Đurišić: Aerodrome je trebalo da razvija domaći menadžment

0
Đurišić: Aerodrome je trebalo da razvija domaći menadžment
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Bivši dugogodišnji direktor Montenegro erlajnsa, Zoran Đurišić, zbunjen je odlukom Vlade da dodijeli koncesiju na aerodrome u Podgorici i Tivtu južnokorejskom Inčonu.

– Aerodromi su jednostavna stvar. To je jednačina sa tri nepoznate. Nije to avio-kompanija sa hiljadu nepoznatih, već jednostavna filozofija upravljanja. Dođeš, daš kartu, bording i uđeš u avion. I to su jedini aerodromi u zemlji. Zato smatram da je Vlada upravljanje aerodromu trebalo da prepusti domaćim profesionalcima, da izabere dobar odbor direktora i dobar menadžment i da oni upravljaju kompanijom, a ne tamo neki Inčon – izjavio je Đurišić za “Dan”.

Vlada je u srijedu, nakon skoro sedam godina, donijela odluku da Inčon dobije koncesiju na 30 godine za dva aerodroma u Crnoj Gori. Tu odluku će proslijediti Skupštini, koja treba da je potvrdi, kako bi stupila na snagu i kako bi Vlada potpisala ugovor o koncesiji. Inčon će u roku od mjesec dana morati da plati 100 miliona jednokratne naknade, a u narednih 30 godina plaćaće 35 odsto od prihoda kao varijabilnu naknadu. Planirano je da investiraju 300 miliona, pa u Vladi procjenjuju da je ukupni efekat ovog ugovora oko milijardu eura, odnosno da će Inčon toliko dati u narednih 30 godina za dva aerodroma.

Planiraju da za 30 godina broj putnika povećaju sa tri na devet miliona.

– Kakvih devet miliona putnika, to su budalaštine. Albanija ima dijasporu, pa je dostigla svoj maksimum. Mi nemamo toliku dijasporu, pa da tako dolazimo do većeg broja putnika. A i gdje ćemo sve te ljude da primimo u Crnoj Gori? Ne daje se firma koja dobro radi – rekao je Đurišić.

Aerodrom u Tirani je u 2025. godini opslužio 12 miliona putnika.

Đurišić je očekivao da će Vlada u Aerodrome dovesti ozbiljne domaće profesionalce, a ne strance. Za sadašnjeg izvršnog direktora Aerodroma Roka Tolića tvrdi da je “namještaljka” i da je došao da odradi posao za koncesiju. Tolić je u srijedu na presu nakon sjednice Vlade kazao da će država davanjem koncesije mnogo više dobiti u finansijskom smislu nego što bi to bio slučaj da je odlučila da sama razvija aerodrome.

– Uspjeh kompanije zavisi 70 odsto od prvog čovjeka, a 30 odsto od ratova, virusa i sličnih stvari. Kako prvi čovjek kreira, motiviše zaposlene, dogovara poslove. Sve to zavisi od prvog čovjeka – istakao je Đurišić.

Međutim, kako je dodao, ako Vlada nema ideju i ako ne može da unaprijedi postojeće stanje, možda je i koncesija rješenje.

– Ali nemojmo od toga da pravimo spektakl i da predstavljamo upravljanje aerodromima kao nešto komplikovano – rekao je Đurišić.

Monodrama “Na Drini ćuprija” u Kotoru 16. aprila

0
Monodrama “Na Drini ćuprija” u Kotoru 16. aprila
Monodrama

Monodramu „Na Drini ćuprija“ rađenu prema istoimenom romanu nobelovca  Iva Andrića, na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra, u četvrtak, 16. aprila u 20 sati, izvodi jedan od najcjenjenijih srpskih glumaca Tihomir Stanić.

Roman „Na Drini ćuprija“ objavljen je 1945. godine i usmjeren je na prikazivanje istorije, kao poprišta ljudskih sudbina, ličnih drama, teškoća i stradanja u određenom vremenu.

Za Stanića, Andrićeva proza nije samo književnost već i filozofija života. Kroz ovu monodramu, on nastoji prenijeti Andrićevu mudrost i humanizam publici, jer vjeruje da ovaj roman nudi odgovore na savremena pitanja.

Monodrama “Na Drini ćuprija“ nije samo umjetnički poduhvat već misija, koja prenosi mudrost i duhovnu snagu Andrićeve proze na nove generacije. Glumac  Tihomir Stanić ovo djelo izvodi  od 2001. godine širom svijeta i potvrđuje da su Andrićeva djela, kao i sama umjetnost, univerzalna i vječna i da neće biti zaboravljena, ma koliko se svijet mijenjao.

Cijena ulaznice je 10 eura (za đake, studente i penzionere 5 eura), a prodaja će biti 15. i 16.aprila 2026.g od  08 do 10 sati u kancelarijama Kulturnog centra i na biljetarnici dva sata prije poćetka predstave, navode iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Uhapšena trojica turskih državljana, pokušali da preko granice sa BiH prokrijumčare deset Sudanaca

0
Uhapšena trojica turskih državljana, pokušali da preko granice sa BiH prokrijumčare deset Sudanaca
Policija

Službenici Sektora granične policije – Stanice granične policije I Nikšić spriječili su sinoć pokušaj krijumčarenja ljudi preko crnogorske granice ka Bosni i Hercegovini, a tom prilikom uhapšena su tri državljanina Turske.

Akcija je sprovedena 10. aprila 2026. godine u 18.45 časova u mjestu Broćanac, u opštini Nikšić, u okviru pojačanih aktivnosti na suzbijanju prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisana su dva vozila – „BMW X1“, kojim je upravljao K.A. (26), u kojem se nalazio i M.A. (30), kao i „Peugeot 3008“ kojim je upravljao F.O. (41), svi državljani Turske. Dvojica osumnjičenih imali su odobren privremeni boravak u Crnoj Gori.

Detaljnom kontrolom utvrđeno je da se u vozilima nalazilo još deset osoba – državljana Sudana, koji su posjedovali potvrde o međunarodnoj zaštiti u Crnoj Gori. Među njima je bilo devet muškaraca i jedna žena, uključujući dvoje djece, dok su ostali bili odrasli uzrasta od 19 do 37 godina.

Kriminalističkom obradom utvrđena je sumnja da su turski državljani planirali da migrante prevezu do granice sa Bosnom i Hercegovinom, a zatim ih ilegalnim putem, van graničnih prelaza i policijskih kontrola, sprovedu pješačkim stazama na teritoriju susjedne države.

O događaju je obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, po čijem nalogu su K.A, M.A. i F.O. lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Deset državljana Sudana zbrinuto je na odgovarajućoj lokaciji, gdje će im biti pružena dalja zaštita i sprovedene zakonom predviđene procedure.

SAD pristao odmrznuti iransku imovinu u katarskim i drugim bankama

0
SAD pristao odmrznuti iransku imovinu u katarskim i drugim bankama
Teheran Foto: Majid Asgaripour / Reuters

Visoki iranski izvor izjavio je u subotu da su Sjedinjene Američke Države pristale osloboditi zamrznutu iransku imovinu koja se nalazila u Kataru i drugim stranim bankama, ocijenivši taj potez znakom “ozbiljnosti” u postizanju dogovora s Washingtonom u pregovorima u Islamabadu.

Sjedinjene Države zasad nisu javno komentirale pitanje odmrzavanja imovine.

Izvor, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti teme, rekao je za Reuters da je odmrzavanje imovine “izravno povezano s osiguravanjem sigurnog prolaza kroz Hormuški tjesnac”, što bi trebalo biti jedno od ključnih pitanja u pregovorima.

JD Vance stigao u Islamabad na pregovore s Iranom

Udruženje ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja: Hitno preispitati procedure i protokole koji regulišu uplovljavanje i vezivanje kruzera u uslovima nepovoljnih vremenskih prilika…

Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja obratili su se nadležnim organima i javnosti saopštenjem kojeg prenosimo integralno:

“Obraćamo Vam se povodom incidenta koji se ne prvi put dogodio prilikom manovre veza kruzera u Luci Kotor, u uslovima jakog bočnog sjeveroistočnog vjetra i bez angažovanja remorkera. Tokom predmetnog događaja došlo je do otežanog i potencijalno rizičnog manevrisanja broda, što je moglo imati ozbiljne posljedice po sigurnost plovidbe, infrastrukturu luke, kao i po morski i priobalni ekosistem u zoni akvatorijuma Kotorskog zaliva.

Posebno ističemo da su usled ovakvog manevrisanja,u kombinaciji sa jakim vjetrom, a upotrebom prednjih i zadnjih bočnih trastera (thrustera) ili azipoda, u zavisnosti sa čim je brod opremljen, stvorene su snažne morske struje koje su prouzrokovale značajnu štetu na ribolovnim alatima lokalnih ribara (mreže i vrše). Time je direktno ugrožena egzistencija ribara, ali i očuvanje tradicionalnog načina ribolova koji predstavlja važan dio tradicionalnog, kulturnog i ekonomskog identiteta ovog podneblja.

Dodatno zabrinjava činjenica da u navedenim vremenskim uslovima nije angažovan remorker, koji predstavlja ključni element sigurnog pristajanja velikih plovila i spriječavanja ovakvih nemilih situacija.

Želimo napomenuti da su ribari Kotora i morski i priobalni ekosistem već duži vremenski period izloženi ozbiljnim pritiscima usled nesrazmjerne i neodržive ekspanzije kruzing turizma i svakog dana sve većeg broja glisera u akvatorijumu zaliva. Navedeni trendovi dodatno narušavaju uslove za bezbjedno i održivo obavljanje ribarske djelatnosti, dovode do sistemskog urušavanja cjelokupnog zalivskog ekosistema i samim tim do smanjenja ribljeg fonda, oštećenja ribolovnih alata i ugrožavaju sam opstanak lokalnih ribara, njihovih porodica i morskih organizama.

Nalazimo za neophodno i hitno preispitati procedure i protokole koji regulišu uplovljavanje i vezivanje kruzera u uslovima nepovoljnih vremenskih prilika, kako bi se u budućnosti spriječile slične situacije i umanjio rizik od mogućih incidenata i štete. U tom smislu,predlažemo:

– Uvođenje obaveze angažovanja remorkera pri manevrima veza i odveza velikih plovila u uslovima najavljenog ili postojećeg pojačanog ili jakog vjetra;

– Pojačan nadzor i koordinaciju između nadležnih službi;

– Zabranu uplovljavanja velikih kruzera u Luku Kotor za vrijeme jakog vjetra i/ili ostajanju na

sidrištu;

– Procjenu i nadoknadu štete pričinjene ribarima;

– Procjenu uticaja ovakvih događaja na morski i priobalni eko sistem i kvalitet morske vode, kao i

nadoknada štete uslijed počinjenog ekocida;

– Formiranje radnog tijela za izmjene zakona i zakonskih akata kako bi se agilnije i na vrijeme moglo reagovati prije načinjene štete, i razviti sisteme djelovanja za reagovanje u ovakvim ili kriznim situacijama;

– Određivanje plovnih puteva i sidrišta u Kotorskom zalivu;

– Očuvanje ribarskih posti.

Ljubazno molimo da nas informišete o preduzetim mjerama, kao i o koracima koji će za cilj imati obeštećenje ribara uslijed prouzrokovane štete i unapređenja bezbjednosti pomorskog saobraćaja u Luci Kotor. Smatramo da je odgovorno i pravovremeno djelovanje svih nadležnih institucija od ključnog značaja za očuvanje sigurnosti, zaštitu životne sredine i zaštitu prava i interesa lokalnih ribara.

Udruženje ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja: Hitno preispitati procedure i protokole koji regulišu uplovljavanje i vezivanje kruzera u uslovima nepovoljnih vremenskih prilika…
Kruzer – jaka bura – manovra – Foto Boka News

Kao dokaz svemu navedenom prilažemo video snimke načinjene 09. 04. 2026. godine u trajanju dužem od 2 časa, i fotografije ribolovnih alata koji su uništeni prilikom vezivanja kruzera.

Sve navedene zaključke i smjernice djelovanja su donešene na Vandrednoj sjednici Upravnog odbora Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja 10. 04. 2026. godine.

Ostajemo dostupni za sva dodatna pitanja i konsultacije, kao i za učešće povodom rješavanja navedenih pitanja kao i novonastalih situacija u dobroj vjeri i nadi saradnje sa lokalnom zajednicom i institucijama sistema.

Predsjednik Udruženja ribara Kotora i poštovaoca tradicionalnog ribanja

Bruno Janković

Promjene u putovanjima u EU: Počela puna primjena EES sistema

0
Promjene u putovanjima u EU: Počela puna primjena EES sistema
GP Karasović – foto Boka News

Sistem ulaska i izlaska EU (EES), koji je započeo postepeno uvođenje 12. oktobra prošle godine u 29 evropskih zemalja, postao je u potpunosti operativan od juče, 10. april 2026. To znači da će pečati u pasošima biti zamijenjeni digitalno evidentiranim ulascima i izlascima, kao i evidentiranjem odbijanja ulaska za kratkoročne putnike koji nijesu državljani EU.

Biometrijski podaci, poput fotografije lica i otisaka prstiju, zajedno sa ličnim podacima iz putne isprave koja se koristi, takođe će biti prikupljani i čuvani u sistemu. Ovaj novi sistem uveden je kako bi se modernizovali sistemi bezbjednosti granica i imigracije u EU, kao i da bi se smanjili kriminal i prevare, te lakše identifikovali bezbjednosni rizici.

Od početka primjene, više od 24.000 ljudi dobilo je zabranu ulaska zbog razloga poput isteklih ili lažnih dokumenata, ili nemogućnosti da u potpunosti opravdaju svrhu svog putovanja, prema podacima Evropske komisije. Takođe, više od 600 osoba je označeno kao potencijalni bezbjednosni rizik za Evropu, prenosi Euronews.

Ako planirate odmor u Evropi u narednih nekoliko mjeseci, potrebno je da znate nekoliko stvari.

Na koga se EES odnosi i ko je izuzet?

EES se odnosi na državljane zemalja van EU/Šengena koji putuju u Šengen ili EU zemlje na kratke boravke do 90 dana u periodu od 180 dana.

To uključuje i državljane Ujedinjenog Kraljevstva, kao i putnike koji ne trebaju vizu, bez obzira na to da li putuju turistički ili poslovno. Takođe se odnosi i na osobe koje posjeduju nekretnine u EU, ali nemaju dozvolu boravka.

Međutim, Irska i Kipar su izuzeti iz EES sistema, što znači da će tamo i dalje važiti ručne provjere pasoša.

Neke osobe su takođe izuzete iz primjene EES-a. Ovo uključuje državljane EU i Šengen zemalja, kao i osobe koje imaju dugoročne vize ili dozvole boravka iz tih država, uključujući i državljane zemalja van EU.

Slično tome, izuzeti su i članovi porodica državljana EU koji posjeduju boravišnu karticu neke od tih zemalja, kao i lokalni stanovnici sa važećim dozvolama za mali pogranični promet.

Izuzeti su i članovi posada vozova i aviona na međunarodnim linijama, kao i pripadnici oružanih snaga i njihove porodice koji putuju u okviru Partnerstva za mir ili NATO aktivnosti.

Moguće su i određene izuzetke za jednodnevne izlete na kruzerima koji počinju i završavaju se van Šengen zone.

Državljani Andore, San Marina, Vatikana i Monaka takođe neće morati da prolaze kroz EES.

Hoće li biti kašnjenja na aerodromima zbog EES-a?

U prvim mjesecima nakon što EES postane potpuno operativan vjerovatno će doći do značajnih kašnjenja na aerodromima, uprkos tome što EU obećava određenu fleksibilnost kako bi se ublažile gužve tokom ljetnje sezone. “Vrijeme čekanja sada redovno dostiže i do dva sata u periodima najvećeg saobraćaja, a neki aerodromi prijavljuju i još duže redove”, navodi se u zajedničkom saopštenju aerodromskog udruženja ACI Europe i organizacije Airlines for Europe (A4E).

Jedan od glavnih razloga za veća kašnjenja je to što su svi putnici iz trećih zemalja već od 31. marta morali da budu registrovani kroz EES.

Ranije su granične službe mogle da privremeno obustave EES procedure u periodima najvećih gužvi. Međutim, to više neće biti moguće od 10. aprila nadalje.

To znači da će putnici vjerovatno morati da dolaze na aerodrom oko sat i po do dva ranije nego obično, kako bi se uračunala kašnjenja zbog EES procedura nakon 10. aprila.

Ipak, očekuje se da će se ove gužve smanjiti u srednjem roku, kada se procesi stabilizuju.

U međuvremenu, aerodromska i avio-udruženja i dalje traže od Evropske komisije da dozvoli graničnim službama mogućnost djelimične ili potpune obustave EES procedura tokom cijele ljetnje sezone 2026.

Da li je potreban biometrijski pasoš za EES?

Biometrijski pasoš nije strogo neophodan za EES. Potreban je samo ako želite da koristite samouslužne kioske za bržu registraciju i ulazak.

Nosilac standardnog pasoša moraće da koristi šalter sa službenikom prilikom prve registracije i da da fotografiju i otiske prstiju.

Ovi podaci će se čuvati tri godine, što bi trebalo da znatno ubrza buduće provjere. Putnicima koji odbiju da daju biometrijske podatke automatski će biti odbijen ulazak.

Djeca mlađa od 12 godina ne moraju da daju otiske prstiju, ali i dalje moraju da budu fotografisana.

Da li je potrebna prethodna registracija za EES?

Ne mora se vršiti prethodna registracija za EES, jer se ona obavlja na granici prilikom ulaska u EU.

Proces registracije zavisi od toga da li imate biometrijski ili standardni pasoš, kao što je ranije objašnjeno.

Međutim, postoji i dodatna opcija za putnike koji žele bržu proceduru.

Mobilna aplikacija Travel to Europe, zvanična aplikacija EU namijenjena EES sistemu, omogućava putnicima iz trećih zemalja da unaprijed unesu biometrijsku fotografiju i podatke iz pasoša do 72 sata prije dolaska, kako bi se ubrzale granične kontrole.

Ipak, ona ne zamjenjuje obavezni razgovor na graničnoj kontroli.

Trenutno je dostupna samo u nekim zemljama, poput Portugala i Švedske, uz planove da se postepeno proširi širom EU. Aplikacija se može preuzeti sa Google Play prodavnice ili Apple App Store-a, a korisnici moraju da popune upitnik za ulazak i naprave selfi kako bi potvrdili svoj identitet.

Porodični vikend povodom Vasksa u Luštica Bay-u

0
Luštica Bay

Luštica Bay povodom Vaskrsa priprema raznovrstan praznični program koji donosi spoj kreativnih aktivnosti, umjetnosti i gastronomije, kreiran za najmlađe, ali i za sve generacije koje žele da praznike provedu u toploj proljećnoj atmosferi na obali.

Tokom vikenda, 11. i 12. aprila, Centrale i Marina Village biće mjesta susreta igre, stvaralaštva i zajedničkih trenutaka, uz pažljivo osmišljene sadržaje širom destinacije.

Program počinje umjetničkom radionicom „Boje Uskrsa“, koja će biti održana na otvorenom, ispred ARTRO galerije u subotu, 11. aprila od 11 časova. U saradnji sa slikarkom Ljiljanom Kolundžić, učesnici će kroz minijaturno slikarstvo istraživati preciznost, kompoziciju i lični izraz, stvarajući unikatna djela inspirisana proljećem i simbolikom novih početaka.

Porodični vikend povodom Vasksa u Luštica Bay-u
Uskrs u Lustica Bay-u

Istog dana, od podne, Piazza Centrale biće mjesto interaktivnih i kreativnih sadržaja, uključujući radionicu slikanja sa sprejevima, gdje će se motivi Vaskrsa oslikavati sprej bojama, kao i zabavni zid sa šljokicama koji omogućava posjetiocima svih uzrasta da kreiraju i mijenjaju šarene vizuelne kompozicije. U popodnevnim satima, od 14 časova, biće organizovana i radionica izrade čestitki, kroz koju će učesnici imati priliku da personalizuju praznične poruke za svoje najbliže.

Program se nastavlja u nedjelju, 12. aprila, interaktivnom radionicom na Piazzi Centrale od 12 časova. Praznični vikend biće zaokružen tradicionalnom potragom za vaskršnjim jajima u Pine Alley parku, aktivnošću koja svake godine okuplja najmlađe u veselom istraživanju i druženju.

Luštica Bay – Centrale – foto Boka News

Prazničnu atmosferu dodatno će obogatiti gastronomska ponuda hotela The Chedi Luštica Bay, gdje će 12. aprila u restoranu The Spot biti organizovan vaskršnji ručak. Meni od tri slijeda, inspirisan sezonskim namirnicama i svježinom proljeća, biće serviran u ambijentu sa pogledom na marinu, pružajući idealnu priliku za porodična okupljanja. Cijena ručka iznosi 60 eura po osobi, uz dodatnu uslužnu naknadu, a rezervacije su dostupne putem e-mail adrese reservations@thechedilusticabay.com ili broja telefona +382 32 661 266.

Hotel Centrale Luštica Bay by Angsana upotpuniće praznični vikend dodatnim programom, uključujući takmičenje u oslikavanju vaskršnjih jaja u petak, 10. aprila, kao i ručak u nedjelju, 12. aprila.

Luštica Bay i ove godine potvrđuje svoju ulogu destinacije koja njeguje kulturu zajedništva i pažljivo osmišljenih iskustava, stvarajući prostor u kojem se praznici doživljavaju kroz kreativnost, druženje i autentičan boravak na obali.

Britanski “The Sun” piše: Crna Gora sigurna destinacija, zabilježen rast pretraga

0
Britanski “The Sun” piše: Crna Gora sigurna destinacija, zabilježen rast pretraga
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Crna Gora našla se pri vrhu liste zemalja koje, zbog tenzija i rata na Bliskom istoku, postaju sigurna destinacija za turiste.

Kako piše britanski The Sun, sajt za poređenje cijena TravelSupermarket utvrdio je da se britanski turisti vraćaju pouzdanim evropskim destinacijama, ali i da sve više gledaju dalje ka drugim krajevima svijeta.

Kada je u pitanju Crna Gora, zabilježen je rast pretraga na internetu 122 odsto.

-Ova mala balkanska zemlja na obali Jadrana ima toliko toga da ponudi – od prelijepih plaža do srednjevjekovnih gradova i planinskih pejzaža- navodi se u tekstu.

Pored Crne Gore, na listi su još, između ostalih, Sardinija, Majorka, Bodrum, Toskana, Dominikanska Republika, Hrvatska, Kalifornija.

Ibrahimović: Nema zastoja u pregovorima sa Hrvatskom, uskoro komisija za “Jadran”

0
Ibrahimović: Nema zastoja u pregovorima sa Hrvatskom, uskoro komisija za “Jadran”
Tivat- Jadran – foto-M.Marušić

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović uvjeren je da će Crna Gora, kako je planirala, do kraja godine zatvoriti sva, pa i Poglavlje 31 koje je prije više od godinu blokirala Hrvatska.

Ibrahimović tvrdi da zastoja u pregovorima dvije države nema, te da je u završnoj fazi formiranje komisije koja će pregovarati sa Hrvatskom o vlasništvu nad školskim brodom “Jadran”.

– Formiranje komisije je u završnoj fazi. Ministarstvo odbrane i MVP će tu imati važnu ulogu. Obje strane su spremne su na razgovor, a vjerujem i dogovor. Za dobrobit obje države ćemo naći rješenje koje će biti obostrano prihvatljivo – istakao je za TVCG Ibrahimović.

On je podsjetio da je Crna Gora 17. marta zatvorila i četvrnaesto poglavlje, za šta je Hrvatska dala zeleno svjetlo.

– Dakle, ta država podržava naš evropski put. I optimista sam, zbog svih ovih stvari koje smo dosad uradili i pokazane želje da zatvorimo otvorena pitanja, da ćemo doći do dogovora i zatvoriti Poglavlje 31 – naglasio je ministar.

Ibrahimović i Radman – foto Boka News

Poglavlje, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, čeka dogovor dvije države o spornim pitanjima od 2024, kada je Hrvatska “stavila rampu” na njegovo zatvaranje. Iako je prošlo više od godinu, ministar tvrdi da dogovori teku u dobrom pravcu.

– Odgovorno tvrdim da nema zastoja i relaksiran sam u tom pravcu. Prije svega, moramo biti svjesni da otvorena pitanja traju više od 30 godina. Sa druge strane, razumijem javnost koja pokušava i želi da zna što pričamo i dogovaramo sa prijateljskom državom. Ne krijemo od naroda, ali želimo očuvati pregovore kako bismo našli kvalitetna rješenja i rasteretili buduće generacije tih otvorenih pianja – naglasio je Ibrahimović.

“Ajkule” lako do četvrtfinala, slijede teži izazovi

0
“Ajkule” lako do četvrtfinala, slijede teži izazovi
Vaterpolo reprezentacija CG

Kvalifikacioni turnir Divizije 2 Svjetskog kupa



Još jedna ubjedljiva pobjeda crnogorskih vaterpolista na kvalifikacionom turniru Divizije 2 Svjetskog kupa na Malti.

Tim Dejana Savića savladao je domaćina rezultatom 23:6 i plasirao se u četvrtfinale, gdje će se sjutra sastati s Rumunijom, a ako nju eliminiše u polufinalu bi trebalo da se sastane sa Rusijom, koja na turniru nastupa pod imenom Neutralni sportisti B.

Za plasman u Superfinale, koje će se igrati u Sidneju, našoj reprezentaciji potrebne su još dvije pobjede, odnosno da izbori finale. Postoji mogućnost i da trećeplasirana ekipa sa takmičenja u Malti ode u Superfinale, pod uslovom da Australija bude jedan od finalista.

Pobjeda nad Maltom nije se dovodila u pitanje, a ,,ajkule“ su odigrale ozbiljno od početka i do kraja prve četvrtine stekle prednost od 6:0. Sastav crnogorskog stručnjaka Milana Ćirovića prvi gol postigao je šest sekundi prije isteka početne dionice, da bi uslijedila nova serija Crne Gore – 6:0 do poluvremena, ukupno 8:0 računajući početak treće četvrtine…

Najefikasniji u našoj reprezentaciji bio je Nikola Moskov sa šest pogodaka, četiri je dao Strahinja Gojković, po dva Đuro Radović, Srđan Janović, Dušan Matković i Savo Ćetković, a u strijelce su se upisali i Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Danilo Stupar, Balša Vučković i Vasilije Radović.

Petar Tešanović imao je osam, Darko Đurović četiri odbrane.

Crna Gora je prethodno savladala Kazahstan (27:6), Argentinu (21:5) i Veliku Britaniju (34:4).

Crna Gora – Malta 23:6

VALETA – Gradski bazen. Sudije: Ž. Burž (Francuska) i L. Vang (Kina). Rezultat po četvrtinama: 6:1, 6:0, 7:3, 4:2.

CRNA GORA: Tešanović (osam odbrana), Vujović 1, Đ. Radović 2, Janović 2, Mačić 1, Stupar 1, Moskov 6, Vučković 1, Spaić, Matković 2, V. Radović 1, Đurović (četiri odbrane), Ćetković 2, Gojković 4.

MALTA: Griksti (šest odbrana), Šembri, Valeta 1, Karuana, Dž. Ćakja 2, B. Ćakja, R. Bugeli, Nagaev 1, Abela 1, Zerafa, Zamit, Dimek, Džanović (jedna odbrana), F. Bugeli 1.