Invazija na Ukrajinu Foto: Reuters/Ukrajinske hitne službe / Poland_MOD
Rusija je napala Ukrajinu. Od ranog jutra traju žestoke borbe. Ruske snage napadaju iz više smjerova, a podržavaju ih separatisti i Bjelorusija. Na ukrajinske gradove padaju projektili, čuju se sirene, velik broj ljudi napušta gradove.
Stalno stižu nove informacije s bojišta. Ukrajina je kazala da je poginulo 40-ak njihovih vojnika te više civila. Dodaju i da su ubili 50-ak ruskih vojnika te da su oborili šest aviona i helikopter. Rusi to demantiraju.
Iz cijelog svijeta stižu osude zbog ruske agresije.
BIDEN: PUTIN NEĆE STATI NA UKRAJINI, ON ŽELI OBNOVITI SSSR
“Ovo je već sad veliki konflikt. Nemam planova razgovarati s Putinom”, rekao je Biden.
Tko i kako će zaustaviti Putina? Prijeti li nuklearnim udarom?
“Ne znam čime prijeti, znam što je napravio. Nitko ne očekuje da će sankcije zaustaviti Putina. Rusi znaju što im je Putin napravio, o tome se radi. On neće odustati zbog sankcija”, rekao je Biden.
Želi li Putin ići i dalje od Ukrajine?
“Da”, rekao je Biden.
Jeste li potcijenili Putina?
“Nisam ga potcijenio. Pročitao sam sve što je rekao i napisao. Čuli ste što je rekao, njegove ambicije su puno veće od Ukrajine, on želi ponovo uspostaviti SSSR. Njegove ambicije su u direktnom konfliktu s onim što želi ostatak svijeta”, rekao je Biden.
“Sankcije koje smo uveli su jače od blokade SWIFT sustava. Uz nas je dvije trećine svijeta. To su jake sankcije”, rekao je Biden.
Tražite li pomoć Kine da vam pomogne izolirati Rusiju?
“Zasad nemam komentara o tome”, rekao je Biden.
Što ako Biden krene na neku zemlju NATO-a?
“Ako krene na neku zemlju NATO-a, itekako ćemo se uključiti”, rekao je Biden.
BIDEN: PUTIN ŽELI CARSTVO
“NATO je jutros aktivirao svoj plan obrane, a ja sam odobrio slanje dodatnih vojnika u postrojbe za hitne reakcije”, rekao je Biden.
“Ova agresija ne može proći bez odgovora. Amerika se protivi nasilnicima, Amerika se bori za slobodu. To je ono što mi jesmo. Spremni smo i za sve hakerske napade, spremni smo odgovoriti na njih”, rekao je.
“Sinoć sam razgovarao sa Zelenskim i rekao mu da je SAD uz njega i da će mu dati svaku potrebnu podršku. Ukrajina je neovisna zadnjih 30 godina i pokazali su da neće tolerirati nikoga tko im pokušava oteti zemlju. Ovo je opasan trenutak za cijelu Europu. Sad je sasvim jasno što zanima Putina i njegove kriminalce, on želi carstvo po svaku cijenu, promjenom granica silom i pokretanjem rata bez razloga”, rekao je Biden.
“Putinova djela otkrivaju njegovu jezivu viziju budućnosti svijeta, to je svijet u kojem nacije silom uzimaju ono što žele. Ali to je vizija kojoj će se SAD i ostale nacije koje vole slobodu usprotiviti”, dodao je američki predsjednik.
“Putinova agresija skupo će koštati Rusiju, budite sigurni u to. Kad se povijest bude pisala, ostat će zapisano da je Putinova agresija na Ukrajinu ostavila Rusiju slabom, a ostatak svijeta jačim. Putin neće ugasiti demokraciju i slobodu. Sloboda će pobijediti”, zaključio je Biden.
Pristalice Demokratskog fronta su, kako je bilo i najavljeno, u18.30 sati blokirale saobraćaj na Jadranskoj magistrali na kružnom toku Tivat-Kotor-Budva-Radovići u blizini aerodroma Tivat.
Na raskrsnicu je prvo ušlo nekoliko sutomobila sa istaknutim starim crnogorskim trobojkama i trobojkama sa ocilima, ali i jednom ruskom zastavom.
Potom se ovdje okupilo par stotina građana koji mirno protestuju. Skup obezbjeđuje policija koja ga i snima video-kamerom.
Građani su istakli veliki transparent sa parolom “Blokadom protiv izdaje”.
“Preko 10.000 funcionera i aktivista DF trenutno blokira saobraćajnice po Crnoj Gori kao upozorenje protiv formiranja nove Vlade uz podršku DPS-a” – kazao je obraćajući se okupljenima, Niko Klopan iz OOnDF-a Kotor.
Blokada krunog toka Radanovi’i
On je kazao da su večeras na sat vremena blokirali saobraćaj, ali da će ako bude trebalo, “paralizovati Crnu Goru” da se DPS ne vrati na vlast
Miljan Marković iz DF-a Tivat pozvao je da na dogovor unutar dosadašnje vladajuće većine, ili na formiranje tehničke Vlade unutar te iste većine.
Okupljeni su tokom govora, zapalili baklje, a na pominjanje Građanskog pokreta URA reagovali su glasnim negodovanjem.
Lokalna vlast u Tivtu neće podleći pritiscima i prijetnjama DPS-u bliskih tajkuna i kriminalaca i nastaviće da se bori za zaštitu javnog interesa i imovine te Opštine.
Poručili su to predstavnici građanskih listi Narod Pobjeđuje i „Goran Božović“-časno i odgovorno za bolji Tivat“ sa današnje konferencije za novinare sazvane povodom upada u službene prostorije Oštine prijetnji koje je predsjedniku Opštine Tivat Željku Komnenoviću (NP) i drugim službenicima prošle nedjelje uputio tivatski biznismen Rado Gago Arsić. Komnenović i šefica Službe interne revizije Optine Tivat jJela Mrdak su tim povodom Arsića prijavili policiji a Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru za sada se još nije zvanično izjasnilo oko kvalifikacije djela koje je počinio DPS-u bliski lokalni biznismen.
„Mnogo je glup onaj koji misli da nas može uplašiti ovakvim drskim upadima u stilu pubertetlijskih nasilnika, vrijeđanjima i prijetnjama. To može samo da nas isprovocira, a da li mu je to pametno, pokazaće vrijeme koje slijedi“- kazao je jedan od čelnika liste Narod Pobjeđuje Mirko Kovačević.
On je naglasio da je Arsićev upad u zgradu Opštine i prijetnje koje je uputio Komnenoviću i njegovim saradniciuma „iako najdrastičniji, samo dio u mozaiku agresivnih nastupa krimofašističkih bitangi koje su do 30.avgusta 2020. radiile po Tivtu što su htjele i nikako sada ne mogu da se pomire da je to vrijeme nepovratno prošlo.“ Dodao je da Arsićev upad treba čitati „kao motiv koji je u istoj priči sa učestalim šovinistižčkim saopštenjima pojedinih DPS-satelit partija i raznih privatnih nacionalnih vijeća, gdje se pokupava stvoriti atmosfera da se u Tivtu navodno dešava nekakav progon Hrvata, Crnogoraca i nekih „nevinih ljudi“ koji su eto, možda slučajno imali veze sa prošlim kriminalnim režimom.“
Kovačevič je naglasio da je bivši gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) potpisivanjem aneksa ugovora u poslu izgradnje nove velike stambeno-poslovne zgrade na Seljanovu u koji je Opština ušla sa Arsićem, „počinio najveće krivično djelo za svoga mandata i jednu od pojedinačno najvećih šteta koje je nanio Opštini Tivat“. Istakao je da opraštanje komunalija od preko 800.000 eura Arsićuu kao investitoru zgrade, a ne tretiranje tog novca zajedno sa njenim vlasništvom u placu na kojem se zgrada gradi, kao uloga Opštine u zajedničkom poslu te kontroverzna raspodjela izgrađenih površina sa Arsićem, rezultirala šetom za grad Tivat „koja se preliminarno procjenjuje na najmanje 2,5 miliona eura“.
„Mi sigiurno nećemo dozvoliti da se ovo tek tako završi, kao što nismo dozvolili ni da se Boka Place gradi a da nam Porto Montenegro ne uplati komunalije za njega, iako su Kusovac i njegovi saradnici već bili donijeli rješenja kojima se i u tom slučaju opraštaju komunalije u vrijednosti od preko 2,4 miliona eura. Porto Montenegro je pokušao da na sve pravne i političke načine se izbori da ipak ostvari te priovilegije koje mu je bivpa vlast obećala, ali nije uspio i na kraju je privatio da mora ispoštovati zakon i platiti gradu Tivtu ono što je njegovo. Neki lokalni šerifi izgleda, to još nisu shvatili, ali hoće, budite sigurni“- poručio je Kovačević istakavši da je aktuelna tivatska vlast u proteklom periuodu podnijela niz krivičnih prijava protiv funkcionera bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti zbog nanošenja štete gradu, ali da Vrhovno i Specijalno državno tužilaštvo tim povodom jop ništa značajnije nisu uradili „jer to nisu državne, već institucije bivšeg režima i glavni zaštitnici njegovog kriminala“.
„Da oni to nijesu, Siniša Kusovac i još mnogi drugi bi već odavno bili u zatvoru. Da je Kusovac iza rešetaka, vjerovatno ne bi bili ovako hrabri razni lokalni tajkuni i ovih nekoliko pseudopolitičara iz otpadka i ostataka partija bivšeg režima koji nas sada zajednički napadaju.“- istakao je on.
Potpredsjednik Opštiune Tivat Vladimir Arsić (NP) istakao je da oni „samo sprovode svoj izborni program jer smo građanima obećali pravdu i pravičnost“ i najavio da će lokalna uprava od nadležnih tražiti da se zamrzne bilo kakva prodaja poslovnih i stambenih prostora u novoj zgradi na Seljanovu do završetka istrage „jer tako štitimio i Opštinske, ali i interese potencijalnih kupaca da ne kupuju nekretnine čiji je status sporan“. Drugi potpredsjednik Opštine i nosilac liste GB, Goran Božović istakao je da najoštrije osuđuje nasilje i prijetnje kao vid izražavanja nečijeg nezadovoljstva i poručio da lokalna uprava Tivta i pored toga, neće odustati od svog djelovanja u pravcu zaštite javnog interesa i imovine grada. Aludirajući na saopštenja DPS, SD, SDP i HGI, on je kazao da najoštrije osuđuje „u posljednje vrijeme intenziviranu grubu zloupotrebu nacionalnih i vjerskih osjećanja radi ostvarivanja dnevno-političkih, ličnih i partijskih interesa.“
Odbornik NP Dejan Risančić je naglasio da Arsić „nije prijetio samo gradonačelniku Komnenoviću kao pojedincu, već svima nama koji smo na ovaj ili onaj način, dio ove lokelne uprave i svima od preko 4.500 građana Tivta koji su 30.avgusta 2020., glasali da se u našem gradu prekine sa kriminalnim praksama koje se primjenjivale do tog dana.“
KOVAČEVIĆ: ZA SVE OVO JE NAJVIŠE KRIV DRITAN
Ističući daje veliki broj simpatizera Tivatske Akcije koja je dio NP, na parlamentarnim kizborima 2020. glasao za kolaiciju „Crno na bijelo“, Kovačević je kazao da je upravo njen lider Dritan Abazović najveći krivac za ono što se sada događa.
„Najodgovorniji za situaciju da su se u zadnjih mjesec dana „uskopištili“ pripadnici bivšeg krinminalnog režima je suludi politički projekat Dritana Abazovića i Vladimira Jokovića. Svi učesnici u državnoj vlasti su odgovorni što se ništa bitno nije uradilo od 30.avgusta 2020. do danas na uspostavljanju vladavine prava. Najviše je kriv Dritan Abazoviuć jer je on najviše pričao i obećavao Zakon o lustraciji i Zakon o porijeklu imovine za kooje je rekao da ih URA ima spremne i da će se oni prvi usvojiti. Najviše i najglasnije je on u Skupštini pijetio pojedinim kriminalcima među poslanicima DPS-a, a onda se desilo ovo što se desilo: Zakon o lustraciji više nikad nije pomenuo, Zakon o porijeklu imovine je po potrebi, vadio iz fioka kao politički trik svaka tri-četiri mjeseca a nikad ga nije predao u skupštinsku proceduru. Za sebe je uzeo da bude koordinatior svih službi bezbjednosti, na ključna mjesta je postavio svoje ljude i za godinu dana je imao najveći učinak to što mu je jedini funkcioner bivšee vlasti protiv koga je pokrenuta ozbiljna istraga – bivši direktor Uptave za nekretnine Dragan Kovačević, pobjegao!“- istakao je Kovačević dodajući da je projekat manjjske Vlade „protivustavan“ i da kroz njaga „Abazović nudi građanima koji su ga glasali, pomirenje sa kriminalcima i novu vlast koja sa kriminalcima treba da reformiše sistem“.
„On je tako podgrijao nade onih koji treba da su u zatvoru, da se oni sada vraćqju na vlast. Dritane, ima nas u Crnoj Gori makar promil kojima je svega ovoga što se 30 godina dešava preko glave i koji više nemaju kondicije da trpe provokacije kojekakvog kriminalnog i šovinističkog šljama. Bojim se stoga, da bi makar u Tivtu moglo da se desi ono što je i sam Arssić kada je upao u kabinet gradonačelnika rekao – da ćemo morati da probamo koliko smo hrabri. Da li ćemo to raditi na starocrnogorski načlin ili novomafijaški ne znam, ali se bojim da nas Dritan Abazović svojim drskim pokušajima državnog udara, vodi da se sviu igramo na granicama krvoprolića.“- zaključio je Kovačević.
„Komnenović je tek nakon šest dana od našeg susreta podnio prijavu policiji i podigao krivičnu prijavu protiv mene. Nikakvog sukoba ili prijetnji nije bilo, sem njegove dosta nervozne i grube reakcije kada je skočio sa stolice i kazao da nije kao bivši predsjednici Kankaraš i Kusovac, aludirajući da sam ja negdje bio grub prema njima, a oni su preko toga prelazili, što je u domenu trača i spinovanja. Pokušao sam ga zamoliti i objasniti mu kao razumnom čovjeku, da ako smo partneri u zajedničkom poslu, njegova matematika oko kvadrature koju treba da dobije Opština Tivat i spinovanja, dovodi mene kao poslovnog čovjeka i investitora u nezavidnu poslovnu situaciju, gdje zainteresovanim kupcima moram objašnjavati aktuelne izjave i medijske natpise“- kazao je Arsić.
Istakao je da mu je namjera bila da Komnenoviću, njegovom timu i revizorima “pokuša objasniti da oni, izgleda, ne znaju dobro matematiku i da ne čitaju ugovore koji su potpisani između mene kao investitora, Opštine Tivat kao partnera i vlasnika 2/3 parcele i ostalih partnera suvlasnika 1/3 parcele na kojoj sam napravio zgradu površine 13.600 kvadrata.”
“Prema ugovoru Opštini Tivat u tom poslu pripalo je 30% izgrađene površine srazmjerno suvlasničkom dijelu, od 2/3 izgrađenosti objekta. Prema tome tačno se zna koliko je poslovnih prostora, stambenih jedinica, garažnih mjesta, odnosno kolika imovina pripada Opštini Tivat, jer matematika je egzaktna nauka. Ovo doživljavam kao dio političke igre i uopšte nije slučajno da se priča sada aktuelizuje, kada je izvjesno da je lokalna vlast u Tivtu pala. Ovo je borba za glasove, ali na pogrešan način.”- kazao je Arsić dodajući da je Komnenović koji je za gradonačelnika izabran u oktobru 2020. “imao do sada kada reagovati oko projekta koji se relaituje već dvije godine, ako je postojala neka sumnja”.
“Na kraju, niko nije kriv dok se krivica ne dokaže, postoje državni organi koje treba pustiti da rade svoj posao, a ovo je već spinovanje i pritisak na njih uz pomoć medija”- podvukao je Arsić.
Demokratski front (DF) organizovaće danas akciju blokadom protiv izdaje, kada će njihove pristalice na sat i po blokirati 17 saobraćajnica u Crnoj Gori.
Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić rekao je na konferenciji za novinare da će blokada puteva početi u 18 sati i 30 minuta i da će biti blokirano 17 saobraćajnica.
On je kazao da više od deset hiljada ljudi čeka poziv da izađu na 17 punktova, zadrže se sat i po i “kažu da ne prihvataju da se ukrade ono što su mukotrpno stekli 30 avgusta 2020. godine”.
DF poručuje da će blokirati sljedeće saobraćajnice: Nikšić – Bulevar 13. jula, Podgorica, dvije blokade – Zlatica i Donja Gorica, Budva – skver, Bar – most Vukazića u Sutomoru, Berane – Rudeš, Bijelo Polje, dvije blokade – Rakonje i Ribarevine, Pljevlja – most kod Jugopetrolove pumpe, Žabljak – raskrsnica kod Javorovače, Herceg Novi – Zelenika, Kolašin – Bablja greda, Tivat i Kotor – kružni tok Radanovići, Danilovgrad – kružni tok u Spužu, Murino – kružni tok, plato, Plužine – magistralni put Nikšić – Plužine kod skretanja za Seoca i Zeta – kružni tok kod aerodroma.
Blokada puteva DF
Apel aerodroma: Svi putnici da budu na aerodromu do 17 sati
Uslijed očekivane gužve u saobraćaju na crnogorskim putevima tokom dana, Aerodromi Crne Gore pozivaju sve putnike koji večeras putuju iz Podgorice za Istanbul, Barselonu i Beograd da na aerodromu budu najkasnije do 17 sati.
U Crnoj Gori je u protekla 24 časa registrovano 200 novih slučajeva koronavirusa a preminule su dvije osobe. Oporavljenih je 389, aktivnih je 1880 slučajeva.
„Povezano sa kopnom uskim dijelom pijeska ružičaste nijanse, malo ostrvo Sveti Stefan sa krovovima od terakote, slavu je steklo 1960-ih kao mjesto okupljanja bogatih i slavnih.“– ovako prestižni i veoma čitani magazin Conde Nast Traveller opisuje jednu od najljepših evropskih plaža, koju, po njihovom predlogu, morate neizostavno posjetiti.
Magazin ističe da Evropa ima hiljade kilometara prekrasne morske obale i mjesta poput razglednica do kojih letovima iz Velike Britanije možete stići za svega nekoliko sati. Među najljepšim plažama Evrope, od Skandinavije do Sardinije, nalazi se i plaža Svetog Stefana okružena gustom borovom šumom sa predivnim morem boje plavog mastila, ističe novinar Teddy Wolstenholme.
„Svjesni smo nesvakidašnje ljepote ovog dijela naše obale, ali ujedno i ponosni na još jedno međunarodno priznanje koje dobija Sveti Stefan i njegove plaže“, ističe Nemanja Kuljača, direktor Turističke organizacije opštine Budva i dodaje da se nada da će upravo ovo pozicioniranje na prestižnoj evropskoj listi najljepših plaža pozitivno uticati na opredjeljenje, ne samo britanskih, već i ostalih turista zapadne Evrope da dođu i lično se upoznaju sa skrivenim draguljima koje budvanska rivijera posjeduje.
Među ostalim plažama koje magazin navodi kao najljepše u Evropi su i Zlatni rat u Bolu na ostrvu Brač u Hrvatskoj, Santa Giulia na Korzici, Porto Katski na grčkom ostrvu Lefkada, francuska plaža Calanque d’en Vau u Kasisu, Kvalvika u Norveškoj, Praia do Carvalho u Portugaliji, Spiaggia Grande u italijanskom Pozitanu, Cala Macarella na Menorci, Luskentyre na ostrvu Haris u Škotskoj, Kleftiko na ostrvu Milosu u Grčkoj, Playa de Ses Illetes u Formenteri, Seitan Limania na Kritu, Cala Coticcio na Sardiniji i Dolina leptira u Turskoj.
Evropska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) pružiće punu podršku i ekspertizu pomorskoj administraciji Crne Gore, koja se odnosi prije svega na pomorsku sigurnost, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
„Podrška se odnosi na obaveze Crne Gore kao države zastave, države luke i obalne države u dijelu izrade tehničkih pravila, zaštitu mora od zagađenja sa pomorskih objekata, implementaciju konvencija IMO-a i QMS sistem, a sve u cilju stvaranja što boljeg zakonodavnog okvira, usklađenog sa evropskim direktivama i međunarodnim standardima“, navodi se u saopštenju.
Predstavnici Ministarstva, odnosno Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu, sastali su se u Lisabonu sa rukovodiocima EMSA-e, kako bi se razmotrili način i dinamika aktivnosti koje bi se sprovodile kroz zajedničku saradnju, imajući u vidu prije svega značaj dosadašnje saradnje i ekspertize koja je pomorskoj administraciji Crne Gore pružena u vidu obuka, treninga, online konsultacija, izrade studija.
Državni sekretar u Ministasrtvu, Zoran Radunović, generalna direktorica Direktorata Tanja Janović i načelnica Direkcije za pomorsku privredu, Ana Kusovac, sastali su se sa izvršnom direktoricom EMSA-e, Majom Markovčić Kostelac.
„Tokom sastanka razgovaralo se o temama iz oblasti pomorstva za koje je pomorskoj administraciji Crne Gore potrebna pomoć, a koju bi EMSA pružila i sprovela kroz projekat IPA II, finansiran od Evropske unije (EU)“, dodaje se u saopštenju.
Sastanak je, kako su naveli, bio dobra prilika da se u direktnoj komunikaciji predstave aktivnosti koje sprovodi pomorska administracija Crne Gore i u skladu sa tim predlože buduće aktivnosti definsane Programom pristupanja Crne Gore EU i korektivnim mjerama predviđenim kao odgovor na zvještaj tima IMSAS Audita.
Electra, brod izgrađen za borbu protiv podmornica kojeg je u mirnodopska vremena koristila američka Obalna straža u patrolama protiv krijumčara je nakon samo dvije godine plovidbe prepravljen u luksuznu predsjedničku jahtu za Franklina Roosevelta.
Tom prigodom brodu je promijenjeno ime u Potomac i ugrađen mu je lift kako bi se predsjednik mogao lako, ne izlazeći iz svojih invalidskih kolica, prebacivati s palube na palubu. Lift i njegova konstrukcija su bili sakriveni u unutrašnjost dodanog, lažnog dimnjaka.
U kolovozu 1941. Roosevelt je ratnim brodom USS Augusta otplovio prema Newfoundlandu na tajni susret s Winstonom Churchillom na dogovaranje i potpisivanje Atlantske povelje, tj. dokumenta koji je definirao ne samo američko-britansku suradnju u Drugom svjetskom ratu, nego i njihove ideje o poslijeratnom uređenju svijeta.
O stupnju tajnosti tog sastanka najbolje govori činjenica da je u vrijeme sastanka s Churchillom, za javnost, predsjednik SAD bio na svojoj jahti. Sve vrijeme na brodu je bila izvješena predsjednička zastava, novine su redovito izvještavale o predsjednikovom krstarenju i ribolovu, a tajne službe su angažirale i dvojnika sa zadatkom da svojom figurom i pokretima ostavlja dojam o Rooseveltovom prisustvu na brodu.
Rooseveltov nasljednik Harry Truman je za predsjedničku jahtu izabrao USS Williamsburg, pa se tako od 1946. do 1960. Potomac koristio za lov na školjke i rakove. Potom je tri godine plovio kao linijski putnički brod između Puerta Rica i Djevičanskih otoka da bi ga 1964. za 55 tisuća dolara kupio Elvis Presley i poklonio dječjoj bolnici iz Memphisa da ga proda na humanitarnoj aukciji. Bolnica je iste godine brod prodala za 65 tisuća dolara.
Potomac se danas nalazi na Dokovima Jacka Londona, turističkog i zabavnog dijela luke u Oaklandu.
Agencija za investicije Crne Gore (AZICG) smatra da se regulisanje stausa jedine trajektne linije u državi na relaciji Lepetene –Kamenari u Boki Kotorskoj, po modelu javno-privatnog partnesrtva, može realizovati relativno brzo.
Iz te Agencije koju je država svojevremeno osnovala za sprovođenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) „Vijestima“ su juče kazali da je po osnovu zvaničnog stavaMinistarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS), koje je dato na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), donijeta odluka da je pružanje usluge prevoza trajektom između pristaništa, javna usluga koja podliježe primjeni Zakona o javno-privatnom partnerstvu.
„Prema postojećem Zakonu JPP je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera, zasnovan na podjeli prava, obaveza i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi i objektima (javni radovi) i/ili pružanja usluga od javnog interesa (javne usluge)”- saopšteno je “Vijestima” iz Agenžcije na čijem je čelu v.d. direktor Mladen Grgić.
Umjesto raspisivanja tendera za dodjelu koncesijen za obavljenje te trajektne linije kako se inače, one dodjeljuju svugdje u svijetu, te kako je i samo MKI obećavalo da će se trajekna linija u Boki regulisati već do kraja prošple godine, država je nedavno, kako su objavile „Vijesti“ iznenada promijenila strategiju i umjesto na osnovu konceije, planira da trajektnu liniju u Boki dodijeli nekom operateru po medilu privatno-javog partnerstva. Takva praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotvo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakve je Lepetane-Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu. Namjeru države da umjesto koncesije, trajektnu liniju u Boki ubuduće dodjeljuje po modelu JPP, kritikovali su i iz dsame kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je postupak shodno Zakonu o JPP daleko složeniji i zahtjevniji od koncesionog postupka.
“Shodno našoj procjeni, a držimo da smo temeljno istražili stvari, taj postupak može da traje od dvije do četiri godine. Valja ukazati i to da upravo zbog kompleksnosti i složenosti primjene ZOJPP ovo bi bio prvi projekat u Crnoj Gori koji bi se, prema našim saznanjima, realizovao kao javno-privatno partnerstvo, tako da je upitna opravdanost da se ovako jedno važno pitanje rešava u postupku pilot projekta.”- naveli su iz te kompanije koja je u vlasništvu podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana i njihovog poslovnog partnera Željka Mihajlovića.
Pomorski saobracaj koji je do 2005. bio u državnom vlasništvu, trajektnu liniju u Boki održava već decenijama, a od 2004. do danas to radi na osnovu ugovora o zakupu djelova morske obale – pristaništa u Lepetanima i Kamenarima koje je bivše državno rukovodstvo te kompanije sklopilo sa Morskim Dobrom, prije nego je trajektna kompanija privatizovana. Važenje tog ugvovora isteklo je krajem 2018. i on je od tada, po odluci bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS), produžavan aneksima na nedodređeeno vrijeme, odnosno do raspisivanja tendera za dodjelu trajektne linije po konceisonom modelu. Bivše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje je vodio Osman Nurković je odlukom Vlade bilo obavezano da pripremi i sprovede postupak za dodjelu koncesije što ono nije odradilo do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. a koje je dotadašnja vlast izgubila. Nova vladajuća većina i Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, odnosno resorni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić su tokom prošle godine zvanično se držali ove strategije, odnosno obećavali raspisivanje tendera i dodjelu konceije izabranom operateru do kraja 2021., ali to nisu uradili. U međuvremenu MKI, je iako je regulacija pomorskog saobraćaja isključivio njegova nadležnost i iako ima zakonsku odnovu za dodjelu koncesije u Zakono uo sigurnosti pomorske plovidbe koje je upravo ono dužno da sprovodi, naprasno odlučilo da u cijelu priču uključi i MFSS koje je sve vratulo na početak, tražeći da se postupak umjesto po Zakonu o konceisijama, radi po Zakonu o JPP. Stoga je i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanaj lukama Crne Gore (UPSUL) koja sprovodi ovaj postupak trenurno tek u fazi javne nabavke usluge izrade “Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani“.
Trajekt – Foto Pomorski saobraćaj
“Ključni dokument pripreme projekata JPP-a predstavlja izradu analiza opravdanosti. Prilikom izrade analiza opravdanosti naročito se uzimaju u obzir ostvarivanje javnog interesa projekata javno-privatnog partnerstva, uticaj na životnu sredinu, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekata javno-privatnog partnerstva. Napominjemo, analiza opravdanosti govori koji je ispravan put. To nije nečija paušalna ocjena, već plod sveobuhvatne analize koja se radi po temeljno utvrđenim protokolima.”- saopštili su juče “Vijestima” iz Agencije za investicije, podsjećajući da procedura po zakonu o JPP predviđa da nakon izrade analize javni naručilac (USPUL, odnsno MKI) podnosi predlog projekata javno-privatnog partnerstva na mišljenje Agenciji, Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
“Nakon što je predloženi projekat JPP-a odobren od strane nadležnih institucija, odobreni predlog projekta JPP-a se upisuje u Registar projekata, a zatim naručilac priprema tendersku dokumentaciju i nastavlja sa postupkom nabavke. Rokovi sa kojima se licitira nisu oni koje predviđa zakon – oni mogu biti značajno kraći, i s obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori postoji institucionalan okvir, kombinovanjem snage i resursa, javni i privatni sektor su u stanju da rade zajedno na postizanju zajedničkih ciljeva.”- ističu iz AZICG, aludirajući na kritike iz Pomorskog saobraćaja da će sve to potrajati najnaje još dvije do četiri godine. Iz Agencije tvrde i da “javno – privatno partnerstvo daje prostor za finansijsku uštedu državi, i pruža veću efikasnost u poređenju sa samostalnim aktivnostima javnog sektora.”
“Drugim riječima, pruža se isti ili bolji kvalitet usluga za manje novca.”- ističu iz AZICG iako, kada je riječ o trajektnoj liniji u Boki, država ništa ne nabavlja, niti plaća operateru trajekta, već on jako dobro zarađuje pružajući usluge na bazi do sada, vrlo loše regulisanog monopola u iskorištavanju jednog javnog resursa (mora i pristaništa) koji mu je ta ista država omogućila bez formalne koncesije.
AZICG GOVORI O UŠTEDAMA DRŽAVE, IAKO ONA NIŠTA NE KUPUJE NITI PLAĆA
Ukoliko se zaista i relaizije zamisao ministara Milojka Spajića i Mladena Bojanića da se umjesto koncesijom, pitanje trakekme linije u Boki riješi na bazi JPP, biće to prvi projekat koji će realizovati AZICG jer do sada ona nije sprovela apsolutno nijedan primjer partnerstva džave i privatnog interesa, niti je prijekata takvog karaktera uopšte i bilo.
Iz AZICG tvrde da je “JPP u Crnoj Gori pozicionirano na iskustveno najboljim međunarodnim osnovama, sa stavom da primjenom standarda koji predstavljaju dobru praksu razvijenih zemalja, investitorima se mogu osigurati regulatorno isti standardi na koje su navikli u zemljama zapadne Evrope.”
“Opredjeljenje za modele javno-privatnog partnerstva nije samo bazirano na benefitima podjele rizika, već i ozbiljnim know-how vrijednostima koje privatni partner donosi uz investiciju. Navedeno se dominantno odnosi na potrebe za izgradnjom nove javne infrastrukture, rekonstrukcijom postojeće javne infrastrukture i objekata, a dodatno unaprjeđenjem kvaliteta u pružanju javnih usluga. Javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos gdje država pruža sigurnost, a investitor tržišne vještine i sposobnost upravljanja.”-poručuju iz AZICG ne objašnjavajući međutim, koji to novi know-how može donijeti regulisanje po JPP, trajektne linije koja u Boki funkcioniše duže od jednog vijeka.
V.d. direktor AZICG Mladen Grgić naglašava da je “JPP šansa države da osigura veće vrijednosti kroz nove investicione projekte uz pouzdanog partnera, koji se bira kroz transparentan i nediskriminatoran proces” i naglašava da Agenmcija kojoj je on na čelu „ima podršku međunarodnih institucija u implementaciji instituta javno-privatnog partnerstva.“
U organizaciji NVO „Harlekin“, tradicionalni karnevao lastovski održat će se u nedjelju, 27. februara sa početkom u 14 sati. U programu učestvuju GPD Tivat, mažoretke Modest i mažoretke Bellisima.
Povorka sa maskama i Karnevalom, tradicionalno iz Sedmog kvarta kreće ka mulu u Donjoj Lastvi, ispred crkve Svetog Roka, mjestu na kojem će isti biti osuđen za sve prošlogodisnje nedaće bez prava žalbe, i spaljen. U karnevalskoj povorci svake godine se nađe i gradska muzika Tivta, kao i mažoretke raznih plesnih klubova.
Nakon suđenja i spaljivanja Lastovskog karnevala, fešta se nastavlja na trgu ispred bivšegMar & Mar-a.
