Slavko Škuletić, takođe sa zubacem, težine 6 kg.
Novembar – Treće mjesto Slavko Škuletić zubatac 6 kg
Zubatac je ulovljen u zalivu, tehnikom shore jigginga, koristeći štap Savage Gear SGS6 (60–150 g) i mašinicu Penn Slammer DX 7500.
Kao mamac upotrijebljen je Savage Gear 3D Needle Fish jig od 80 g, u varijanti full glow.
Crnogorska policija uhapsila je za vikend 101 vozača, od čega 32 zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je za vikend na crnogorskim putevima evidentirano 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba zadobilo teške, a sedam lake tjelesne povrede.
Kako se dodaje, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.579 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšen je 101 vozač, od čega 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od jednog grama po kilogramu ili odbijanja alkotestiranja, 30 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo narkotika”, rekli su iz policije.
Oni su naveli da je 37 vozača uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobaćaja na putevima.
Dodaje se da je od ukupnog broja, 38 vozača uhapšeno u Podgorici, 12 u Nikšiću, devet u Kolašinu, sedam u Baru i šest u Budvi.
Ceremonija paljenja lampica na novogodišnjoj jelci u Portonovom, održana u subotu, 6. decembra na Marina trgu, zvanično je otvorila ovogodišnju prazničnu sezonu i privukla veliki broj posjetilaca iz zemlje i regiona. Uz prepoznatljiv program, Portonovi je ponovo potvrdio reputaciju jednog od najljepše uređenih zimskih odredišta na crnogorskom primorju.
Program je započeo okupljanjem gostiju i prigodnom muzičkom podlogom, nakon čega je defile Gradske muzike Herceg novi i mladih mažoretki unio svečanu energiju kroz Portonovi. Nastup dječjeg ansambla KUD „Sloga“ dodatno je uljepšao noć, dok su se najmlađi posebno radovali njihovoj izvedbi.
U 18:00h predstavnici Portonovog obratili su se prisutnima, nakon čega je uslijedilo odbrojavanje i trenutak koji svi željno iščekuju – paljenje lampica na velikoj novogodišnjoj jelci. Uz specifičan dizajn jelke koja svojom konstrukcijom podsjeća na prirodni bor i njenu raskošnu dekoraciju, jelka je i ove godine zasijala u punom sjaju, postavši centralna praznična tačka cijelog rizorta.
Zvanično počela praznična sezona u Portonovom
Veče je zaokruženo sada već tradicionalnim nastupom Dječjeg hora „Cvrkutići“, čime je i zvanično počela sezona radovanja.
Ceremonija je najavila početak prazničnog programa koji će tokom decembra i januara obuhvatiti muzičke nastupe, interesantne sadržaje za djecu, praznični bazar i klizalište na otvorenom. Portonovi će, u svom prepoznatljivom duhu, nastaviti da bude mjesto okupljanja, radosti i prazničnih trenutaka koji se pamte.
Dočekajte 2026. godinu uz more, muziku i nezaboravnu atmosferu! Tivat i ove zime postaje epicentar novogodišnjih dešavanja na crnogorskom primorju – grad koji spaja vrhunski provod i odmor uz prepoznatljiv mediteranski duh.
Tokom četiri dana, od 30. decembra do 2. januara, Tivat donosi muzički spektakl na otvorenom (ulaz slobodan) sa najvećim regionalnim zvijezdama:
30. decembar: Saša Matić
31. decembar: Lepa Brena
1. januar: Jelena Rozga
2. januar: Toni Cetinski i Mirza Selimović
Tivat 2026.
Uz bogat muzički program, Tivat nudi sve ono što praznike čini posebnim – opuštenu atmosferu primorskog grada, miris mora u zimskom vazduhu, odličnu gastronomsku ponudu i autentičan mediteranski šarm.
12.12 Fankulo band i Adi Šoše 13.12. DJ Dimi 14.12. Mike & band 20.12. Milky Wave 21.12. Isidora Nikolić 23.12. Castel Nuovo i Bruno Rački 24.12. Castel Nuovo – dnevni nastup 26.12. Darko Tomičić 27.12. Dora Štampić 30.12. Dječija nova godina ( prije podne ) Leontina sa horom Muzičke škole Tivat 30.12. Goran Vukošić i Saša Matić 31.12. Akademia band i Lepa Brena 01.01. Kira bend i Jelena Rozga 02.01. Mirza Selimović i Toni Cetinski 06.01. Mike & band i Jovana Pajić 10.01. Igor Marković 13.01. Teodora Šćepanović i Nataša Bekvalac
Novogodišnji Bazar:
20.12. Novogodišnji bazar – Pine 21.12. Novogodišnji bazar – Pine 22.12. Humanitarni Novogodišnji bazar- Trg od Magnolije 27.12. Novogodišnji bazar – Pine 28.12. Novogodišnji bazar – Pine 03.01. Novogodišnji bazar – Pine 04.01. Novogodišnji bazar – Pine
Tivat u ritmu praznika – savršena kombinacija odmora i provoda, i mjesto gdje se rađa prava energija za ulazak u novu godinu.
Kruzerska kompanija MSC Cruises širi svoju gigantsku flotu. Upravo se dovršava MSC World Atlantic u brodogradilištu Les Chantiers de l‘Atlantique u Saint-Nazaireu, u zapadnoj Francuskoj, za što je kovana i prigodna kovanica koja će biti umetnuta u brod kao simbol sreće i blagoslova.
MSC World Atlantic će ući u službu 2027. te će tijekom zime 2027./2028. biti raspoređen u Karipskom moru iz Port Canaverala (SAD).
Nedavno su objavili kako su naručili dva nova broda od Chantiers de l‘Atlantique, za ukupno 3,5 milijardi funti. Isporuka ova dva kruzera, sedmog i osmog u seriji “World Class”, koji prevoze više od 6700 putnika, planirana je za 2031. odnosno 2032. godinu, priopćio je MSC.
U sklopu programa Dana dubrovačkih branitelja, danas je na Srđu predstavljen spomen zrakoplov MiG-21 UM, trajni eksponat postavljen ispred tvrđave Imperijal, ključnog mjesta obrane Grada 6.prosinca 1991. Na predstavljanju su kao gosti sudjelovali umirovljeni piloti MiG-a 21 koji su 1992. u vojnoj operaciji Tigar letjeli s dva zrakoplova ovog tipa. Zdenko Radulj, hrvatski vojni pilot, brigadni general Hrvatske vojske i nekadašnji zapovjednik 1. eskadrile borbenih zrakoplova i baze Pleso te Ivica Ivandić, hrvatski vojni pilot, pukovnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Srđu otkrili su ploču uz spomen borbenu letjelicu.
– MiG-21 koji danas predstavljamo podsjetnik je na hrabrost, odlučnost i žrtvu onih koji su branili Dubrovnik i Hrvatsku. On je trajni simbol povijesnog trenutka u kojem je, prvi put u modernoj hrvatskoj povijesti, nadzvučni zrakoplov preletio vrh Srđa i označio početak oslobađanja juga Hrvatske. Posebno mi je drago što su danas s nama piloti koji su sudjelovali u toj operaciji, kao i zapovjednik, general-pukovnik Marijan Mareković. Imamo čast biti u društvu živih svjedoka, ljudi koji su svojim djelovanjem postavili temelje za deblokadu Dubrovnika i cijelog hrvatskog juga, rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Dubrovački MiG 21 ‘sletio‘ je na Srđ nakon što je pola godine proveo na restauraciji u Bjelovaru gdje je u prilično lošem stanju dopremljen iz zagrebačke baze Pleso. Rekonstruirala su ga šestorica stručnjaka pod okriljem bjelovarskog Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Trenažni zrakoplov dvosjed tijekom Domovinskog rata sudjelovao je i u operacijama Bljesak i Oluja.
Rashodovani borbeni zrakoplov dopremljen je na Srđ nakon što ga je na molbu Grada Dubrovnika Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik ustupilo Ministarstvo obrane RH kao statični eksponat u sklopu muzejskog postava i trajni spomen na žrtvu i oslobođenje krajnjeg juga Hrvatske. Restauracija je prema ugovoru iznosila 63.730 eura, a projekt postavljanja eksponata djelo je dubrovačke arhitektice Lee Đurović Ruso.
Tijekom vojno redarstvene operacije deblokade juga Hrvatske 1992. godine, nadzvučni zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva odradili su prvo borbeno djelovanje – rano ujutro dva su MiG-a 21 iz smjera mora preletjela Srđ i u zaleđu djelovanjem iz zraka pripremila teren za proboj pješaštva.
Suvremenici potvrđuju kao je to bila ključna operacija u oslobođenju krajnjeg juga.
Gradonačelnik Franković na Srđu je najavio i početak obnove tvrđave Imperijal, simbola pobjede dubrovačkih branitelja nad višestruko brojnijim i nadmoćnijim neprijateljem. „Nakon što je završena pravna bitka i nakon što je sudski potvrđena ispravnost postupanja Grada Dubrovnika, u proračunu za 2026. godinu osigurali smo 230 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije, što je prvi ključni korak prema cjelovitoj obnovi i revitalizaciji tvrđave. Naš cilj je da tvrđava bude dostupna, sigurna i dostojno uređena, mjesto trajnog sjećanja i poštovanja prema onima koji su branili Dubrovnik“, najavio je gradonačelnik.
Dim nakon zračnih napada na Kambodžu Foto: Izvor: / REUTERS
BANGKOK – Tajland je pokrenuo zračne napade duž sporne granice s Kambodžom, izvijestila je tajlandska vojska, nakon što su se obje zemlje međusobno optužile za kršenje sporazuma o prekidu vatre u kojem je posredovao američki predsjednik Trump.
Najmanje jedan tajlandski vojnik je ubijen, a četiri su ranjena u novim sukobima koji su izbili oko dva područja u najistočnijoj pokrajini Ubon Ratchathani, izjavila je tajlandska vojska nakon što su se njezine postrojbe našle pod kambodžanskom vatrom, piše Index.
“Tajlandska strana sada je počela koristiti zrakoplove za napad na vojne ciljeve u nekoliko područja”, navodi se u izjavi.
Obostrane optužbe za kršenje primirja
Kambodžansko ministarstvo obrane izjavilo je da je tajlandska vojska pokrenula napade u zoru na njezine snage na dvije lokacije, nakon višednevnih provokativnih akcija, te dodalo da kambodžanske postrojbe nisu uzvratile.
Granični spor prerastao je u petodnevni rat u srpnju, prije sporazuma o prekidu vatre koji su posredovali malezijski premijer Anwar Ibrahim i predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je također svjedočio potpisivanju proširenog mirovnog sporazuma između dviju zemalja u Kuala Lumpuru u listopadu.
Teške posljedice sukoba
Najmanje 48 ljudi je ubijeno, a procjenjuje se da je 300.000 privremeno raseljeno tijekom sukoba u srpnju, pri čemu su susjedi razmjenjivali rakete i tešku topničku vatru.
No nakon eksplozije nagazne mine prošlog mjeseca u kojoj je osakaćen jedan od njihovih vojnika, Tajland je objavio da zaustavlja provedbu sporazuma o prekidu vatre s Kambodžom.
U Tajlandu se evakuira više od 385.000 civila u četiri pogranična okruga, a više od 35.000 već je smješteno u privremenim skloništima, izjavila je tajlandska vojska.
Tajland i Kambodža više od stoljeća osporavaju si suverenitet na neoznačenim točkama duž kopnene granice duge 817 kilometara koju je prvi put mapirala Francuska 1907. godine kada je vladala Kambodžom kao kolonijom.
Turbulentno vrijeme, u kojem smo, i koje će vjerovatno i da se pojača u narednom periodu, uslovljava i promjene u ponašanju lokalnih zajednica. Opštine Boke se suočavaju sa velikim ekološkim problemima, jer kriza može imati ambivalentan ishod. U izjavama zvaničnika stalno se govori o rastu prihoda od turizma a da se ne vodi računa o prisutnoj inflaciji, koja prejudicira realni gubitak, a ne popravljanje položaja organizacija i građana, kaže se u saopštenju NVO Ekološko društvo Boka.
Upumpavanjem velike količine eura i dolara stvorene su kaste milionera i milijardera koji, radi očuvanja svog bogatstva, traže prostor za investiranje u sigurne vidove održivosti svog portfolija. Jedan od načina je da u zemljama sa slabom legislativom i korumpiranim vlastodršcima, šire svoj biznis zanemarujući domicilno stanovništvo, na tom prostoru.
Nagli investicioni bum je uslovio nedostatak radne snage, pa je uočljivo dovođenje stranih radnika bez adekvatne obuke za stručna zanimanja u turizmu i građevinarstvu, kao i nepoznavanje jezika i kulture regije, u koju dolaze ’’trbuhom za kruhom“.
Time se narušava međuetnički sklad i osiromašuje sekundarna uzročnost kao što su ljubaznost domaćeg stanovništva i umanjenje njihovih prihoda. Konkurencija u okruženju je sve jača, a daleke destinacije, netaknute urbanizacijom i još neistražene, zbog sve jeftinijih čarter ljetova postaju sve atraktivnije. Zato kod nas, u Crnoj Gori, treba obogatiti ponudu na način što treba mnogo više voditi računa o prirodnim datostima prostora, o šumama, vodama, izvorima, jezerima, obali, stjenovitim kompleksima. Ekologija i zaštita spomenika kulture, kojem je ovo područje, zbog smjena različitih kultura, prebogato, mora biti imperativ.
Veliki investitori grade bez posebnih ograničenja ne vodeći računa o zaštiti prirodnih vrijednosti, mora i zaleđa. Zato ću se osvrnuti na te zadatke.
OČUVANJE ZALEĐA
Zaleđe u konkretnoj destinaciji Herceg Novog je dosta pogođeno, jer se lokalne zajednice (zbog složenih pravno-ekonomskih zavisnosti i ličnih i poltičkih interesa) ne mogu suprostaviti štetnoj urbanizaciji i betonizaciji prostora.
Na Mediteran se dolazi ne samo zbog kupanja i osunčanosti u većem djelu godine, već i drugih specifični za to područje, a naročito prebogate vegetacije. Značaj makije i borova, koji se često susreću u pjesmama o čarima mediteranske klime, nije dovoljno istraženo. Livade i šume pod pritiskom ’’investicija po svaku cijenu’’ nestaju, a tako i se „okusi’’ ovog podneblja svode na minimum. Poznato je da turisti iz sjevernijih krajeva Evrope rado dolaze u Boku i Herceg Novi jer ih podsjeća na njihove fjordove, a razlikom bogate, mediteranske vegetacije. Princip zavičajnosti treba staviti ispred principa univerzalnosti.
Treba razlikovati devastaciju prostora sječom šuma, onečišćenjem prostora, lošim upravljanjem otpadom, od trošenja prostora zbog loših odluka o tipu gradnje koja je porebna radi unapređenja održivosti na duži rok. Neka istraživanja u Švajcarskoj su pokazala da jedan krevet u hotelskom smještaju 12 puta manje troši prostor od smještaja u apartmanskom naselju.
Saobraćajne gužve, pritisci na vodovod, kanalizacioni i komunalni otpad, postaju nerješiva enigma za opštinska rukovodstva, koja ne mogu i ne znaju da ih rješavaju, usljed kadrovskog pomanjkanja. Nažalost, kadrovska politika je glavni činilac nerješavanja narastajućih problema. Čuveni direktor „Crayslera“ Ajakoka je u vrijeme krize 30-tih selio sposobne direktore na nove radne zadatke nadajući se da će se i na tim funkcijama snaći. Rezultat je bio porazan. Kako je sam rekao „…na kraju sam imao nestručne ljude u svakom sektoru organizacije’’. Iz iskustva takvih velikana se najbolje uči. Neznanje nas već preskupo košta, u raznim oblastima zaštite životne sredine. Moramo se pitati gdje to vodi?
KAPITAL SLIJEP ZA PRIRODNE DATOSTI
O prekinutim vodotokovima i podzemnim vodama zbog prepreka novoizgrađenih objekata po svim slobodnim livadama i moguće štete zbog klizišta koja mogu nastati, slično kao u nerazvijenim djelovima Južne Amerike i Azije, da i ne govorimo. Sve navedeno je samo mali dio problema koji su direktno uslovljena nestručnošću institucija koje o ovome odlučuju. Štete u budućnosti mogu biti sa katastrofalnim ishodom po našu zajednicu. Kapital se uvijek kreće prema višem profitu i kada se ravnoteže ponude i profita naruše on se seli prema profitabilnijim poslovima ostavljajući za sobom napuštena gradilišta i porušene hotele, što možemo videti u primjerima napuštenih turističkih mjesta koja više nema ko da obnovi. Primjeri iz Španije o napuštenim gradovima, Kupari u Hrvatskoj, Sv. Stefan. Opasnosti davanja zakupa na 100 godina bez javnog konsenzusa lokalnog stanovništva i struke, bezumni su.
Problem „betonizacije obale“ je velika rana primorskih opština. Radi dobijanja većih plaža nerijetko se događa (sa time se Herceg Novi već suočavao), da hoteli bez saglasnosti proširuju svoje plaže unutar morske površine. Time se narušava biodiverzitet. Mijenjaju se struje koje su i onako slabe, uslovljene tipologijom zaliva, a broj i diverzitet ribljeg i uopšte morskog fonda je sve manji. Već rečeno betoniranje plićaka i vegetacije ima za posljedicu uništavanje staništa mlađi, a time je usloviljeno da i krupnije ribe migriraju prema otvorenom moru. Globalno otopljavanje, takođe, utiče sa smanjenim padavinama u vansezoni i tako se ne mješaju dovoljno hladna voda iz potoka koja donosi kiseonik sa morskom, pa je i to jedan od uzroka devastacije staništa.
KRUZERI – ŠTETA KOJA NADMAŠUJE FINANSIJSKU DOBIT
Brodovi kruzeri su velika prećutna ekološka katastroga cijelog Bokokotorskog zaliva. Prosječna dubina zaliva je 23 metra, dok je gaz kruzera 6-7 metara. Ogromni motori i propeleri, koji ih pokreću, podižu i štete biljnim vrstama, tako da se ujedno uništava i plankton koji je neophodan u lancu ishrane kao prvi stepenik stvaranja hranljivih materija fotosintezom i tako spajanjem živog svijeta sa neživim. Tu je takođe bitan zooplankton nastao od korala (podvrsta meduza) i drugih ribljih vrsta u ishrani višeg stepena biodiverziteta i nekih sisara.
O samom saobraćaju kruzera i da ne govorimo, koliko je opasno. Istovremeno u kotorsko-risanskom zalivu bude ih do pet istovremeno, sa više od 10.000 putnika. Opslužuju ih desetine glisera (preko 200 ukupno), koji prave dodatnu štetu glisiranjem uz obalu i izuzetno brzim, a česato i opasnim vožnjama ugrožavaju bezbjednost ostalih plovila i putnika na njima. Zaliv Boke Kotorske je premalen za ovoliko saobraćajno opterećenje sa kruzerima, nekoliko velikih marina i desetinama glisera koji su u stalnom kretanju, a sve zajedno čini na stotine plovila unutar zaliva. Šteta i opasnost od nastanka katastrofa je sve veća, iz dana u dan. Raste rizik za nastajanje nesreća. Samo nas je čudo do sada spašavalo da nije bilo ozbiljnijih udesa. Finansijska dobit od dolaska kruzera je značajna za državu i grad Kotor, ali šteta po životnu sredinu je sve veća. Niko nije ni pokušao da komparira trenutnu finansijsku dobit sa trajnim uništenjem ekosistema. Treba li da čekamo ozbiljan incident da bi se neko upitao da li treba limitirati broj kruzera u zalivu i broj svih plovila u kretanju ?
ODRŽIVOST TURIZMA ?
O svemu ovome mnogi primorci parcijalno znaju, ali objedinjavanjem još mnogo znanja, kao uticaja klimatskih sezonalnosti, invazivnim vrstama, ptičijih vrsta, zakiseljavanjem mora, antropogenim faktorima, stvara se jasnija slika o koracima kojim treba pristupiti radi održivosti turističke destinacije. Zbog toga je kontinuitet struke neophodan u kadriranju institucija i treba pod hitno promjeniti zakon o zapošljavanju u organima lokalne uprave, jer svjetska kriza uveliko traje, a turizam kao tercijalna grana privrede je uvjek prva na udaru.
Kriza u svjetskim okvirima je evidentna i zemlje koje za to imaju stručnjake mogu lakše da se prilagode i prevladaju probleme. Kao što sam već napomenuo ambivalentnost ishoda krize ’’ili-ili’’ će nas možda dovesti do kraha, a da običan narod nije ni svjestan razloga zaostajanja, a ponajmanje uništenja različitih finansijskih fondova (i baš onih iz kojih se finansiraju: zdravstvo, školstvo-obrazovanje, penzije). Neki će poslije biti enormno bogati, a većina će se hraniti na kontejnerima, jer već sada imamo veliki jaz između manjine koja drži ogroman kapital i većine koja je prezadužena kreditima. Ovo je tek jedan apel Ekološkog društva Boke Kotorske na tešku akutnu situaciju i stanje oko turističke privrede, koja je okosnica privrede i finansijskog statusa, cijele države, a svakako Boke Kotorske.
Živimo bratski-sestrinski, bez ikakvih opterećenja, često bude i pjesme, lako se organizujemo povodom zvaničnih i ličnih, porodičnih događaja, kaže istaknuti novinar
U zrelim godinama potrebno je naći društvo primjereno svojoj generaciji i pogledu na svijet, ljude sa kojima dijelimo slična interesovanja, ideje, teme za razgovor, a novinar Dušan Davidović takvo je društvo pronašao u prostoru Dnevnog boravka za odrasla i stara lica u Rakitama u Kotoru, čiji je korisnik od njegovog osnivanja. Tu se okupljaju muškarci i žene koji imaju o čemu da razgovaraju, da usput organizuju i razne aktivnosti, a u tome ih podržava Katarina Ćoso sa svojim stručnim timom, izlazeći u susret njihovim idejama i predlozima.
– Prije dvije godine kad je sve ovo krenulo u Rakitama, od prvog dana sam u Dnevnom boravku – prije svega jer je to kuća do kuće gdje stanujem, a druga stvar, što je u ovim godinama potrebno naći društvo primjereno svom uzrastu i nekim drugačijim pogledima od onih koje imaju nove generacije, sa kojima teže uspostavljamo kontakt. Mi se tu nalazimo, imamo vremena, imamo ideja i, što je najvažnije, atmosfera je vrlo opuštena, teme za razgovor su svakodnevne, ali po pravilu se izbjegavaju neke teme, koje su možda ljudima u punoj životnoj snazi aktuelne i koje raspiruju strasti, kaže Davidović u razgovoru za Boka News. On je u ovom prostoru, zajedno sa prijateljima/cama ispratio obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom.
-Mi živimo bratski-sestrinski, bez nikakvih opterećenja, često bude i pjesme. Koriste se razni povodi, događaji – ovi zvanični koji se znaju, i lični, porodični. Lako se organizujemo, tako da je atmosfera zaista osvežavajuća i to je ono što je učinilo da za ove dvije godine i nekoliko mjeseci, ovaj centar postaje sve popularniji, sve posvećeniji. Moram zaista da pohvalim i “posadu”- mlade žene koje rade ovdje, zaista su stručne i posvećene ovom poslu, a i komunikativne sa svima nama, primjećuje Dušan Davidović, koji je predstavnicima Opštine Kotor predložio da u Dobroti, Grblju i u drugim mjestima naprave slične centre.
Dnevni boravak za odrasle i stare
-Ovakvi su nam prostori zaista potrebni, posebno zato što je Kotor turistički centar i više nema onih mjesta gdje bismo mi, mještani mogli poći zajedno na kafu da popričamo. Sve je “okupirano” od turista, a i od visokih cijena usluga, koje su u Kotoru astronomske, tako da je ovo zaista jedno pravo mjesto koje ima perspektivu. Sve nas je više brojčano, ljudi dolaze sa raznih strana, imaju povjerenje, a našoj popularnosti su svakako doprinijeli i savremeni mediji, koji prate naše aktivnosti, kaže Davidović, koji je poznat po svojim sportskim izvještavanjima za Radio Kotor.
Kako su i članovi Udruženja paraplegičara izrazili potrebu da se aktiviraju kroz sportske aktivnosti i da osnuju jedno udruženje koje bi se bavilo rekreacijom i sportom osoba sa invaliditetom, Davidović je tu ideju podržao, uz napomenu da “tih organizacija imamo, samo ih treba postaviti na `zdrave noge`.
Uključiti mlade u organizaciju sportskih aktivnosti OSI
-Treba prilagoditi vremenu i kadrovski osvježiti bivši Opštinski savez za sport i rekreaciju invalida, koji sam pratio decenijama i znam da je bio od dobrog rada i dao je efekte. Ima nas koji smo spremni da se družimo i kroz sportske aktivnosti, koje su nekad bile u tom udruženju – šah, plivanje, ribolov… Ako Opštinski savez za sport i rekreaciju ne radi punim kapacitetom već nekoliko godina, ne treba izmišljati novo, treba samo to postojeće udruženje na odgovarajući način organizovati i dovesti mlađe ljude koji mogu da nose neke aktivnosti koje su često i protokolarne. Treba poštovati pravila igre za tu komunikaciju sa opštinom, sa Centrom za socijalni rad i sa drugim organizacijama. Tu su nadležne opštinske službe, a ovaj Dnevni boravak u Rakitama može da im pomogne da se bolje organizuju, poručuje Davidović.
