Donacijom roditelja renovirana učionica u Osnovnoj školi “Nikola Đurković“ u Radanovićima

0

Zahvaljujući donaciji Mirka Maguda uspješnog privrednika iz Radanovića, u OŠ “Nikola Đurković“ u potpunosti je renovirana učionica II2 odjeljenja  i opremljena novim namještajem, čime su učenicima obezbjeđeni ljepši i kvalitetniji uslovi za rad i učenje.

U čast ovog značajnog događaja pripremljena je mala priredba koju su zajedno sa učenicima organizovale učiteljica Slobodanka Mrvaljević i nastavnica engleskog jezika Jovanka Sjekloća. Program je protekao u toploj i emotivnoj atmosferi uz pjesmu, recitacije i riječi zahvalnosti.

Donacijom roditelja renovirana učionica u Osnovnoj školi “Nikola Đurković“ u Radanovićima

U ime škole prisutnima se obratila direktorica Mare Pržica koja je izrazila veliku zahvalnost porodici Magud ali i svim roditeljima koji su dali doprinos da učionica postane ljepše mjesto za učenje.Posebno je istakala značaj saradnje škole i roditelja naglašavajući da zajedništvo i podrška predstavljaju važan oslonac u stvaranju boljeg školskog ambijenta za djecu.

Značajnu ulogu u organizaciji događaja imali su svi roditelji, na čelu sa predstavnicom roditelja II2 Vinkom Božović, koji su svojim angažovanjem doprinijeli da svečanost protekne uspješno i u lijepom raspoloženju.

Donacijom roditelja renovirana učionica u Osnovnoj školi “Nikola Đurković“ u Radanovićima

Gospodin Mirko je istakao da ga za školu i ovu učionicu vežu posebn emocije jer je upravo tu i sam pohađao nastavu. Naglasio je da cijeni trud i rad uprave škole i nastavnika te da njegova porodična firma kroz svoju poslovnu politiku redovno izdvaja sredstva za podršku dobrim djelima i projektima koji doprinose zajednici.

Povodo ovog događaja u školi je organizovano je druženje sa roditeljima i prigodna svečanost kojoj su prisustvovali učenici, roditelji, nastavnici i uprava škole.

Herceg Novi domaćin Generalne skupštine Evropske federacije Napoleonovih gradova 2026.

0
Herceg Novi domaćin Generalne skupštine Evropske federacije Napoleonovih gradova 2026.
Herceg – Novi – foto Boka News

Herceg Novi će od 31. maja do 2. juna  biti domaćin godišnje Generalne skupštine Evropske federacije Napoleonovih gradova (EFNC), u okviru mreže „Destinacija Napoleon“, sertifikovane kulturne rute Savjeta Evrope.

Trodnevna manifestacija će okupiti predstavnike gradova članova Federacije iz 12 država, zatim članove kulturnih institucija, organizacija za zaštitu nasljeđa i predstavnike turističkog sektora koji će imati priliku da razmjenjuju ideje, iskustva i planiraju buduću saradnju.

Tokom radnog dijela Generalne skupštine, koja će svečano biti otvorena u ponedjeljak (1. jun) u hotelu Lazure, planirane su prezentacije evropskih projekata i aktivnosti članova, diskusije o održivom kulturnom turizmu, te prijem novih članova iz Italije i Španije. Učesnici će imati priliku i da obiđu kulturno-istorijske ustanove i spomenike Herceg Novog.

Na ceremoniji „Nagrade Destinacije Napoleon“ biće dodijeljena priznanja za najbolje evropske projekte u kulturi, dok će poslednjeg dana manifestacije štafeta domaćinstva biće predata portugalskom gradu Almeida.
Evropska federacija Napoleonovih gradova osnovana je 2004. godine i okuplja evropske gradove i teritorije na kojoj postoje kulturno-istorijski tragovi iz doba Napoleona. Herceg Novi je postao član 2023. godine zbog lokalitet na Ilinici na kojem se nalazi grob francuskih vojnika iz vremena Napoleonove vladavine Ilirskim provincijama. Radi se o spomeniku francuskim vojnicima poginulim 1806. godine, a spomenik su podigli francuski solunski vojnici 126. odreda.

Organizaciju manifestacije podržalo je Ministarstvo kulture i medija.

Požar na Grahovu: Izgorela pečenjara restorana “Stara kuća”

0
Požar na Grahovu: Izgorela pečenjara restorana “Stara kuća”
Foto RTNK

Pečenjara restorana „Stara kuća“ na Grahovu izgorjela je danas u požaru, a vatra je zahvatila i jedno vozilo parkirano pored objekta.

Komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja kazao je da su na terenu angažovane dvije ekipe sa deset vatrogasaca-spasilaca.

– Automobil marke „Mercedes“, koji je bio parkiran pored pečenjare, izgorio je u požaru. Uspjeli smo da spriječimo širenje vatre na ostatak objekta – rekao je Tadić.

Prema njegovim riječima, u požaru nije bilo povrijeđenih.

– Činimo sve da požar što prije bude ugašen – naveo je Tadić.

Podsjećamo, prošlog mjeseca u požaru je izgorio i magacin restorana „Stara kuća“.

Više od 200 osnovaca učestvovalo na prvim “Igrama bez granica” u Herceg Novom

0
Više od 200 osnovaca učestvovalo na prvim “Igrama bez granica” u Herceg Novom
Igre bez granica HN

U parku Titove vile danas je prvi put u Herceg Novom održana sportsko-rekreativna manifestacija „Igre bez granica“, koju su organizovali Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi i organizacija „Sport & Adventure K4“.

Događaj je okupio oko 200 učenika uzrasta od 7 do 12 godina iz svih hercegnovskih osnovnih škola.
Kroz niz zanimljivih i dinamičnih izazova na poligonu sa preprekama, djeca su imala priliku da pokažu spretnost, brzinu i snagu, ali prije svega da se druže i provedu dan na otvorenom.

Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Gavrilo Vico, istakao je da Opština Herceg Novi snažno podržava ovakve inicijative koje promovišu zdrav stil života među najmlađima.

Igre bez granica HN

„Sve pohvale organizatoru, kojeg od srca podržavamo u ovakvim inicijativama. Zaista je riječ o nečemu što je hvale vrijedno i neophodno u vremenu kada su djeca sve više vezana za telefone i računare. Važno je da ih izvedemo na otvoreno, pružimo im mogućnost da se bave sportom i da se druže“, kazao je Vico.
On je ocijenio da manifestacija ima potencijal da preraste u tradicionalni događaj, posebno zbog termina održavanja na kraju školske godine.

„Cilj je da se kod djece razvija svijest o značaju boravka u prirodi i fizičke aktivnosti za njihov zdrav razvoj. Jedan od osnovnih zadataka Sekretarijata jeste razvoj sporta i stvaranje uslova za rekreativno i profesionalno bavljenje sportom, naročito među djecom i mladima, a organizacija ovakvih događaja dio je tog nastojanja“, poručio je Vico.

Igre bez granica HN

Osnivač i direktor organizacije „Sport & Adventure K4“, Dejan Milošević, podsjetio je da se slični programi uspješno realizuju već nekoliko godina u drugim crnogorskim gradovima.

„Program smo pokrenuli 2022. godine i vremenom ga prilagodili djeci, jer smo vidjeli da najviše uživaju u igri i zabavi. Danas imamo poligon sa preprekama, odnosno OCR poligon, kroz koji djeca razvijaju brzinu, balans i snagu. To je jedna kompletna sportska priča, a naš cilj je da djeci ponudimo nove sadržaje, da ih podstaknemo na kretanje i više vremena provedeno na otvorenom“, kazao je Milošević.

Igre bez granica HN

On je izrazio zadovoljstvo zbog saradnje sa Opštinom Herceg Novi i nadu da će manifestacija postati tradicionalna.

„Vjerujem da je ovo lijep početak buduće saradnje i potrudićemo se da ‘Igre bez granica’ postanu tradicija i u Herceg Novom, kao što su već u drugim gradovima Crne Gore“, istakao je Milošević.

Samostalna savjetnica za sport u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Adrijana Kovačević, naglasila je da je poseban kvalitet manifestacije spoj sporta, druženja i boravka u prirodi.
„Najveća vrijednost ovakvih događaja je osmijeh djece i njihova želja da učestvuju. Kroz igru i sportske aktivnosti razvijaju zdrave navike, samopouzdanje i timski duh. Upravo zato Sekretarijat nastavlja da podržava programe koji podstiču aktivan stil života i stvaraju kvalitetne sadržaje za najmlađe sugrađane“, kazala je Kovačević.

Otvaranju manifestacije prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Ivan Otović i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.

Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju zahvaljuje upravama osnovnih škola „Dašo Pavičić“, „Milan Vuković“, „Orjenski bataljon“ i „Ilija Kišić“, kao i učiteljima i nastavnicima koji su svojim angažmanom doprinijeli uspješnoj organizaciji i realizaciji ove manifestacije. Njihova podrška bila je od izuzetnog značaja kako bi djeca imala priliku da učestvuju u sadržajima koji promovišu sport, druženje i zdrav način života.

Pola vijeka HE Piva: Temelj energetske stabilnosti i razvoja Crne Gore

0
Pola vijeka HE Piva

Plužine su juče bile domaćin obilježavanja velikog jubileja, 50 godina od puštanja u rad HE Piva, jednog od najznačajnijih energetskih objekata u Crnoj Gori.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici Elektroprivrede Crne Gore, lokalne samouprave, partnerskih kompanija, kao i bivši i sadašnji zaposleni HE Piva.

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović istakao je da je HE Piva tokom proteklih pet decenija bila jedan od ključnih stubova stabilnosti crnogorskog elektroenergetskog sistema, zahvaljujući generacijama zaposlenih koje su uspjele da očuvaju, unaprijede i modernizuju ovaj kompleks.

Pola vijeka HE Piva

Naglasio je da električna energija predstavlja jednu od najvećih razvojnih šansi Crne Gore i da HE Piva treba da bude inspiracija za realizaciju novih energetskih projekata.

„HE Piva treba da nam svima bude inspiracija da razmišljamo kako ćemo napraviti nove izvore električne energije. Elektroprivreda svojim činjenjem u nekoliko prethodnih godina, a i danas se trudi da odgovori izazovima energetske tranzicije i pomogne Crnoj Gori da postane zemlja bogatih ljudi, a u Crnoj Gori teško možemo napraviti bolji i kvalitetniji proizvod od električne energije“, dodao je Đukanović.

Pola vijeka HE Piva

Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš poručio je da jubilej predstavlja mnogo više od obilježavanja važnog datuma u istoriji kompanije. Kako je naveo, HE Piva decenijama simbolizuje pouzdanost, odgovorno upravljanje resursima i dugoročno promišljanje razvoja države, istakavši da iskustvo HE Piva treba da bude i podsticaj da o novim hidroenergetskim projektima razgovaramo ozbiljno, odgovorno i bez isključivosti.

“Crna Gora mora imati snagu da vodi otvoren i argumentovan dijalog o kapitalnim energetskim potencijalima, ne posmatrajući ih kroz dnevne podjele, već kroz dugoročne potrebe države, energetsku sigurnost i interes budućih generacija. Naši potencijali opravdano privlače pažnju renomiranih evropskih i svjetskih kompanija za investiranje u hidroenergetske projekte, a naša je dužnost da taj interes pretvorimo u konkretnu razvojnu šansu Crne Gore“, kazao je Dragaš.

Pola vijeka HE Piva

Rukovodilac HE Piva Nikola Daković podsjetio je na istorijat projekta, od prvih ideja o iskorišćavanju hidroenergetskog potencijala rijeke Pive do početka proizvodnje električne energije 1976. godine. Posebnu zahvalnost uputio je svim radnicima koji su učestvovali u izgradnji i radu Elektrane, uz podsjećanje na 28 radnika koji su izgubili živote tokom izgradnje ovog objekta. Njima je odata počast minutom ćutanja.

Predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić naglasio je značaj daljeg partnerstva između EPCG i lokalne zajednice, ističući da zajednički razvojni projekti mogu dodatno doprinijeti pozicioniranju Plužina kao centra obnovljivih izvora energije i unapređenju kvaliteta života lokalnog stanovništva.

U okviru obilježavanja jubileja dodijeljena su priznanja najboljim radnicima HE Piva. Za izuzetan doprinos nagrađeni su: Novislav Ognjenović, Blagoje Jokanović i Jovan Drašković.

Pola vijeka HE Piva: Temelj energetske stabilnosti i razvoja Crne Gore
Foto EPCG – HE Piva

Svečanu atmosferu dodatno je oplemenio nastup kamernog sastava Crnogorskog simfonijskog orkestra i renomirane operske umjetnice Milice Raičević Ramić, čije su izvanredne interpretacije publici priredile nezaboravan umjetnički doživljaj i na dostojanstven način zaokružile obilježavanje ovog značajnog jubileja.

Vrijedan jubilej obilježen je i kroz organizaciju dvije panel diskusije koje su okupile ugledne stručnjake i izazvale veliko interesovanje stručne i šire javnosti. U duhu održivog razvoja i odgovornog odnosa prema zajednici, realizovana je i prigodna ekološka akcija tokom koje je građanima Plužina poklonjeno 50 sadnica breze, kao simbol pet decenija uspješnog rada HE Piva. Istovremeno, lokalnoj zajednici na korišćenje je predat mobilijar izrađen od recikliranih materijala, čime je dodatno potvrđena posvećenost očuvanju životne sredine i unapređenju kvaliteta javnog prostora.

Tokom pet decenija rada, HE Piva ostala je simbol stručnosti, pouzdanosti i razvoja, potvrđujući svoju ključnu ulogu u energetskom sistemu Crne Gore i stvaranju održive energetske budućnosti zemlje.

U Nikoziji uručeno pestižno evropsko priznanje “Europa Nostra” za kotorski projekat “Pacijenca”

0

U Opštinskom pozorištu u Nikoziji (Kipar) direktorka OJU „Muzeji” Kotor dr um. Dušica Ivetić sinoć je primila prestižno evropsko priznanje “Europa Nostra” za projekat „Pacijenca”, kotorski „Muzeji” za projekat „Pacijenca” nakon što je prethodnog dana u zvaničnom programu ceremonije projekat multimedijalno predstavljen međunarodnoj publici.

Kotorska „Pacijenca” tako je upisana među najznačajnije evropske projekte u oblasti kulturnog nasljeđa potvrđujući da lokalna tradicija može imati snažan evropski i univerzalni značaj.

Međunarodni savjet muzeja ICOM uvrstio je projekat “Pacijenca” kotorskih “Muzeja” među 130 izuzetnih projekata iz 60 zemalja svijeta koji konkurišu za najveće priznanje ove organizacije ističući stvaralaštvo, raznolikost, kreativnost i predanost globalne muzejske zajednice.

 

Podsjetimo, multimedijalni projekat “Pacijenca” ima za cilj savremenu i kompleksnu prezentaciju vještine izrade dobrotske čipke koju je Crna Gora zaštitila kao svoje nematerijalno kulturno dobro.

Pacijenca je bokeljski naziv za strpljenje, a projekat predstavlja čipku koju su Dobroćanke izrađivale dok su im muževi i očevi plovili dalekim morima.

Dobrotska čipka

Dobrotska čipka zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro i vještina je koja se prenosi generacijama od 12. stoljeća. Došla je iz Venecije i Dalmacije u Dobrotu (Boka Kotorska). Ova čipka posebna je po načinu izrade, koristi se tehnika na iglu. Najveća zbirka radova, stara više stoljeća, čuva se u crkvi sv Eustahija.

Promocija slikovnice „Livadske začkoljice“ Tihomira Konjevića u foajeu Dvorani „Park“

0
Promocija slikovnice „Livadske začkoljice“ Tihomira Konjevića u foajeu Dvorani „Park“
livadske-zackoljice

Promocija slikovnice „Livadske začkoljice“ autora Tihomira Konjevića biće održana večeras u 18 sati, u foajeu Dvorane Park u okviru programa “Novski talas” JUK Herceg fest.

Riječ je o interaktivnoj i edukativnoj slikovnici koja mališanima predškolskog i ranog školskog uzrasta nudi priliku da sami osmisle svoju knjigu. Autor je ponudio bogate ilustracije i po jednu rečenicu kojom započinje storiju o životu na livadi. Budući mali čitaoci dopisivaće i domaštavaće te priče, iskreno vjerujemo sa zadovoljstvom. Upravo taj  trenutak gdje dijete nastavlja i razvija priču postaje beskrajni prostor u kome mali čitaoci mogu da grade spostvene svjetove i uče da se igraju riječima.

Cilj je  podsticanje  dječije mašte, razvijanje osjećaja za izražavanje i buđenjei kreativnosti,  a istovremeno upoznavanje čarobnog svijet livade i livadskih stanovnika

Vaspitači i učitelji lako će na osnovu autorove inicijalne rečenice sa djecom pokretati  razgovor i dijeliti zadatke pojedincima ili grupama. Smjenjivaće se i preplitati različite ideje, pitanja i odgovori, svaka slikovnica postaće jedinstvena, prvo autorsko djelo budućih korisnika.

Zahvaljujući ovakvom pristupu “Livadske začkoljice” vraćaju djecu temeljnim vrijednostima, udaljavajući ih privremeno iz svijeta digitalnih sadržaja.Listanje slikovnice i ispisvanje priča je povratak igri riječi, ljepoti usmenog kazivanja i pisanog izražavanja, obogaćuju njihov vokabular, grade ekološku svijest i poučavaju koliko je važnočuvati svijet koji ih okružuje.

Na promociji “Livadskih začkoljica” uz autora govoriće recenzent književnica i filozof Višnja Kosović i novinar i publicist Vitka Vujnović.

Tihomir Konjević poznat je hercegnovskoj publici kao likovni stvaralac  imao je više samostalnih iozložbi u Herceg Novom, Tivtu i Sarajevu, a “slike” pravi od gipsa, drveta, kamena, stakla , svega  što čini  pokućstvo primorskih domova i nosi atmosferu Mediterana, kamenih kuća, skala, đardina, balkona.

Komiža domaćin svjetskog natjecanja u podvodnoj fotografiji

0
Komiža domaćin svjetskog natjecanja u podvodnoj fotografiji
Anđeoski morski pas, kritično ugrožena vrsta, snimljen kod Zadra – foto Hina

Komiža na otoku Visu od 29. maja do 5. juna bit će domaćin međunarodnog natjecanja podvodne fotografije Mares UWPM World Masters, na kojem će sudjelovati 15 vrhunskih podvodnih fotografa iz 12 zemalja radi promocije očuvanja mora, održivog ronjenja i hrvatskog podmorja.

Tijekom višednevnog programa sudionici će kroz niz zahtjevnih zarona stvarati fotografije inspirirane ljepotom i bioraznolikošću hrvatskog podmorja, a dio službenog programa održavat će se u posebnom rezervatu u moru „Rt Stupišće”, oko 3,6 kilometara jugozapadno od Komiže.

Riječ je o prvoj strogo zaštićenoj morskoj „no-take” zoni u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je izlov morskih organizama zabranjen radi obnove ribljeg fonda i očuvanja izvornog morskog ekosustava.

Natjecanja u podvodnoj fotografiji organizira Ronilački klub “Roniti se mora”, a u Komižu dolaze reprezentativci i višestruki osvajači međunarodnih odličja iz Portugala, Kube, Španjolske, Turske, Italije, Jordana, Švedske, Nizozemske, Mađarske, Slovenije, Njemačke i Hrvatske.

Natjecatelje će ocjenjivati međunarodni stručni žiri koji predvode Kerim Sabuncuoglu iz Turske, Grega Verč iz Slovenije i Danijel Frka iz Hrvatske.

“Natjecanje jw snažna promocija održivog razvoja, zaštite mora i vrhunskog ronilačkog turizma, te dodatno potvrđuje Komižu i otok Vis kao jednu od najatraktivnijih ronilačkih destinacija Mediterana”, rekao je gradonačelnik Komiže Ivica Vitaljić.

U sklopu manifestacije održat će se i stručna predavanja o suvremenim tehnikama podvodne fotografije i videa, predstavljanje knjige Danijela Frke „Vis- posljednja nada” te projekcija projekta SEADRIA o održivom ekosustavu Jadrana koju će predstaviti Đani Iglić i Damir Zurub.

Završnog dana predviđena je projekcija pobjedničkih radova, dodjela nagrada i izložba najboljih fotografija nastalih tijekom natjecanja, dok će snimljeni materijali biti predstavljeni u međunarodnim medijima i specijaliziranim časopisima.

Organizatori ističu kako Mares UWPM World Masters nije samo sportsko natjecanje, nego i međunarodna platforma koja kroz umjetnost podvodne fotografije i videa promiče očuvanje mora, odgovorno ronjenje i globalnu promociju hrvatskog podmorja.

Natjecanje se održava uz pokroviteljstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Grada Komiže te uz potporu brojnih partnera iz ronilačkog i turističkog sektora.

Očekuje se da će manifestacija dodatno pozicionirati Vis i Komižu među vodeće ronilačke destinacije Mediterana te potvrditi organizacijske kapacitete Hrvatske za održavanje velikih međunarodnih sportskih i ronilačkih događanja.

Ostao bez jarbola usred oceana, spas stigao s kruzera Silver Whisper

0
Ostao bez jarbola usred oceana, spas stigao s kruzera Silver Whisper
Ostao bez jarbola – Foto: Mark Matthes/FB
Kruzer Silver Whisper kompanije Silversea Cruises sudjelovao je u uspješnoj akciji spašavanja jedriličara koji je ostao bez jarbola na sjevernom Pacifiku, oko 420 nautičkih milja od obale američke savezne države Oregon

Posada kruzera zaprimila je poziv u pomoć s kanadske jedrilice April Alice. Gubitak jarbola pretvorio je plovidbu u borbu s oceanom, a jedini član posade pritom je zadobio ozljedu ramena.

Budući da je lokacija nesreće bila predaleko za intervenciju helikoptera USCG-a, Silver Whisper bio je najbliži brod sposoban pružiti pomoć. Zapovjednik kruzera odmah je promijenio kurs te je nakon približno sedam sati plovidbe stigao do unesrećene jedrilice.

Dolaskom na poziciju posada je zatekla jedrilicu u vrlo lošem stanju. Unatoč valovitom moru i zahtjevnim uvjetima na sjevernom Pacifiku, zapovjednik Silver Whispera uspio je pažljivim manevriranjem približiti kruzer unesrećenoj jedrilici.

Posada je uspješno prebacila jedriličara na kruzer, gdje mu je odmah pružena liječnička pomoć zbog ozljede ramena. Cijela akcija spašavanja trajala je oko sat vremena.

Nakon završetka operacije Silver Whisper nastavio je plovidbu prema Vancouver, gdje je pristao prema predviđenom rasporedu.

Jedan od putnika, Jeff Hall, izjavio je za medije kako je kapetan tijekom spašavanja zamolio putnike da se zbog sigurnosti vrate u svoje kabine, budući da je bilo potrebno stabilizirati brod na uzburkanom moru. Ipak, dio putnika ostao je na palubi i iz neposredne blizine pratio cijelu akciju.

“Propustili su jedan od najzanimljivijih trenutaka krstarenja. Mi koji smo ostali na palubi imali smo izvrstan pogled na cijelu akciju spašavanja”, rekao je Hall.

U Italiji zaplijenjena imovina mafijaškog šefa vrijedna više od 200 milijuna eura

0
U Italiji zaplijenjena imovina mafijaškog šefa vrijedna više od 200 milijuna eura
Italija – policija – karantin – foto EPA

Talijanske vlasti zaplijenile su imovinu vrijednu više od 200 milijuna eura navodno povezanu s mafijom i mrežom trgovine drogom pokojnog šefa Cosa Nostre Mattea Messine Denara.

Tri osobe uhićene su tijekom opsežne operacije provedene u nekoliko zemalja, priopćile su vlasti.

Messina Denaro uhićen je na Siciliji u siječnju 2023. Kao vođa Cosa Nostre, bio je jedan od najtraženijih talijanskih kriminalaca više od tri desetljeća.

Njegov pad dogodio se kada je zatražio liječenje od raka u klinici. Osam mjeseci nakon uhićenja, umro je u zatvoru u dobi od 61 godine bez suđenja.

Nedavne racije bile su dio istrage o pranju novca povezanom s operacijama trgovine drogom za koje se tvrdi da su povezane s Messinom Denarom, priopćile su vlasti.

Novac je prikupljen reinvestiranjem novca od droge akumuliranog od 1980-ih u nekoliko zemalja u Europi i šire. Istražitelji su identificirali osam tvrtki za koje se vjeruje da su povezane s kriminalnom mrežom. Također su identificirali zlato i luksuzne nekretnine na najekskluzivnijim lokacijama na španjolskom Costa del Solu.

Premijerka Giorgia Meloni zahvalila je sigurnosnim snagama na “još jednom teškom udarcu” na mafiju, rekavši da talijanska vlada želi iskoristiti zaplijenjena sredstva za “mjere povećanja sigurnosti građana” te da će novac raspodijeliti nadležnim tijelima kako bi se ojačao policijski rad.