Kapetan Arctic redefinira luksuzne ekspedicije uz 90% manju emisiju zahvaljujući solarnim jedrima i inovativnim rješenjima
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima započela je gradnja luksuznog, niskoemisijskog kruzera Captain Arctic, koji će donijeti novu dimenziju održivih ekspedicija na Arktiku. Ovaj 70-metarski brod spaja luksuz, avanturu i ekološku svijest, a očekuje se da će smanjiti emisije za čak 90%, piše The Maritime Executive.
Vizija projekta
Ideju za ovaj inovativni projekt donijela je Sophie Galvagnon, stručnjakinja s gotovo 20 godina iskustva u komercijalnoj pomorskoj industriji. U proteklom desetljeću vodila je ekspedicije na Arktik, ali smatra da su se tradicionalni načini istraživanja regije izgubili pod pritiskom luksuza i dodataka poput helikoptera i podmornica.
Galvagnon je s timom dvije godine razvijala koncept broda, uvjeravajući tržište u održivi potencijal ovog projekta. Rezultat je osnivanje francuske tvrtke Selar, koja želi promicati održivi turizam.
Tehničke inovacije
Captain Arctic bit će opremljen s pet 35-metarskih uvlačivih solarnih jedara izrađenih od aluminija i obloženih solarnim panelima od 2.000 kvadratnih metara. Uz jedra, brod će koristiti generatore na osovini i baterije za pohranu energije. Grijanje će osiguravati peć na pelete od recikliranog drvenog otpada, dok će motor koristiti biogorivo na bazi biljnog ulja. Brod će nastojati ploviti gotovo isključivo uz pomoć solarne i vjetroenergije.
Jedinstvena iskustva
Brod može primiti samo 36 putnika uz 24 člana posade, pružajući potpuno personalizirana putovanja. Bez fiksnih itinerera, putnici će imati priliku istraživati ledenjake, promatrati polarne medvjede i kajakariti među santama leda.
Doprinos znanosti
Osim turizma, Captain Arctic planira podržavati znanstvena istraživanja kroz logistiku s nultom emisijom te godišnje uklanjati preko pet tona plastičnog otpada iz oceana. Prva plovidba najavljena je za studeni 2026., s polaskom iz Tromsøa u Norveškoj.
U tri akcije na području Nikšića i Žabljaka juče je spašeno 14 osoba koje su bile zaglavljene u snijegu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Iz MUP-a su kazali da je akcijom koordinisao Operativno – komunikacioni centar (OKC), kojem su upućeni pozivi za pomoć, a u saradnji sa službama zaštite i spašavanja Nikšić i Žabljak.
„Spaseno je sedam državljana Bangladeša i dva državljana Ruske Federacije na teritoriji Žabljaka, a pet crnogorskih građana na lokalitetu Krnovo“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, zavijene osobe su locirane preko sistema OKC-a 112, a službama su upućene informacije.
„Zahvaljujući brzoj reakciji službi zaštite i spašavanja svi su bezbjedno evakuisani“, rekli su iz MUP-a.
Tri skijaša poginula su jučer u sjevernoj talijanskoj regiji Pijemontu kada se lavina obrušila na istočnoj strani planine Punta Valgrande, na granici između Italije i Švicarske.
Dvoje ih je preživjelo i helikopterom su prevezeni u bolnicu.
Za područje iznad 2100 metara izdano je upozorenje na “znatnu opasnost od lavina”.
Jak olujni vjetar koji je duvao tokom noći odnio je dio krova sa bazena u Kotoru.
Jutros su angažovane i ekipe sa mehanizacijom na saniranju štete.
Iz Sekretarijata za zajedničke poslove Opštine Kotor kazali su da je na krovu bazena “nastala značajna šteta”, te da će radi očuvanja sigurnosti građana, bazen ostati zatvoren do smirivanja vremenskih uslova i saniranja nastale štete.
Krov bazena foto SZP Kotor
Jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar duva u čitavoj Crnoj Gori, a napravio je probleme u više gradova, posebno na primorju.
Ulcinj, Stari Bar i Veliki pijesak više sati juče bili su bez struje, poslije ispada dalekovoda “Možura-Ulcinj” i “Bar110 – Ulcinj”, usljed nevremena izazvanog olujnim vjetrom.
U Podgorici je vjetar oborio više stabala, a padali su i djelovi fasada.
Na Jadranu i dalje vjetrovito uz jaku i olujnu buru koja će od srijede postupno slabjeti.
Danas se obilježava Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori
Ovim povodom, a u skladu sa Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, na zgradi Opštine Tivat istaknuta je zastava Republike Hrvatske, koja je zvanično obilježje hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
Danas 13. januara 2025. četvrtu godinu zaredom, a po treći puta svečanom akademijom i koncertom, obilježiti će se Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Trinaesti januara izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2025. počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti na Karike, 13. januara, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 11 sati.
U večernjim će se satima, u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održati središnja proslava uz koncert u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu – Tivat, s početkom u 20 sati.
Glazbeni gosti su klapa Sveti Juraj HRM i operna pjevačica Marina Cuca Franović u pratnji korepetitora Davora Novaka, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Robert Kurbaša.
Svešteniku Mitropolije crnogorsko primorske Mijajlu Backoviću tokom noći u Tivtu je zapaljeno vozilo.
Vozilo marke BMW je bilo parkirano ispred ispred kuće sveštenika Backovića u naselju Učuri.
Uprkos brzom dolasku vatrogasne ekipe Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat na lice mjesta, na automobilu tivatskog paroha pričinjena je velika materijalna šteta, ali je spriječeno da se vatra prenese na druga u blizini parkirana vozila, odnosno kuću.
Požar se dogodio oko oko 1.30 sati. Uviđaj je izvršen, a za počiniocem se traga.
Grupa malih akcionara Instituta „Simo Milošević“ iz Igala, okupljena oko Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA), počeće od danas organizovano da prodaje akcije te kompanije na berzi po cijeni od 100 EUR za jednu, pišu Vijesti.
Država ima 56,4 odsto akcija Institita, Vila Oliva biznismena Žarka Rakčevića 27,4 odsto, a ostali mali akcionari, koji se sada okupljaju oko CAMA, ukupno 16 odsto. Državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija.
Na Skupštini akcionara koja je počela 9. januara nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice 21. januara.
Rakčević je tražio da se ne prodaje prva faza Instituta i da se kompleks zemljišta kod Titove vile ne pretvara u građevinsko za izgradnju stanova i poslovnih prostora, što je Vlada prihvatila.
Spor je izbio zbog odluke o dokapitalizaciji od 23,5 miliona EUR, jer je Vlada pred sjednicu promjenila odluku kako bi njome dostigla dvotrećinsku većinu i istisla sve male akcionare iz odlučivanja o sudbini kompanije.
Rakčević je tada kazao da se država pokazala kao loš vlasnik i da je protiv toga da dobije dvije trećine akcija, te predložio da sam pokrije dugove Instituta od 23 miliona.
Iz CAMA su kazali da bi država kupovinom akcija koje će na berzi ponuditi njihovi članovi mogla doći do dvotrećinskog vlasništva.
“Uz zadovoljavajući odziv, država bi kroz takvu kupovinu mogla da značajno poveća svoje učešće, a moguće i da stigne do neophodnih deset odsto, te bi nakon toga ista, kao i drugi akcionar sa značajnim učešćem mogli kroz dokapitalizaciju da zadrže svoje vlasničke procente. Cijena po kojoj će država steći akcije kroz planiranu dokapitalizaciju je preko 50 odsto veća od naše ponuđene cijene po kojoj je ukupna vrijednost Instituta svega 38 miliona EUR, što je daleko manje od fer vrijednosti Instituta“, rekli su Vijestima iz CAMA.
Oni su podsjetili da su manjinski akcionari tokom prethodnih 20 godina akcije sticali mahom u rasponu od 150 do 300 EUR, što je ekvivalent sadašnjih čak 500 EUR.
„Naravno, da na berzi svako snosi individualnu odgovornost za gubitke, ali objektivno je i reći da su akcionari investicione odluke donosili, ispostaviće se kasnije, na bazi netačnih i obmanjujućih izjava tadašnjih državnih predstavnika, pa čak i regulatornih organa. Nadamo se da do stečaja neće doći, a što bi bila odgovornost države i velikih akcionara, ali u tom scenariju očekivana vrijednost po akciji iz stečajne mase bi iznosila oko 250 EUR”, naveli su iz CAMA.
Nominalna vrijednost akcija Instituta, prema kojima bi se obavljala i dokapitalizacija je 154,93 EUR, dok je sadašnja na berzi 35,5 EUR i raste iz dana u dan. Akcija instituta nalazi se u segmentu gdje može dnevno da raste najviše deset odsto, ukoliko berza ne promijeni odluku.
Postojeći Plan restrukturiranja predviđa da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz dokapitalizaciju 64 miliona, od prodaje dijela zgrada Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije.
Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 miliona EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Nakon završetka restrukturiranja u 2029, prema projekcijama autora Plana, profit Instituta bi iznosio 4,9 miliona i nastavio bi da raste, pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 miliona EUR.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore kao četvrtoplasirana završila je nastup na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti su u Otopeniju, u meču za treće mjesto, poraženi od Grčke 17:10.
Od isog rivala izgubili su i u grupi 18:10, a turnir su završili sa po tri pobjede i poraza.
Slavili su protiv Srbije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, dok su, osim od Grčke, izgubili i od Španije.
Grčka je pitanje pobjednika riješila u drugoj četvrtini, nakon koje je stekla prednost od sedam golova (10:3).
Mnogo toga nije funkcionisalo u crnogorskoj elekciji, slabija igra u napadu i mnogo nerealizovanih napada sa igračem više omogućilo je Gčkoj da se odvoji i već na polovini meča riješi pitanje pobjednika.
U prvom dijelu naš izabranici selektora Dejana Savića vodili su 2:1, a onda u narednih deset i po minuta nijesu dali gol.
U tom periodu, Grčka je postigla sedam i dva minuta i 15 sekundi prije kraja druge četvrtine povela 8:2.
U posljednjem duelu na turniru u Rumuniji, Dušan Matković je postigao četiri gola, Nikola Moskov tri, Miroslav Perković dva, Đuro Radović jedan.
Finalni turnir Svjetskog kupa biće odigran od 11. do 13. aprila u Kotoru i Budvi.
Pored Crne Gore, učestvovaće Mađarska, Španija, Grčka, Japan, Hrvatska, Njemačka i Holandija.
Tri selekcije, od onih koje već nisu izborile plasman, izvadiće vizu za Svjetsko prvenstvo, koje se u julu i avgustu igra u Singapuru.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualno predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.
Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Protekla, 2024. godina biće upamćena po tome što se lokalna uprava Tivta, kao i nekoliko predhodnih godina, trudila da unaprijedi gradsku infrastrukturu, kazao je prvi čovjek Opštine Tivat, Željko Komnenović.
On je istakao da su radili na unapređenju igrališta, školskih objekata, te da mu je drago što su tokom prethodne godine napravili smjernice za izgradnju gradske pijace, vatrogasnog doma i policijske stanice kao i da će za njihovu realizaciju uskoro biti raspisan konkurs.
“Ono što je najvažnije i na čemu smo zaista vrijedno radili je stvaranje uslova da se konačno sa izvođačem, “Jedinstvo” iz Užica, potpiše ugovor za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže. Očekujem da će ugovor biti potpisan tokom januara ove godine kao i ugovor sa Ministarstvom prosvjete nauke i inovacija i Porto Montenegrom za izgradnju nove škole na Župi pošto su se konačno i stekli preduslovi obzirom na izmjene i dopune državne studije lokacije sektor 22/23 Župa”, kazao je Komnenović.
Komnenović smatra da je predhodnu godinu obilježilo i potpisivanje inicijative od strane predsjednika svih šest primorskih opština za reform Zakona o Morskom dobru a koja podrazumijeva transformaciju tog preduzeća i vraćanje ingerencija oko upravljanja prostorom opštinama.
“Drago mi je što vidimo da i pojedini ministri u Vladi CG već daju doprinos u smislu podrške toj ideji ali od nje očekujemo dosta u 2025 godini, da konačno dođe do skupštinske procedure i da se krene konačno sa realizacijom toga što očekuju od nas građani u zadnjih, mogu slobodno reći, tri decenije”.
Tivat – foto Boka News
Osvrnuo se Komnenović i na projekte koji su bili planirani a koje nijesu uspjeli da realizuju tokom 2024. Godine,
“Tu prije svega mislim na sidrišta i marinu na Seljanovu ali to je projekat čiju realizaciju očekujem već u prvoj polovini 2025. godine”, poručio je on.
Tokom prošle godine, opština je u saradnji sa Lušticom Bay realizovala ideju prevoza električnim plovilima po Boki i taj projekat će, kaže, biti nastavljen i u ovoj godini.
“Nastaviće se radovi na izgradnji saobraćajnice u Bogdašićima, završili smo i projektnu dokumentaciju za sanaciju palace Nikolića u Donjoj Lastvi. Tamo ćemo praviti multifunkcionalnu salu a već smo okončali i procedure za izgradnju balon sale kod Doma zdravlja. To je bio jedan od onih projekata koje nijesmo realizovali zato što su ponavljani javni pozivi za izbor izvođača, a kako imam informacije iz Direkcije za investicije, sada imamo ponuđače i imaćemo izvođača koji će veoma brzo ući u posao”, rekao je Komnenović.
On je istakao i da su se konačno stekli svi zakonski preduslovi da se uradi vodovod do Gospe od Milosti i da očekuje da izabrani izvođač krene sa realizacijom tih radova.
“Ono što je važno je da smo nastavili kontinuitet ulaganja u lokalnu infrastrukturu, nastaviće se to i u 2025. godini, međutim bez podrške centralne vlasti teško da bi mogli da realizujemo one projekte koje su od sistemske važnosti za Tivat.
Tu prvenstveno mislim na izgradnju bulevara. Ovih dana Direkcija za saobraćaj raspisaće tender za izbor izvođača za nultu fazu bulevara kroz Tivat koji se povezuje sa aktuelnim bulevarom Aerodrom – Jaz.
Saobraćaj – foto Boka News
Takođe uslijediće izbor izvođača za radove na bulevaru koji se nastavlja od kružnog toka u Gradiošnici do hotela Tivat. To je definitivno najvažniji projekat u poslednjih nekoliko decenija koji će biti realizovan u Tivtu” poručio je Komnenović.
On je istakao da će u saradnji sa Vladom Crne Gore raditi na izgradnji rezervoara u Gradskom parku zašto su već opredijeljena sredstva u državnom budžetu u iznosu od 1,4 miliona eura.
“To je ona naša ideja o kojoj smo govorili da zajedno sa Ministarstvom odbrane, Porto Montenegrom i JU Muzej i galerija realizujemo projekat izgradnje praktično novog Pomorskog muzeja koji će objediniti zbirku pomorskog naslijeđa u Porto Montenegru, pomenuti Austrougarski rezervoar, naš muzej, ali i Gradski park kao centralno mjesto cijele zbirke” reako je on.
Komnenović je kazao i da rade na tome da se tokom ove godine riješe i pitanja koja se tiču bezbjednosnog sektora, odnosno izmještanja policijske stanice na novu lokaciju.
“Ovaj segment je do sada bio zapostavljen u Tivtu i nadam se da ćemo vrlo brzo imati posjetu ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije kako bi rješavali sve te nagomilane probleme i to ne samo u vezi problema sa smještajem već i oko ispostave granične policije na aerodromu Tivat gdje takođe imamo dosta problema”.
Komnenović očekuje da će i Direkcija za saobraćaj i izvođač radova kineska kompanija ubrzati radove na izgradnji bulevara od Aerodroma do Jaza.
“Vidimo da su intezivirani radovi poslednjih dana nebi li u novu turističku sezonu ušli sa završenom ovom dionicom puta”, kazao je on.
Modernizovaćemo u ovoj godini i vozni park vatrogasne jedinice ali i konačno ući u realizaciju izgradnje polupodzemnih kontejnera.
“2025. očekujem da će biti godina velikih investicija u lokalnu infrastrukturu zato mislim da je ona i ključna za ovu lokalnu administraciju jer očekujem da ćemo tada da uberemo plodove svog rada na projektnoj dokumentaciji i svemu onome na čemu smo radili do sada”, istako je Komnenović.
On je poručio da se Tivat razvija, raste i napreduje iz godine u godinu, a to prije svega svjedoče finansiski pokazatelji u pogledu rasta budžeta.
Tivat – Porto Montenegro-Boka Place – foto Boka News
“Budžet je planiran u iznosu od blizu 34 miliona eura, veliki iznos je opredijeljen za kapitalne investicije. Nominalno je 16 miliona ali za nabavku sredstava za tivatska preduzeća je dodatnih 5 miliona što znači da on prevazilazi nivo ulaganja u kapitalne projekte i u lokalnu infrastrukturu od dvadesetak miliona. Sve je to realno teško realizovati zbog situacije na tržištu rada i poskupljenja i ekonomske situacije u regionu ali radićemo na tome. Nama je najvažnije da realizujemo projekte na kojinma smo do sada radili a tu prije svega mislim na izgradnju šetališta u Belanima, na lokalne saobraćajnice, vodovoda i kanalizacije u Radovićima i to su projekti koje ćemo nastojati da realizujemo u prvom kvartalu 2025 godine” rekao je Komnenović.
Kada je riječ o tekućim rashodima oni su negdje na nivou iz 2024. što znači da neće biti uvećanja gradske administracije ali ćemo sve svoje snage kao i proteklih godina usmjeriti na realizaciju kapitalnih projekata, zaključio je Komnenović.
