Uspješno realizovan prvi Budva Wine Fest

0
Uspješno realizovan prvi Budva Wine Fest
Budva Wine Fest

Prvo izdanje Budva Wine Fest-a uspješno je realizovano u Budvi, te je tokom dva dana u hotelu Avala okupilo veliki broj izlagača i posjetilaca. Bogata i raznovrsna ponuda 40 vinarija i deset destilerija koje su prijavile učešće na Budva Wine Fest-u privukla je veliko intresovanje kako predstavnika HoReCa sektora i turističke privrede, tako i ljubitelja dobrog vina i kvalitetnih žestokih pića.

„Utisci su toliko pozitivni da smo već počeli da spremamo sljedeći Budva Wine Fest. Imali smo interesantne goste koji su tražili izvoz crnogorskih proizvoda i veoma su zainteresovani za izvoz u nekim značajnim zemljama svijeta. Sama poenta događaja su B2B sastanci izlagača i proizvođača sa konzumentima, klijentima, restoranima, hotelima i privrednim komorama drugih država,“ naveo je Nikola Merdović jedan od organizatora Budva Wine Fest-a.

Merdović navodi da im je cilj da manifestacija preraste u tradiciju.

„Cilj nam je da napravimo hospitality expo u Budvi koji će objediniti dosta segmenata. Budva Wine Fest bi već sljedeće godine mogao postati jedan od najznačajnijih vinskih susreta u Jugoistočnoj Evropi. Imamo najave privrednih komora iz regiona koje na Budva Wine Fest žele da pošalju svoje vinare da se predstave u Crnoj Gori, što nam govori da će posjećenost naredne godine biti još veća,“ ispričao je Merdović.

Budva Wine Fest

Zahvaljujući učešću kompanija Rustrog Montenegro, Primanova, Montefino i Dandur na Budva Wine Fest-u su predstavljena pića sa najrazličitijih krajeva svijeta.

„Imamo jako široku ponudu vina i destilata iz cijelog svijeta. Na mom štandu predstavljam jako zanimljiva pića iz Japana, Meksika i Kine, a tu imamo i tekilu Majkl Džordana. Tu su i učesnici iz regiona, Italije, Francuske… Zastupili smo cijeli svijet u svom portfoliju. Ovim događajem smo željeli da ponudimo nešto Budvi koja je nama dosta dala kroz ove godine. Iako su izlagači inače jedni drugima konkurencija, ovakva sinergija nam svima treba,“ poručio je somelijer Radul Dubljević.

Sa četiri štanda se na sajmu vina predstavila i Road Rail Company.

„Zastupamo inače mnogo vinarija, a ovom prilikom predstavljamo vinarije Bennati, Franc Arman Malvasia, Pošip Korčula, zastupamo takođe čuveni francuski šampanj Taittinger i obavezno moram reći na kraju Borgo Molino, koji je se jako lijepo pokazao i na primorju i u Podgorici što se tiče prodaje. S obzirom na to da je prvo izdanje Budva Wine Fest-a, moram reći da su utisci svih nas iz kompanije pozitivni. Zadovoljni smo, interesantno je, neobično, puno je, ima dosta ljudi. Mislim da je ovo jedna prilika za mnogo hotelijera i restorana da dođu da probaju na jednom mjestu sva ta vina koja se nude i koja bi mogli vjerovatno uvrstiti u vinske karte u sljedećem periodu. Trudimo se da uvijek učestvujemo na ovakvim manifestacijama, sve u jednom cilju što se tiče bolje prodaje,” saopštio je Igor Medojević iz Road Rail Company.

Budva Wine Fest

Učešće na Budva Wine Fest-u za vinarije BIBICh iz sjeverne Dalmacije i Stari hrast iz Šumadije je bilo novo iskustvo.

„Odlična je atmosfera, odlična je posjećenost, drago nam je zbog toga što smo ovdje. Vinarije BIBICh i Stari hrast su već prepoznate i njihovih proizvoda ima u restoranima u Crnoj Gori. Tu smo da potvrdimo taj status. Uradili smo neke nove etikete i želimo njih posebno da prezentujemo,“ naveo je somelijer Stevo Đokmarković.

Na Budva Wine Fest-u su predstavljena i vina vinarije Aleksić iz Vranja.

„Mislim da je ovakav sajam vina nedostajao crnogorskom primorju. Danas ovdje predstavljamo dio naših proizvoda, a ono sa čim je posebno upoznata crnogorska javnost je tamjanika Žuti cvet koja izaziva oduševljenje i kod novih posjetilaca ovdje,“ istakla je Dragana Janjić iz Vinarije Aleksić.

Bogatom i inovativnom ponudom se na budvanskom festivalu vina predstavila i destilerija Mr Chura.

„Radimo destilate od naših proizvoda, od kukuruza, proizvodimo žitne alkohole, radimo džin i votku, a jedini u regionu radimo rum od melase od šećerne trske koju uvozimo iz Južne Amerike. Naš uvoznik za Crnu Goru je Compania de vinos sa kojima imamo predivnu saradnju. Divnu saradnju imamo i sa Nikolom Merdovićem i našim brend ambasadorom Igorom Nikolićem. Ovdje se lijepo predstavljamo, imamo jako pozitivne efekte učešća na Budva Wine Fest-u, nalazimo nove kupce. Trudićemo se da svakom novom prilikom dođemo i prisustvujemo ovakvim događajima“ ispričao je Đorđe Keserović iz destilerije Mr Chura.

Zadovoljstvo što se po prvi put predstavljaju u Budvi izrazio je direktor destilerije Skaska iz Srbije, Marko Popović.

„Odličan je ambijent, lijepa je atmosfera, posjetioci su veoma zainteresovani šta imamo da ponudimo. Mi prezentujemo šljivovicu Skasku iz sela Bare u Šumadiji. Rakija je nešto što može biti prepoznatljivo za naš region. Mislimo da imamo veliku perspektivu,” naveo je Popović.

Budva Wine Fest je imao i svoj gastro kutak gdje su posjetioci mogli da degustiraju sireve crnogorskih kompanija Argella i Highland Canyon.

I drugog dana sajma održana su zanimljiva edukativna predavanja. Veliko interesovanje je privukla promocija Leksikona vinogradarstva i vinarstva Crne Gore u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

„Leksikon vinogradarstva i vinarstva Crne Gore predstavlja značajan doprinos vinogradarsko-vinarskoj nauci i struci. Naime, sa tipiziranim odrednicama pokušali smo i uspjeli u tome da predstavimo istorijski i razvojni put vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, ali i njihov značaj za kulturni i ekonomski razvoj crnogorskog društva. Vinova loza je od davnina jedna zapravo od najstarijih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori, dok je vino vjekovima bilo sastavni dio naše tradicije, vjere, običaja i kulture. Sigurno, temeljno poznavanje bogatog istorijata crnogorskog vinogradarstva i vinarstva, vinogradarskih regiona, subregiona, naših autohtonih sorti, ali i značaja vina u svim aspektima ljudskog života na ovim prostorima, promoviše vinogradarstvo i vinarstvo kao sastavne ili integralne djelove crnogorskog identiteta i istorije. Gajenje vinove loza na prostorima Crne Gore uz vino kao sastavni dio materijalnih, kulturnih i duhovnih ekspresija našeg naroda uslovilo je da se u leksikonu, pored značajnih pojmova iz vinogradarstva i vinarstva, predstave i ostali pojmovi iz drugih nauka koji su važni za ovu oblast, i to pojmovi iz istorije, arheologije, mitologije, genetike, heraldike, botanike, religije, filozofije, književnosti, muzičke i likovne umjetnosti,“ ispričala je prof. dr Vesna Maraš, glavna urednica Leksikona vinogradarstva i vinarstva Crne Gore.

Specijalni master class „Godinje – postojbina Vranca i vinska priča Crne Gore“ upriličio je vinar i osnivač vinarije Garnet, Miško Leković.

„Vranac je jedna neiscrpna tema. Posebno stavljam akcent na to da je vranac porijeklom iz Crne Gore, a još uže porijeklom iz crmničkog regiona, oko Skadarskog jezera. Ja sam danas tu da predstavljam našu vinariju Garnet, koja se nalazi baš u Crmnici, u selu Godinje. Oko vina i oko Vranca smo bazirali svu našu porodičnu priču u selu Godinje i u našoj vinariji. Mi se u našoj vinariji već godinama bavimo vinskim turizmom gdje dočekujemo ljude iz raznih djelova svijeta. Najviše su to Evropljani i oni nam sami kažu da u crnogorskim restoranima nema dovoljno domaćih vina, zbog kojih su oni i došli. Ogroman je značaj domaće proizvodnje i treba što više domaća vina da budu zastupljene na ovakvim sajmovima vina, poslije toga mogu da predstave jedan visoki kvalitet svojih proizvoda vina i da budu dominantan dio vinskih karti restorana i hotela u Crnoj Gori,“ kazao je Leković.

Organizatori prvog Budva Wine Fest-a su kompanija Montefino wine iz Bara i tim koji već godinama radi na realizaciji ove ideje, dok realizaciju događaja podržava veliki broj partnera i sponzora.

Na kraju, organizatori upućuju posebnu zahvalnost svima koji su podržali realizaciju festivala: Hotelu Avala, G3 Spirit, Epic Event, Dandur, Vibacom i Aqua Bianca.

Kotor -Opštinsko takmičenje u recitovanju

0
Kotor -Opštinsko takmičenje u recitovanju
Opštinsko takmičenje u recitovanju

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u ponedjeljak, 23. marta povodom obilježavanja Svjetskog dana poezije ─ 21. marta, organizuje Opštinsko takmičenje u recitovanju.

Takmičenje će se odvijati za osnovne škole u dvije kategorije: I kategorija od 1. do 5. razreda, II kategorija od 6. do 9. razreda; za srednje škole III kategorija.

Najuspješnijim recitatorima u svim kategorijama biće dodijeljene diplome i nagrade primjerene uzrastu takmičara.

Žiri u sastavu: Radmila Beća Radulović, direktorica JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, novinarka-urednica Radio Kotora Sanja Čavor i Sanja Đuričković, autorka i osnivačica  „Pričotvoraca“ i Kembridž edukatorka, ocjenjivaće da li je izbor pjesme primjeren uzrastu recitatora, dikciju, prirodnost, izražajnost i sugestivnost recitovanja.

Takmičenje će se održati u Kinu „Boka“ sa početkom u 12 sati.

Program će voditi Hana Vukasović i Tomislav Radović, učenici IX razreda, a ljubiteljima poezije predstaviće se i kotorski bend „Fjaka“.

Saopštili su iz Kulturnog centara „Nikola Đurković“ Kotor

Norveška čuva granicu s Rusijom, NATO pojačava nadzor

0
Norveška čuva granicu s Rusijom, NATO pojačava nadzor
Norveška foto EPA

Sigurnost na dalekom sjeveru Europe važna je za NATO savez. To je pokazala i vježba 25000 NATO-ovih vojnika “Hladni odgovor”, koja je uspješno završena prije dva dana. Norveška je na ruskom popisu država koje nisu prijateljske. S Rusijom dijeli oko 200 kilometara državne granice na Sjeveru. U doba rata u srcu Europe, Norvežani pojačano čuvaju tu NATO-ovu i šengensku granicu.

Norvešku granična ophodnja čuva oko 200 km granice s Ruskom Federacijom. S druge strane je, kažu, važan dio Putinova nuklearnog oružja.

– Vidimo da se Rusija priprema za rat. To znači da putuju okolo, u ribarskim plovilima, ili drugim komercijalnim brodovima. Ucrtavaju u zemljovide kritičnu infrastrukturu u sjevernoj Norveškoj, rekao je Thomas Nilsen, urednik novina “Barents Observer”.

‘Pomalo je zastrašujuće’ 

Norvežani su oprezni. Rusi bi u slučaju eskalacije mogli prijeći ovu granicu na sjeveru, kako bi u dubini zaštitili svoj arsenal na poluotoku Koli. To je nedavno izjavio i zapovjednik norveških oružanih snaga.

– Pomalo je zastrašujuće. Hodamo okolo s dugim cijevima i bojevim streljivom. Ali isto tako, ispravno je i važno to što radimo. Posebno ako znamo da Rusija ratuje sa susjednom zemljom, kaže Liv, specijalne postrojbe “Granični lovci”.

Satelitski nadzor, jačanje suradnje Norveške i Njemačke

Njemačka i Norveška dogovaraju ovih dana zajednički svemirski program. Riječ je o satelitskom praćenju – što bi pomoglo u nadzoru sjevernih granica, ali isto tako, istočnog krila NATO saveza.

– Njemačka je naš najvažniji trgovački partner u Europi, sada vidimo da će postati i najvažnija na području obrane. Svemirske aktivnosti postaju sve važnije područje, naveo je Boris Pistorius, njemački ministar obrane.

Ruske nuklearne podmornice 100 km od granice

Sjever je važan. Uporište nuklearnih podmornica ruske Sjeverne flote, samo je 100 kilometara od ovih ljudi.

– Tražim tragove koji bi mogli ostati za nekim tko je prešao granicu. Pokušavamo otkriti ilegalne prelaske granice, kaže Amalia, specijalne postrojbe “Granični lovci”.

Paze kažu, da u Norvešku ne uđu ljudi u odorama bez oznaka. Usprkos propagandi s istoka da je NATO oslabio, Norvežani vjeruju da njihove službe sigurnosti sve dobro prate. I nadaju se da će ovdje idućih godina sve ostati mirno.

Izložba oldtajmera u Beogradu: Od kultnih automobila iz filmova do Titovog Cadillaca

0
Izložba oldtajmera u Beogradu: Od kultnih automobila iz filmova do Titovog Cadillaca
Izložba oldtajmera u Beogradu – Foto: Filip Stevanović/AA

U kompleksu Beogradskog sajma održava se izložba oldtajmer vozila pod nazivom “Velikani srpske motorizacije”, koja je otvorena u subotu, a traje do 24. marta, javlja Anadolu.

Izložbu organizuje kompanija Ekspo u saradnji sa Srpskim savezom za istorijska vozila (SSIV), povodom Sajma automobila u Beogradu.

Posjetioci imaju priliku da vide brojne legendarne automobile, među kojima su Ford Model T iz 1926. godine, kultno vozilo poznato iz filma “Maratonci trče počasni krug”, tehnološki naprednu “Lancia Lambdu” i prepoznatljivi “Morris Minor Pickup”.

Veliku pažnju privlači replika legendarnog “Fiće” s crno-žutom šarom iz filma “Nacionalna klasa”, kao i elegantni BMW 327/28 Sport Kabriolet iz 1939. godine.

Među eksponatima su i Porsche 911 Targa iz filma “Beogradski fantom” te Cadillac Series 62 Convertible iz 1957. godine, koji je koristio Josip Broz Tito tokom boravka u Crnoj Gori.

Domaća vozila kao što su Zastava 1400 BJ, Zastava 750 i Zastava 101, koja su obilježila motorizaciju na ovim prostorima, također su izložena i privlače posebnu pažnju.

Među najvrednijim eksponatima nalaze se i BMW 503 Coupe, BMW 503 Kabriolet i legendarni Jaguar E-Type OTS, jedan od najljepših automobila svih vremena.

Izložbu dodatno upotpunjuje bogata kolekcija istorijskih motocikala, poput modela Norton Commando 750, Moto Guzzi V7 Sport, BSA M20, MV Agusta CSTL 175, NSU Quickly, Jawa 361 Sport, NSU Prima V, Tomos Colibri, Gilera 150 Sport i Aermacchi Harley-Davidson Ala Verde 250.

Ulaz je besplatan, a izložba je otvorena svakodnevno od 10 do 20 časova u Ekspo 2027 Plejgraundu.

Vladi prifalilo novca da bi uzela sve parcele od građana u okruženju tivatskog aerodroma

0
Vladi prifalilo novca da bi uzela sve parcele od građana u okruženju tivatskog aerodroma
Aerodrom Tivat  –  Foto: Siniša Luković

Vlada je potrošila sav budžet od 11 miliona eura koliko je lani izdvojila za eksproprijaciju privatne imovine u kontakt zoni Aerodroma Tivat, koja je prostorno-planskom dokumentacijom, opredijeljena za širenje te vazdušne luke, a da nije u potpunosti završila taj proces.

Za kompletiranje eksproprijacije koje su po važećoj Državnoj studiji lokacije “Aerodrom Tivat” predviđene za širenje vazdušne luke treba obezbijediti dodatni novac, zbog čega se trenutno zastalo sa pozivanjem vlasnika tih nekretnina u Upravu za katastar i državnu imovinu, radi sprovođenja postupka eksproprijacije.

Potvrđeno je to “Vijestima” iz Ministarstva saobraćaja, iz kojeg su naglasili da za završetak cijelog procesa eksproprijacije treba još oko dva miliona eura.

“Shodno zaključku Vlade od 30. decembra 2024. godine, Ministarstvo finansija je iz tekuće budžetske rezerve uplatilo 11 miliona eura na račun za eksproprijaciju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Nakon toga, Ministarstvo saobraćaja je uputilo predlog Upravi za nekretnine u Tivtu za eksproprijaciju nepokretnosti u zahvatu druge faze aerodroma. Na osnovu ovih sredstava, u katastarskoj opštini (KO) Mrčevac predlogom je obuhvaćeno svih sedam parcela u vlasništvu fizičkih lica i preduzeća, dok je preostala 61 parcela u vlasništvu države i Opštine Tivat. Kada je riječ o KO Đuraševići, predlogom je obuhvaćeno 86 katastarskih parcela od ukupno 127 koje su u privatnom ili vlasništvu preduzeća. Postupak za ovih 11 miliona eura je u završnoj fazi, sprovedena je javna rasprava, a za stranke koje su bile saglasne sa cijenom urađena su rješenja za isplatu naknade koju vrši Ministarstvo prostornog planiranja”, rečeno je u Ministarstvu saobraćaja.

Vlada je u junu prošle godine usvojila informaciju o početku eksproprijacije nepokretnosti u okviru faze II razvoja Aerodroma Tivat na lokalitetima katastarskih opština Đuraševići i Mrčevac. U Informaciji piše da u sklopu priprema za sprovođenje koncesije crnogorskih vazdušnih luka, treba riješiti imovinsko-pravna pitanja nad nekretninama predviđenim za širenje i modernizaciju tivatskog aerodroma kako bi one bile u državnoj svojini i kao takve eventualno mogle biti ustupljene u koncesiju budućem koncesionaru. Riječ je o 143 parcele, čija je ukupna površina iznad 50 hektara.

Neki vlasnici čekaju poziv Uprave za nekretnine

“Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 11 miliona eura, čime se stvaraju uslovi za dalju modernizaciju i širenje aerodroma”, saopštila je tada Vlada.

Iz Ministarstva saobraćaja su potvrdili da neki od vlasnika neketnina koje treba da budu izuzete, još nisu pozvani od strane tivatskog katastra radi izjašnjavanja u postupku eksproprijacije. Takav je slučaj sa dvije katastarske parcele u KO Đuraševići, čiji su se vlasnici obratili “Vijestima” i saopštili da ih čudi kao ih niko ispred Uprave za katastar i državnu imovinu još nije pozvao da se izjasne oko eksproprijacione naknade koju im država treba ponuditi.

“Parcele u KO Đuraševići nisu uvrštene u prvobitni predlog upućen Upravi za nekretnine, pa zbog toga vlasnici nisu ni pozivani na javnu raspravu. Ove parcele će biti dio novog predloga za pokretanje postupka eksproprijacije, nakon što se obezbijedi preostali iznos novca shodno novoj procjeni vrijednosti nepokretne imovine”, potvrdili su u Ministarstvu saobraćaja.

“Vijestima” se proteklih dana obratilo nekoliko vlasnika nekretnina koji su kazali da, iako je njihova imovina “u srcu zone planiranog proširenja aerodroma”, njih još niko nije zvao ispred Uprave za katastar i državnu imovinu, niti im je nuđena pravična nadoknada za nekretnine koje im država namjerava uzeti, a nisu dobijali nikakva obavještenja ni informacije o statusu postupka eksproprijacije kada su te nepokretnosti u pitanju.

“Saznali smo da su mnogi drugi vlasnici bili pozivani, utvrđena je naknada za njihove nepokretnosti, te su u konačnom oni i isplaćeni. Mi smo se tragom toga obratili katastru radi dobijanja pojašnjenja i odgovor je bio da Vlada, odnosno Ministarstvo saobraćaja nije obezbijedilo ukupna potrebna sredstva za ovu eksproprijaciju”, kazali su “Vijestima” neki od starosjedilaca Tivta i Krtola, čija će djedovina u polju oko aerodroma biti eksproprisana.

Prema njihovim riječima, neki od mještana kojima je u međuvremenu izuzeta imovina, za nju su dobili naknade “po prilično smiješnoj cijeni počev od 25 eura za kvadrat pa naviše”.

Na pitanje kada se može očekivati završetak eksproprijacije za sve parcele predviđene za širenje aerodroma i koliko će to ukupno koštati državu, iz Ministarstva saobraćaja nisu precizno odgovorili, ističući da to zavisi od obezbjeđivanja dodatnih sredstva za isplatu aktuelnih privatnih vlasnika te imovine.

“Prema inoviranom izvještaju Komisije za procjenu vrijednosti od 9. juna 2025. godine, ukupna vrijednost nepokretnosti u svojini fizičkih i pravnih lica koja su predmet eksproprijacije za drugu fazu iznosi 12.928.738 eura. Od tog iznosa, na KO Đuraševići se odnosi skoro 12,7 miliona evra, dok na KO Mrčevac otpada oko 238 hiljada evra. Kako je Vlada ranije obezbijedila 11 miliona eura, za kompletan završetak postupka neophodno je obezbijediti još dodatnih 1.982.783 eura”, kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

Oduzimaju privatno zemljište, državno zapostavljaju

I dok se bavi izuzimanjem privatne svojine na potezima sjeverno, zapadno i južno od aktuelnog aerodromskog kompleksa, država ne čini ništa da Aerodromu Tivat priključi sopstvenih nekoliko desetina hiljada kvadrata zemljišta preko kojih prolaze nepuna dva kilometra dosadašnje Jadranske magistrale, paralelne sa aerodromskom pistom, a koja je postala “slijepo crijevo” nakon izgradnje novog bukevara Tivat – Jaz.

Naime, trasa bulevara je pomjerena nekoliko desetina metara istočno od ovog dijela magistrale, na dio parcela bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo. Država je za gradnju bulevara pored aerdroma Tivat prije skoro četri godine izuzela Montepranzu četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru.

Međutim, do sada država nije preduzela ništa da aerodromskom kompleksu priključi nekoliko desetina hiljada kvadrata sopstvenog zeljišta između novog bulevara i aktuelnog kompleksa tivatske vazdušne luke. To je potpuno neshvatljivo jer je riječ o državnoj imovini koja bi veoma dobro došla tivatskom aerodromu koji funkcioniše sa velikim prostornim ograničenjima.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, rukovodstvo Aerodroma Crne Gore na čelu sa direktorom Rokom Tolićem o ovome je lani razgovaralo sa tadašnjom ministarkom sabraćaja Majom Vukičević koja je pokazala razumijevanje za inicijativu ACG da se ovo zemljište priključi aerodromskom kompleksu, ali u međuvremenu država nije ništa konktretno napravila oko toga.

Na pitanje zašto je to tako, iz Ministarstva saobraćaja kojim trenutno kao v. d. rukovodi ministar pomorstva Filip Raduklović (PES), tvrde da navodno, “za sada nije iskazana inicijativa za priključivanje pomenute površine kompleksu aerodroma.”

“Ukoliko ACG iskažu potrebu za tom dionicom u smislu razvojnih kapaciteta, sprovešće se procedura u skladu sa važećim propisima kako bi se ta površina koja je u vlasništvu države priključila aerodromu”, poručili su iz tog ministarstva.

/S.Luković/

Iran odredio koridor za plovidbu Hormuškim tjesnacem – Lloyd’s List

0

 

Trump tvrdi da će SAD napustiti Iran za dvije-tri sedmice
Iran
Foto: – / SHUTTERSTOCK

Iran je odredio “sigurnu” rutu kroz svoje teritorijalne vode u Hormuškom tjesnacu i trebao bi uskoro utvrditi službeni postupak za izdavanje dozvola brodovima u tranzitu, piše u analizi specijalizirana tvrtka Lloyd’s List.

Najmanje devet brodova izašlo je iz Hormuškog tjesnaca sigurnim koridorom kroz iranske teritorijalne vode pokraj otoka Larak, s kojeg ih iranska mornarica i lučka uprava vizualno procjenjuju, stoji u izvješću kompanije za analizu i pomorske vijesti, objavljenom u srijedu.

Nekoliko tankera prošlo je kroz tjesnac nakon iranske provjere i diplomatskih intervencija, a jedan operater navodno je Iranu platio tranzitnu pristojbu od dva milijuna dolara, navodi Lloyd’s List.

Prema podacima kompanije, nekoliko država izravno pregovara s Teheranom o planovima za tranzit brodova, uključujući Indiju, Pakistan, Irak, Maleziju i Kinu, a dužnosnici iranske Revolucionarne garde uspostavili su okvirni sustav registracije brodova za izdavanje jamstva o sigurnom prolazu.

Kontrolu nad Hormuškim tjesnacem Teheran je preuzeo nakon američko-izraelskog napada 28. veljače, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei potvrdio je početkom ovog tjedna da je Iran odobrio prolaz brodova nekolicine zemalja kroz tjesnac, dok su podaci o pomorskom prometu pokazali da su iz Perzijskog zaljeva izašli iranski, indijski, kineski i grčki brodovi.

Uspostava sustava

Trenutno se o prolasku sigurnim koridorom pregovara za svaki slučaj pojedinačno, stoji u izvješću Lloyd’s Lista, no očekuje se da će iranske vlasti u nadolazećim danima uspostaviti službeni postupak izdavanja dozvola.

Teheran će uspostaviti novi režim za prolazak Hormuškim tjesnacem kako bi sankcionirao sile koje teže dominaciji blokadom prolaza njihovih brodova, rekao je u četvrtak savjetnik za gospodarstvo iranskog vrhovnog vođe, Muhamed Mokhber, prema izvješću iranske novinske agencije Mehr.

Lloyd’s List navodi u analizi da plovila koja žele proći odobrenim koridorom kroz tjesnac moraju iranskim vlastima prije tranzita dostaviti podatke o vlasništvu i odredištu.

– Vlada i poslovni sektor trenutno nastoje utvrditi postupak prema kojem će plovila koja definitivno nisu povezana sa SADom i Izraelom moći komunicirati (s iranskim vlastima) i dobiti potvrdu sigurnog prolaska kroz Hormuški tjesnac, prenosi Lloyd’s List riječi Dimitrisa Maniatisa, izvršnog direktora savjetodavne kompanije za pomorski prijevoz tereta Marisks.

Ukidanje sankcija?
– Dozvola se trenutno još uvijek razmatra za svaki slučaj pojedinačno, pri čemu neke vlade komuniciraju izravno s iranskim vlastima, potvrđujući da određeni brod plovi prema Perzijskom zaljevu kako bi zatražio dozvolu za siguran prolaz tjesnacem, kazao je Maniatis, prema izvješću Lloyd’s Lista.

Promet je i dalje vrlo slab, ističu u izvješću, budući da je kroz tjesnac od 15. do 17. ožujka prošlo 15 brodova, a gotovo svi bili su povezani s Iranom.

U razdoblju od 1. do 15. ožujka kroz Hormuški je tjesnac prošlo samo otprilike 90 brodova, objavio je Lloyd’s List Intelligence. Prošle godine u istom razdoblju prošlo ih je više od tisuću.

Početkom tjedna američki ministar financija Scott Bessent rekao je da Sjedinjene Američke Države zasad nemaju “ništa protiv” što neki iranski, indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac.

– Vidimo da tjesnacem prolazi sve više tankera s gorivom, uključujući indijske i, vjerojatno, kineske brodove, izjavio je Bessent u ponedjeljak u razgovoru za televizijsku kuću CNBC, prema Reutersovom izvješću.

– Iranski brodovi prolazili su i ranije, a mi smo to dopustili kako bi ostatak svijeta mogao biti opskrbljen, istaknuo je tada Bessent.

U četvrtak je američki ministar izjavio da bi Washington mogao ukinuti sankcije na iransku naftu ‘zaglavljenu’ na tankerima.

– Mogli bismo u idućim danima ukinuti sankcije na iransku naftu na moru. Riječ je o oko 140 milijuna barela, rekao je Bessent u emisiji Fox Business Networka “Mornings with Maria”.

Početkom mjeseca SAD je uveo 30dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte uskladištene na tankerima.

Počela izrada Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture u Crnoj Gori

0
Cogimar uzgajalište ribe – foto screenshot

U Podgorici je u petak održan prvi sastanak Stručne radne grupe za izradu Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture, dokumenta koji će definisati pravce razvoja ovog sektora u Crnoj Gori, uključujući ciljeve, mjere, politike i investicije.Kako je saopšteno iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, izrada plana realizuje se uz podršku IPA III projekta “Unapređenje administrativnih i inspekcijskih kapaciteta Direktorata za ribarstvo u cilju razvoja i implementacije politike”, u saradnji sa nadležnim institucijama, naučnim organizacijama i predstavnicima civilnog sektora.

Na prvom sastanku članovi radne grupe definisali su dva strateška cilja razvoja akvakulture, te razmotrili i dali komentare na SWOT analizu sektora, koja će poslužiti kao osnova za izradu prve radne verzije Nacionalnog strateškog plana.

Iz resornog ministarstva ističu da bi ovaj dokument trebalo da omogući održiv razvoj akvakulture, jačanje proizvodnje i bolje upravljanje resursima, u skladu sa savremenim standardima i evropskim politikama.

DPS Herceg Novi: Tražićemo vanrednu sjednicu SO povodom situacije u Baošićima, Velaš nastavlja da manipuliše i obmanjuje

0
DPS Herceg Novi: Tražićemo vanrednu sjednicu SO povodom situacije u Baošićima, Velaš nastavlja da manipuliše i obmanjuje
Nasuta-plaza-i-dio-hotelskog-kompleksa u Baošićima

Da sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju Vladislav Velaš ne bi u nedogled nastavljao sa jefitinim pokušajima manipulacije i obmane hercegnovske javnosti, Klub odbornika Demokratske partije socijalista će podnijeti inicijativu za održavanje vanredne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi sa samo jednom tačkom dnevnog reda koja će se odnositi na spornu situaciju u Baošićima – nasipanje plaže i dogradnju na hotelu.

Smatramo da ovo pitanje zaslužuje da bude tretirano na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta, jer građani zaslužuju da čuju istinu umjesto blijedog politikantstva koje im se posljednjih dana servira sa adrese čelnika Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju.

Stoga bi svi odbornici, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju, bez obzira na to predstavljaju li vlast ili opoziciju, trebalo da podrže zahtjev za održavanje vanredne sjednice, jer bi time pokazali da poštuju pravo javnosti da zna.

U suprotnom, svaki politički subjekt i svaki odbornik, koji bi se usprotivio ovom zahtjevu, legitimisao bi se kao neko ko ne želi da istina ugleda svjetlost dana odnosno neko ko postaje saučesnik u devastaciji hercegnovske obale, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Herceg Novi.

Studijska posjeta Novom Sadu kao nastavak razvoja i učenja

0
Pobjednice debatnog kluba u Novom Sadu

Anđela Popović, Marta Borović i Ena Božović, učenice Gimnazije Kotor i pobjednice debatnog takmičenja na temu vršnjačkog nasilja, koje je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), boravile su od 20. do 22. marta u studijskoj posjeti Novom Sadu, kao nagradi za osvojeno prvo mjesto. Tokom trodnevnog programa stekle su nova znanja, susrele se sa različitim perspektivama i dodatno produbile razvile društvenih procesa.

Boravak u Novom Sadu omogućio im je da se upoznaju sa radom institucija, važnim kulturnim i društvenim sadržajima, ali i primjerima građanskog aktivizma, u čemu je značajna podrška obezbijeđena od strane partnerske organizacije – Regionalne akademkije za razvoje demokratije (ADD).

U okviru programa organizovan je sastanak sa Saškom Radujkov, poslanicom u Skupštini AP Vojvodine, tokom kojeg su razgovarale o radu i funkcionisanju pokrajinskog parlamenta, poslaničkim aktivnostima i evropskoj perspektivi regiona.

Pobjednice debatnog kluba u Novom Sadu

Studijsko putovanje u Novi Sad za nas je bilo dragocjeno iskustvo, jer smo kroz različite posjete i susrete imale priliku da vidimo i naučimo mnogo toga novog. Svako mjesto koje smo obišle otvorilo nam je drugačiju perspektivu i podstaklo nas da o mnogim temama razmišljamo šire i dublje nego ranije“, kazala je Marta Borović.

U kulturnom dijelu programa učenice su posjetile Galeriju Matice srpske, jednu od najznačajnijih kulturno-umjetničkih ustanova u Srbiji, gdje su kroz interaktivno vođenje i elemente društvene igre K(art)e na dinamičan način upoznale najvažnija djela iz bogate kolekcije ove institucije. Ovakav pristup podstakao ih je na aktivnije posmatranje i bolje razumijevanje umjetničkog izraza.

U Muzeju grada Novog Sada obišle su izložbu „Mileva: Mi smo stena“, posvećenu Milevi Marić Ajnštajn, koja kroz savremen i vizuelno snažan koncept približava njen lik i djelo. Kombinacija umjetničkih instalacija i novih tehnologija dodatno je obogatila njihovo iskustvo i približila spoj nauke, umjetnosti i savremene muzeologije.

Program je obuhvatio i obilazak Petrovaradinske tvrđave, jednog od najprepoznatljivijih simbola Novog Sada.

Za mene je studijsko putovanje u Novi Sad bilo nezaboravno iskustvo. Kroz pažljivo osmišljen program upoznale smo istorijski, kulturni i društveni kontekst grada, ali i doživjele ovo putovanje na poseban i sadržajan način. Iako je posjeta bila kratka, naši dani su bili ispunjeni brojnim aktivnostima i novim iskustvima. Posebno nam je značilo što je cijeli program bio pažljivo organizovan, zbog čega smo se osjećale prijatno i sigurno. Zahvalne smo na prilici da kroz ovu posjetu bolje upoznamo kulturu i istoriju Vojvodine “, istakla je Ena Božović.

Pobjednice debatnog kluba u Novom Sadu

Važan segment posjete odnosio se na kulturu sjećanja i građansku odgovornost. Učenice su obišle Spomenik žrtvama racije na Keju žrtava racije, a kroz razgovor sa rediteljem Aleksandrom Reljićem dodatno su osvijestile značaj odgovornog odnosa prema prošlosti. Ovaj dio programa zaokružen je odavanjem pošte žrtvama stradalim usljed pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i upoznavanjem sa kontekstom studentskih protesta koji su uslijedili nakon te tragedije i otvorili važna pitanja odgovornosti, bezbjednosti i angažmana mladih.

Ova studijska posjeta nam je bila posebno značajna jer smo kroz različite aktivnosti stekle nova znanja i bolje razumjele teme o kojima smo ranije učile. Direktni susreti, obilasci i razgovori omogućili su nam da određene društvene, kulturne i istorijske teme sagledamo iz više uglova“, ocijenila je Anđela Popović.

Program je uključio i posjetu organizaciji Kulturanova, jednoj od najaktivnijih nevladinih organizacija u oblasti rada sa mladima i umjetnosti. Tokom susreta sa Jelenom Božić, programskom koordinatorkom, učenice su se upoznale sa radom ove organizacije, ali i sa mogućnostima koje civilni sektor pruža mladima, posebno kroz inicijative koje podstiču kreativnost, participaciju i društvenu odgovornost.

Studijska posjeta realizovana je u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji CGO sprovodi u saradnji sa ADD iz Novog Sada, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

/Miloš Knežević, koordinator za razvoj/

Zlatna odličja za Novljane Nemanju Mikulića i Jovanu Damjanović

0
Zlatna odličja za Novljane Nemanju Mikulića i Jovanu Damjanović
Mikulić

Seniorsko prvenstvo Crne Gore u karateu, održano u Danilovgradu, obilježili su sjajni nastupi Novljana koji su potvrdili visoku klasu u borbama. Nemanja Mikulić, član karate kluba Bijela, postao je prvak države u kategoriji do 84 kilograma, dok je Jovana Damjanović, takođe Novljanka koja nastupa za podgorički Omladinac, osvojila zlatnu medalju u kategoriji preko 68 kilograma. Damjanović je svoj uspjeh upotpunila i najsjajnijim odličjem u ekipnoj konkurenciji, gd‌je je sa klupskim koleginicama iz Omladinca, Helenom Backović, Nađom Boričić i Lanom Vukčević, podigla šampionski pehar.

Najuspješniji učesnik šampionata u sportskoj dvorani Policijske akademije bio je Bar sa šest zlatnih, dvije srebrne i sedam bronzanih medalja. Isti broj zlatnih odličja, ali uz manji broj srebrnih, pripao je Omladincu, dok je Iskra takmičenje završila sa tri zlata, srebrom i tri bronze. Pored Mikulića i Damjanović, u pojedinačnoj konkurenciji u borbama trijumfovali su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Lazar Jovović (Bar, do 75) i Lazar Potpara (Fokus, preko 84). Kod seniorki, titule su pripale i Lani Vukčević (Omladinac, do 50), Heleni Backović (Omladinac, do 55), Nađi Boričić (Omladinac, do 61) i Mariam Zahrane (Bar, do 68).

U katama pojedinačno dominirali su takmičari Bara, Vladimir Mijač i Mila Mraković, koji su bili najbolji i u timskoj konkurenciji. Muški kata tim Bara nastupio je u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, dok su u ženskoj konkurenciji titulu osvojile Mila Mraković, Maša Đukanović, Jovana Milić i Arijana Kočan. U muškim ekipnim borbama trijumfovao je tim Iskre, za koji su nastupili Mihailo Gojaković, Balša Vojinović, Branko Lazović, Nikša Zejak i Đorđe Vuković. Na državnom prvenstvu u organizaciji Karate saveza učestvovalo je 67 takmičara iz 22 kluba.