Park Pile podno dubrovačkih zidina, ukupne površine 3000 četvornih metara, cjelovito je obnovljen i rekonstruiran u sklopu projekta „Mreža zelene infrastrukture“ iz ITU mehanizma, koji obuhvaća i obnovu parkova Gradac i Platana.
Preuređeni park u ponedjeljak je obišao dubrovački gradonačelnik Mato Franković i istaknuo da je uređenje koštalo 1.875.000 eura.
„Park tek treba doživjeti svoju puninu kad sve prolista, ali najvažnije je što građani rado dolaze u park. Vjerujem da će ovo biti živi prostor koji će biti zanimljiv sugrađanima i posjetiteljima, kao lijepi dnevni boravak. Park će održavati naš komunalni odjel i gradska tvrtka Vrtlar, a apeliram na građane da ga čuvaju“, rekao je Franković.
Upozorio je koncesionare kajaka na susjednoj plaži pod tvrđavom Bokar da ne smiju obavljati svoju djelatnost izvan područja plaže, odnosno u parku.
„Kajaci se mogu dovesti morem i nema nikakvog razloga da prolaze preko parka. Nakon prijave sugrađana poslao sam im jasnu poruku da oni nemaju što raditi u parku. Njihovi gosti mogu, jer će prolaziti kroz park do plažu, koju ćemo dodatno nasuti šljunkom. Ali nema odlaganja kajaka i stvari ili sušenja prsluka u parku. Prvi put onome tko to prekrši ćemo ukinuti koncesiju, a idući put ćemo potpuno ukinuti lokaciju“, najavio je Franković.
Projekt uređenja Parka Pile uključuje 1008 četvornih metara pješačkih staza, dječje igralište, 707 četvornih metara zelenih površina, uz novo stubište s amfiteatrom, prostor pod mostom i crpnu stanicu.
Projekt „Mreža zelene infrastrukture“, ukupne vrijednosti 5,6 milijuna eura, dio je ITU mehanizma i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027-, a uz park Pile obuhvaća i obnovu parkova Gradac i Platana.
Izvještaj Komisije o poslovanju FK “Arsenal” Tivat je potvrdio ono na šta smo u kontinuitetu ukazivali – da je aktuelna uprava ozbiljno urušila integritet kluba usljed toga što je uspostavila sistem čija karakteristika je potpuno odsustvo kontrole i nepostojanje odgovornosti za katastrofalno stanje, kažae s3e u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Skandalozni propusti koji se ogledaju i u namještanju utakmica i u sankcijama od strane UEFA, koje su posljedica lošeg upravljanja, do kraja otkrivaju suštinu – u tivatskom Arsenalu na snazi je potpuni raspad sistema.
FK Arsenal – foto R.S. Boka News
Izvještaj je ogolio istinu o konfliktima interesa, o svjesnom ignorisanju zakona, o nepostojanju osnovnih pravila i o nedomaćinskom upravljanju finansijama kluba. Podsjećanja radi, ovaj dokument o stanju u klubu sačinili su odbornici vlasti. Nakon svih međusobnih optuživanja, pitanje i da li lokalna vlast u ovom obliku više uopšte i postoji.
Na kraju, ovo nije samo stanje u Arsenalu, ovo je slika stanja u Tivtu, koji ne smije biti talac neozbiljnosti i neodgovornosti onih koji odlučuju o njegovoj sudbini. Zato je i više nego jasno, da nakon narednih izbora, upravljanje Tivtom će preuzeti znaveni i sposobni, a nadasve dobronamjerni prema gradu i njegovim najboljim interesima. Nakon godina političke agonije, jasno je da takve vlasti nema bez Demokratske partije socijalista.
Projekat “Jedna priča, jedna regija, jedna karta“, koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čiji je cilj unapređenje digitalizacije muzeja i kulturno-istorijskih lokacija u obje države, kao i jačanje regionalne saradnje, započeo je 1. marta 2025. godine i trajaće dvije godine.
Projekat, vrijedan 495.000 eura, sprovode LINK Poduzetnički centar Mostar, Narodni muzej Crne Gore, Općina Jablanica i Multimedijal MNE Bijelo Polje.
U okviru aktivnosti biće uvedena jedinstvena karta koja će posjetiocima omogućiti ulazak u više muzeja i lokaliteta u regionu. Projekat takođe podrazumijeva razvoj digitalnih rješenja i unapređenje online vidljivosti turističke ponude. Očekuje se da će ovakav pristup doprinijeti dužem boravku turista i boljem povezivanju kulturne i turističke ponude regiona.
Pored navedenih ustanova, sistem digitalne prodaje i kontrole ulaznica koristiće i Muzej i galerija Tivat, Muzej Bijelo Polje, Muzej Bitka za ranjenike iz Jablanice, Narodni univerzitet Konjic, JU Ratkovićeve večeri Bijelo Polje, Centar za kulturu Danilovgrad, Agencija za ekonomski razvoj “Prvi korak” Konjic i JU Radimlja Stolac.
JU Muzej i galerija Tivat zvanično je izrazio saglasnost za pristupanje Sporazumu o zajedničkom sistemu digitalne prodaje i kontrole muzejskih ulaznica pod nazivom „Jedna priča, jedna regija, jedna karta”
Poseban fokus biće na saradnji sa partnerskim institucijama, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost i unapređenje zajedničkog sistema.
Ovim korakom, JU Muzej i galerija Tivat stiče status ravnopravne partnerske institucije u okviru regionalne mreže digitalne prodaje i kontrole muzejskih ulaznica, što predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i boljoj dostupnosti kulturnih sadržaja.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor nastavlja sa radovima unapređenja lokalne putne infrastrukture kroz projekat rekonstrukcije lokalnog puta Radanovići – Pobrđe, I faza.
U okviru ovog projekta asfaltirano je oko 1.700 m² kolovozne površine.
Izvedeni su pripremni i zemljani radovi, rušenje postojećih asfaltnih i betonskih površina, iskopi, izrada nasipa, mašinsko uređenje posteljice, uređenje bankina, ugradnja tamponskog sloja, kao i izrada bituminiziranog nosećeg i habajućeg sloja asfalta, betonskih rigola i propusta.
Radanovići – Pobrđe
Izvođač radova je „Asfalt-beton gradnja“ d.o.o. Podgorica, dok vrijednost investicije iznosi 150.000 eura.
Kroz ovakve inicijative, Opština Kotor nastavlja sa ulaganjima u cilju obezbjeđivanja kvalitetnog i funkcionalnog lokalnog saobraćaja.
Teatar 303 nastavlja sa novom ponudom crnogorskoj pozorišnoj publici. Pored multimedijalne komedije “Pjesma i smijeh kao lijek” kreće i predstava “OPROSTI DRUŽE STARI“(BEZMETKOVIĆ).
Ova predstava je prošla na konkursu za nevladine organizacije kod Ministarstva kulture i medija za 2024. godinu tako da je Teatar 303 Kotorsku premijeru poklonio penzionerima Kotora, a nastup u KIC-u Budo Tomović je bio poklon penzionerima Podgorice. Zbog već ugovorenih nastupa u 2025. po regionu i šire (Pariz, Rijeka, Zagreb, Dubrovnik, Beograd, Subotica, Vrbas, Ljubljana i dr.) igranje predstave je bilo zaustavljeno.
Nakon trećeg igranja u Kotoru, pa u Centru za kulturu Tivat i dvorani “Park” u Herceg Novom , predstava stiže u Kolašin. Predstave će biti odigrana 24.03.2026. sa početkom u 19h i ulaz je slobodan.
Scenario za ovu predstavu je uradio Velizar Radonjić, novinar i publicista u penziji, dramski pisac i satiričar, dobitnik nagrade 19. decembar za 2024. godinu u Podgorici.
Glavni lik Bezmetković nastaje iz potrebe da se čovjek ispovijedi – neko Svevišnjem, neko ljekarima, a on svom Vrhovnom komandantu, Drugu Starom. Budući da zbog okolnosti nije mogao do Kuće cvijeća, odlučuje da mu napiše pismo i izvijesti ga „kako je ovdje, da Drug Stari ne brine“. U pismu, kroz dijaloge sa unučadima i njihovim drugovima kroz komentare svakodnevice, ni tema ne manjka: agrarne i obrazovne reforme, tranzicija, sloboda vjeroispovijesti, građanska prava, sloboda govora, evropske integracije, demokratija, životna sredina… Sve je tu, uz ironične i britke aforističarske rečenice koje stvaraju mozaik savremene, ali i vječne Crne Gore.
Predstava „Oprosti druže Stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, ona nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti.
U predstavi, za koju je režiju uradio Dragan Buzdovan direktor i glumac Teatra 303 osim njega igraju: Ilko Marović, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.
Scenografiju potpisuje Marko Ševaljević, muzičke numere i audio efekte Kristijan Đuranović
Nasuta-plaza-i-dio-hotelskog-kompleksa u Baošićima
Policija je saopštila da je uhapsila Čedomira Čeda Popovića iz Podgorice, osnivača i izvršnog direktora privrednog društva Carine zbog sumnje da je kao odgovorno lice izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. Osim njega, kako navode iz policije, uhapšen je Vladislav Velaš, sekretar Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Krivičnom prijavom obuhvaćeno je i pravno lice Carine Podgorica.
“Sumnja se da je Popović u svojstvu investitora, započeo i izvodio radove na izgradnji turističkih kompleksa i hotela u Kumboru, Đenovićima i Baošićima, kao i radove na uređenju kupališta, bez ispunjenih zakonskih uslova, suprotno izdatim rješenjima o zabrani građenja i bez propisane tehničke dokumentacije. Takođe, utvrđeno je da su na više objekata u grubim radovima prekoračeni dozvoljeni gabariti i spratnost”, navodi policija.
Inspekcijskim nadzorom izvršenim 20. marta 2026. godine konstatovano je da je na predmetnim lokacijama izgrađeno više objekata u grubim građevinskim radovima, te da su, uprkos izrečenim zabranama, radovi nastavljeni.
Sumnja da je Popović suprotno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, započeo izgradnju prve i druge faze turističkog rizorta – hotela sa pet zvjezdica na katastarskim parcelama u Kumboru i Đenovićima, kao i izgradnju objekata u Baošićima, iako za navedene radove nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi, te da je nastavio izvođenje radova i nakon donošenja rješenja o zabrani građenja.
Prikaz budućeg izgleda hotelskog kompleksa u Baošićima. FOTO: eKapija
“Prilikom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da su investitor „Carine“ i izvođač radova „Piles Construction Company“ na predmetnoj lokaciji izgradili sedam objekata u grubim građevinskim radovima, u okviru tri zone turističkog kompleksa, pri čemu je na više objekata prekoračena dozvoljena spratnost i etaža”, navodi policija.
Takođe, utvrđeno je da je Popović u svojstvu odgovornog lica, započeo i drugu fazu izgradnje turističkog rizorta – hotela sa pet zvjezdica, izvođenjem pripremnih radova, iako za iste nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi.
Popoviću se stavlja na teret da je izvodio radove na uređenju kupališta u Baošićima suprotno rješenju nadležnog organa za zaštitu kulturnih dobara, kojim je naložena obustava radova do izrade konzervatorskog projekta i pribavljanja potrebne dokumentacije i saglasnosti.
“Kontrolama na terenu utvrđeno je da su radovi nastavljeni, uključujući nasipanje obale, armiranje, betoniranje i druge građevinske zahvate, čime je došlo do zauzimanja dijela akvatorijuma Bokokotorskog zaliva i narušavanja prirodnog ambijenta, na području koje predstavlja dio zaštićene zone prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na UNESCO listu svjetske baštine”, navodi policija
U ovoj akcije je uhapšen je i Vladislav Velaš, protiv kojeg je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je, u svojstvu službenog lica – sekretara Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi, zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja, donio rješenje o izdavanju građevinske dozvole za uređenje kupališta u Baošićima, u zahvatu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore.
Policija navodi da postoji osnovana sumnja da je navedena dozvola izdata nezakonito, jer nijesu bili ispunjeni zakonom propisani uslovi, odnosno nedostajala je obavezna dokumentacija.
Baošići – Foto RTHN
“Na taj način je, kako se sumnja, omogućio investitoru sticanje protivpravne imovinske koristi, na štetu javnog interesa i kulturne baštine Crne Gore. Prijavljeno lice je, kako se sumnja, svjesno zanemarilo dostavljene konzervatorske uslove, iako je sa njihovim postojanjem bilo upoznato, uključujući i Ugovor o zakupu morskog dobra. U postupku odlučivanja po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole bio je dužan da pribavi potrebne saglasnosti, mišljenja i druge dokaze u skladu sa posebnim propisima, konkretno Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, što nije učinio”, ističe policija.
Osumnjičena lica će uz krivičnu prijavu biti sprovedena u zakonskom roku nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje.
„Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo prvi Međunarodni festival čipke. Festival je posvećen isključivo čipki na iglu, od kojih je jedna od lokalnih interpretacija i naša Dobrotska čipka. Tako da ćemo tokom Festivala imati priliku da vidimo čipke iz Italije, Hrvatske i polaznica naših radionica koje Muzej već pet godina organizuje. A kao mali kuriozitet je i predstavnica Koreje koja je završila obuku u Italiji“, najvavila je direktorica OJU „Muzeji“ Kotor, Dušica Ivetić na današnjoj press konferenciji, u Kreativnom habu u Starom gradu.
PrviMeđunarodni festival čipke u Kotoru, u organizaciji OJU „Muzeji“, biće održan od 27. do 29. marta 2026. godine.
Ivetić je ukazala na povezanost čipkarskih tradicija Mediterana i značaj festivala za buduća istraživanja.
„Govorimo o putevima i širenju čipke preko Italije, Hrvatske do Crne Gore i o jednoj velikoj povezanosti u sklopu Mediterana koja je svakako doprinijela da se razvije upravo i naša lokalna verzija“ – kazala je ona.
Predstavljen je program festivala, koji po prvi put u Crnoj Gori objedinjuje istaknute tradicije čipke na iglu iz više zemalja. Festival će obuhvatiti međunarodne izložbe, radionice, demonstracije izrade čipke i panel-diskusije, te će Kotor biti mjesto susreta tradicije i savremenog kulturnog dijaloga, čulo se danas na press konferenciji.
Festival čipke u Kotoru – press
Glavna urednica programa uOJU “Muzeji”, Jelena Vukasović, istakla je značaj manifestacije za očuvanje nematerijalne baštine:
„Nova manifestacija našeg grada i zemlje, kako vjerujemo, znatno će doprinijeti istraživanju, promociji i kontinuiranoj zaštiti nematerijalne kulturne baštine Crne Gore. U fokusu nam je vještina izrade Dobrotske čipke, koju je država zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro još 2013. godine.“
Tokom programa na Festivalu će biti organizovane dvije radionice, prezentacija izrade čipke, izložbe svih zemalja učesnica, kao i gostujućih izložbi. Dobrotska čipka biće predstavljena, i o njoj će se više moći spoznati kroz prizmu svjetskih tradicija čipkarstva.
Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac izrazila je podršku radu OJU “Muzeji” na zaštiti materialne i nematerijalne kulturne baštine, ozbiljnost i profesionalizam, a posebno na njihovom trudu na prezentaciji i afirmaciji baštine. Već ste izlazili na svjetsku scenu, a sada tu scenu, čipkarsku svjetsku, dovodite u Kotor. Iskreno se radujemo tome i zahvaljujemo vam se na trudu koji ulažete u prezentaciju naše baštine”, istakla je Kriještorac.
Poseban segment festivala biće posvećen edukaciji najmlađih, radionice za djecu. Cilj je da zainteresujemo najmlađe generacije jer je to ono što daje vitalnost i opstanak jednoj nematerijalnoj tradiciji“, kazala je Ljubica Krivokapić, kustoskinja u OJU “Muzeji”.
Dobrotska čipka
Festival dešava upravo zahvaljujući polaznicama škole koje je više godina organizovala OJU “Muzeji”, kazala je direktorica Ivetić.
“One su značajne jer su doprinjile da čipka nastavi da živi. Zahvaljujući Nadi Radović koja je bila zvanična čuvarka i još par žena koje su praktikovali čipku, mi sad imamo sigurno deset žena koje aktivno rade, a mnogo je veći broj njih koje rade, ali možda nisu toliko aktivne u izlaganju i učešćima na festivalima. Zahvaljujemo Nadi Radović, našim instruktorkama, a jedna od njih je i Ljubica Krivokapić, jer su bile ključne za inicijaciju ovog festivala, a svakako one će biti ta energia koja će ponijeti eventualno i osnivanje Muzeja čipke ili nekog segmenta izložbe u sklopu Muzeja grada Kotora”, navela je Ivetić.
Festival će biti svečano otvoren 27. marta u 18 sati u Crkvi Svetog Pavla, nakon čega slijedi otvaranje izložbe u Kreativnom habu. Tokom vikenda planirane su radionice, demonstracije i panel diskusije.
Organizatori ističu da je ovaj Festival prvi korak ka daljem istraživanju i međunarodnom povezivanju čipkarskih tradicija, ali i važan iskorak ka pozicioniranju Kotora kao grada čipke.
Partneri su Opština Kotor, Ministarstvo kulture, dok je sponzor Luka Kotor.
Radovi na obali u Baošićima se moraju zaustaviti u cilju zaštite Izuzetne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra, kome ovo područje pripada, saopštio je premijer Milojko Spajić.
“Za ove radove nije postojala saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, niti je odobren konzervatorski projekat, zbog čega je i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa pokrenuo postupak za poništenje građevinske dozvole”, naveo je premijer u objavi na Fejsbuku.
On je kazao da su podnesene krivične prijave radi utvrđivanja odgovornosti, kao i da je o svemu zvanično obaviješten UNESCO, uz poruku da je država posvećena zaštiti svjetskog dobra, u skladu i sa nedavno usvojenim izmjenama zakona.
Baošići nasipanje mora – foto GP Idemoo
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje o obustavi izvođenja radova na nekoliko katastarskih parcela u KO Baošići, Opština Herceg Novi, koje izvodi privredno društvo “Carine“ DOO Podgorica, do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihovo sprovođenje.
Podsjetimo, kompanija „Carine“ iz Podgorice uložila je dvije žalbe Ministarstvu kulture i medija osporavajući rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara – Područne jedinice Kotor, kojima joj je najprije naložena obustava radova na nasipanju plaže hotelskog kompleksa u Baošićima, a potom i vraćanje te lokacije u prvobitno stanje.
U oba podneska, koja je u ime investitora sačinilo Advokatsko ortačko društvo Durutović, Vuksanović i Kraljević, „Carine“ tvrde da su radovi izvođeni na osnovu važeće građevinske dozvole, u skladu sa planskom dokumentacijom, urbanističko-tehničkim uslovima, ugovorom sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i glavnim projektom, te da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije imala zakonski osnov da naknadno interveniše na način na koji je to učinila.
Službenici policijskog Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala, sprovođenje finansijskih istraga i suzbijanje ekološkog kriminala su, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, podnijeli dvije krivične prijave zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo – građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Prva krivična prijava je podnijeta protiv preduzeća “B.C.” iz Kotora i odgovornog lica u toj firmi, P.Đ. (39).
“U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je da je P.Đ. kao odgovorno lice u pravnom licu, u septembru 2022. godine započeo izgradnju kondo hotela, suprotno glavnom revidovanom projektu, što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom od strane građevinske inspekcije, na koji je način, kako se sumnja, izvršeno navedeno krivično djelo”, saopštila je Uprava policije.
Druga krivična prijava je podnijeta protiv Tivćanke V.S. (74) koja je, kako se sumnja, djelo koje joj se stavlja na teret počiinla tako što je 2023. godine, kao investitor, započela izgradnju stambenog objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom od strane građevinske inspekcije.
“Ukupan iznos materijalne štete koja je pričinjena budžetu Crne Gore izvršenjem ovih krivičnih djela je 29.906 eura”, piše u saopštenju.
Iz Eko fonda podsjećaju da je u toku javni poziv za podršku poljoprivrednim praksama usmjerenim na obnovu kamenih terasa – suvozida, u cilju očuvanja biodiverziteta i tradicionalnog pejzaža.
Za realizaciju ove mjere je ukupno je opredijeljeno 100 000 eura, a iznos podrške je 100 eura po kvadratnom vertikalnom metru obnovljenog suvozida.
-Pravo učešća imaju udruženja, kooperative, klasteri i NVO registrovani najmanje 12 mjeseci, koji okupljaju najmanje dva poljoprivredna proizvođača upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Podrška se dodjeljuje u vidu 100 % granta koji pokriva troškove direktnih plaćanja. Iznos podrške iznosi 100 eura po m² obnovljenog suvozida, a ukupan fond je 100 000 eura.
Predmet ovog javnog poziva je podrška poljoprivrednim praksama koje su usmjerene ka zaštiti biodiverziteta i očuvanju obilježja tradicionalnog pejzaža (kulturnog pejzaža), kroz obnovu postojećih suvozida.
Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025.
-Mjera ima za cilj obnovu kamenih terasa – suvozida, kao obilježja pejzaža koji imaju značajnu ulogu u sprečavanju erozije zemljišta, kao i očuvanbju biodiverziteta. Suvozidi su dio bogatog kulturnog nasljeđa i prepoznatljivo obilježje pejzaža, ponajviše u centralnom i priobalnom dijelu zemlje. Kroz mjeru obnove suvozidi se dovode u funkcionalno stanje, sprečava se njihovo zarastanje neželjenom vegetacijom te štiti tradicionalni izgled pejzaža.
Rok za podnošenje prijava je do 26. marta, a zainteresovani sve detalje javnog poziva, uslove i potrebnu dokumentaciju mogu naći na sajtu Fonda za zaštitu životne sredine.
