BK Palma Memorijal A. S. BK Palma Memorijal A. S. - foto R. S.
BK Palma Memorijal A. S. BK Palma Memorijal A. S. - foto R. S.
Na zogovima u Donjoj Lastvi jutros je počeo bućarski turnir “Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević” u spomen na istaknutog tivatskog bućarskog i sportskog radnika i jednog od osnivača BK “Palma” koji ove godine slavi 50 godina postojanja.
Na turniru učestvuje osam ekipa: Brđanin, Mladost Češljar Buducnost, Vrmac Bahus, Kalimanjac i Palma.
Turnir je otvorio Anđelkov sin, Dejan Stjepčević kapiten BK “Palma”, koji je kazao:
Poštovni prijatelji i ljubitelji boćanja dobro došli na prvi „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ koji organizujemo u godini kada naš Boćarski klub „Palma“ slavi 50 godina postojanja.
Davne 1972. godine incijator osnivanja boćarskog kluba u Donjoj Lastvi bio je Anđelko koji je sa malom grupom mještana osnovao klub, sa jasnom vizijom razvoja ovog sporta, sa tendencijom obogaćivanja turističke ponude mjesta.
U godini kada slavimo ovaj veliki jubilej odlučili smo organizovati „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ kao sjećanje na čovjeka koji je ostavio neizbrisivi trag i sa nekoliko članova postavio klub kao okosnicu okupljanja ljubitelja ovog tradicionalnog meditenranskog sporta.
Anđelko Stjepčević
O Anđelku Stjepčeviću mnogo je kazano i napisano, kao predsjedniku Opštine Tivat, fotografskom i filmskom umjetniku, dokumentaristi, čovjeku koji je osnovao Foto kino klub „Mladost“, direktoru INDOK centra Tivat, osnivaču Društva prijatelja Gornja Lastva, jednom od osnivača boćarskog kluba „Palma“, Turističkog društva „Plaža“ u Donjoj Lastvi…
Želja nam je da u vremenima koja dolaze i budućim generacijama „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“ postane tradicija …
Proglašavam otvorenim prvi „Memorijalni turnir Anđelko Stjepčević“
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije - foto Z. Nikolić
1 od 13
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Kameliji u čast, u petak je svečano otvorena tradicionalna izložba aražmana od cvijeta kamelija u obnovljenom samostanskom kompleksu Svetog Nikole na Prčanju.
„Kamelija je krajem 18. vijeka sa Dalekog Istoka došla u Stoliv i taj cvijet nas okuplja i nadam se da će nas okupljati još dugo. Kamelija već 103. godinu bitiše na ovim prostorima na kulturno-zabavnom polju. U Stolivu njeguje tradiciju jednog starog tamburaškog društva “Guslar” koje je osnovano 1919. Taj zbor je zatim nosio ime “Zrinski” pred Drugi svjetski rat, a poslije je dobio ime “Niko Bilafer” po heroju iz Stoliva, da bi 2002. prema Zakonu o nevladinim organizacijama dobio ime “Kamelija”. To je praktično isto društvo koje u kontinuitetu radi od 1919. godine, a tu veličanstvenu prošlost smo dužni barem u nekom obimu da nastavimo. Najbolje uspjeva u područjima sa karakterističnom mikroklimom kao što su Stoliv, Morinj, Kostanjica ali i u okolnim mjestima Boke”- kazao je u ime organizatora NVU „Kamelija“ iz Stoliva Romeo Mihović, koji se posebno zahvalio Župnom uredu Prčanj na čijem čelu je don Željko Pasković.
Mihović je najavio najavio krajem mjeseca aprila koncert „Note od kamelija“ kao i “Kamelija trofi”- takmičenje ribara sa drvenim barkama krajem maja.
Prisutnima u ime domaćina dobrodošlicu u klaustar samostana Svetog Nikole na Prčanju poželio je župnik don Željko Paskovic.
„Kada sam došao u ovaj klaustar zainteresovao sam se ko je posadio i koliko su stare kamelije koje se tu nalaze. Priča o tome je veoma tužna i potresna, a vezana je za jednu obitelj koja je živjela u samostanu, ali o tome neki drugi put, ono što znamo je da su kamelije stare između 70 i 100 godina. Cvijet kamelije asocira na ljudsku dušu i čovjeka koji je veoma lijep, koji raste i crpi svoju snagu iz svoje obitelji, duhovnosti, iz Boga, a zatim procvjeta i bude ono što treba da bude, a u jednom trenutku padne i više ga nema. To se često dešava i sa ljudima. Treba uvijek ostati na grani i crpiti snagu iz vjere, tradicije i zajedništva“ – poručio je Pasković.
U samostanskom kompleksu Svetog Nikole, koji je i muzej, nalazi se sidro i top koji su dar sa posljednjeg prčanskog jedrenjaka pod nazivom “Slavomir”.
„Top je večeras uperen u pod. Mi smo ovdje sa djecom molili za mir, za mir u Ukrajini, u svijetu, pored njega gori lumin za sve žrtve ratova. Lumin gori upravo kao molitva za mir, da u ovome mraku koji nas okružuje nešto bude i svjetlo”, poručio je don Željko Pasković.
Nakon svečanog otvaranja djeca su pustila balone plave i žute boje sa porukom za mir’ cijelom svijetu.
Izložbu aranžmana od cvijeta kamelija otvorila je Svetlana Biskupović koja je sa prisutnima podijelila priču o njenoj prvoj posjeti Samostanskom kompleksu na Prčanju, gdje je prvi put ugledala crvene kamelije.
“Prije pola vijeka ja sam prvi put ušla u ovaj kuvenat, gdje me doveo jedan moj učenik koji je više znao kuventu i vrijednostima Prčanja nego što sam ja ikada znala, to je bio don Branko Sbutega. Upoznao me tada sa don Nikom Lukovićem koji je bio u biblioteci. Ovaj kuvenat mi se činio pun tišine, reda i nikog nije bilo da naruši mir koji se osjećao. Te dvije stvari kuvenat i kamelija su me danas i dovele ovdje i drago mi je da kuvenat vidim u nekom drugom svjetlu. Na ovom mjestu sam po prvi put vidjela crvene kamelije, jer je moje poimanje bilo da kamelije mogu biti samo bijele”- kazala je između ostalog Biskupović.
Izložba cvijetnih aranžmana kamelije
Na Izlozbi aranžmana od cvijeta kamelija, žiri je proglasio najbolje cvijetne aranžmane:
I – Planeta Boka – (Mirjana Popović)
II – Kofer ljubavi – (Vedrana Mihović)
III – Krug pocetka i kraja – (Petar Ivović)
Izložbu je muzički obojila Tanja Bardek (violina). Organizator je Nevladino udruženje “Kamelija“ iz Stoliva u saradnji sa Župnim uredom Prčanj, uz podršku Turističke organizacije Kotor.
Zainteresovani izložbu mogu pogledati u subotu 9. aprila od 12 do 18 sati.
Prvi Mini Handball Cup turnir u rukometu za djecu do 11 godina, biće održan u nedjelju 10. apila u JU Sportska Dvorana Župa Tivat,
Turnir će biti organizovan u 4 kategorije, za djevojčice i dječake 2011 i 2012. godište. Na turniru će učestvovati 9 klubova, koji su prijavili 17 ekipa. Dakle, u svakoj kategoriji po 4 ekipe, osim za djevojčice 2012. godište, đe će biti 5 učesnika.
Cilj turnira je animacija djece, jedan od razloga je i taj što za te uzraste nema dovoljnog broja utakmica, pa je ovo odlična prilika da se oprobaju, zainteresuju još više za ovaj sport, kao i da otkriju svoje mogućnosti.
U sklopu turnira je organizovana i humanitarna akcija za malog Feđu. Na vratima dvorane će biti ulaznice (cijena 1 €), dok će na ulazu u salu biti postavljena kutija za dobrovoljne priloge. Sav novac, prikupljen od ulaznica i priloga će dan kasnije biti uplaćen na žiro-račun Feđinih roditelja.
Otvaranje turnira je u 10:00h. Poslije predstavljanja ekipa, nastupiće Sportsko plesni klub Diamond, nakon čega će se organizator Vuk Kaluđerović obratiti prisutnima. Odigravanje utakmica kreće u 10:30h.
Vladina informacija o projektu Crnogorski REGROW, koji se odnosi na izgradnju fabrike za preradu ribe u Kotoru, najjači je šamar koji je izvršna vlast zadala ribarima, koje nije ni konsultovala prilikom izrade, saopštila su crnogorska ribarska udruženja.
Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara na moru CG – Škver i barskog Udruženje ribara Bar kazali su da u taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara, jer bi i ta fabrika uvozila ribu, što je navika i pravilo godinama unazad.
“Projekat Crnogorski REGROW je zajednički projekat Vlade, ministarstava ekonomije i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Insituta za biologiju mora iz Kotora sa partnerima iz Norveške. U taj projekat niko nije uključio mišljenje ribara jer im, izgleda, to nije ni potrebno”, navodi se u saopštenju.
Oni smatraju da je najveći i jedini cilj kako novac MIDAS-a 2 i IPARD-a 2 preusmjeriti u izgradnju fabrike, a ne investirati u obnavljanje i kupovinu većih i boljih brodova za izlov ribljih resursa, kao i izgradnju ribarskih luka i mjesta za prvi iskrcaj ribe i razvoja kompletne infrastrukture koja prati ribarski sektor.
“MIDAS 2 koji se pominje kao oporavak ribarske flote u iznosu od tri miliona EUR je najveća prevara ribara od prošle Vlade i sadašnje ekspertske, odnosno tehničke Vlade uz asistenciju resornog ministra Aleksandra Stijovića”, dodaje se u saopštenju.
Oni su ciklus od ulova ribljih resursa iz mora do prerade ribe u fabrikama uporedili sa izgradnjom kuće, za šta je potrebno imati plac za gradnju, što su riblji resuri u moru, temelje kuće – ribarsku luku i prvi iskrcaj robe, prizemlje – ribarsku komercijalnu flout, spratove kuće – stručne ribare i posadu, uslužnu infrastrukturu i raznu pomoćnu opremu, kao i krov kuće – fabriku za preradu ribe i magacine za njen izvoz u zemlje EU.
“Od svega ovoga, imamo samo riblje resurse koji su upitni, jer uskoro nećemo imati ni kvote za izvoz plave ribe pošto sada ne uspjevamo izloviti dozvoljne količine i dokazati Evropi da smo sposobni za to. Razlog je što nemamo modernu ribarsku flotu za komercijalni lov”, rekli su iz ribarskih udruženja.
Oni su dodali da država nema ribarske luke ni mjesto za prvi iskrcaj ribe.
“Pitamo se zašto Vlada ne uzme svoj dio vezova i ustupi ih ribarima koji im pripadaju prema ugovoru sa ruskim investitorom koji je izgradio luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama”, dodaje se u saopštenju.
Takođe, postoji stara, zaostala i oronula komercijalna ribarska flota, bez vizije države kako je obnoviti.
Ribari – foto M.D.Popović
“Ribari stalno predlažu da se stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na uvoz novih ili polovnih brodova i čamaca smanji na nula odsto, a za opremu i ribomaterijal kada se uvozi putem carinske deklaracije, kao i na svježu ulovljenu ribu u Crnoj Gori smanji na sedam odsto. Ovo je jedini način stimulacije da se ojača i obnovi ribarska flota i ribarstvo u cjelini”, smatraju u tim ribarskim udruženjima.
Vlada, kako su objasnili gradi “kuću”- počevši od krova, bez temelja, prizemlja i spratova, a upitan je i plac odnosno resursi ako izgubimo kvote za izlov ribe.
“Ribari već pet mjeseci zbog lošeg ulova i loših vremenskih prilika ribaju sa deset odsto kapaciteta. Zbog rata u Ukrajini i naglog skoka cijene nafte od 1,75 EUR po litru je paralisano crnogorsko ribarstvo. Uporno tražimo sastanak kod Stijovića da se iznađe rješenje ali on to uopšte ne konstatuje”, dodaje se u saopštenju.
Ribari, kako se navodi, nijesu protiv gradnje fabrika , ali fabrika se ne može graditi bez temelja i spratova samo na osnovu ribljih resursa.
“Mi nemamo više kome da se obratimo u Crnoj Gori, zato ćemo dopis poslati direktno u Brisel Evropskoj komisiji”, zaključuje se u saopštenju.
Na današnji dan, 8. aprila 1952. godine u Kotoru je rođen don Branko Sbutega, erudita, poliglota, ljubitelj umjetnosti.
Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
Don Branko Sbutege (1952. – 2006.)
Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Studirao je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.
Nakon zemljotresa 1979. radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 07.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 904 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 58 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
25
Budva
6
Pljevlja
6
Bar
5
Nikšić
5
Herceg Novi
3
Kotor
3
Andrijevica
1
Bijelo Polje
1
Rožaje
1
Tivat
1
Ulcinj
1
UKUPNO
58
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 07.04.2022. godine iznosio je 6,31%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen niti jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 706.
Do 15 sti prijavljen je oporavak kod 72 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 528.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 233 640.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Branko Vuković, saopštio je da je nakon sajma u Beogradu potvrđena avio-linija Niš-Tivat, a uspostavljena i nova od Tivta do Kraljeva.
On je u jutarnjem programu Dobro jutro Crna Goro, na Televiziji Crne Gore, kazao da očekuju goste iz Saudijske Arabije budući da je turoperater iz te zemlje najavio tri leta sedmično za Tivat tokom ljeta.
Vuković je dodao i da je kroz Aerodrome tokom prethodne godine prošlo 1,3 miliona putnika, što je 50 odsto više na godišnjem nivou, prenosi portal RTCG.
On je saopštao da su, kada je riječ o sezoni, očekivali mnogo veći broj turista, ali da sada više ne mogu računati na 30 odsto gostiju iz Rusije i Ukrajine.
“Mi smo optimisti, ali svjesni smo da će broj gotiju biti manji nego prethodnih godina. Jedina dva ventila su nam Srbija i Turska”, kazao je Vuković.
Aerodromi Crne Gore pregovaraju sa rumunskom avio-kompanijom i turoperaterom iz Saudijske Arabije.
“Mislim da pregovori teku dobro, da se situacija uozbiljila. Turoperater iz Saudijske Arabije najavio je čak da bi ljeti imao tri leta sedmično ka Tivtu, sada već najavljuju da bi da lete i ka Podgorici. Nadamo se da ćemo sa tih destinacija nadoknaditi sve što smo izgubili iz Rusije i Ukrajine”, kazao je Vuković.
U Aerodromima su veoma zadovoljni poslovanjem u prethodnoj godini.
“Imali smo puno posla, mnogo smo radili. Imali smo oko 1,3 miliona putnika što je više od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Sada se očekivanja mijenjaju zbog rata u Ukrajini, ali trudićemo se da to nadomjestimo drugim destinacijama”, kazao je Vuković.
Rat u Ukrajini Foto: Ukrainian State Emergency Service/Alexander Ermochenko/Umit Bektas/Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS
Rusija je u četvrtak dala dosad najtmurniju ocjenu svoje invazije na Ukrajinu, opisujući “tragediju” rastućih vojnih gubitaka i gospodarskih posljedica sankcija, dok se ukrajinski civili evakuiraju iz istočnih gradova a zemlja priprema za novu veliku rusku ofenzivu.
Šestotjedna ruska invazija dovela je do bijega više od četiri milijuna Ukrajinaca u inozemstvo, tisuća ubijenih ili ozlijeđenih, pretvorila gradove u ruševine i dovela do oštrih sankcija ruskim čelnicima i tvrtkama.
Opća skupština Ujedinjenih naroda suspendirala je Rusiju iz Vijeća UN-a za ljudska prava, izrazivši “ozbiljnu zabrinutost zbog aktualne krize ljudskih prava i humanitarne krize”. Rusija je tada napustila Vijeće.
Moskva je ranije priznala da njezin napad nije napredovao tako brzo koliko je željela, no u četvrtak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izrazio žaljenje zbog velikog broja poginulih. “Imamo značajne gubitke vojnika”, rekao je za Sky News. “To je velika tragedija za nas.”
Rusija se suočava s najtežom gospodarskom situacijom u zadnjih tri desetljeća zbog nezabilježenih zapadnih sankcija, rekao je premijer Mihail Mišustin.
Američki Kongres izbacio je Rusiju s popisa povlaštenih trgovinskih zemalja, a Washington je stavio na crnu listu dvije ruske državne tvrtke, jednu brodograđevnu tvrtku i tvrtku rudnika dijamanata dok pokušava zaustaviti ruski “ratni stroj”.
Nakon otkrića ubijanja civila u gradu Buči, koje je Zapad naveliko osudio kao ratne zločine, uvedene su nove sankcije, a Ukrajina je pozvala saveznike da prestanu kupovati rusku naftu i plin, usred podjela u Europi, te da je vojno pojačaju.
“Ukrajini treba oružje koje će joj dati sredstva za pobjedu na bojnom polju i to će biti najjače moguće sankcije Rusiji”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u videu kasno u četvrtak.
Također je rekao da je situacija u Borodjanki – još jednom gradu sjeverozapadno od Kijeva koji je preuzet od ruskih snaga – “znatno strašnija” nego u Buči, ne navodeći nikakve dokaze.
Na snimci iz Borodjanke vidi se kako timovi za potragu i spašavanje koriste tešku opremu za kopanje po ruševinama zgrade koja se usrušila. Strahuje se da su stotine ljudi ispod ruševina.
Moskva je zanijekala da je ciljala civile i kaže da su slike tijela u Buči postavljene kako bi se opravdale dodatne sankcije Moskvi i poremetili mirovni pregovori.
Veleposlanici EU-a dogovorili su peti paket sankcija Rusiji s embargom na ugljen koji sadrži 120-dnevno prijelazno razdoblje kako bi se državama članicama dalo vremena da pronađu alternativne dobavljače.
Ukrajina je optužila Mađarsku da podriva jedinstvo EU-a nakon što je Budimpešta rekla da je spremna platiti rubljima ruski plin, zahtjev Kremlja kojem se većina na Zapadu oduprla.
Na bojnom polju, kaže Ukrajina, nakon povlačenja iz okolice Kijeva, Rusija se pregrupira kako bi pokušala steći potpunu kontrolu nad istočnim regijama Donecka i Luhanska, koje od 2014. dijelom drže separatisti koje podržava Rusija.
Opkoljena južna luka Mariupolj, gdje je gradonačelnik rekao da je više od 100.000 ljudi još uvijek zarobljeno, također je meta novih napada.
“Evakuirajte se! Šanse da spasite sebe i svoju obitelj od ruske smrti svakim su danom sve manje”, rekao je guverner Luhanska Serhij Gaidai.
Vlasti Dnipra, grada u središnjoj istočnoj Ukrajini, također su pozvale žene, djecu i starije osobe da se evakuiraju.
Članice NATO-a složile su se u četvrtak ojačati potporu Ukrajini. Ukrajina je od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika primila oko 25.000 sustava protuzračnog oružja, rekao je najviši američki general, a Washington istražuje kakvu bi novu podršku mogao poslati.
U videoobraćanju objavljenom na YouTubeu, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov pozvao je na teže, modernije oružje nakon što je Rusija promijenila taktiku i usredotočila se na udare iz zraka iz daljine.
Kao rezultat toga, Ukrajini su potrebni sustavi protuzračne obrane, dalekometno topništvo, tenkovi i protubrodske rakete, rekao je Reznikov.
Po svemu sudeći, Murter bi uskoro mogao dobiti direktnu brodsku liniju prema Kornatima. Naime, općina Murter-Kornati, u suradnji s Lučkom upravom, krenula je u realizaciju projekta proširenja i rekonstrukcije “Velike rive”. Sve bi trebalo rezultirati dodatnim vezovima za ribarske brodice ali i novim vezovima za budući javni pomorski promet, piše Šibenski.
– U ovoj priči možda je i najvažnije da dobijemo brodsku liniju s Kornatima, jer mnogi stanovnici Murtera na Kornatima imaju svoje posjede. Direktna brodska linija, koja bi polazila jednom do dva puta tjedno, svakako bi pomogla ljudima da brže i jednostavnije dođu do svojih parcela. Za to ostvariti, potrebno je imati adekvatnu rivu, odnosno, polazišnu točku s određenim brojem vezova. Vezova u Murteru uvijek nedostaje, koliko god ih mi napravili imam osjećaj da je nedovoljno. Upravo zato smo i krenuli u ovaj projekt – istaknuo je načelnik općine Murter-Kornati, Toni Turčinov.
Osim prema Kornatima, u planu je uspostaviti i brodsku liniju prema Splitu, odnosno Zadru. Novih 50 vezova, koji su u projektu planirani, trebali bi imati i ulogu u očuvanju lučke infrastrukture.
– Osim vezova, ovaj projekt će Murteru donijeti stabilnost na zapadnom dijelu uvale jer na tom području imamo velikih problema s naletima bure. Taj gat ujedno će biti i valobran, koji će braniti šetnicu i starije drvene brodove koji se nalaze na tom području – rekao je Turčinov.
Suradnja s Lučkom upravom i Šibensko-kninskom županijom koji su partneri na projektu, tvrdi nam Turčinov, i više je nego dobra.
Kornati / foto HINA
– Dolaskom župana Jelića dogovoreno je da će se krenuti u realizaciju ovog projekta, s obzirom na to da sa starom garniturom nismo pronalazili zajednički jezik. Moram spomenuti i gospodina Josipa Bilavera, državnog tajnika za more i EU fondove, koji nam je svojim smjernicama pomogao da projekt postavimo na noge – naglasio je Turčinov.
Vrijednost projekta koji će biti od velikog značaja za Općinu je 15 milijuna kuna, s tim da će veći dio biti financiran iz europske blagajne.
– Dokumentacija je dovršena i trenutno se čeka građevinska dozvola, koju smo stavili na vrh prioriteta. Projekt će biti prijavljen na natječaj Ministarstva prometa mora i infrastrukture. Prema mojim saznanjima, natječaj bi se trebao otvoriti iza Nove godine i ako sve bude u redu, do 2024. godine, Murter će imati znatno bolju lučku infrastrukturu – zaključio je Turčinov.
Relaksacijom mjera sredinom maja 2021. godine napokon su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje cruising turizma u Dubrovniku, vodeći računa o smanjenom COVID kapacitetu od 60 posto putnika, piše DuList.
U Lučkoj upravi Dubrovnik s radošću su dočekali reaktivaciju tržišta, a kako je sezona tekla, dolazio je sve veći broj kruzera u grad. U konačnici, ističe ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, 2021. godinu završili su s prometom iznad očekivanja. U prošloj godini, naglašava, ostvarena je solidna cruise sezona u kojoj nas je posjetilo 139 brodova i 110.130 putnika. S obzirom da ih 2020. godine uopće nije bilo, Pezo naglašava kako su u Lučkoj upravi zadovoljni rezultatom 2021. godine u 30 postotnom iznosu od 2019. godine koji, dodaje, predstavlja dobru bazu za ovu sezonu u kojoj prema planu očekuju rezultat u 70 postotnom iznosu od 2019. godine.
— S optimizmom očekujemo sezonu 2022. Prema trenutnim najavama, u 2022. godini očekujemo 345 dolazaka brodova i oko 520 tisuća putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine iznosi 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu. Lučka uprava Dubrovnik aktivno sudjeluje u projektu Grada Dubrovnika ‘Respect the City’, kojim nastojimo osigurati održivost dubrovačkog turizma. U sklopu projektnih aktivnosti, izrađen je Pravilnik o uvjetima i kriterijima za prihvat i dodjelu vezova brodovima na kružnim putovanjima u kontekstu održivog razvoja destinacije te je postignut još bolji raspored dolazaka brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik, što će rezultirati ravnomjernijim tijekom prometa putnika iz luke, ponajviše prema povijesnoj jezgri te će se na taj način smanjiti intenzitet opterećenja gradskih prometnica na pravcu Gruž – Pile – Gruž – naglašava Blaž Pezo.
Otkazala samo dva broda
Zanimalo nas je i kako se situacija s Ukrajinom odražava na najave za cruising sezonu te osjećaju li se zbog toga određeni poremećaji na tržištu. Međutim, Pezo situaciju umiruje.
— Posljednjih dana u javnosti su se pojavile informacije kako se rat u Ukrajini počeo odražavati na cruising turizam te kako su neki cruiseri otkazali posjet Dubrovniku, no situacija nije dramatična. Za sada imamo tek dva otkazivanja zbog operacijskih razloga i nekoliko izmjena u rasporedu uplovljavanja u Dubrovnik uvjetovanih relaksacijom mjera u Italiji. Ne bih rekao kako je stanje alarmantno, ali svi zajedno pratimo situaciju. U najavi za ovu godinu, koja bi, nakon pandemije koronavirusa trebala biti jako dobra, imamo 345 ticanja. Naravno, postoji mogućnost otkazivanja, ali nadamo se kako do toga neće doći. Koliko bi putnika cruiseri u najavi mogli dovesti u Dubrovnik, nije poznato jer se brojka mijenja, no oni su trenutno popunjeni između 60 i 70 posto. S obzirom na znatno povoljniju situaciju s pandemijom koronavirusa, očekujemo da će i europske i američke brodarske kompanije za ovu sezonu postupno povećavati svoje kapacitete na cruiserima. S poboljšanjem situacije najveća potražnja, odnosno najozbiljniji broj ticanja i putnika na kružnim putovanjima očekuje se s emitivnih turističkih tržišta iz Velike Britanije i SAD-a, ali i iz Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske – zaključuje Blaž Pezo.