Bulevar Tivat – Jaz biće u potpunosti pod asfaltom do nedjelje, 31. maja, čime će se ispuniti obećanje o osposobljavanju ove ključne primorske saobraćajnice prije samog špica ljetnje turističke sezone, saopštio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović.
Podsjeća da je dinamika radova na terenu maksimalno intenzivirana, pa se već u naredna dva dana očekuju prvi krupni pomaci u regulisanju saobraćajnog toka na ovoj dionici.
U kojoj su fazi radovi pogledajte u najnovijem video zapisu kompanije Bemax.
“Završetkom ovog projekta i puštanjem u funkciju sve četiri trake do kraja mjeseca, crnogorsko primorje dobiće modernu i bezbjednu infrastrukturu koja će značajno rasteretiti saobraćajne gužve između Tivta i Budve, što je od strateškog značaja kako za lokalno stanovništvo, tako i za predstojeću turističku sezonu – naveo je Radulović u odgovoru koji je dostavljen”, kazao je Radulović.
Svi ostali radovi izvodiće se, kako je dodao, ubrzanom dinamikom ali neće uticati na bezbjednost saobraćaja.
Podsjetimo, projektovano je da bulevar Tivat-Jaz bude dugačak oko 16 kilometara. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.
Radovi na izgradnji bulevara, izuzetno složenom i kompleksnom infrastrukturnom projektu, počeli su u januaru 2024. godine.
Bulevar – Tivat – Jaz – radovi u lastvi Grbaljskoj
Radove izvodi konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation Co. Ltd. i Shandong Luqiao Group Co. Ltd. (Kina), dok je podizvođač radova kompanija Bemax. Za stručni nadzor zadužena je kompanija IRD Engineering SRL (Italija).
Vrijednost projekta: oko 54 miliona eura (bez PDV-a), uz procjene da bi konačna cijena mogla dostići i do 80+ miliona
Investitor: Uprava za saobraćaj (uz Regionalni vodovod za dio infrastrukture)
Izvođač: kineski konzorcijum Shandong, sa kompanijom Bemax kao ključnim podizvođačem
Dužina: oko 16 kilometara (četiri trake, sa kompletnom komunalnom infrastrukturom)
Tivat se ubrzano, u domenu onoga što se od lokalnih vlasti očekuje, priprema da bude domaćin najvećeg međunarodnog skupa koji će se desiti u istoriji Crne Gore, Samita Evropska unija – Zapadni Balkan koji će se održati 5. juna.
Gradonačelnik Željko Komnenović naglašava da je formiran operativni tim na nivou opštine u kome su predstavnici MUP-a i lokalnih organa i preduzeća, te da će građani uskoro biti precizno informisani što mogu očekivati i kako će grad funkcionisati uz vanredne mjere obezbjeđenja i organizacije tog skupa početkom narednog mjeseca.
“Potvrđeno je da stiže 37 državnih delegacija, 420 novinara, predstavnika svih praktično medijskih kuća sa starog kontinenta, te je Samit EU – Zapadni Balkan sigurno događaj koji je istorijski. Tivat je dobio čast da bude domaćin i siguran sam da ćemo da ispunimo sve što se od nas očekuje na najbolji mogući način. U bezbjednosne aspekte organizacije skupa neću ulaziti, nije mi to praktični posao, ali ono što je nama fokus to je komunalni red. Za taj dan imaćemo podršku predstavnika, službenika komunalnih policija iz okolnih gradova.
Određene gradske ulice biće u posebnom režimu tih dana, međutim ono što je sigurno neće biti toliko rigidno kao što se priča. Skoro 98 odsto aktivnosti dešavaće se na prostoru Porto Montenegra i taj dio grada će biti pod posebnim režimom i biti podijeljen na na perimetre, zavisno od učesnika samita i njihovih obaveza i aktivnosti tokom dana. Prvi put u istoriji Crne Gori ovom prilikom u višednevnoj posjeti boraviće predsjednik Francuske sa svojom delegacijom, a Tivat će tih dana ugostiti najznačajnije lidere evropskog kontinenta i EU.
Sa tog skupa biće poslata jasna politička poruka u smislu članstva Crne Gori u EU, ali i poruka da grad Tivat može da bude domaćin takvog jednog događanja. Iako je veliko opterećenje na prostoru malih gradova, ja sam i pitao i dobio uvjeravanja da će se i kod nas primjenjivati isti režimi kakvi su korišćeni u drugim manjim gradovima EU prilikom ovakvih samita, vezano za obezbjeđenje saobraćajnica tokom prolaska kolona štićenih ličnosti.
Preliminarno mogu reći da će u posebnom režimu biti sam Porto Montenegro, areal oko bivšeg Doma vojske na Seljanovu i dio obalnog šetališta Pine. Ostali djelovi grada će funkcionisati kao i svih drugih dana.
Međutim, ono što moraju građani da shvate je da to da 37 delegacija koje dolaze na mjesto dešavanja samo po sebi nosi sa sobom neke posebne režime saobraćanja. Tu će biti naravno i pripadnici svih mogućih službi obezbjeđenja, protokola i ostalih stvari.
Za nekoliko dana, evropski i regionalni lideri doći će u Tivat, u Crnu Goru. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, naša država dočekuje Evropu u trenutku kada je njen evropski cilj bliži nego ikad.
Samit EU – Zapadni Balkan 2026 biće održan 5. juna u Tivtu, kao prvi događaj ovog političkog i diplomatskog ranga u Crnoj Gori.
Domaćin Samita je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Nakon kontinuiranih razgovora sa evropskim partnerima, predsjednik Milatović je zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom uputio poziv liderima Evropske unije i Zapadnog Balkana da se okupe u Tivtu, čime Crna Gora prvi put postaje mjesto susreta evropskih i regionalnih lidera u ovom formatu.
Samit u Tivtu dolazi u jednom od najvažnijih trenutaka savremene crnogorske istorije: kada je politika proširenja ponovo visoko na evropskoj agendi, a Crna Gora ulazi u završnu fazu svog evropskog puta. Za našu državu, to je potvrda međunarodnog kredibiliteta, povjerenja evropskih partnera i sposobnosti da bude ne samo učesnik, već i domaćin evropskog dijaloga.
Samit će okupiti učesnike na najvišem političkom nivou. Među učesnicima su predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, premijer Španije Pedro Sančez, premijerka Italije Đorđa Meloni, kao i brojni drugi evropski i regionalni lideri.
Tivat i Boka tih dana biće evropska pozornica Crne Gore, mjesto susreta Evrope i regiona, i poruke da se zajednička budućnost gradi kroz povjerenje, partnerstvo i proširenje.
Crna Gora u ovaj Samit ulazi kao najnaprednija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, sa jasnom ambicijom da postane 28. članica EU do 2028. godine. Evropski put nije parola, već posao koji se radi svakog dana, kroz plan, rad i rezultate. Iz Tivta želimo da pošaljemo poruku da je evropska budućnost ostvariva, a da je naša država spremna da evropsku šansu pretvori u rezultat.
Španjolski državljanin koji se nalazi u karanteni u vojnoj bolnici u Madridu, a koji je među evakuiranima s kruzera ranije ovog mjeseca, testiran je pozitivno na hantavirus, priopćilo je španjolsko ministarstvo zdravstva.
Nakon potvrde infekcije, španjolski državljanin prebačen je u izolacijsku jedinicu u bolnici Gómez Ulla, priopćilo je ministarstvo zdravstva na platformi X.
Dodali su da se, s obzirom da je slučaj otkriven među osobama koje su već u karanteni, ne mijenja procjena rizika za opću populaciju.
To je drugi pozitivan slučaj među 14 španjolskih državljana koji su se iskrcali na španjolski otok Tenerife s kruzera MV Hondius, koji je prevozio oko 150 putnika i članova posade iz 23 zemlje, i na kojem se pojavio hantavirus.
Luksuzni kruzer MV Hondius pod nizozemskom zastavom prijavio je 2. maja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) tešku respiratornu bolest među putnicima.
Tri osobe, nizozemski par i njemački državljanin, umrle su na početku epidemije.
Do 15. svibnja WHO je prijavio 10 slučajeva, osam potvrđenih i dva vjerojatna, uključujući tri smrtna slučaja.
Pravilnik o sigurnosti plovidbe, izvještavanju i upravljanju pomorskim saobraćajem koji je trenutno na snazi od 20. 05. 2026. šteti ugledu države Crne Gore kao dominantno turističkoj zemlji, a posebno Kotoru i Boki Kotorskoj, jer je rađen bez konsultacija sa privrednom pomorskom zajednicom iz Boke i koji je donesen u pogrešnom trenutku godine, pred sami početak špica sezone bez ikakvih najava u prethodnih 18 mjeseci koliko traje diskusija o novom zakonu o sigurnosti plovidbe i kako urediti plovidbu Bokom, saopšteno je danas iz NVO Udruženja vlasnika glisera.
Predlozi NVO Udruženja vlasnika glisera su jasni, nedvosmisleni, realni i imaju za cilj uređenje načina plovidbe Bokom, povećavanje sigurnosti plovidbe i putnika, te održivost pomorske djelatnosti u Boki. Gotovo jednoglasni i ujedinjeni svi vlasnici plovila od Kotora do Herceg Novi smo da su ovi predlozi na dobrobit i privrede, i sigurnosti putnika, kao i države Crne Gore kao sigurne destinacije.
Zabranjeno kupanje i zadržavanje plovila duže od 5 minuta u Plavoj Spilji, samo prolazak kroz nju i kupanje ispred špilje. Na taj način čuvamo nacionalno dobro i povećavamo sigurnost plivača i ostalih učesnika u pomorskom saobraćaju.
Kategorija do 7 metara koja čini 90% glisera Boke. Izuzetno mali gliser najčešće do 8 putnika po gliseru za maximalnu sigurnost plovidbe je potreban mornar motorista, dok drugi član posade nema nikakvu ni praktičnu ni funkciju u cilju povećanja sigurnosti plovidbe. Potreban 1 član posade i svaki mornar motorista da položi dodatni safety brevet vezan za najveći stepen sigurnosti plovidbe. Takođe iz praktičnih razloga drugi član posade bespotreban što je i pokazala 2025.godina.
– Kategorija od 7 do 12 metara potrebna 2 člana posade zbog same veličine plovila đe je prilikom manovre neophodna asistencija mornar motoristi, a sve u cilju maksimalne sigurnosti putnika i drugih učesnika u pomorskom saobraćaju.
Lučka Kapetanija Kotor u cilju povećanja sigurnosti plovidbe vrši kontrolu i najstrožije kažnjava:
– nelegalna plovila koja se koriste za prevoz putnika,
– upravljanje plovilom registrovanim u privredne svrhe bez sertifikata mornar motorista I VHF operater,
– prekrcaj putnika u plovilu,
– plovidbu u blizini obale,
– plovidbu na otvorenom moru u lošim vremenskim uslovima pod zabranom Lučke Kapetanije Kotor,
– upravljanje plovila od strane osoba pod dejstvom alhohola i psihoaktivnih supstanci.
Podržavamo napore i rješenje Ministarstva pomorstva kojima su uređene zone gliserinja, brzi koridori, kao i restriktivne zone. Iako se ne slažemo u potpunosti sa istim, pozdravljamo napore u cilju regulisanja brzine i spremni smo sarađivati u cilju nalaženja optimalnog rješenja u navedenim zonama.
Plava špilja
S obzirom da se radi o pravilniku, a ne o zakonu i da direktno gospodin Radulović ima ingerencije za odobrenje pravilnika, njegovu izmjenu i dopunu, apelujemo da uvaži predloge NVO Udruženja vlasnika glisera Kotor koji imaju mnogobrojnu podršku kolega iz Perasta, Tivta i Herceg Novog i na taj način će se stvoriti siguran i održiv ambijent za plovidbu Bokom.
Dodatno napominjemo, da sami tajming za donošenje zabrane ulaska motornim plovila u Plavoj Špilji šteti i ugledu države Crne Gore kao dobro organizovane i predvidljive turistički svjetske prepoznate destinacije, jer se nalazimo pred sami početak špica turističke sezone i na desetine hiljada prodatih aranžmana koja uključuju prolazak za fotografisanje kroz Plavu Špilju i kupanje ispred Plave Špilje đe su svi gosti pod kontrolom i odgovornošću posade na plovilima.
Kako iz resora Ministarstva pomorstva obrazlažu zabranu ulaska i približavanja Plavoj Špilji na bliže od 20 metara sa aspekta sigurnosti plovidbe naš odgovor glasi:
– „Zaštita ljudskih života i sigurnosti kupača“. Moramo da naglasimo da upravo ova zabrana prilaska motorskim plovila Plavoj Špilji može imati fatalne posljedice po ljudske živote i može rezultirati ogromnom ljudskim gubicima iz prostog razloga ako se plovilo nalazi 20 metara udaljeno od Plave Špilje i kupači sa tog plovila nisu pod nadzorom skipera i skiper nema vizualni kontakt sa gostima može dovesti do zakašnjele reakcije u cilju spašavanja ljudskih života u Plavoj Špilju.
U Plavoj Špilji je dubina između 4 i 8 metara bez mjesta za odmor na koja se plivači mogu osloniti uz napomenu da se radi o otvorenom moru, te samo profesionalni plivači mogu boraviti u Plavoj Špilji zbog udaljenosti svog plovila na minimum 20 metara od ulaza, dovodi do ogromnih rizika po ljudske živote. Posjetioci Boke žele vidjeti i fotografisati Plavu Špilju na par minuta kako i sama Turistička organizacija države Crne Gore reklamira jedan od dragulja naše države, dovoljno je dozvoliti sami prolaz i kupači onda nemaju potrebu ulaziti u nju, kao što je i slučaj sa 110 glisera udruženja. NAPOMENA: Niti jedan izgubljeni život od obnavljanje nezavisnosti Crne Gore u Plavoj Špilji, baš iz gore navedenih razloga.
– „Smanjenje rizika od pomorskih nezgoda u prostoru izrazito pojačanog turističkog i plovidbenog intenziteta“. Naime, od kada je obnovljena nezavisnost Crne Gore u Plavoj Špilji nije zabilježen niti jedan pomorski incident, pomorska nezgoda ili sudar unutar Plave Špilje, te omogućavanjem prolaska kroz Plavu Špilju u trajanju od par minuta može samo smanjiti (u odnosu na nepostojanje mjere), a nikako povećati broj pomorskih nezgoda u Plavoj Špilji, koji je svakako 0, jer sama špilja ima 2 velika prolaza, te gliseri i manji brodovi se na taj način ne moraju mimoilaziti već jedan za drugim prolaziti bez problema i ugrožavanja sigurnosti.
Moramo reagovati da mjerom zabrane ulaska motornim plovilima u Pravilniku koji je na trenutno na snazi se ne dobija efekat povećanja sigurnosti plovidbe, već naprotiv, stvara se izuzetno opasan ambijent po ljudske živote posjetioca. A kako je i sam ministar Radulović izjavio „Upravljanje sigurnošću plovidbe ne zasniva se na čekanju da se nesreća dogodi, već na preventivnom djelovanju radi sprečavanja mogućih tragedija.” Upravo ova odluka može biti fatalna i sa katastrofalnim posljedicama po kupače na otvorenom moru bez mjesta za odmor i bez nadzora posade sa broda, glisera, barke koja mora ostati na udaljenosti od 20 metara od Plave Špilje i izgubiti vizualni kontakt sa gostima dok se oni kupaju u njoj.
Molimo da po hitnom postupku ministar Radulović ukine mjeru zabrane ulaska i prilaska Plavoj Špilji motornim plovilima kako bi se izbjegao gubitak ljudskih života na gore opisan način, jer ogroman broj posjetioca će posjetiti Plavu Špilju već u narednih danima, te u cilju zaštite i očuvanja ljudskih života i same turističke destinacije kao i cjelokupne pomorske grane privrede u Boki, uvede mjeru kojom će se omogućiti prolaz kroz Plavu Špilju, ne duži od 5 minuta za fotografisanje, kako bi sezona 2026. protekla u najboljem redu, a sve u cilju ukupne sigurnosti i održivog upravljanja pomorskim saobraćajem u tom području.
Svjedoci smo da u drumskom saobraćaju u Crnoj Gori gotovo svakodnevno imamo veliki broj saobraćajnih nezgoda sa ozbiljnim povredama učesnika u saobraćaju i nažalost gubitke ljudskih života, dok u pomorskom saobraćaju Boke sa uvažavanjem naših predloga ćemo izbjeći pomorske nezgode i kao i do sada ostati na 0 izgubljenih života i veoma malim brojem povrijeđenih lica, dok konkretno mjera zabrana prilaska Plavoj Špilji motornim plovilima i ostavljanjem kupača na otvorenom moru u špilji bez nadzora posade može imati fatalne posljedice.
S ozbirom da je odgovor ministra Radulovića na naše predloge do današnjeg dana izostao, te da je više hiljada ljudi iz Kotora, Perasta, Tivta, Herceg Novog, što vlasnika, skipera, mornara, bukera i njihovih članova familije dovedeno na rub egzistencije sa novom, smatramo nepromišljenom, odlukom u Pravilniku da je onemogućen prolaz od par minuta motornim plovila kroz Plavu Špilju, mi smo satjerani u ćošak i primorani da prijavimo proteste Upravi policije u Kotoru, a sve u cilju kako bi nas ministar primio na hitan sastanak, pošto smo mi ljudi koji žive od mora i cijela Boka se bavi pomorstvom vjekovima. Crna Gora kao pomorska zemlja, a naročito Kotor kao pomorski grad, zaslužuje da privrednici koji obavljaju pomorsku djelatnost imaju pravo glasa i njihovi predlozi se uvažavaju kako bi se stvorio poslovno stabilan, siguran i održivi pomorski turizam u Boki.
NVO Udruženje vlasnika glisera ostaje posvećeno povećanju sigurnosti plovidbe i očuvanju prirodnih turističkih destinacija Boke.
/NVO Udruženja vlasnika glisera Kotor sa kolegama iz Tivta i Herceg Novog/
Toplinski val zahvatio je velike dijelove Europe. Zapad kontinenta priprema se za nastavak vrućina, dok “toplinska kupola” donosi rekordno visoke temperature za svibanj. Najintenzivnije vrućine očekuju se u Španjolskoj i Portugalu, gdje bi dijelovi zemlje mogli dosegnuti gotovo 40 stupnjeva.
U Velikoj Britaniji izmjerena je rekordna temperatura za svibanj, a Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, nakon više dana velikih vrućina koje pogađaju i ostatak Europe.
Britanski Meteorološki zavod objavio je oko 17 sati po lokalnom vremenu u ponedjeljak da je u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu u južnom Londonu izmjereno 34,8 Celzijevih stupnjeva, što je dva stupnja više od prethodnog rekorda od 32,8 Celzijevih stupnjeva, zabilježenog 1922. i ponovno 1944. godine, prenosi AFP.
Malo ranije je na Heathrowu, zapadno od glavnog grada, izmjereno 33,5 Celzijevih stupnjeva.
“Takva vrućina bila bi iznimna u Velikoj Britaniji usred ljeta, a kamoli u svibnju”, naglasio je Meteorološki zavod u objavi na X-u.
U nedjelju je Meteorološki zavod proglasio toplinski val na osam lokacija u Engleskoj, uključujući u Velikom Londonu, Suffolku i Essexu. To znači da su temperature tri dana zaredom premašile 27 Celzijevih stupnjeva.
Samo sjeverozapadna Škotska i Sjeverna Irska pošteđene su velikih vrućina koje pogađaju i veći dio Europe.
“Temperature su vrlo brzo porasle za ovo doba godine, znatno iznad normalnih, koje bi primjerice u Londonu trebale biti oko 17 ili 18 stupnjeva”, rekao je za AFP Greg Dewhurst, meteorolog britanskog Meteorološkog zavoda.
“Svjedoci smo sve više ekstrema ne samo u Velikoj Britaniji, već diljem svijeta, sve češće se obaraju rekordi”, ističe stručnjak, smatrajući to “dobrim pokazateljem klimatskih promjena na djelu”.
Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, s temperaturama i do 15 stupnjeva iznad prosjeka za ovo doba godine, dok je u departmanu Finistere prvi put od uspostave sustava upozorenja na toplinske valove 2004. proglašena žuta razina pripravnosti, priopćila je u ponedjeljak francuska meteorološka služba Meteo France.
Upozorenje je, kako piše dnevni list Figaro, prošireno na 18 departmana na zapadu Francuske i na područje Pariza, dok je osam departmana pod narančastim meteoalarmom zbog ekstremnih temperatura.
Cyril West, francuski meteorolog, rekao je da se radi o “najranijem toplinskom valu zabilježenom u više od stoljeća”.
West je objasnio da je uzrok trenutnog toplinskog vala prodor toplog zraka iz Sahare preko Sredozemlja prema Europi, gdje ga zadržava snažna anticiklona nad zemljama Beneluksa i Sjevernim morem.
Upozorenja zbog vremenskih uvjeta aktivna su diljem Europe koja se našla pod snažnom “toplinskom kupolom”. Fenomen koji stručnjaci opisuju kao “atmosfersku blokadu” djeluje poput poklopca: zarobljava zračnu masu koja se spušta i dodatno pojačava ekstremnu vrućinu pri samoj površini Zemlje. Tako su Portugal, Španjolska i Francuska preživljavali na temperaturama od 35 do 38 °C, a Njemačka, Italija i jugoistok Europe od 30 do 34.
U vremenu brzih promjena i brojnih izazova savremenog vremena, očuvanje kulturnog identiteta i kulture sjećanja postaje jedna od važnih obaveza umjetnosti i zajednice. Upravo na tim vrijednostima i ove godine istrajava KotorArt, gradeći festivalski program koji baštinu ne posmatra kao zatvoreni muzejski prostor, već kao živo i savremeno polje dijaloga, emocije i umjetničkog preispitivanja. Kroz muziku, pozorište, operu, književnost, filozofiju i interdisciplinarne projekte, Festival otvara pitanja identiteta, pripadanja, pamćenja i odgovornosti, potvrđujući da kultura ostaje jedan od najvažnijih temelja savremene Crne Gore.
KotorArt će tradicionalno biti otvoren 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Publika će imati priliku da čuje djelo Triptihon Ivana Brkanović, jednog od najznačajnijih kotorskih kompozitora, čime Festival obilježava 120 godina od njegovog rođenja. Na programu će premijerno biti izvedena i nova porudžbina festivala, kompozicija Pjesme muzici Mladena Tarbuka, posvećena uspomeni na don Branka Sbutegu, jednog od osnivača Festivala, povodom 20 godina od njegove prerane smrti.
Sjećanje na don Branka Sbutegu biće nastavljeno i 31. jula u Kreativnom habu, gdje će biti upriličena crnogorska premijera kratkometražnog igranog filma Krava, nastalog po njegovoj pripovjetki. Učesnici promocije filma biće scenarista i reditelj Pavo Marinković, glumica Dubravka Drakić i producentkinje Sara Stijović i Marija Perović. Pored filma, biće organizovana i promocija knjige Don Branko Sbutega. O knjizi će govoriti urednici i izdavači Antun Sbutega i Ratimir Martinović.
Posebno mjesto u programu zauzima kamerna opera Gospa od Škrpjela kompozitorke Irene Popović, na libreto Jelene Novak, koja će biti izvedena 19. jula u Crkvi Sv. Duha. Opera je inspirisana istinitom životnom pričom Jacinte Kunić, peraškoj vezilji i slikarki koja je četvrt vijeka vezla zavjetnu sliku čekajući supruga pomorca koji se nikada nije vratio. Kroz spoj muzike, naracije, scenskog i vizuelnog izraza, opera otvara univerzalne teme ljubavi, čekanja, vjere i žrtve, potvrđujući snagu lokalnih priča koje nadilaze prostor i vrijeme. Koproducenti projekta su Gradsko pozorište Podgorica i Muzički centar Crne Gore.
Ovogodišnji dramski program posebno je usmjeren na odnos zajednice prema sopstvenom identitetu, nasljeđu i kulturi sjećanja.
Predstava Stub srama reditelja Petra Pejakovića biće održana 22. jula a nastala je u okviru projekta Mladi Kotor, realizovanog u saradnji Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Dramskog studija “Prazan prostor”, NVO Expeditio i Fondacije Don Branko Sbutega. Kroz višemjesečni rad sa mladima iz Kotora, predstava je otvorila pitanja identiteta grada, odnosa prema baštini, kriminalu, zavisnostima, obrazovanju i budućnosti zajednice, pokazujući da upravo mladi mogu biti najvažniji čuvari i kritički tumači prostora kojem pripadaju.
Značajno rediteljsko ostvarenje Petra Pejakovića, predstava Smrt u Dubrovniku, biće izvedena u okviru Festivala kao snažan umjetnički podsjetnik na važnost kulture sjećanja i suočavanja sa prošlošću.
Predstava, zasnovana na autentičnim svjedočanstvima, otvara pitanja individualne i kolektivne odgovornosti, istine i zaborava, podsjećajući da društva koja ne njeguju kulturu sjećanja rizikuju da izgube i osjećaj sopstvenog identiteta i odgovornosti. Predstava je nedavno osvojila nagradu za najbolju predstavu u cjelini na 35. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu.
Ovogodišnji Festival donosi i novu saradnju sa Budva Grad Teatrom kroz razmjenu festivalskih programa. U okviru te saradnje, publika u Kotoru 29. jula imaće priliku da pogleda predstavu Kjara Zorzi rediteljke Ane Vukotić, nastalu po tekstu Ljubomira Đurkovića. Drama tematizuje pretpostavljene početke pozorišnog života u Budvi.
Vida Matjan
Poseban segment programa posvećen je i najmlađima. U okviru KotorArtića, u koprodukciji sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom, 11. avgusta biće izvedena muzička bajka Klinika lutaka Vide Matjan, čije ime danas nosi kotorska muzička škola. U programu učestvuju dječji hor, djeca-glumci i profesionalni umjetnici, oživljavajući još jedno važno djelo domaće autorke i približavajući kulturnu baštinu novim generacijama kroz savremeni scenski izraz.
Obilježavajući dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti, KotorArt ovogodišnjim programom podsjeća da identitet jednog grada i zemlje čuvaju i umjetnost, kultura sjećanja, jezik, muzika i priče koje prenosimo novim generacijama. Upravo zato Festival i ove godine ostaje prostor susreta tradicije i savremenosti, mjesto na kojem kulturna baština ne pripada samo prošlosti, već nastavlja da živi kroz savremeno stvaralaštvo.
Tivat – Otvaranje godišnje izložbe likovnih radova djece i mladih našeg grada, koja će se održati u subotu, 30. maja, sa početkom u 19:00 časova, poručuju iz Kreativnog centra TivaT/Creative center TivaT.
Izložba će biti postavljena na platou ispred MZ ”Lastva” i bivše kafe-galerije „Mar Mar“ u Donjoj Lastvi. Ovaj prostor nosi poseban istorijski značaj – sredinom 20. vijeka služio je kao učionica za formalno obrazovanje naših predaka, dok je kasnije postao prepoznatljiv kao jedina kontinuirana platforma za neformalne umjetničke programe u gradu. Napominjemo da se na spratu ovog zdanja i dalje čuva vrijedna arhiva Foto-kino kluba „Mladost“ iz Tivta.
Kreativni centar Tivat je 2019. godine, uz podršku građana i brojnih aktera u kulturi, inicirao zaštitu ovog zdanja kao kulturnog dobra. Cilj nam je da ovaj javni prostor ponovo bude u službi neformalnog obrazovanja, baš kao što je to bio nekada.
Kroz neformalnu platformu „Mare Mare“, koju smo u međuvremenu kreirali, već uspješno radimo na umrežavanju i lokalnoj saradnji. Naša vizija je da Tivat ponovo dobije mjesto koje će biti polazište za saradnju neformalnih aktera u kulturi i izlagačku djelatnost, a sve u korist šire zajednice, djece i mladih.
Ova tradicionalna izložba, koja svake godine okuplja veliki broj ljubitelja umjetnosti i kreativnog stvaralaštva, najbolji je dokaz važnosti očuvanja ovakvih prostora.
Predstojećeg vikenda, 30. i 31. maja u Tivtu će biti održana dvodnevna konferencija „Počinje sa majkom”, događaj posvećen podršci porodici, roditeljstvu i temama ranog razvoja djece i dobrobiti cijele zajednice.
Pod generalnim pokroviteljstvom Opštine Tivat, konferencija okuplja stručnjake iz oblasti roditeljstva, psihologije, zdravlja, vaspitanja i ličnog razvoja, sa ciljem da pruži korisne uvide, podršku i praktične savjete roditeljima i svima koji rade sa djecom i porodicama.
“Pozivamo građane Tivta i sve zainteresovane da nam se pridruže i budu dio događaja koji podsjeća da snažna porodica počinje podrškom majci. Čekamo vas!” – poručuju organizatori.
