OJU Muzej Kotor – Ulazu u Crkvu Sv. Pavla – foto Boka News
Izložba zanatskih umjetnika iz Kotora biće otvorena danas, petak 5. septembra u 20.30 sati u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra.
Izložbu će otvoriti Aleksandra Pavićević, etnolog – antroplog iz Beograda. Na izložbi će biti predstavljeni radovi četiri umjetnika: Jelena i Rastko Sekulić: Mozaik i heklana čipka – nakit, Vesna Krtolica: Kravata kao ukras žene i pletene kape, Natalija Maksić: Dobrotska čipka – ponat po ponat i Irena Jakšić – Abažuri za lampe.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Isidora Milivojević koja će izvesti dvije pjesme: Gospin fado (muzika i tekst Isidora Milivojević) i Njene ruke (tekst i muzika Jelena Vukčević Sekulić, aranžman Isidora Milivojević)
Ova izložba motivisana je idejom da se udruže zanatski umjetnici grada Kotora i predstave svoje radinosti koje sa ljubavlju i veoma posvećeno izrađuju.
Više od 150 strip umjetnika i djelatnika iz 20 zemalja biće narednih šest dana gosti Herceg Novog, u okviru 19. Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će biti održan od sjutra do 10 septembra.
Uz dvanaest svjetskih majstora stripa koji su specijalni gosti, brojne strip umjetnike koji će crtati za fanove i predstaviti svoj rad, očekuje nas i vrhunski likovni, edukativni i muzički program – a sve to ovu manifestaciju postavlja u sam vrh evropskog i svjetskog stripa.
Programi će tokom šest dana biti održani na 17 lokacija – od hercegnovskih trgova Belavista i Trg Nikole Đurkovića, tvrđave Forte mare, Škvera, umjetničkih galerija, biblioteke, škola i kafića, pa sve do Luštice, Tivta i Lovćena, najavljeno je na današnjoj press konferenciji.
Najomiljeniju manifestaciju u regionu posvećenu devetoj umjetnosti najavili su organizatori, Jovan Subotić i Nebojša Mandić, a o svojim utiscima govorili su jedni od najtraženijih strip umjetnika današnjice – Eduardo Riso (Eduardo Risso) iz Argentine i Stevan Subić iz Srbije.
„Nikada se nismo osjećali spremnijima nego za ovu ediciju festivala. 365 dana rada na ovom festivalu može da u grad dovede najveća svjetska imena strip scene, da ponudi kreativne i kvalitetne programe, počev od dječijih radionica koje smo ove godine podigli na veći nivo, do masterklasova i prezentacija ozbiljnih strip umjetnika“, istakao je Jovan Subotić.
Svečano otvaranje zakazano je za sutra, 05. septembra u 21 sat na trgu Belavista gdje će biti upriličena izložba postera specijalnih gostiju.
Iste večeri biće otvorene i još dvije izložbe: radovi specijalnih gostiju u galeriji „Josip Bepo Benković“ i izložba Stevana Subića „Deset godina poslije“ u galeriji „Sue Ryder“. Otvaranje će upotpuniti nastup novskog dua Low Voltage, a uslijediće koncert Ide Prester i Lollobrigide na tvrđavi Forte mare, kojima će predgrupa biti pobjednici Bunt rok festivala, bend PAKS od 22 sata.
19. HSF – Press, program
„Na festivalu će biti promovisana najnovija ostvarenja crnogorskog stripa. Vidjećete da je taj strip danas itekako živ, moderan i kvalitetan. Vidjećete promociju stripa naše Novljanke, po prvi put će ovdje svoj rad predstaviti Jana Vasiljević, po mnogima i najtalentovanije dijete nove strip scene. Vidjećete da u Crnoj Gori strip živi i da je sjeme posijano upravo na ovom festivalu, što mladi autori ne kriju“, najavio je Subotić.
Nikad brojnija i snažnija HSF porodica
Interesantnom izložbom, u Herceg Novom će se, nakon deset godina, ponovo predstaviti jedan od trenutno najtraženijih svjetskih autora, Stevan Subić.
„Ja sam oduševljen Herceg Novim, dolazio sam i kao turista, a kada sam upoznao ovu ekipu preko Nikole Ćurčina nastavio sam da dolazim godinama i zaljubio se u grad, u to šta ima da ponudi obala i njih trojica“, istakao je Subić.
Dodao je da se upravo u Novom rodila njegova karijera, gdje je tokom ljetovanja dobio ponudu kuće „Sergio Bonelli“, a nekoliko godina kasnije počelo je druženje sa HSF porodicom, koje traje do danas.
„Kad god sam ovdje ja sam oduševljen do mjere koja uvijek zasjeni onu prethodnu, zato što njih dvojica (Subotić i Mandić) daju maksimum svake godine, a kolege koje srećem su sve ozbiljniji, sve veći majstori i intelektualci, milina je pričati i učiti“, poručio je Subić.
Jedan od najvećih svjetskih crtački imena i najznačaniji argentinski strip umjetnik, Eduardo Riso, zahvalio se na pozivu da prvi put dođe na hercegnovski festival stripa, kao specijalni gost.
„Imam zaista velika očekivanja od ovog festivala, ne samo kao umjetnik, već i kao organizator sličnih manifestacija u Argentini. Očekujem da ću zaista uživati“, kazao je Riso, jedan od najvećih argentinskih strip umjetnika.
U Herceg Novom će se i ove godine naći najuticajnija strip autorka svijeta svih vremena, Džil Tompson (Jill Thompson), iz SAD-a dolazi i jedna najpoznatijih scenaristkinja – Džoan Starer (Joanne Starer), čiji strip se nalazi na zidovima muzeja „Smithsonian“, glavni urednik „Heavy Metal“ magazina, Dejv Keli (Dave Kelly), kao i super zvijezde američkog tržišta iz našeg regiona, Esad Ribić i Goran Sudžuka.
Jedan od događaja je i prezentacija stripa o Svetom Jeronimu, koja će biti organizovana u crkvi posvećenoj ovom svecu, u hercegnovskom Starom gradu. Kako je naveo, strip „Sveti Jere“ je sjajna inicijativa Splitsko-dalmatinske županije i autora koji su prijatelji festivala, Milka Peka i Vladimira Davidenka.
Izložbeni program upotpuniće vanserijska izložba „Hugo Pratt – Corto Maltese: Naslijeđe, djelo i biografija“, koju HSF realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Italije, a stotinu godina od rođenja Mikija Mustera biće obilježeno prezentacijom koji je pripremila Pia Nikolič.
Mladi strip umjetnici uvijek imaju svoj imaju prostor u HSF priči, pa će se publici ove godine predstaviti autorke Sara Novaković (Srbija) i Silva i Sara Dervanović (Crna Gora), a radionice stripa za najmlađe vodiće Srđan Stamenković Srle.
19. HSF
„Comics Beyond“: Potvrda međunarodne prepoznatljivosti
Najavljen je i multimedijalni spektakl “Moby Dick City Blues”, čiji su autori italijanski umjetnici Kozimo Mioreli i Stefano Bekini.
Ovaj događaj biće organizovan u okviru EU projekta „Comics Beyond“, koji HSF realizuje u saradnji sa Muzejom stripa u Briselu, Komikonom iz Napulja, te festivalima u francuskom Amienu i portugalskoj Amadori.
„Mi smo jedina zemlja van Evropske unije koja je učesnica tog projekta. Imaćete priliku da na otvaranju, sjutra veče na Belavisti, da vidite dio tog programa, a kompletan performans na People’s plaži u ponedjeljak. Riječ je o jednom izuzetno kvalitetnom, spektakularnom događaju dvojice italijanskih umjetnika“, istakao je Nebojša Mandić.
Spektakularan muzički program
„Muzički program 19. HSF-a ne samo da je nikad jači, nego je i vrlo pažljivo i detaljno osmišljen i uklopljen, osluškujući sve oo što nam kažu naši gosti i publika“, istakao je Jovan Subotić.
Muzičke zvijezde ove godine su: Ida Prester i Lollobrigida koji će nastupiti 05. septembra, Artan Lili 06. septembra, bend Pips, Chips & Videoclips 07. septembra, Boka All Stars 08. septembra i sastav TBF koji zaključuje festival 10. septembra.
Uz njih, na programu su i: pobjednici Bunt rok festivala, bend PAKS, bend 16-OSAM-23, HSF vinyl žurka sa DJ MadraZ, DJ-evi Andrea Nox i Uroš Milovanović, novski bendovi Chenova, Low Voltage i DJ duo 2Beat.
Za vizuelni identitet plakata – „Comics is love“ i ostalog promo materijala festivala, ove godine je zaslužan Italijan Oskar Skalko. Ovogodišnji HSF pratiće brojne medijske kuće, specijali će biti emitovani na četiri medija, a hronika na dva, saopšteno je na konferenciji.
Nakon 15. septembra, kada se ukida zabrana saobraćaja za teretna vozila, očekuje se ubrzanje dinamike radova
Radovi na rekonstrukciji jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u Crnoj Gori, bulevara Tivat – Budva (dionica Jaz), ulaze u ključnu fazu, sa ciljem da budu završeni do početka ljetnje sezone 2026. godine.
Prema informacijama iz kompanije „Bemax“ i nadležnih državnih organa, projekat vrijedan preko 54 miliona eura odvija se u skladu sa planiranom dinamikom, a u septembru počinju intenzivniji radovi na postojećem kolovozu, s obzirom na to da se turistička sezona privodi kraju.
Ovaj kapitalni projekat obuhvata izgradnju moderne saobraćajnice sa po dvije trake u oba smjera, trotoarima, pješačkim i biciklističkim stazama, kao i novim instalacijama, uključujući i proširenje kapaciteta Regionalnog vodovoda.
Iako je gradnja bulevara M-2 započeta još 2023. godine, radovi su tokom proteklih mjeseci bili prilagođeni turističkoj sezoni, pa su se uglavnom odvijali na spoljnim dionicama, kako bi se izbjegle veće saobraćajne gužve.
Uskoro nakon 15. septembra, kada se ukida zabrana saobraćaja za teretna vozila, očekuje se ubrzanje dinamike radova. Planirano je da se u postsezoni krene sa uklanjanjem starog asfalta, te da se intenzivno radi na drenaži, rasvjeti i razdjelnim ostrvima.
Nadležni ističu da su se tokom projekta susretali sa brojnim izazovima, od neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do nekompletnih katastarskih mapa podzemnih instalacija, što je u pojedinim momentima usporavalo napredak. Ipak, uvjeravaju da će radovi biti okončani u predviđenom roku do januara 2026. godine.
Izgradnja bulevara Tivat – Jaz je od velikog značaja za cijelo Crnogorsko primorje, s obzirom na to da je ova dionica do sada bila sinonim za saobraćajne zastoje, posebno tokom ljetnjih mjeseci.
Modernizacija saobraćajnice, sa čak 12 kružnih tokova i pratećom infrastrukturom, ne samo da će povećati bezbjednost i protok saobraćaja, već će dati snažan podsticaj daljem razvoju turizma.
Za završnicu 16. izdanja Festivala gudača Perast sinoć je pred punim gledalištem u Katedrali sv. Tripuna u Kotoru nastupio Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra koji je odsvirao koncert pod nazivom „Nebeska Italija“.
Program večeri donio je raskoš italijanske muzičke baštine, kroz djela kompozitora koji su svojim opusom oblikovali evropsku muzičku tradiciju i ostavili neizbrisiv trag na istoriju klasične muzike.
Publika je uživala u posebnom muzičkom doživljaju, te je izuzetan talenat gudača nagradila glasnim i dugim aplauzima.
Pozitivne utiske nakon koncerta podijelila je i predstavnica Gudačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra, violinistkinja Marija Đuranović.
“Sami naziv Nebeska Italija i sami prostor u kome smo noćas svirali su nešto specijalno što nam daje za pravo da bude tako jedan divan cjelokupan program koji obuhvata veliki repertoar kompozitora kao što su Vivaldi, Respigi, Koreli, a za bis smo svirali Albinonija. Nadam se da je publika uživala, mi smo presrećni i uživali smo u svakom tonu,” ispričala je Đuranović.
16. Festival gudača
Pojasnila je šta stoji iza sjajne muzičke sinergije koja vlada u ansamblu.
“Mi smo dugogodišnje kolege, baš poznajemo jedni druge i prosto uživamo u svakom trenutku stvarajući muziku. Rad na probama između kolega je bio fenomenalan,” dodala je violinistkinja.
Đuranović je ovom prilikom ukazala i na veliki značaj Festivala gudača kako za muzičare, tako i za publiku.
“U ovako maloj državi je od velikog značaja da imamo prilike da sviramo kamernu muziku, da se radi sa studentima i đacima, da dolaze velike muzičke zvijezde, da se slušaju fenomenalni koncerti i fenomenalna izvođenja, tako da Festival gudača ima veliki značaj,” ispričala je muzičarka.
Festival gudača Perast 2025, koji već 16. godinu zaredom okuplja renomirane umjetnike iz zemlje i inostranstva, nastavio je svoju bogatu koncertnu sezonu u jedinstvenom ambijentu Boke Kotorske.
Ovogodišnji Festival gudača Perast obilježili su koncerti koji su publici približili različite muzičke epohe i stilove – od baroknih remek-djela i klasičnog repertoara, do savremenih kompozicija i premijernih izvođenja. Svako festivalsko veče bilo je ispunjeno vrhunskim muziciranjem što potvrđuje značaj festivala kao jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Crnoj Gori i regionu.
16. Festival gudača
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao kako sinoćnji koncert, tako i ostatak bogatog programa XVI Festivala gudača – Perast izrazila je Marina Dulović, predsjednica ,,Bocche di Cattaro“, nevladine organizacije koja je 2009. godine i osnovala ovaj festival.
“Za nama je još jedno uspješno izdanje Festivala gudača tokom kojeg smo pokazali da smo njegujući prave vrijednosti i klasičnu muziku, kroz savremeni prikaz i nova stremljenja, opstali svih ovih godina. Fokus tokom festivala nam je bio na organizaciji koncerata klasične muzike, na promovisanju muzičke kulture i edukacije. Organizovali smo ukupno osam koncerata. Počeli smo sa našim proslavljenim crnogorskim violinistom Romanom Simovićem i koncert majstorom Londonskog simfonijskog orkestra koji je prvi držao radionicu, zatim su se ređali kvalitetni koncerti sa interesantnim programima u Perastu i Kotoru, a naši polaznici su vrijedno radili i pokazali svoje umijeće, talenat i svoj napredak,” navela je Dulović.
Posebno se osvrnula na značaj sinoćnjeg koncerta kojim je i zatvoreno ovogodišnje izdanje festivala.
“Ovo nam je bila prva saradnja sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom što nam je posebno drago i značajno jer ipak je to najveće muzičko tijelo u Crnoj Gori. Toplo zahvaljujem Muzičkom centru i Gudačkom ansamblu Crnogorskog simfonijskog orkestra što su muzički rad nakon odmora počeli u Kotoru – gradu umjetnosti i kulture, te što su programom prilagođenim ambijentu Katedrale sv. Tripuna učinili radost našim sugrađanima, kao i brojnim turistima koji su bili večeras na koncertu,” istakla je Dulović.
Posebnu zahvalnost uputila je pokroviteljima Festivala gudača Perast – Ministarstvu kulture i medija Crne Gore, Opštini Kotor, Turističkoj organizaciji Kotor, Ministarstvu turizma, kao i prijateljima manifestacije među kojima su Kotorska biskupija, Župni ured u Perastu, Muzička škola “Vida Matjan”, Kulturni centar “Nikola Đurković”, medijski pokrovitelji i sponzori.
„Naš pravac i put će i dalje biti usmjeren ka razvoju muzičke kulture, klasične muzike i podrške mladim nadama i mladim talentima. U interakciji sa lokalnom zajednicom i svijetom Festival je izrastao u manifestaciju koja bilježi svoj rast i uspon na polju umjetničke muzike i na taj način predstavlja neizostavni dio crnogorske kulturne scene. Uspon Festivala pratila je atmosfera stvaranja i razmjene stvaralačke energije kroz jačanje potrebe za novim oblicima umjetnosti. U planu nam je da nastavimo sa sličnim programskim konceptom koji nas je oblikovao i stvorio prepoznatljivu fizionomiju relevantne manifestacije priznate od stručne javnosti i van okvira naše države,“ poručila je Dulović.
Luštica Bay i Multisport akademija Mayer organizuju petu međunarodnu brdsku trku za trkače i bicikliste, u subotu 6. septembra – prijave se finalizuju i sve je spremno za još jedan sportski izazov
Septembar je termin za jedan od najzahtjevnijih i najuzbudljivijih sportskih događaja u Crnoj Gori –međunarodna brdska trka Uphill Race Luštica Bay koja će biti održana u subotu 6. septembra. Multisport akademija Mayer i Luštica Bay pozivaju sve biciklističke, trkačke i multisport entuzijaste da se prijave na trku koja je omiljena na tivatskoj rivijeri. Staza je dužine dva kilometra, sa visinskom razlikom od 180 metara i usponima do 25%, što je pravi izazov čak i za najiskusnije sportiste.
Prijave za ovu prestižnu međunarodnu trku su još uvijek otvorene, a broj učesnika je ograničen, pa budući takmičari ne treba da oklijevaju ako žele da se pridruže brdskom izazovu: https://live.3hercegnovi.me/event/ULB25/register
Učesnici mogu da se takmiče na različitim vrstama bicikala, uključujući planinski bicikl MTB, drumski, hronometarski i triatlonski bicikl. Upotreba električnih bicikala ili bicikala sa motorom nije dozvoljena.
Luštica Bay – trka
Uphill race Luštica Bay nije samo još jedna sportska manifestacija, ovo je jedinstven izazov u ovom dijelu Evrope, mjesto gdje se testiraju granice izdržljivosti, snage volje i sportske posvećenosti. U jedinstvenom ambijentu Luštice Bay, takmičari imaju priliku da dožive trku kakva se rijetko viđa, gdje priroda, more i adrenalin stvaraju nezaboravno iskustvo. Naši rekorderi, poput Gorana Cerovića, Vuka Kaludjerovića i Jelene Tomašević, postavili su ljestvicu izuzetno visoko i time inspirišu sve buduće takmičare da pomjeraju sopstvene granice. Očekuje nas vrhunsko sportsko nadmetanje, spektakularne performanse i novi rekordi. Novitet ovogodišnjeg događaja je UPHILL Boka Ride, grupna biciklistička vožnja dužine 50 km, koja startuje iz naselja Luštica Bay i vodi preko Tivta, Lepetana, Prčnja i Trojice, nazad ka Luštici. Početak vožnje zakazan je za 12 časova, a svi učesnici koji žele moći će nakon toga da se oprobaju i u glavnoj trci. Učešće na UPHILL Boka Ride je potpuno besplatno. Svim učesnicima želim mnogo sreće i izvanredne sportske rezultate, osnivač i direktor Multisport akademije Mayer.
Start UPHILL biciklističke trke je 17:00h i start će biti hronometarski, sa intervalima od po 60 sekundi za svakog takmičara. Između različitih disciplina planirana je pauza od 60 minuta, dok će takmičari koji učestvuju u obje discipline imati pauzu od minimum 90 minuta. Start UPHILL Run trke je u 18:30h. Takmičari imaju priliku da se prijave i oprobaju u obje trke.
Učešće na trci je otvoreno za sve takmičare koji se osječaju fizički spremni za uslove brdske trke.
Na prethodne četiri međunarodne brdske trke u Luštici Bay učestvovali su sportisti iz regiona i Evrope – iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Holandije, kao i takmičari sa drugih kontinenata.
Opština Tivat i ove je godine dio Evropske nedjelje mobilnosti /od 16. do 22. septembra/, manifestacije koja se po prvi put obilježava kroz učešće u Evropskom izazovu koraka – Steps Challenge. Cilj izazova je podstaći gradove širom Evrope da animiraju svoje građane da hodaju što više – ne samo zbog zdravstvenih benefita, već i u znak podrške svom gradu.
Učešće je jednostavno i dostupno svima putem aplikacije Walk15, gdje korisnici mogu svoje dnevne korake iskoristiti da doprinesu zbirnom rezultatu grada. Cilj je uključiti što veći broj ljudi da hodaju za svoj grad i pomognu mu da postane jedan od najaktivnijih učesnika u Evropi.
Pod parolom „Hodaj za Tivat“ iz Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti pozivaju građane, organizacije i sve zainteresovane iz lokalne zajednice da se pridruže ovoj aktivnosti u navedenom periodu, ali i da, kad god su u mogućnosti, biraju hodanje kao najzdraviji vid kretanja. „Registracija je već otvorena i sastoji se iz tri jednostavna koraka: da preuzmete besplatnu Walk15 aplikaciju, u njoj se pridružite Steps Challenge izazovu i izaberete grad – Tivat. Sabiranje koraka automatski počinje od 16. do 22. septembra i u samoj aplikaciji, učesnici će moći u svakom trenutku lako da prate korake, kao i svoj doprinos ukupnom rezultatu grada“, poručuju iz opštinskog sekretarijata.
Aktivnost pod pokroviteljstvom Evropske unije organizuje EIT Urban Mobility u saradnji sa Walk15. Najaktivniji gradovi biće proglašeni po završetku Nedjelje mobilnosti.
Kao odgovor na razarajuće požare koji su tokom ljeta zahvatili južne i centralne djelove Srbije, kao i područja na teritoriji Crne Gore, Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora donirala je gotovo 50.000 litara svojih proizvoda kako bi, u saradnji sa lokalnim humanitarnim organizacijama i nevladinim sektorom, pružila podršku pogođenim zajednicama i vatrogasno-spasilačkim ekipama na terenu.
Kompanija je u Srbiji donirala ukupno 42.948 litara pića, u saradnji sa Bankom hrane Vojvodine i Crvenim krstom Srbije, namijenjenih ugroženim građanima i vatrogasno-spasilačkim jedinicama koje su djelovale na području Topličkog okruga. U Crnoj Gori donirano je 6.417 litara, od čega je dio isporučen u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, dok je ostatak direktno dostavljen vatrogasnim jedinicama angažovanim na području Podgorice.
„Naša posvećenost zajednicama u kojima poslujemo posebno je važna u trenucima velikih izazova kada su, kao u ovom slučaju, solidarnost, saradnja i zajednička odgovornost ključni za smanjenje štetnih posljedica prirodnih nepogoda. Brzom reakcijom i kroz partnerstvo sa lokalnim organizacijama, mobilisali smo resurse kako bismo pružili podršku najugroženijima i izrazili duboku zahvalnost vatrogasno-spasilačkim službama na njihovoj izuzetnoj predanosti. Kao dio Coca-Cola HBC Grupe, ponosni smo što nastavljamo dugu tradiciju društveno odgovornih inicijativa koje osnažuju i jačaju lokalne zajednice“, izjavio je Saša Marković, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.
Kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, sa višedecenijskim poslovanjem na ovim tržištima, snažno je ukorijenjena u lokalnoj zajednici kroz proizvodnju i distribuciju, saradnju sa lokalnim dobavljačima i kupcima kroz cjelokupan lanac vrijednosti, potvrđujući svoju trajnu posvećenost jačanju otpornosti naših zajednica i očuvanju prirodnog okruženja.
Proteklo ljeto donijelo je nezapamćeni talas požara u Srbiji i Crnoj Gori: samo u julu u Srbiji je registrovano više od 3.500 požara, pri čemu su najkritičnija područja bila u južnim i centralnim djelovima zemlje. U Crnoj Gori je sredinom avgusta posebno pogođena Podgorica i okolna naselja, što je zahtijevalo angažovanje i domaćih i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih snaga.
Kao dio šireg regionalnog reagovanja na prirodne nepogode koje su pogodile više teritorija na kojima posluje, Coca-Cola HBC je, putem Fondacije Coca-Cola HBC, donirala ukupno 2,3 miliona eura za podršku zajednicama u Grčkoj, Kipru, Bugarskoj i Rumuniji, koje su bile pogođene razornim požarima i poplavama. Sredstva su namijenjena obnovi prirodnih šuma i jačanju otpornosti zajednica kroz nabavku opreme i obuke volontera.
Fondacija Coca-Cola HBC osnovana je 2023. godine sa misijom da podrži zajednice u zemljama u kojima Coca-Cola HBC posluje, kroz dodjelu grantova nevladinim organizacijama u četiri ključne oblasti – otpornost zajednica i pomoć u vanrednim situacijama, pristup čistoj vodi, ekonomsko osnaživanje mladih i cirkularna ekonomija.
Nakon što smo u prvom tekstu govorili o naslijeđenim problemima i značaju i izazovima u vezi sa Termoelektranom Pljevlja, danas nastavljamo priču i okrećemo se novim projektima i investicijama u obnovljive izvore energije. Ovaj segment pokazuje kako EPCG gradi energetsku budućnost Crne Gore i kako se odgovara na izazove tranzicije ka zelenoj energiji.
Šta je to značajno uradilo novo poslovodstvo počev od aprila 2021. godine?
Već na kraju 2021. godine donijeli smo jednu od najznačajnijih odluka, prešli smo na tržišnu način poslovanja sa KAP-om. Zahvaljući ovoj odluci spriječiti smo gubitak za kompaniju od blizu 200 miliona evra. Takođe, već sredinom 2021. godine suočavamo se velikim promjenama cijena električne energije na berzama. Investicije u energetici nijesu lake i brze. Od ideje do realizacije prođe više godina, a za neke i više od 10 godina, neke se nikad i ne realizuju. Administrativno-tehnički uslovi(zakoni, uredbe, regulatorni okvir, prostorni planovi, komplikovana procedura priključenja, nedostatak administrativnih kapaciteta,…) u značajnoj mjeri otežavaju realizaciju projekata i oduzimaju ogromno vrijeme.
Kako biti brz i efikasan i sanirati, koliko je to moguće, posledice nerada, nedostatka vizije, neodgovornog odnosa prema energetskoj tranzicije i izbeći uništenje kompanije usled energetske krize, bili su teški zadaci pred novim poslovodstvom. Sada ćemo citirati dio teksta koji je objavljen u septembru prošle godine, i koji jednako aktuelan i danas i koji daje dio odgovora.
Solari 3000+/500+, Solari 5000+
Suočeni sa činjenicom da naša kompanije u prethodnih trideset godina nije bila inicijator ni jednog značajnijeg projekta koji se odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), odmah po dolasku novog poslovodstva počela je rasprava kako da u najkraćem mogućem roku izgradimo što više novih izvora električne energije. Prvobitna ideja da odmah počnemo da radimo solarne elektrane (SE) na neplodnom zemljištu, kamenitim predjelima (kameno more) i sličnim površinama, imala je nekoliko značajnih administrativno-tehničkih problema, koji bi u velikoj mjeri usporili izgradnju novih solarnih elektrana. Izmjene prostornih planova, ograničeni kapaciteti za priključenje SE i slične administrativno-tehničke prepreke koje bi završetak izgradnje većih SE prolongirali za nekoliko godina. Ovi ograničavajući faktori natjerali su poslovodstvo EPCG da traži i druga rešenja čija bi realizacija bila najbrža, a ujedno i najefikasnija. U julu 2021. godine poslovodstvo EPCG je osmislilo novu poslovnu politiku – proizvodi električnu energiju tamo gdje trošiš i koliko trošiš. Istog mjeseca pokrenut je projekat Solari 3000+/500+(30MW-postavljanje solarnih elektrana na krovovima potrošača). Urađeno je Idejno-tehničko rešenje, Studija izvodljivosti, obezbijeđena kreditna sredstva u iznosu od 30.000.000€ (rok vraćanja 10 godina, grejs period 2 godine, kamatna stopa fiksna 1,63%), objavljen poziv za prijavljivanje potrošača, objavljen javni poziv za nabavku opreme (vrijednost 22.000.000€), zaključen ugovor sa EKO-fondom za obezbjeđivanje subvencije od 20% za potrošače, formirano preduzeće EPCG-Solar-Gradnja, izvršena obuka montera, urađena neophodna dokumentacija (Ponude, Ugovori sa potrošačima, Ugovor sa EPCG-Solar-Gradnja, Zahtjevi za priključenje CEDIS, Zahtjevi za dobijanje statusa kupac-proizvođač FCS, definisan obrazac fakture prema potrošačima…), prvi MW opreme stiže krajem juna 2022. godine i počinju montaže. Značajnije količine opreme dolaze početkom septembra 2022. godine i 01. septembar 2022. godine možemo smatrati danom početka implementacije projekta Solari 3000+/500+. Sredinom 2023. godine počinje nastavak projekta kroz projekat Solari 5000+, gdje je planirano da se ugradi još 70MW, okvirne, vrijednosti 50.000.000€. Ovdje se moglo navesti još dosta aktivnosti koje su pratile realizaciju ovih projekata, ali smatram da bi se na taj način mogla zanemariti suština. A suština je, koliko smo instalirali solarnih elektrana, kolika je snaga tih elektrana, koliko su električne energije proizvele te elektrane, i koliki su troškovi čitavog projekta.
Tačno je da solarne elektrane koje je EPCG instaliral u projektima Solari 3000+/500+ i Solari 5000+ nijesu u vlasništvu EPCG, ali EPCG ima ugovoreni odnos sa tim potrošačima i sa njima razmenjuje električnu energiju po istim cijenama, trenutno po 45€/MWh. Energiju kojom smo do tada snabdijevali potrošače može sada da se prodaje po berzanskim cijenama. Svi dobijaju, i potrošači, nemaju troškova za električnu energiju, i EPCG, koja može svoju energiju da prodaje po tržišnim cijenama. Ovaj projekat je od najšire stručne javnosti proglašen kao jedan najboljih u regionu. Mnogo je bolji ovaj model, od modela povlašćenih proizvođača. To je neuporedivo.
Poslovna filozofija “proizvodi gdje trošiš” je danas opšteprihvaćena u svim razvijenim zemljama i Crna Gora se ističe kao regionalni primjer u realizaciji ove politike.
Osim ove poslovne politike, još dvije poslovne politike mogu doprinijeti relativno brzom i efikasnom razvoju energetike u Crnoj Gori, a to su:
Koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu, hidro i vjetro, za priključenje novih solarnih elektrana
Instalacija Baterijskih elektro-skladišnih sistema (BESS), koji bi u velikoj mjeri povećali vrijednost električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (sunca i vjetra) i koji bi u značajnoj mjeri izvršili uravnoteženje, dnevnog, dijagrama proizvodnje električne energije. Takođe, za priključenje BESS možemo koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu.
Možete primijetiti da smo ovim poslovnim politikama, u najvećoj mogućoj mjeri prevazišli, najznačajnije probleme priključenja energetskih postrojenja, i stvorili smo osnovu za relativno brz razvoj energetike u Crnoj Gori. Da li je to dovoljno da dođemo do potpune energetske stabilnosti. Naravno da nije, ali drugim aktivnostima, koje ćemo kasnije spomenuti, moći će se zaključiti da smo na dobrom putu da postanemo pobjednici energetske tranzicije.
EPCG je, sa ćerkom firmom EPCG-Solar-Gradanja(ESG) na 31.08.2025. godine kroz projekte Solari 3000+/500+ i 5000+ već instalirala solarne elektrane kod 8.260 potrošača čija je ukupna instalisana snaga 79,287MW i proizvodnja 92.764MWh. Osim ovih elektrana uradili smo dodatnih 10 elektrana ukupne snage 10.653MWp u Željezari i 2,367MWp na brani Vrtac, čija ćeproizvodnja biti 15.233MWh.
Nesporno je da ćemo do kraja 2025. godine instalirati još blizu 10,000 MWp kroz projekat 5000+, i u Željezari dodatnih 4,637MWp (za većinu već je trebovana oprema iz magacina), i na brani Vrtac-zapad 0,750MWp(postavljene konstrukcije i montiraju se paneli). Na Kapinom Polju uveliko se postavljaju konstrukcije i za očekivati je da će do kraja ove godine biti završeno jop: Kapino Polje L1 6,020 MWp, Kapino Polje L2 6,020 MWp i najvjerovatnije Kapino Polje B1 11,430 MWp. Napominjemo da su završeni javni pozivi za nabavku transformatorskih sistema za elektrane na Kapinom Polju i na branama Vrtac i Slano. Približno za 30MWp.
Vjetro park Gvozd, investicija vrijedna 82 miliona evra, izvjesno je, počeće sa probnim radom do kraja ove godine. Temelji su završeni, oprema je u Luci Bar, do kraja avgusta biće završena i adaptacija kritičnih tačaka na putevima u Crnoj Gori kako bi se omogućio transport opreme od Luke Bar do naše lokacije. Gvozd 2 je takođe izvjestan, obezbijeđen je kredit od 25 miliona evra, takođe od EBRD.
Takođe, počeli smo sa realizacijom, sjajne ideje, da koristimo vode Liverovićkog jezera, za proizvodnju električne energije. Trasa je, Liverovići, Željezara, rijeka Bistrica, rijeka Zeta, kanali i HE Perućica. Na osnovu ovog potencijala moguće je ostvariti proizvodnju od 20.000MWh na godišnjem nivou, čija bi vrijednost bila preko 2 miliona evra. U šali ovaj projekat nazivamo „Čudo neviđeno“, prvi kWh iz Liverovića. Projekat koji je do sada bio poznat kao najveći promašaja u istoriji energetike u Evropi, i koji je dosad, u prethodnih gotovo 70 godina, donio Crnij Gori 0kWh i 0 evra.
Početkom septembra završavaju se javni pozivi za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za:
I fazu valorizacije voda Nikšićkog polja (tunel Krupac-Slano) i
Ugradnju 8. agregata snage 58MW, koji se finansira iz kredita KFW banke u iznosu od 40.000.000€
Dana 29.08.2025. godine raspisan je javni poziv za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za 2 BESS ukupne snage 60MW kapaciteta 240MWh, i čiji je projektovani budžet 48 miliona evra. Ovi baterijski sistemi će se instalirati u EPCG-Željezari-Nikšić, zbog odličnih uslova za priključenje na tom lokalitetu.
U tabeli koja slijedi prikazaćemo šta smo u uradili u prethodnom periodu i šta je izvesno da ćemo uraditi i šta su nam dalji planovi.
TABELA SA INVESTICIJAMA:
Tabela II
Iz tabele se jasno uočava da je EPCG pokrenula snažan investicioni ciklus. Ne radi se više o planovima, već o konkretnim projektima i izvjesnim realizacijama. Neki projekti su završeni, neki su u toku, za neke je završen postupak Javne nabavke. Svi ti elemente čine izvjesnim realizaciju tih investicija. Ostavljamo mogućnost kašnjenja od nekoliko mjeseci zbog moguće administrativno-tehničkih problema, ali realizacija je više nego izvjesna.
Iz tabele se jasno uočava da će EPCG na 31.12.2025. godine imati instalirano, ukupno, 187,241MW novih izvora električne energije, čija vrijednost iznosi 168.800.000€, i koji će imati godišnju proizvodnju od 328.146MWh, a uzimajući u obzir berzanske cijene, ova proizvodnja će vrijediti 32.814.572 €. Moramo naglasiti da ćemo zahvaljujući obnovljivim izvorima energije smanjiti emisiju CO2 za 391.380 tona, a čija je vrijednost 27.396.620 €
Ovdje ćemo se namjerno osvrnuti na očekivano stanje realizovanih investicija na 30.06.2026. godine, jer nakon tog datuma počinje vraćanje kredita od 50.000.000€(rok 48 mjeseci, grejs 12 mjeseci) koji je uzet kako bi se plaćala uvezena električna energija, ove godine, zbog ekološke rekonstrukcije TEP.
Do 30.06.2026. očekujemo još 103,600MW novih obnovljivih izvora električne energije. I to 60 MW od BESS (BESS se računa kao novi izvor snage 60MW) koje bi uzimale iz mreže najjeftiniju električnu energiju, a predavali mreži najskuplju, ukupna količina te energije iznosila na godišnjem nivou 131.400MWh čija bi vrijednost bila minimum 13.140.000€. Ovdje nećemo računati očekivane prihode od balansiranja i regulacije. Izvesna je, takođe, izgradnja vjetroparka Gvozd2 snage 21MW i godišnje proizvodnje 63.000MW vrijednosti 6.300.000€. Uz dodatne solarne elektrane na kraju juna 2026. godine EPCG mogla, da sa zadovoljstvom da konstatuje, da je od septembra 2022. godine izgradila novih izvora električne energije čija je ukupna snaga 290,841MW, i očekivana godišnja proizvodnja 565.356MWh čija je vrijednost 56.356.572 €. Ušteda CO2 bi bila 652.311 tona, vrijednosti 45.661.790€.
Do 31.12.2026 očekujemo još dodatnih 123,600MW i dodatnu proizvodnju od 199.720MWh vrijednosti oko 20.000.000€.
U drugoj polovini sledeće godine posebno bi istakli nabavku novih BESS snage 50MW i kapaciteta 200MWh koje bi instalirali na Gvozdu, jer već imamo izgrađenu energetsku infrastrukturu. Na Gvozdu bi, takođe, počeli sa instalacijom i novih solarnih elektrana, primjenjujući takozvani hibridni model odnosno koristeći već izgrađenu energetsku infrastrukturu za vjetroparkove Gvoz i Gvozd2. Znači, da bi na 31.12.2026. godine mogli da imamo ukupno 414,441MW novih obnovljivih izvora, čija bi proizvodnja iznosila 765.076MWh i čija bi vrijednost na tržištu bila 76.328.572 €.
Možda nekome ovo bude izgledalo suviše optimistično, ali mi mislimo da je realno i ostvarljivo. Ovi projekti jednostavno nemaju alternative. Zbog nevjerovatnog zaostajanja od 1982. godine do 2022. godine, mi moramo da radimo efikasno i brzo. Vizija je ispravna, sad je sve na nama. Naravno mislimo da i šira društvena zajednica, kroz prevazilaženje administrativno-tehničkih problema, mora da da značajan doprinos.
Takođe, izvjesno je da će u 2027. godini početi sa radom 8. agregat na HE Perućica snage 58MW čiji ćemo potencijalnu potrošnju projektovati na minimum da završetka projekta Valorizacija voda Nikšićkog polja(Faza I tunel Krupac-Slano, faza II prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac). Za Fazu I, završava se do 15. septembra ove godine Javni poziv, vrijednosti do 12 miliona evra, za izradu dokumentacije i izvođenje radova,će. Realizacija se može očekivati do kraja 2027. godine.
Tako da do kraja 2027. godine možemo očekivati da ćemo imati 683,441MW novih obnovljivih izvora, čija proizvodnja će iznositi 1.219.893MWh i čija će vrijednost biti 121.810.272 €, i uštedu CO2 od 1.372.302t vrijednosti 96.061.139€
Važno je napomenuti da se, gotovo, svi projekti finansiraju iz kreditnih sredstava(projekti vraćaju kredite, kraće je vrijeme povrata investicije od ročnosti kredita). Najjače Evropske finansijske institucije, EBRD i KFW, u iznosu od gotovo 150 miliona evra, već finansiranju naše projekte, sa jasno iskazanom spremnošću da još snažnije podrže i ostale projekte koje se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Mislimo da je to najbolja poruka kako i šta radi EPCG, i ujedno najbolji odgovor dežurnim kritičarima.
Osim ovih projekata koje realizuje direktno EPCG, u narednom periodu očekujemo saradnju sa strateškim partnerima kako bi realizovali i druge projekte, prije svega izgradnju HE Kruševo i izgradnju još nekoliko stotina MW solarnih elektrana i više stotina MWh baterijskih posrtrojenja.
Takođe EPCG će u narednom periodu raspisati javni poziv za ostvarivanje potencijalne saradnje sa partnerima koji se nalaze u poodmakloj fazi izrade dokumentacije, odnosno dobijanja građevinske dozvole, za gradnju novih izvora električne energije.
Moramo da izrazimo nadu i očekivanja da će potencijalni koncesioni proizvođači, za koje raspisan javni poziv od strane ministarstva, i koji traje do sredine novembra, doprinijeti stabilnosti energetskog sistema Crne Gore.
U, ovom, tekstu još ćemo se osvrnuti na kupovinu imovine Željezare Nikšić za koju je EPCG izdvojila 5.000.000 € sopstvenih sredstava, i u dogovoru sa tadašnjim Vladom koja je izdvojila dodatnih 15.000.000 €, preuzeli smo i obavezu preuzimanja 230 radnika. Pokušano je da se pokrene proizvodnja i prerada čelika sa nekim od potencijalnih investitora, ali taj proces očigledno ide dosta teško. Važna napomena, po tom osnovu EPCG nije imala nijedan cent dodatnih troškova niti je pretrpela bilo kakvu štetu. Bez obzira na teškoće u pokretanju proizvodnje EPCG-ŽELJEZARI Nikšić je prvih 6 mjeseci, baveći se izradama konstrukcija, ostvarila dobit od 400.000 €. Takođe, EPCG je u krugu Željezare već postavila 10MWp, do kraja godine biće postavljeno 15MWp, a u konačnom i 23MWp, a možda i više, jer su UTU izdati za 30MW. Proizvodnja bi iznosila 27.612MWh, a vrijednost te proizvodnje bi bila 2.761.200€ na godišnjem nivou. Zahvaljući tome što se u Željezari nalaze dva velika transformatora 35/110kV snage 63MVA, što je bilo odlučujuće pri izdvajanju sredstava za kupovinu imovine Željezare, moći ćemo da priključimo 2 BESS, ukupne snage 60MW i kapaciteta 240MWh, koje će ostvarivati prihode na godišnjem nivou od preko 13.000.000 €. Ovo je samo dio energetskog potencijala Željezare. Osim ovog potencijala značajan dio zemljišta, koje se nalazi van kruga Željezare, dobio je status gradskog građevinskog zemljišta i vrijednost mu je višestruko uvećana. Za valorizaciju i ove imovine očekuje se dobijanje UTU za početak realizacije stambeno-poslovnog kompleksa Sunčani grad. I u konačnom, i ukoliko se ne bude mogla pokrenuti proizvodnja, dio opreme se može prodati i ostvariti značajan prihod. Započeti poslovni procesi bi se nastavili, a pokrenuli bi se i drugi, izrada betonskih stubova, započeo bi se proces podrške energetskoj efikasnosti kroz izradu eloksirane i PVC bravarija, usluge keteringa…. Moramo naglasiti da smo sa CGES-om i CEDIS-om pokrenuli izradu Idejno-tehničkog rešenja za realizaciju DATA centra takođe u Željezari
Nadamo se da će dežurni kritičari ubuduće uzimati u obzir i ove informacije.
Čitavu analizu oko kupovine imovine Željezare možemo prevesti na vrlo razumljivu konstataciju, danas imovinu možemo prodati 3 puta više nego što smo je platili, a radnici bi i dalje nastavili da rade. Pametnom dosta.
ZAKLJUČAK
I pored ogromnih, naslijeđenih, teškoća EPCG je u punom investicionom zamahu sa jasnom vizijom kratkoročnog i dugoročnog razvoja. Najvažnije je da su vizije razvoja potvrđene i da se već realizuju. Još jednom da ponovimo osnovne postulate te politike:
Proizvodi gdje trošiš
Primjena hibridnih modela priključenja, koristiti već izgrađenu energetsku infrastrukturu za priključenje novih energetskih postrojenja
Snažan razvoj velikih i manjih BESS(baterijskih sistema)
Strateška partnerstva
Privatno-javna partnerstva
Važno je istaći da dosadašnja, a i buduća novoizgrađena postrojenja ostaju u vlasništvu EPCG i njenih građana.
Realizacijom planiranih investicija energetski sektor će služiti za ponos Crnoj Gori i čitavom društvu.
Magistrala je trasirana, radovi se izvode. Nije više pitanje može li se nešto uraditi, već kada ćemo završiti.
Francuska fregata zaplijenila je 5.919 kilograma kokaina, procijenjene vrijednosti oko 320 milijuna eura, tijekom operacije prošlog petka u međunarodnim vodama Atlantskog oceana kod Zapadne Afrike.
Zapljena je uslijedila nakon što je francuski Ured za borbu protiv narkotika (OFAST) zatražio pomoć mornarice na temelju obavještajnih podataka koje su podijelili međunarodni partneri, uključujući MAOC-N (Maritime Analysis and Operations Centre), britansku Nacionalnu agenciju za kriminal (NCA) i američku DEA, piše gCaptain.
Francuske vlasti istaknule su kako je suradnja nacionalnih i međunarodnih institucija bila ključna za uspjeh ove akcije, koja potvrđuje učinkovitost francuske države u zaštiti vanjskih granica i borbi protiv organiziranog kriminala na moru.
Misija Corymbe simbolizira stalnu prisutnost Francuske u Zapadnoj Africi i Gvinejskom zaljevu, gdje francuska mornarica surađuje s afričkim partnerima u borbi protiv piratstva, oružanih pljački i krijumčarenja. Operacije se provode uz redovite zajedničke vježbe s afričkim mornaricama.
Ova zapljena događa se u trenutku pojačanih međunarodnih operacija protiv krijumčarenja droga na Atlantiku. Samo nekoliko dana ranije, američke snage provele su kontroverznu vojnu akciju protiv venezuelanskog plovila osumnjičenog za krijumčarenje droge u Karibima, pri čemu je poginulo 11 osoba. Taj potez izazvao je osude stručnjaka za međunarodno pravo koji tvrde da je prekršio temeljna načela međunarodnog prava.
Milivoj DUKIC, Laser Olympic Sailor from Montenegro, visiting Ocean Live Park during Leg 4 of The Ocean Race Europe 2025 in Genova, Italy on September 03, 2025. (Photo by Jean-Louis Carli / The Ocean Race Europe 2025)
Četvorostruki olimpijac i sportski simbol Crne Gore promoviše jedrenje i održive vrijednosti
The Ocean Race Europe 2025 zvanično je saopštio da je crnogorski olimpijski jedriličar Milivoj Dukić imenovan za ambasadora finala regate The Ocean Race Europe 2025, koje će se održati u Bokokotorskom zalivu, u Tivtu od 15. do 21. septembra.
Dukić, četvorostruki olimpijac i najtrofejniji jedriličar Crne Gore, trenutno je peti na svjetskoj ILCA 7 rang listi (maj 2025). Njegovo imenovanje odražava ne samo izvanredne sportske rezultate, već i predanost razvoju jedrenja u regionu i promociji vrijednosti očuvanja okeana.
Vijest je saopštena dok se Đenova pripremala da ugosti IMOCA flout na četvrtoj etapi trke, na putu iz Nice. Dukić se nalazi na licu mjesta, gdje pomaže timovima da se pripreme za dolazak u Boku, jedinstvenu završnicu koja će po prvi put ugostiti ovaj prestižni događaj.
Rođen 1993. godine u Herceg Novom, u neposrednoj blizini ciljne linije finalne etape, Dukić je prve korake u jedrenju napravio u legendarnom Jedriličarskom klubu “Jugole Grakalić”. Od tada, njegova karijera traje više od dvije decenije, sa zapaženim rezultatima na Svjetskim kupovima, evropskim i svjetskim prvenstvima.
Pored sportskih uspjeha, Dukić aktivno učestvuje u unapređenju sporta u Crnoj Gori kroz ulogu predsjednika Komisije sportista Crnogorskog olimpijskog komiteta. Godine 2024. proglašen je i za najboljeg sportistu Crne Gore.
U ulozi ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025, Dukić će biti glasnik vrijednosti trke: održivosti, zaštite okeana i osnaživanja mladih, ali i autentične pomorske tradicije Crne Gore.
„Velika mi je čast da predstavljam Crnu Goru kao ambasador ovog jedinstvenog sportskog događaja. The Ocean Race je više od takmičenja, to je globalni pokret koji spaja ljude, štiti okean i inspiriše buduće generacije. Radujem se što ćemo svijet jedrenja dočekati na našoj obali i pokazati im dušu Boke“, izjavio je Dukić.
Finale The Ocean Race Europe 2025 održaće se u Tivtu, u Porto Montenegru i označiće prvi dolazak ove trke u Crnu Goru i na Jadransko more. Sa bogatom pomorskom istorijom i strateškom pozicijom na Mediteranu, Crna Gora, Tivat i cijela Boka Kotorska nude savršenu pozornicu za završni čin trke.
Milivoj DUKIC, Laser Olympic Sailor from Montenegro, visiting Ocean Live Park during Leg 4 of The Ocean Race Europe 2025 in Genova, Italy on September 03, 2025. (Photo by Jean-Louis Carli / The Ocean Race Europe 2025)
„Milivoj Dukić savršeno oslikava duh The Ocean Race Europe 2025 – strast, istrajnost i viziju,“ izjavio je Rišar Brisijus, predsjednik The Ocean Race-a. „Počastvovani smo što će upravo on biti ambasador finala i radujemo se zajedničkom radu na povezivanju zajednica i jačanju uticaja ove trke u regionu.“
The Ocean Race Europe 2025 obuhvata 4.500 nautičkih milja i šest nedjelja takmičenja, sa etapama od Kiela do Portsmoutha, preko Kartahene, Nice i Đenove, sve do završnice u Bokokotorskom zalivu, uključujući i priobalnu trku 20. septembra.
Prenos trke obezbijeđen je u saradnji sa Warner Bros. Discovery na evropskim platformama, dok će publika van Evrope moći da je prati putem TNT Sports UK YouTube kanala.
Pored sportskog uzbuđenja, trka kroz svoj program „Racing for the Ocean“ ima i edukativni i aktivistički karakter, sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti mora i okeana.
