Regata Dan Tivta u organizaciji JK Delfin, a u okviru programa Novembarskihdana Opštine Tivat, ove godine nije imala sreće sa vremenskim uslovima, ali nas to nije omelo da u društvu takmičara iz svih bokeljskih klubova provedemo divan vikend, pun smijeha i odlične energije, poručuju iz kluba.
U subotu nije bilo nade da će zapuhati, a u nedjelju je flota dala sve od sebe u pokušajima da uhvati male refule koji su u popodnevnim satima malo uskomešali atmosferu oko ostrva Sveti Marko.
Regata Dan Tivta
Uzalud, ali je akcija dobro došla kao priprema za feštu koja je uslijedila u našem jedriličarskom domu. Roštilj i palačinke, koje su pripremali drugari iz partnerskog biciklističkog kluba iz Risna, jedva su dočekani od naših malih morskih vukova.
“Zahvaljujemo svim učenicima i gostima. Znamo- jedriti se mora! U nadi da su pred nama dobri vjetrovi, srdačan morski pozdrav iz Delfina,” poručuju iz klubazahvaljujući Opštine Tivat koja tradicionaono podržava organizaciju regate gradu u čast.
JUče je u Budvi u tehničkoj organizaciji KSR „Širun“ Budva održan 10. Kup Crne Gore u sportskom ribolovu na kojem je učestvavalo deset tročlanih ekipa. Svaku ekipu sačinjavali su dva seniora i jedan junior U21, koje su se takmičile u najstarijom disciplini sportskog ribolova na moru – ribolov tunjom iz usidrene barke.
Prvo mjesto osvojila je ekipa „Ama“ Kostanjica (Predrag Tasić, Milan Bubanja i junior Nikola Ružić) sa 298 bodova. Drugi je bila ekipa „Ribar“ Baošići (Marko Vujisić, Krsto Dragojlović i Damir Papračanin – junior) sa 270, a treća ekipa „Bokeška jedra“ Đenovići (Mladen Rostović, Predrag Stanišić i Marko Škero – junior) sa 180 bodova.
Mada je ovo bilo poslednje takmičenje iz bogatog kalendara takmičenja za 2025. godinu, za rukovodstvo Saveza ovo nije kraja ovogodišnjih aktivnosti, jer odmah počinju pripreme za organizaciju 18. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda koje će se održati početkom maja iduće godine u Igalu.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47).
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga.
U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).
Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta. Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
Granična policija Bosne i Hercegovine za sada neće provjeravati jesu li vozila s inozemnim registracijskim oznakama u toj zemlji počinila neki prometni prekršaj jer još nije povezan informacijski sustav koji bi to osigurao a ni zakonska rješenja nisu potpuno jasna, objavili su lokalni mediji.
Direktor Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević u studenom je izjavio kako su u toj agenciji kreirali posebnu aplikaciju koja graničnim policajcima omogućava provjeru neplaćenih kazni za prometne prekršaje.
Na taj je način teorijski otvorena mogućnost da graničari vozilima s inozemnim registracijskim oznakama zabrane izlazak iz BiH ukoliko su registrirana kao prekršitelji prometnih propisa a kazna za to im nije naplaćena.
No ispostavilo se kako to uskoro neće postati i praksa jer visoko decentralizirani sustav po kojemu funkcioniraju policijske agencije u BiH komplicira provedbu takve zamisli. Policijskih agencija odnosno MUP-ova koji mogu registrirati prekršaje i naplaćivati kazne u BiH ima čak 13 s različitim bazama podataka.
To su dva entitetska MUP-a, deset MUP-ova u županijama unutar Federacije BiH te policija distrikta Brčko.
“Sustav nije vidljiv Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i ne postoji zakonsko uporište kojim bi se zabranio izlazak iz Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku nemamo službene informacije koje bi se odnosile na obuhvat, način primjene ili rokove eventualne implementacije sustava”, saopćili su iz Granične policije BiH kako ih citira javni servis BHT 1.
To je potvrdio i ministar prometa BiH Edin Forto. Pojasnio je kako granični policajci pri provjerama na graničnim prijelazima mogu vidjeti je li za neko vozilo određena a nije plaćena kazna za prometni prekršaj no nemaju ovlasti naplaćivati takve kazne.
Direktor IDDEEA-e kazao je kako su oni obavili svoj dio posla a sada je sve na policijskim agencijama.
“Kada će točno početi primjena i na koji način će oni vršiti sankcioniranje, odnosno naplaćivanje kazni, u principu je već pitanje za Graničnu policiju i nadležne MUP-ove. Ono što smo mi bili dužni da implementiramo s tehničke strane, mi smo to završili”, kazao je Badnjević.
Naplata kazni za prometne prekršaje u BiH je težak posao i kada je riječ o vozilima registriranim u toj zemlji.
Za izdane prometne kazne samo u ovoj godini vozači duguju 26,2 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko 13 milijuna eura. Od toga je 114 tisuća eura kazni za prekršaje vozila s inozemnim registracijama.
Nacionalna garda u Washingtonu Foto: Annabelle Gordon / Reuters
Američke vlasti vjeruju da je afganistanski imigrant optužen za napad na pripadnike Nacionalne garde u Washingtonu radikaliziran tek nakon što je došao u zemlju, kazala je u nedjelju ministrica za domovinsku sigurnost Kristi Noem.
Noem je za televizije NBC i ABC rekla da vlasti misle da je navodni napadač Rahmanullah Lakanwal već živio u Washingtonu kada je radikaliziran. Istražitelji nastoje prikupiti dodatne informacije od članova njegove obitelji i drugih, dodala je Noem.
Vlasti su 29-godišnjeg Lakanwala identificirale kao osumnjičenika u pucnjavi koja se u srijedu dogodila nedaleko od Bijele kuće i u kojoj je poginula jedna pripadnica Nacionalne garde te je kritično ranjen gardist. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je nakon pucnjave ukazala na nedostatak provjere Afganistanaca i drugih stranih državljana u mandatu bivšeg predsjednika Joe Bidena iako je Lakanwal dobio azil dok je na vlasti bio Trump.
Trump je novinarima u nedjelju rekao da bi njegova administracija mogla do daljnjega obustaviti dodjelu azila.
– Nema vremenskog roka, no moglo bi dugo potrajati, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One. “Imamo dovoljno problema. Ne želimo te ljude”, dodao je.
Lakanwal je u SAD ušao 2021. u sklopu masovne evakuacija Afganistanaca koji su pomagali američkim snagama tijekom 20 godina rata u Afganistanu, nakon kojeg su vlast preuzeli talibani. Trumpova administracija mu je dodijelila azil u travnju, prema vladinom dokumentu u koji je uvid imao Reuters.
Komentari ministrice Noem upućuju na to da je Lakanwal, koji je bio dio jedinice koju je u Afganistanu podržavala CIA, možda prihvatio ekstremizam nakon što je došao u SAD.
– Vjerujemo da je bio radikaliziran otkako je ovdje u ovoj zemlji, rekla je Noem za NBC News.
– Vjerujemo da je do toga došlo preko veza u njegovoj zajednici i saveznoj državi te ćemo nastaviti razgovarati s onima koji su bili u kontaktu s njim, članovima njegove obitelji”.
Noem je rekla da su američki dužnosnici od ljudi koji su poznavali Lakanwala uspjeli dobiti “malo suradnje” te upozorili da će SAD procesuirati sve povezane s pucnjavom.
– Svi koji imate informacije o ovome trebate znati da ćemo doći po vas i da ćemo vas privesti pravdi, kazala je Noem.
Nakon napada u srijedu, Trumpova administracija je poduzela korake kako bi djelomično ograničila zakonitu imigraciju, uključujući zamrzavanje procesuiranja svih zahtjeva za azil.
Noem je u nedjelju rekla da će imigracijski dužnosnici razmotriti deportaciju osoba koji čekaju azil ako to bude potrebno.
– Provjeravamo svaku osobu koja je predala zahtjev za azilom, kazala je.
Učesnici sastanka održanog u Herceg Novom ukazali su na potrebu razvoja tematskih partnerstava u oblastima porodičnog nasilja, razvoda, hroničnih oboljenja i invaliditeta
Konsultativni sastanak za NVO Boke pod nazivom „Razvoj saradnje i osnaživanje NVO sektora Boke kroz međusobno umrežavanje“ održan je u Herceg Novom u petak, 28. novembra. Učestvovalo je 20 predstavnika organizacija iz Kotora, Tivta i Herceg Novog. Riječ je o drugom sastanku u okviru projekta „Osnaživanje glasova zajednice: Zalaganje za pravdu i vladavinu prava“, koji realizuju NVO MANS iz Podgorice i Naša akcija iz Kotora, uz finansijsku podršku Evropske unije u Crnoj Gori.
-Cilj skupa bio je jačanje međusobne saradnje i razmjena iskustava među organizacijama i neformalnim grupama iz Boke. Predstavljen je projekat, kao i otvoreni poziv za subgranting. Događaj se organizovao u Regionalni resursni centar za južnu regiju „Novi Horizont“ – Ulcinj i NVO „NADA“ – Herceg Novi. Prezentacije su održale: Marina Vuksanović, koordinatorka lokalne kancelarije NVO NADA, koja je govorila o značaju umrežavanja NVO sektora i Patricia Pobrić, izvršna direktorica NVO Naša akcija, koja je predstavila konkurs za male grantove u sklopu projekta.
Sa sastanka NVO
Tokom diskusije identifikovani su prioritetni pravci zajedničkog djelovanja, među kojima se izdvajaju: uspostavljanje zajedničkog online prostora za vidljivije predstavljanje NVO iz Boke, zajedničko zagovaranje za izmjene Porodičnog zakona, uključivanje manjih i neiskusnih nevladinih organizacija kroz volonterske programe i partnerske inicijative, unapređenje podrške osobama sa invaliditetom i podizanje svijesti kroz javne događaje. Pokrenuta je inicijativa za izradu lokalnog socijalnog kartona, kao i za organizovanje obuka za pisanje projekata. Učesnici su ukazali na potrebu razvoja tematskih partnerstava u oblastima porodičnog nasilja, razvoda, hroničnih oboljenja i invaliditeta.
Organizacije su ohrabrene da se povežu sa Lokalnim resursnim centrom NADA, da razmijene kontakte i započnu planiranje prve zajedničke inicijative Mreže NVO u Boki.
Zaključak sastanka: samo kroz udruženo djelovanje NVO sektor može ostvariti snažniji uticaj — „Zajedno možemo više!“ #nvomans #nvonasaakcija #EU4ME, saopštila je Milica Šuškavčević, asistentkinja na projektu iz NVO “Naša akcija”.
Dana 30. novembra, mladi iz Omladinskog tima Tivat i NVO „Naša akcija“ obišli su plaže opštine Tivat nakon nevremena koje je prethodnih dana na obalu izbacilo velike količine otpada. Najkritičnija lokacija bila je plaža Plavi horizonti.
Iako je JP „Morsko dobro“ uputilo apel zakupcima da ispune svoje ugovorne obaveze i održavaju plaže, zakupac Qatari Diar to nije učinio. Zbog toga su volonteri, kojima su se pridružili i ruski državljani koji su se zatekli na plaži, preuzeli inicijativu i uspješno obavili čišćenje.
Volonteri očistili plažu Plavi horizonti
Ova aktivnost dio je programa NVO „Naša akcija“ pod nazivom „Mladi za čist Jadran“, koji je pokrenut 2019. godine uz podršku inicijative #BeyondPlasticMed. Akciju je podržalo preduzeće Komunalno Tivat d.o.o., koje je nakon čišćenja preuzelo i odvezlo prikupljeni otpad, dok je na plaži ostala samo drvna građa.
Volonteri očistili plažu Plavi horizonti
Zahvaljujemo se volonterima i ruskim državljanima na podršci i najavljujemo da već naredne sedmice nastavljamo sa ovim aktivnostima.
Mladić iz Herceg Novog (20) dva puta je u samo 24 sata osuđen na po 15 dana zatvora nakon što je u Tivtu i Kotoru ignorisao naređenje policije da se zaustavi.
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje u Budvi, u drugom slučaju je vozio čak 112 kilometara na sat na dionici gdje je ograničenje 50.
Uz zatvorske kazne, izrečena mu je i novčana kazna, zabrana upravljanja vozilom od osam mjeseci i maksimalan broj kaznenih bodova.
– Dana 29.11.2025. godine okrivljeni M. M. (2005) iz Herceg Novog oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, zbog toga što nije stao na znak stop, istaknut od strane policijskih službenika OB Tivat. Ista osoba sjutradan nije stala na znak stop policijskim službenicima OB Kotor, kojom prilikom se kretala brzinom od 112 km/h na putu gdje je ograničenje 50 km/h, zbog čega je dana 30.11.2025. godine u hitnom postupku osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana i dodatno novčanom kaznom- Dežurna sutkinja Odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić okrivljenom je, uz kazne, izrekla i zabranu upravljanja vozilima u ukupnom trajanju od osam mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja – navode iz budvanskog Suda za prekršaje.
Tradicionalni Kotor Winter Fest svečano je otvoren sinoć, na Gradskoj rivi, uz bogat umjetnički program. Zasio je Stari grad i palaci, veliki broj posjetilaca je već prve večeri uživao.
Tokom naredna dva mjeseca, od 29. novembra do 31. januara, Kotor će biti epicentar raznovrsnih sadržaja, prilagođen svim uzrastima.
Predstavnica Turističke organizacije Kotor, Emilija Radulović, istakla je da su pripreme bile intenzivne i dugotrajne zbog obimnog programa, koji traje čak 64 dana.
„Ove godine festival je dopunjen brojnim novim sadržajima“, kazala je Radulović.
Kotor Winter fest 2025.
Prvi obuhvata glavni dio Kotor Winter Festa, sa novogodišnjim kućicama i dočekom Nove godine na Pjaci od sata, dok drugi program, ,,Park generacija’’, biće organizovan u Velikom gradskom parku od 13. decembra do 17. januara.
„Ovaj program nam je posebno drag, jer nudi inkluzivne radionice, edukativne i muzičke sadržaje koji spajaju sve generacije, kako mi volimo da kažemo od 0 do 100 godina“, poručila je Radulović.
Treći segment je tradicionalni program “Od Bočića do Božića’’, koji 12. put zaredom počinje 22. decembra i trajaće do 8. januara. U okviru njega biće organizovan Novogodišnji bazar, koncert Gradske muzike, Dječja Nova godina 30. decembra, kao i završna ,,Papalada ala maka’’.
U okviru programa otvaranja, tačno u 16 sati, druženje najmlađih započelo je sa Žarkom Žapcem, uz pjesmu, igru i animacije koje su stvorile veselu i razigranu atmosferu na rivi.
Kotor Winter fest 2025.
Svečano paljenje lampica označilo je početak festivala, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, je uz pomoć djece prvo praznično svjetlo. Riva je u tom trenu zablistala, dok je publika oduševljeno pozdravila početak zimskog programa.
Za muzički uvod u veče pobrinuli su se Gradski hor ,,Nikola Đurković’’ i klapa Incanto, donoseći toplinu i svečani ton otvaranju.
Ritmičniji dio programa počeo je u 19 sati nastupom Bube, nakon čega je DJ Nigel preuzeo binu i rasplesao sve generacije.
Kotor Winter fest 2025.
Vrhunac večeri uslijedio je u 22 sata, kada je nastupio svjetski poznati DJ Fedde Le Grand. Uz snažnu produkciju i prepoznatljive setove, doveo je atmosferu do usijanja i pretvorio kotorsku rivu u pravi festivalski prostor.
