Danas se obilježava Svjetski dan pomoraca – način života, a ne samo profesija

Danas se obilježava Svjetski dan pomoraca – način života, a ne samo profesija
Pomorci- foto The Maritime Executive

I ove godine, 25. juna, tradicionalno se obilježava međunarodni Dan pomoraca.

Uz neprekidan i neodoljiv zov mora, pomorstvo nije samo profesija – to je način života, ali i značajna, važna karijera koja pruža čvrste temelje za život i nudi beskrajne prilike za učenje i napredak.

“Svaki dan, stotine hiljada pomoraca plove na brodovima, a bez njih ne bi bilo ni pomorske industrije. Ovaj dan nam svake godine daje priliku da prepoznamo i odamo počast svim pomorcima”, kaže glavni sekretar IMO-a, Kitack Lim.

Države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 2010. godine odlučile su proglasiti 25. jun svjetskim Danom pomoraca, kako bi se iskazala zahvalnost za trud kojeg pomorci ulažu u razvoj međunarodne pomorske trgovine i svjetske ekonomije. Baš ovaj datum odabran je jer su tada STCW konvencija i pridruženi joj zakoni prihvaćeni na Diplomatskoj konferenciji u Manili.

Kao i prethodnih godina, kampanja Dana pomoraca usredotočena je na društvene medije. Ovogodišnja kampanja od nazivom My Harassment-Free Ship, koju je pokrenula Međunarodna pomorska organizacija (IMO), stavlja fokus na stvaranje sigurnog, inkluzivnog i dostojanstvenog radnog okruženja za sve pomorce.

Kampanja ne ostaje samo na riječima – IMO poziva sve dionike pomorske industrije, od brodarskih kompanija do samih pomoraca, da aktivno sudjeluju u stvaranju kulture poštovanja. To uključuje jačanje internih politika, edukaciju posada te poticanje prijavljivanja svih oblika zlostavljanja.

Poseban alat ove godine je Interaktivna svjetska karta, koja pruža informacije o mogućnostima prijave zlostavljanja po državama zastave, dostupnoj podršci i mehanizmima za zaštitu pomoraca. Time se pomorcima pruža konkretna pomoć – neovisno o tome gdje se nalazili.

Prema dostupnim podacima, više od polovice pomorkinja i znatan broj pomoraca općenito prijavilo je iskustva uznemiravanja tijekom službe na moru. Mnogi slučajevi, nažalost, ostaju neprijavljeni zbog straha od odmazde ili nepovjerenja u sustave prijave. Zbog toga se traži uvođenje učinkovitijih i sigurnijih kanala za prijavu.

Na društvenim mrežama koristi se oznaka #MyHarassmentFreeShip kako bi se potaknula zajednička akcija, razmjena iskustava i vidljivost ove važne inicijative.

U poruci glavnog sekretara UN-a Antonija Guterresa naglašava se važnost međunarodne suradnje kako bi se pomorcima osigurali uvjeti rada temeljeni na jednakosti, sigurnosti i poštovanju. „Pomorci su ključ globalne trgovine, ali često im se uskraćuju osnovna prava. Vrijeme je da to promijenimo,“ poručio je Guterres.

Dan pomoraca 2025. tako nadilazi simboliku – postaje konkretan poziv na djelovanje i prekretnica prema boljoj, sigurnijoj pomorskoj industriji.

Čestitamo svim pomorcima njihov Dan i želimo im mirno more!

Počinje gradnja prve dvije sekcije brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH

0
Počinje gradnja prve dvije sekcije brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH
Ilustracija – Autoput

Početak izgradnje prve dvije sekcije brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH donosi bolje prometno povezivanje i gospodarski razvoj regije.

Izgradnja prve dvije sekcije brze ceste koja će povezati Mostar, Široki Brijeg i Grude s granicom Republike Hrvatske uskoro bi trebala započeti, što predstavlja važan infrastrukturni projekt za zapadnu Hercegovinu.

Riječ je o projektu koji će značajno unaprijediti prometnu povezanost regije i donijeti koristi lokalnoj ekonomiji.

Večernji list imao je uvid u dvije odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na dionicama Polugrno – Podledinac (5,48 km) i Podledinac – Grude istok (6,36 km).

Za obje dionice odabrana je zajednica ponuditelja na čelu s tvrtkom Hering iz Širokog Brijega i partnerom KTM Brina iz Posušja. Trenutačno je u toku žalbeni postupak, stoga službene potvrde još nema.

Vrijednost i tehničke karakteristike dionica

Vrijednost radova na dionici Polugrno – Podledinac iznosi 54,7 mil KM s PDV-om, dok je dionica Podledinac – Grude istok procijenjena na 69,7 mil KM s PDV-om.

Ova brza cesta omogućit će izvoznim poduzećima i ostalim korisnicima značajne vremenske uštede, čime će se povećati njihova konkurentnost na tržištu.

Sekcija Polugrno – Podledinac obuhvaća početak od stacionaže 13+180 km do 18+660 km te uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom.

Na ovoj dionici nalaze se tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače dužine 25 metara.

Sekcija Podledinac – Grude istok, dio je druge poddionice Polugrno – granica RH, i proteže se od stacionaže 18+660 km do 25+020 km.

U sklopu ove dionice planirane su dvije petlje s naplatnim mjestima i spojnim cestama, kao i dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak te vijadukt Krštelica.

Primirje između Izraela i Irana zasad se održava

0
Primirje između Izraela i Irana zasad se održava
Iran – Izrael – Ilustracija Foto: Rokas Tenys / Shutterstock

Primirje između Izraela i Irana zasad se održava, unatoč kršenjima na početku. Nakon 12 dana rata primirje je objavio američki predsjednik Donald Trump, a onda su to potvrdile i zaraćene strane.

U Teheranu je vijest proslavljena velikim skupom potpore oružanim snagama, a Izrael je ukinuo ratna ograničenja stanovnicima.

Krhko primirje se održava, mirovni pregovori s Iranom ‘obećavajući’

Tivatska akcija – umjesto konkursa za direktora Radio Tivta dobili imenovanje

0
Tivatska akcija – umjesto konkursa za direktora Radio Tivta dobili imenovanje
Tivatska Akcija

Slobodni građani Tivta – vi koji ste 30. avgusta 2020. glasali protiv diktature jednog kriminalnog režima, za slobodu i pravdu, a ne za to da se dokopate vlasti i budete novi DPS umjesto starog – imate danas, nažalost, priliku da vidite da su neki od sadašnjih nosilaca visokih funkcija spremni na zloupotrebe koje čak ni DPS u svom najgorem periodu nije uspijevao da sprovede, saopšteno je iz Tivatske akcije.

Tako se juče desio nezapamćeni udar na nezavisnost Radija Tivat, i to od strane onih koji su izabrani da čuvaju slobodu i nezavisnost našeg lokalnog javnog medija: Savjet Radija Tivat je, zloupotrebljavajući svoja ovlašćenja, juče imenovao v.d. direktora, umjesto da raspiše Konkurs za izbor direktora!

Zamislite, na mjesec dana od isteka četvorogodišnjeg mandata sadašnjoj direktorici, Savjet izbjegava da raspiše Konkurs za izbor direktora, i, umjesto svoje zakonske obaveze, pokušava da  imenovanjem v.d. direktora na čelo Radija Tivat instalira lice po direktnoj naredbi jednog nosioca visoke političke funkcije!

Zar je moguće, članice i članovi Savjeta, da ste podložniji pritisku i da vas je više strah od nosilaca političkih funkcija nego što je to bio slučaj s vašim prethodnicima u vrijeme DPS režima? Zar je moguće da vam – ako vam nezavisnost i sloboda medija na čijem ste čelu tako malo znači – lični integritet i samopoštovanje nisu dali snage da se oduprete pritiscima novopečenih „moćnika“?

Krivična prijava protiv bivšeg direktora Doma zdravlja Herceg Novi

0
Krivična prijava protiv bivšeg direktora Doma zdravlja Herceg Novi
Dom zdravlja HN

Hercegnovska policija  podnijela je krivičnu prijavu  protiv bivšeg direktora Doma zdravlja Herceg Novi Alekse Đekića zbog sumnje da je zloupotrebljavao službeni položaj u dužem periodu.

Kako je saopšteno iz policije, krivična prijava je ponešena po nalogu i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Herceg Novom.

“Sumnja se da je A.Đ. (44), koji je obavljao funkciju v.d. direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi u periodu od 2022. do 2023. godine, a funkciju direktora od 2023. do 2024. godine, u kojem je periodu i izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio sebi i drugim licima korist, a nanio štetu JZU Dom zdravlja Herceg Novi”, navodi se u saopštenju.

Službenici Uprave policije će, kako su kazali, nastaviti s intenzivnim aktivnostima usmjerenim na otkrivanje i procesuiranje svih vidova zloupotreba službenog položaja, bez obzira na funkciju ili status pojedinaca.

“Zloupotreba javne funkcije zarad lične ili tuđe koristi direktno podriva povjerenje građana u institucije, narušava principe zakonitosti i nanosi štetu javnom interesu”, poručili su u policiji.

Elena Ljiljanić vd direktorica Radio Tivta

0
Elena Ljiljanić vd direktorica Radio Tivta
Elena Liljanić

Savjet Radio Tivta na juče održanoj sjednici imenovao je vršiteljku dužnosti direktora Tivćanku Elenu Ljiljanić.

Ljiljanić je poznata javnosti u posljednjih 15 godina, radeći kao marketing i pr menadžer za odnose sa javnošću velikih kompanija, poput Luštica Bay-a i hotela Regent Porto Montenegro, te prethodno Vodakoma gdje je takođe obavljala posao menadžera za odnose sa javnošću i marketing.

Dobitnica je brojnih priznanja evropskog karaktera za svoj rad iz sfere marketinga, te stipendistiknja Vlade Holandije za Master studije preduzetništva, član “Dekanove liste najboljih studenata” tokom devet semestara uz djelimičnu stipendiju ACMT komiteta.

Predsjednici primorskih opština pozvali poslanike da podrže inicijativu o promjeni statusa JP “Morsko dobro”

0
Predsjednici primorskih opština pozvali poslanike da podrže inicijativu o promjeni statusa JP “Morsko dobro”
Predsjednici primorskih opština – foto CG News

Sa sastanka predsjednika primorskih opština, koji je održan danas u kotorskom Starom gradu, upućen je poziv predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da na sjutrašnjem zasijedanju uvrsti prijedloge izmjena zakona koji se tiču morskog dobra.

Predsjednici primorskih opština uputili su zahvalnost poslanicima koji su podnijeli zahtjev za dopunu dnevnog reda skupštine Crne Gore, kao i Tonćiju Janoviću iz Pokreta Evropa sad i Nikoli Janoviću ispred Demokratske partije socijalista koji su javno podržali ovu inicijativu. Ujedno su pozvali i sve ostale poslanike da svojim glasovima doprinesu procesu decentralizacije i demokratizacije kroz izmjene statusa i djelovanja postojećeg Javnog preduzeća „Morsko dobro“.

Gradonačelnici sa crnogorskog primorja sigurni su u ispravnost ove inicijative, smatrajući kako je to jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, što bi, kako su u Kotoru naglasili, predstavljalo istorijski trenutak za čitavo društvo.

„Došli smo do trenutka da su svi poslanici sa crnogorskog primorja jedinstveni u podršci naših predloga. Upućujemo poziv svim poslanicima Skupštine Crne Gore, nezavisno od političke grupacije kojoj pripadaju, da sjutra podrže našu inicijativu, kako bi se građani primorja o svojoj budućnosti pitali u svojoj kući”, kazao je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.

Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog preduzeća „Morsko dobro” u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice, čime bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje morskim dobrom, ključnog resursa svih primorskih opština u Crnoj Gori.

Čelnici primorskih opština – CG News

„Cilj nije ugasiti JP ‘Morsko dobro’, već transformisati ga u regulatornu agenciju koja će davati obavezujuće smjernice lokalnim samoupravama”, naglasio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, podsjetivši kako je inicijativa upućena Skupštini Crne Gore u decembru 2024. godine.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, osvrnuvši se na zakonska rješenja koja su u međuvremenu predložena, istakao je jedinstveni stav primorskih opština o neuključivanju svojih predstavnika u radne grupe.

„Nećemo se uključivati u radne grupe, niti davati nova rješenja dok se ne završi skupštinska procedura vezana za naše predloge zakonskih rješenja s kraja prošle godine. Sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a posebno sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim  dobrom svešćemo komunikaciju na minimum. Ne želimo prekid dijaloga, ali moramo da pošaljemo jasnu poruku da se ignorantski odnos prema našim zahtjevima ne smije i ne može nastaviti”, podvukao je Komnenović.

Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović istakao je kako su zajednički problemi građana ujedinili lokalne uprave sa primorja. Naglasio je da su oni za saradnju sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, međutim, kritikovao je njihovu neozbiljnost u prihvatanju inicijativa.

„Sjutrašnje zasijedanje Skupštine biće test za one koji žele u Evropsku uniju, posebno po pitanju decentralizacije, koja podrazumijeva vraćanje resursa primorskim opštinama, s obzirom na to da budžet Crne Gore zavisi od njih”, kazao je Jovanović, naglasivši da je plaže potrebno vratiti opštinama na upravljanje, uz kontrolu Vlade.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu istakao je zabrinutost primorskih opština zbog sjutrašnje skupštinske rasprave o Prostornom planu Crne Gore, iskazavši jedinstven stav o potrebi odgađanja rasprave, s ciljem izrada dodatnih analiza.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić osvrnuo se na izazove vezane za granične prelaze u opštini Herceg Novi, uključujući višesatna čekanja putnika, koja mogu trajati i do nekoliko sati. Ova situacija, istakao je Katić, predstavlja značajan problem za razvoj turizma.

„Plan za rješavanje ovih izazova uključuje inicijative za ubrzanje procedura prelaska državne granice. Inicira se pitanje uključivanja lokalnih samouprava u donošenje odluka, posebno po pitanju obilaznice i izgradnje jadransko-jonskog autoputa”, naglasio je Katić.

Predsjednici primorskih opština osvrnuli su se i na probleme u saobraćaju, gdje su pozvani nadležni da intenziviraju radove na svim dionicama puta od Debelog Brijega do granice sa Albanijom. Sa sastanka je zbog problema sa komunalnim otpadom upućena zajednička izjava predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, u kojoj hitno traže proširenje kapaciteta regionalne deponije Možura, koja se suočava sa preopterećenjem.

Predsjednici opština dogovorili su da se ovakav format sastanaka nastavi, najmanje jednom mjesečno, u cilju rješavanja različitih problema koji opterećuju zajednicu.

Drevni zvuci Kine na pjeni od mora: Ci De Gućin Studio u Perastu i Luštica Bay-u

0
Drevni zvuci Kine na pjeni od mora: Ci De Gućin Studio u Perastu i Luštica Bay-u
Koncert

Međunarodni festival KotorArt, uz podršku dugogodišnjeg partnera Luštica Bay-a, organizuje jedinstveni kulturni događaj. Po prvi put u Crnoj Gori nastupiće čuveni kineski ansambl Ci De Gućin Studio /Zi De Guqin Studio/. Ansambl dolazi iz Šangaja i čine ga izvođači tradicionalne kineske muzike, posvećeni predstavljanju bogatstva kineske kulturne baštine i zvuka drevnih instrumenata publici širom svijeta.

Koncerti će biti održani 28. juna na Pjaci Sv. Nikole u Perastu i 29. juna u amfiteatru u Luštica Bay-u. Koncert u Perastu počinje u 21 čas i 30 minuta, dok koncert u Luštica Bay-u počinje u 21 čas, a ulaz na oba koncerta je slobodan.

Ci De Gućin Studio poznat je po spoju izvorne tradicije i savremene estetike. Uz rekonstrukciju kostima iz dinastije Tang, originalnu scenografiju i virtuoznu interpretaciju na drevnim kineskim instrumentima poput gućina /guqina/, njihovi nastupi predstavljaju putovanje kroz vrijeme. Gućin, trzački instrument sa sedam žica i istorijom dugom preko tri milenijuma, poznat je po svojoj suptilnosti i duhovnoj dubini. Njegov zvuk se od davnina smatra odrazom mudrosti i unutrašnjeg mira. U Kini je često povezivan s Konfučijem i učenjacima, a UNESCO ga je uvrstio na listu nematerijalne svjetske kulturne baštine.

Ansambl, osnovan 2014. godine, do sada je održao više od 75 koncerata u 37 gradova širom svijeta, nastupajući na najvećim scenama i televizijskim mrežama, kao što su CCTV. Repertoar ansambla sadrži tradicionalne kompozicije kao što su “Flowing Water”, “Fragrant Orchid” i “The Startling Dream of the Rainbow-Colored Clothes”. Članovi ansambla uključuju istaknute muzičare specijalizovane za gućin, kinesku frulu, gu dženg i bubanj. Kroz repertoar, prerađen i reinterpretiran na osnovu tradicionalnih kompozicija, Studio kombinuje ono što čini suštinu drevnih vremena s inovativnim zvucima.

Ovaj nastup predstavlja nastavak misije festivala KotorArt da promoviše interkulturalni dijalog i umjetničke forme iz svih krajeva svijeta. Jako smo sretni da smo u Luštica Bay-u našli prave partnere za promociju ovako jedinstvenog kulturnog događaja. Posjetioci će imati priliku da dožive nesvakidašnji spoj zvuka, slike i emocije koji prevazilazi jezičke i kulturne barijere. Pored članova ansambla, u goste KotorArtu i Crnoj Gori stiže i delegacija jedinog državnog festivala u Kini, China Shanghai International Art Festival, a ansambl Ci De Gućin Studio je njihov integralni dio i pravi ambasador kineske drevne kulture u svijetu.  – istakli su iz PR službe Festivala.

Kotorska muzička škola rasadnik umjetničkih talenata

0
Kotorska muzička škola rasadnik umjetničkih talenata
Una Veselinović, klavir

Koncert u Crkvi Sv. Duha  – Rapsodija ljepote raznovrsnih muzičkih senzibiliteta najuspješnijih učenika tokom protekle školske godine



Nastup učenika Škole za osnovno i  srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” u Kotoru u okviru segmenta KotorArt Talenti u Crkvi Sv. Duha pokazao je koliko je važno da mladi svih uzrasta imaju što više prilika da predstave svoje muzičko umijeće, mimo napetih takmičenja i bodovanja, u opuštenoj atmosferi, ispunjenoj ljubavlju i podrškom roditelja, profesora, prijatelja, kao i aplauzima istinskih ljubitelja muzike. Prilika je ovo i da se uživa u šarmu dječije spontanost, da se kroz izvedbe odabrane po uzrastu i programski poredane od lakših ka težima, uoči tok napredovanja  učenika kroz rad sa pedagozima, ali kod kuće. Radost je obostrana kada se mladi muzičari naklone sa (ne)skrivenim osmijehom – zadovoljni aplauzom, a publika jednako oduševljena njihovom radošću i pokazanim trudom da nauče i predstave djelo koje su pripremali tokom cijele školske godine.

Najmlađa učesnica programa bila je klaviristkinja Lidija Mirošević, učenica drugog razreda osnovne muzičke škole, a tu su i nešto stariji Una Veselinović, Vedran Dragović, Jana Gezović, Savva Maslakov, te zrelija i umješnija Zlata Marković, učenica trećeg razreda Srednje muzičke škole. Predstavile su se i gitaristkinje Nađa Marić, Jana Blagojević, Nikolina Dževerdanović, zatim, solo-pjevači Anja Dragojević i Aleksandr Ernakov, klarinetistkinja Stela Aleksić, harmonikaš Balša Raković, violinistkinja Đina Crepulja, dok je Joana Kažić svoj muzički dar iskazala na tri načina- kao solo- pjevačica, klaviristkinja i kao violinistkinja. Solo-pjevanje i klavir pohađa dvije godine, a violinu uči sedam godina..

-Nisam imao tremu, uživao sam dok sam svirao dva stava “Ruske svite” Georgija Šendereva, koju sam naučio uz profesora Ivana Deržijeva. Drago mi je da su u publici bili i moji mama Ljiljana i otac Milo, kaže desetogodišnji harmonikaš Balša Raković iz sela Prijeradi, Grbalj, koji je  završio peti razred Osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima i takođe uporedo  peti razred u Područnom odjeljenju Muzičke škole u Radanovićima. Balša je izveo zahtjevnu kompoziciju koja je dio muzičke literature za srednjoškolce, te svojom interpretacijom pobrao simpatije publike, koja ga je aplauzom vratila na scenu za drugi naklon.  Do sada je imao preko 20 nastupa- ove godine osvojio je drugu nagradu na Međunarodnom takmičenju “HarmonikaFest” u Tivtu, a prošle godine je osvojio dvije prve nagrade na međunarodnom takmičenju, kao i treću nagradu na Državnom takmičenju. Balša sada svira na školskoj harmonici, ali će njegovi roditelji o svom trošku morati da mu kupe novu “dugmetaru” koja košta oko deset hiljada eura.

Publika uživala u nastupima đaka

Jedini kamerni sastav na ovom koncertu bio je violinski duo Isidore Zirojević i Miloša Berberovića. S obzirom da su iz istog razreda i u istoj klas i-  prof. Mileve Krivokapić, ovo dvoje violinista vole da nastupaju zajedno.

-Ovo je poseban doživljaj, drago nam je što smo učestvovali na ovom koncertu, čast nam je što smo sada imali priliku da se predstavimo u okviru programa KotorArtTalenti, to je nešto što ćemo pamtiti, kažu Isidora i Miloš.

 Radost je veća što se više svira

Kroz edukaciju nastojimo da djeca koja su talentovana, ako budu veliki vježbači i ako budu uporni, da se kasnije bave solističkom karijerom. Druga nam je priča kamerni muzičar, treća nam je orkestarski svirač i četvrti dio baviti se edukacijom i mlađe naraštaje upućivati dalje. Jako bitan segment je raditi kamernu muziku, jer njima to još više pomaže kod njegovanja sluha. Što više sviraju nama je radost sve veća, kaže profesorka Krivokapić.

/M.D.P./

Koncert “Veče Olivera Dragojevića i Džibonija“

0
Koncert “Veče Olivera Dragojevića i Džibonija“
Plakat TO Kotor

Na Trgu od oružja u Kotoru u četvrtak 26. juna, Leon Lasić i Bend održaće koncert „Veče Olivera Dragojevića i Džibonija“.

Predgrupa je Fankulo bend, a početak koncerta je u 20 i 30 sati.


Inače, po podacima Turističke organizacije Kotor u gradu boravi 6 428 gostiju. Od toga, najveći broj čine gosti koji borave u privatnom smještaju 4378, a među njima najbrojniji su državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.

U hotelskom smještaju boravi 1903 gosta, i među njima su najbrojniji državljani Izraela, Velike Britanije i Njemačke, dok  122 gostiju boravi u hostelima na području opštine, a 25 u kampovima.

 “Kada govorimo o izletnicima, po posljednjem presjeku po podacima sa Turističko informativnog danas je njih 1116 obišlo Kotor. U toku protekle sedmice, Kotor je obišlo 19 797  izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz  SAD-a, Turske i Velike Britanije”, navode iz TO Kotor.