Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.
Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će u petak 24. decembra na Badnji dan, svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.
Turistička organizacija opštine Tivat, u saradnji sa Opštinom Tivat i predstavnicima ugostiteljskih objekata sa Pina, najavljuje obilježavanje novogodišnjih praznika u Tivtu. Ovogodišnji događaji biće realizovani u smanjenom obimu, u skladu sa epidemiološkom situacijom i uz poštovanje važećih mjera Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
U periodu od 24. decembra 2021. do 6. januara 2022. gradsku rivu Pine će krasiti dvije novogodišnje ugostiteljske kućice, a za sve posjetioce našeg grada u tim danima biće upriličeni dnevni muzički programi od 11 sati.
U petak 24. i u subotu 25. decembra posjetioci će moći da uživaju u zvucima klape „Castel Nuovo” i benda „Kino Kultura”, dok je srijeda, 29. decembar, na Pinama rezervisana za Dječju Novu godinu. Našim mališanima biće priređen zabavni program u kojem učestvuju Dječji savez Tivta, KUD „Boka”, plesni klubovi „Bellissima” i „Modest”, NVO „Smijalice” i Književna omladina Tivta, nakon čega će svu prisutnu djecu obradovati Djeda Mraz.
Dan crnogorskih proizvoda će u četvrtak 30. decembra biti upriličen za sve ljubitelje tradicionalnih proizvoda, a „Fanculo band” će upotpuniti praznični ugođaj.
Staru godinu ispratićemo u petak, 31. decembra uz Starogodišnju regatu 2021 u 11 sati i nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u 12 sati, nakon čega će se za dobru muziku pobrinuti DJ Bane i „Ansambl Toć”. U Novu godinu ćemo tradicionalno ući uz vatromet i želju da nam svima 2022. godina bude bolja od svoje prethodnice.
Praznična atmosfera u Tivtu se nastavlja i u subotu, 1. januara 2022. godine, kada će sve prisutne zabavljati „Đurđa i duo Inuendo” od 14 sati, dok će u četvrtak, 6. januara popodnevne časove na Pinama ispuniti zvuci Pljevaljskih tamburaša.
Pozivamo sve goste da nam se pridruže da zajedno uživamo u praznicima u Tivtu, poručuju iz TO Tivat.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” otvorio svečanu manifestaciju “Od Božića do Božića”.
Koncertom Gradske muzike, počela je prema njegovim nadanjima poslednja godina koja se dočekuje obilježena epidemijom. Osim predsjednika Jokića, događaju su prisustvovali i potpredsjednici Opštine Kotor Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, v.d. direktora Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.
“Vjerujem i nadam se sa je ovo poslednju put da imamo manifestaciju uslovljenu epidemijom i da ćemo narednu Novu godinu i božićne praznike proslavljati po starom normalnom, a ne po novom normalnom.
Zahvalan sam svima koji su uzeli učešće u tome da praznike obilježimo na način na koji se treba obilježavati. Nije pitanje u tome da se ova manifestacija održi reda radi i da bi se neko malo proveselio, pitanje je slanja prošle godine u prošlost i dočekivanja nove, bolje, zdravije, sigurnije, srećnije. Pitanje je nadanja čovjeka, a znam da svako od nas bez obzira na svoje trenutne poteškoće ima nadu za dobru iduću godinu. To je ono što drži čovjeka, nada u bolje sjutra. Zato, zbog te nade, proglašavam manifestaciju ‘Od Božića do Božića’ otvorenom” – poručio je Jokić.</
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (USUL) je uspjela da nabavi jedan od trenutno najsavremenijih dronova u svojoj klasi.
Kompanija DOO ”TENEGO GROUP” iz Podgorice je tom državnom organu isporučila moćan termovizijski dron DJI MATRICE 300 RTK, koji je inspirisan najnovijim i najmodernijim sistemima iz vazduhoplovstva.
Dron ima impozantnu autonomiju od 55 minuta leta iz veoma visoke performance i pouzdanost.
“Prvenstvena namjena drona je traganje i spašavanje ljudskih života na moru, monitoring praćenja sprečavanja zagađenja mora sa plovnih objekata, nadzor nelegalnog izlova ribe, kontrola zaštićenih područja na moru, kao i kontrola i detekcija kretanja plovnih objekata koji ne poštuju brzninu kretanja u Bokokotorskom zalivu i rijeci Bojani. Moćan termovizijski senzor koji posjeduje dron je značajno unaprijeđenje prilikom traganja i spašavanja ljudskih života i plovnih objekata tokom noći, što će doprinjeti povećanom stepenu sigurnoti pomorske plovdbe”- kazao nam je Žarko Lukšić, načelnik Službe traganja i spašavanja na moru (SAR) u UPSUL.
Uspješna obuka osoblja UPSUL za upotrebu nove bespilotne letjelice se obavlja uz stručan nadzor isporučioca. I USUL-a su izrazili veliku zahvalnost Saši Dragojeviću pripadniku Sluzbe zaštite i spasavanja iz Podgorice, koje je svoje iskustvo u upravljanju ovakvim dronom podjelio sa spasilačkim timom Uprave, te se obuka odvijala i na spasilačkim čamcima na moru, gdje je dron pokazao sve svoje napredne performanse.
UPSUL je nabavkom termovizijskog drona značajno obnovila svoje tehničke kapacitete, koji stoje na raspolaganju svim državnim organima u Crnoj Gori.
U susret praznicima, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” poklanja najmlađima predstavu studija Arlekin – “Nova novcijata godina”.
Tekst i režija: Žana Gardašević – Bulatović
Glume: Danica Rajković, Marko Rajković i Stefan Vuković.
Na velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra, predstava će biti izvedena u utorak 28. decembra 2021.g. Početak je u 18 sati.
Ulaz slobodan.
Kažu, bolje selo da propadne nego običaj, pa tako i tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan se nastavlja i dio je rituala. Za njegovu visoku cijenu potrošači imaju opravdanje, kažu to je jednom godišnje, pa neka košta što košta, može biti makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski samo da zamiriše…
U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.
Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten. Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama.
Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.
Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve.
Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa. O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu skoro 40 eura za kilogram.
Kada su se vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova…
Bakalar je postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.
U ponoćci kultne serije Naše malo misto, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:
Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“ Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“
Što se tiče Boke Kotorske moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu.
“Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili” – priča nam bivši zaposlenik Arsenala Roko Stjepčević.
Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.
Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…
Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka.
Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.
Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći.
U Institutu „Dr Simo Milošević“ danas je upriličena svečana dodjela diploma studentkinjama i studentima koji su uspješno završili osnovne i specijalističke studije na programu Primijenjena fizioterapija Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ovaj povod bio je prilika da se istakne značaj ove visokoškolske ustanove za razvoj fizioterapije u gradu i državi, kao i za funcionisanje Instituta kao okosnice zdravstvenog turizma u zemlji.
Diplome je studentkinjama i studentima uručila prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta, prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić. Diplomcima se u ime Opštine Herceg Novi obratio potpredsjednik Mirko Mustur, a u ime Instituta izvršni direktor, dr Savo Marić.
Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković, rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija, dr Dušan Mustur, direktorica sektora medicine u Institutu, dr Marina Delić, direktorica Bolnice Meljine, dr Olivera Mihajlović-Elez i predsjednica Komore fizioterapeuta Crne Gore, Nataša Matković.
Potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur je čestitao diplomcima i istakao da je studijski program primijenjene fizioterapije od izuzetnog i višestrukog značaja za Herceg Novi, zbog čega Opština predstavlja podršku i partnera u namjerama uprave da ga održe kvalitetnim i konkurentnim.
„Lokalna uprava je već preduzela korake i inicirala da u okviru projekta gradnje osnovne škole u Igalu bude izgrađena i nova zgrada za ovaj fakultet. Predložili smo Vladi Crne Gore da na lokaciji koju je Radna grupa odradila kao najpogodniju za ovu namjenu izdaju UT uslove za gradnju škole i zgrade fakulteta. Nadamo se da će ova inicijativa naići na razumijevanje jer su adekvatni uslovi za pohađanje ovog studijskog programa u Igalu od interesa za razvoj fizioterapije, zdravstvenog i medicinskog turizma u našem gradu i državi, kao i za stručno usavršavanje kadrova koji su nam neophodni“, kazao je Mustur.
On je podsjetio da današnji studijski program primijenjene fizioterapije u Igalu predstavlja nastavak tradicije duge više od četiri decenije, kao i pretpostavku i garanciju kvaliteta koji nudi Institut. Osim toga, ovaj program je važan jer u Herceg Novi dovodi perspektivne ljude, koji teže ličnom i profesionalnom razvoju i napretku.
Čestitajući diplomcima, prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta, prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić, kazala je da fizioterapeuti svojim radom „vraćaju dostojanstvo i kvalitet životu“. Poručila im je da treba da budu ponosni na ustanovu u kojoj su sticali i stiču znanje, jer je banjsko liječilište u Igalu „dragulj Mediterana koji na mapi Evrope ima svoje prepoznatljivo mjesto“.
„Kroz aktivnosti studenata u osjetljivoj epidemiološkoj situaciji u Crnoj Gori, težnja Medicinskog fakulteta je promocija i konkurentnost sa svjetski priznatim fakultetima, prepoznatljiv identitet na mapi akademske zajednice, uz benefit društvu u cjelini“, kazala je Vuksanović-Božarić i poželjela diplomiranim studentkinjama i studentima da „punog srca i s ljubavlju nastave utabanim stazama humanosti medicinske struke“.
Najnovija znanja iz fizikalne medicine i rehabilitacije studentima nesebično prenose najstručniji kadrovi Instituta.
„Moj savjet vam je da se na ovom ne zadržite, nego da ulažete u sebe i dalje, da usvajate nove vještine i znanja i da budete značajni činioci u ovoj zajednici. Na nama je da stvorimo uslove da ove vaše diplome i diplome vaših kolega sa drugih fakulteta budu vrijednovane kako valja i kako treba u ovoj državi“, poručio je izvršni direktor Instituta, dr Savo Marić.
U ime diplomiranih studentinja i studenata prisutnima se obratio Jovan Đurišić. On se zahvalio profesorima i zaposlenima na studijskom programu Primijenjene fizioterapije, na nesebičnoj pomoći, prenijetom znanju i savjetima.
„Mi nastavljamo dalje, slijedi nam još mnogo toga. Nastavićemo da se trudimo da svakoga dana budemo bolji i da svijet oko nas činimo boljim“, zaključio je Đurišić.
Aerodromi Crne Gore poslovnu godinu završavaju uspješno, nova uprava smanjila je troškove za nekoliko miliona eura, usvojila plan strateških ruta i planirala ulaganja koja će nivo bezbjednosti i operativnosti izdići na još veći nivo. Zbog sumnje u zloupotrebu podnijeto je nekoliko krivičnih prijava protiv zaposlenih, saopšteno na završnoj godišnjoj konferenciji Odbora direktora i menadžmenta Aerodroma Crne Gore.
Predsjednik Odbora direktora, Nebojša Đoković, rekao je da su, kada su stupili na dužnost, zatekli kompaniju u teškom položaju, a da sada već planiraju i da putnike sa tivatskog aerodroma vodenim putem prevoze do destinacija na primorju.
“Na sreću, nekoliko dana prije kraja kalendarske godine možemo da kažemo da smo ostvarili sjajan rezultat. Plan prihoda ostvarili smo već u septembru. Pojačali smo kontrolu rada svih službi, napravili kadrovske promjene koje će se, nadam se, pokazati kao pravi rezultat. Povezali smo ACG sa novim kompanijama, sa crnogorskih aerodrome leti se i na nove destinacije. U narednom periodu ćemo se fokusirati na bezbijednost i sigurnost, tome ćemo posvetiti posebnu pažnju”, poručio je Đoković.
Član Odbora Branko Vuković istakao je da rezultati rada pokazuju da je Odbor direktora kompetentan i da posvećeno radi u korist ACG, dodajući da su u proteklih devet mjeseci održali 35 sjednica i ko zna koliko neformalnih sastanaka na kojima su rješavali značajna pitanja.
“Ova kompanija nije vezana samo za vazduhoplovstvo, već i za ekonomiju, finansije, pravne poslove, marketing, bezbijednost, sigurnost. Dakle, za mnoge stvari koje nemaju dodirnih tačaka sa vazduhoplovstvom. Ovaj Odbor direktora koji je toliko napadan da je politički i da nije kompetentan, ovu kompaniju je od dužnika i gubitaša doveo do statusa kompanije koja godinu završava u plusu”, rekao je Vuković.
On je naglasio i da su naplatili najveće dugove, ostvarili dobit, racionalno raspolagali novcem:
“I zato danas imamo to što imamo – jedna smo od dvije kompanije sa najvećom dobiti u državi. Nastavićemo još snažnijim tempom, sa još većim entuzijazmom i dok mi vodimo ovu kompaniju ona će biti stub crnogorske privrede”.
Njegov kolega iz Odbora, Eldin Dobardžić, najavio je da realizacija plana strateških ruta, koji je usvojen, počinje 1. januara 2022. godine i da će važiti tri godine, ističući da su rashodi smanjeni za nešto manje od pet milion eura.
“Ovu godinu završavamo sa 63 odsto ostvarenih prihoda. Racionalizacijom u poslovanju uspjeli smo smanjimo rashode za nešto manje od pet miliona eura, u šta je ubrojena i ušteda od više od dva miliona eura samo na osnovu isplata zarada i raznih naknada. Troškovi reklama sa 911.000 eura iz 2019. godine svedeni su na nivo od 12.000 eura”, kazao je on.
Dobardžić je objasnio da je primarni cilj strateškog plana da se avio saobraćaj podjednako odvija tokom cijele godine:
“A ne kao do sada, najvećim dijelom tokom ljetnje turističke sezone”, kazao je on.
Istakao je i da će kompanija investirati u solarne panele, kako bi djelom postali nezavisni u snadbijevanju električnom energijom, ali i rekonstrukciju krova na oba aerodroma.
“Stavićemo u potpunu funkciju Terminal 2 u Tivtu”, rekao je Dobardžić.
Član Odbora direktora Boro Todorović saopštio je da je pred tim tijelom usvajanje dva strateška dokumenta – izrada sistematizacije radnih mjesta i izrada ili izmjena novog kolektivnog ugovora.
Poručio je i da će se sistematizacijom naći mjera stvarnih potreba Aerodroma Crne Gore za radnom snagom, ali i razlika između tog broja zaposlenih i onog koliko ih sada ima u kompaniji.
“Uporedo pregovaramo sa sindikalnim organizacijama o promjeni kolektivnog ugovora, koji je sada dosta retrogradan, sa enormnim otpremninama… Zbog očiglednih zloupotreba prethodnog menadžmenta radnici su masovno tužili kompaniju i imamo enorman broj izgubljenih sudskih sporova u visini od oko 14.000.000 eura. Podnijeli smo određeni broj krivičnih prijava zbog osnovane sumnje da su pojedinici počinili određene zloupotrebe u poslovanju. Neću prejudicirati njihov ishod, već ostavljam nadležnim organima da se izjasne povodom tih prijava”, rekao je Todorović.
Izvršni direktor ACG Goran Jandreoski kazao je da je minimum ciljeva koje će menadžment ostvariti u 2022. Godini – ostanak u samom vrhu najuspješnih preduzeća.
“Najvažnije ostvarenje kom stremimo tokom naredne godine je dostizanje viših vazduhoplovnih standarda i da u prvoj polovini 2022. godine dobijemo međunarodni sertifikat za aerodrom u Podgorici, a do kraja godine i za Aerodrom Tivat. To će biti snažna preporuka da smo poželjan i siguran poslovni partner uglednim svjetskim kompanijama, a i reputacija Crne Gore, na ovaj način, biće uzdignuta na viši nivo”, rekao je on.
Istakao je da oni ne guraju probleme pod tepih i dodao, “Svjesni smo problema, prvenstveno tehničke prirode, na oba aerodroma. Moji saradnici, Odbor direktora i ja, trudićemo se da sve uočene nedostatke otklonimo i pozicioniramo crnogorske aerodrome na mjesto koje zaslužuju u strateškom smislu. Na primjeru već ranije ugovorenih letova ka Rimu iz Podgorice od jula 2022. godine, očekujemo još dosta dobrih sličnih vijesti”.
“Povezivanje Crne Gore sa strateškim destinacijama i dolazak niskobudžetnih kompanija ne može biti plod brzopletog spiska želja već rezultat promišljenog i upornog rada. Uz dobre ideje i odlučnost države da ih realizuje, a mi imamo podršku resornog ministarstva da radimo na povećanju broja vazdušnih konekcija iz Podgorice i Tivta, stići će i rezultati na zadovoljstvo i države i njenih građana. Osim toga, uz podršku resornog ministarstva kreiramo mjere podrške za naše partnere kako bismo postali atraktivna destinacija i tokom zimske sezone i naredne godine”, zaključio je Jandreoski.
Portparolka ACG Milica Dabanović novinarima je saopštila da će ACG u subotu ujutru na svom Instagram nalogu objaviti detalje nagrade igre kojom će dodijeliti dva puta po dvije avionske karte iz Podgorice i Tivta za Beograd.
Od posljedica koronavirusa su od jučerašnjeg presjeka preminule četiri osobe – iz Bara, Kotora, Plava i Ulcinja, od kojih je najmlađa imala 56, a najstarija 79 godina. Registrovana su 272 nova slučaja, a prijavljen je oporavak kod 111 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 2034.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 22.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 181 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 272 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
| Opština | Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore |
| Podgorica | 141 |
| Bar | 22 |
| Kotor | 18 |
| Nikšić | 17 |
| Cetinje | 12 |
| Tivat | 11 |
| Berane | 10 |
| Budva | 8 |
| Danilovgrad | 7 |
| Pljevlja | 6 |
| Bijelo Polje | 5 |
| Herceg Novi | 3 |
| Tuzi | 3 |
| Andrijevica | 2 |
| Rožaje | 2 |
| Šavnik | 2 |
| Mojkovac | 1 |
| Plav | 1 |
| Ulcinj | 1 |
| UKUPNO | 272 |
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 22.12.2021. godine je iznosio 12,47 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2385.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 161944.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:
| opština | Trenutno aktivni slučajevi |
| Podgorica | 852 |
| Kotor | 166 |
| Herceg Novi | 123 |
| Tivat | 121 |
| Bar | 118 |
| Nikšić | 109 |
| Cetinje | 101 |
| Budva | 89 |
| Berane | 77 |
| Bijelo Polje | 75 |
| Pljevlja | 41 |
| Ulcinj | 39 |
| Danilovgrad | 38 |
| Tuzi | 20 |
| Mojkovac | 19 |
| Kolašin | 17 |
| Andrijevica | 12 |
| Rožaje | 5 |
| Šavnik | 3 |
| Žabljak | 3 |
| Plav | 2 |
| Plužine | 2 |
| Gusinje | 1 |
| Petnjica | 1 |
| Crna Gora | 2034 |
Dobar dio Krtoljskog polja u opštini Tivat zapadno od kompleksa nekadašnje fabrike građevinskog materijala „Račica“, pretvoren je u ogromnu divlju deponiju građevinskog, ali i raznih drugih vrsta otpada.
Hiljadama tona zemlje, šuta ali i raznog drugog smeća zatrpano je nekoliko stotina hiljada kvadrata parcela mahom u privatnom vlasništvu mještana Krtola, a svi dosadašnji brojni napori komunalnih službi Opštine Tivat da spriječe ovu devastacviju, nisu dali rezultat jer više građevinskih kompaija ili preduzetnika ovdje konstano, najčešće pod okriljem noći, i dalje dovozi i odlaže otpad. Osim što se ova ogromna divlja depomija nalazi na samoj granici zaštičenog područja posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila“ kojeg ugrožava u hidrološkom smislu, ona je bukvalno uništila i dio toka rijeke Odoljenštice jer dio korita rijeke zatrpan, pa je prekinut prirodi put za oticanje vode iz mnogo šireg slivnog područja prema istoku i jugozapadu. Nevjerovatno zvuči podatak da je pod tonama otpada, šuta i zemlje koji se ovdje svakodnevno istovaruju i potom razvleče bagerom, nestao i čitav jedan dio kulturne baštine – mali kameni most na rijeci Odoljenštici, za koji se smatra da je sagrađen još u rimskom periodu.
„Rijeka je potpuno devastirana i zatrpana, tako da sada voda koja njome dolazi iz visočijih djelova zaleđa prema Trojici, Čavorima i Gornjem Grblju, razliva preko cijelog polja i dijelom odlazi u korito druge, Široke rijeke. Posljedice su katastrofalne jer se imanja ljudi i poljoprivredno zemljište u polju južno od lokalnog puta za Krtole, već polako pretvaraju u močvare, a sam ovaj put koji je jedina drumska saobraćajna veza Krtola i cijele Luštice sa ostatkom države, sve češće plavi i biva neprohodan za saobraćaj prilikom svake malo veće kiše. Devastacija je ogromna i ja sam lično u samo petnaest dana koliko je prošlo između moja dva obilaska divlje deponije na lokalitetu Jankova voda, primijetio ogromnu razliku na gore u smislu pojave novih velikih količina zemlje, šuta i otpada koji se ovdje bespravno odlažu. Neophodno je da se nešto hitno učini jer su ugrožena imanja, priroda, ali i životi ljudi koji mogu stradati u saobraćajnim nesrećama izazvanima poplavom“- kazao je juče „Vijestima“ načelnik Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Milorad Giljača. On ističe da devastacija Jankove vode traje već mjesecima, uprkos naporima koje službe Optine Tivat ulažu da to spriječe.
Naime, Komunalna policija i Komunalna inspekcija stalno danju patroliraju ovim područjem, kontrolišu kamione sa zemljom i šutom i spriječavaju ih da taj materijal ilegalno iskrcavaju na parcele u Krtokskom polju. Svi njihovi napori i brojne kazne koje su do sada napisali i naplatili međutim, nisu spriječlili neogovorne biznismene i pojedince da devastiraju prirodu, kultrunu baštinu i ugrožavaju životnu sredinu, jer kamioni sa otpadom na Jankovu vodu sada najčešće dolaze noću kada tivatke komunalne inspekije i policije nema na terenu i tada istovaruju dodatne količine otpada. Dinamika nelegalnog deponovanja naročito se ubrzala posljednih mjesec dana od kada je na području Prčanja u opštini Kotor počela rekosntrukcija i izgradnja dodatnih kapaciteta hiotela „Vrmac“ na Markovom rtu. Rješenjem Opštine Kotor, više građevinksih firmi angažovanih na ovim poslovima, dobilo je dozvolu sa iskopani materijal velikim, 30-tonskim kiperima, odvozi sa te lokaciujelokalnim putem prema Mulu i Stolivu, Dobar dio tih iskopa i šuta ovim kamionima je, iako je to zakonom tabranjeno, dovezen i deponovan na području Jankove vode u opštini Tivat, dodatno doprinoseći devastaciji ovog lokaliteta. Osim na ovoj, materijal se odlagao i na još jednoj oblišnjoj lokaciji u privatnom vlasništvu, navodno uz saglansot vlasnika te parcele.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat nam je saopšteno da su njihovi službenici u proteklom petridsu izrekli 24 prekršajna naloga protiv pravnih i odgovornih fizičkih lica za nelegalno deponovanje otpada na ovom području, u ukupnom iznosu od 18.500 eura, ali da to nije spriječilo devastatotre da nastave sa ovim nezakonitim i štetnim aktivnostima.
“Fizičkom licu B.V. izdata su četiri prekršajna naloga u iznosima od po 500 eura za nelegalno odlaganje otpada na parcelama u KO Đuraševići. Zbog nedozvoljenog odlaganja materijala na tim parcelama. Kompaniji „Cijevna komec“ iz Podgorice takođe su izdata četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 4.000 eura. Firmi „Texmont oil“ iz Kotora izdata su dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 2.000 eura. Fizičkom licu Bojanu Marinoviću izdat je jedan prekršajni nalog u iznosu od 500 eura, a Sudu za prektršaje u Kotoru komunalni inspektor Opštine Tivat podnio je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv kompanije“Cijevna komerc“ i odgovornog lica u toj firmi, izvršnog direktora Danila Petrovića.“- kazali su nam u tom sekretarijatu, dodajući da je u toku pisanje i prekršajnih naloga firmi „Braća Ljubatović“ iz Kotora jer i ona takođe nelegalno ovdje kipuje zemlju i šut na više parcela. Do sada su kažnjavane i firme „Rebracomerc“ Herceg Nobi (1.500 eura), „Bemax“ iz Podgorice (2.000 eura) i „Lj.G. Gorostas“ iz Kotora (2.000 eura).
Iz Opštine Tivat potvrdili su da su po prijevi građana da lokalni put Tivat-Radovići sve češće plavi i da se njime ne može saobraćati, komandir Službe zaštite Milorad Giljača, sekretarka za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić i sekretar za privredu Vedran Božinović obišli teren i „lično se uvjerili da je uslijed nelegalnog deponovanja građevinskog i komunalnog otpada na lookaciji Jankove vode od strane neodgovornihj pojedinaca, došlo dio zatrpavanja atmosferskih kanala“.
„Ovlašćena lica Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor su u više navrata, tokom cijele godine, vršili inspekcijiski i komunalni nadzor na navedenim lokacijama i redovno sankcionisali počinioce prekršaja. Ipak, i pored toga neodgovorni pojedinci i dalje nastavljaju sa nelegalnim deponovanjem iako je Zakonom o upravljanju otpadom propisano da se zbrinjavanje otpada vrši na lokaciji koja je za tu namjenu određena prostorno planskim dokumentom, kao i u postrojenjima ili objektima koji ispunjavaju uslove utvrdjene zakonom. Takođe, Zakon o komunalnim djelatnostima zabranjuje odlaganje komunalnog i drugog otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu, na obalama i u koritima vodotoka, stajaćih voda, na putevima i pored puteva”- kazali su nam u Opštini apelujuli na nadležene državne organe, ekološku i vodoprivrednu inspekciju, Agenciju za zaštitu prirode, Upravu za zaštitu kulturnih dobara, ali i Uprabvu policije Crne Gore da se uključe u riješavanje ovog drastičnog problema sa kojim se lokalna upfava i pored najbolje volje, ne može efikasno izboriti “jer on ima sva obilježja organizovane kriminalne djelatnost”.
Iz lokalne uprave Tivta apelovali su i na vlasnike privatnih parcela na ovom području da se “savjesno odnose prema sviom vlansništvu i ne dozvole neodgovornim pojedincima i firmama da odlažu otpad na njihovim imanjima.”
“U suprotnom komunalni inspektori će i prema vlansicima parcela preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadlženosti”- poručilili su iz Opštine.
© BokaNews, 2021
