Delegacija iz Kotora učestvovala na Konferenciji mediteranskih gradova „Barcelona+30″

0
Delegacija iz Kotora učestvovala na Konferenciji mediteranskih gradova „Barcelona+30″
Foto Opština Kotor

Potpredsjednik Opštine Kotor dr Igor Kumburović predvodio delegaciju iz Kotora koja učestvuovakla na Konferenciji mediteranskih gradova „Barcelona+30: Osnaživanje lokalnog djelovanja za regionalnu transformaciju“, koja se održala od 25. do 27. novembra 2025. godine u Barseloni. Uz potpredsjednika Kumburovića, događaju prisustvuju direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić i koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju dr Jelena Stjepčević.

Konferencija se organizuje povodom obilježavanja 10. Regionalnog foruma Unije za Mediteran i 30. godina Barselonskog procesa, a domaćini i partneri događaja su MedCities, Grad Barselona, Evropski institut za Mediteran, Barcelonska metropolitska oblast, Provincija Barselona i Catalonia International.

Skup se održava u prisustvu visokih zvaničnika, među kojima su Nj.V. princeza Rym Ali, predsjednica Fondacije Anna LindhJaume Collboni, gradonačelnik Barselone i predsjednik Barselonske metropolitske oblasti, zatim Clare Hart, vd predsjednica mreže MedCities; Cecilia Garcia Gasalla, direktorica za saradnju sa Afrikom, arapskim svijetom i Azijom pri AECID-u; Nasser Kamel, generalni sekretar Unije za Mediteran; Jaume Duch, ministar za Evropsku uniju i spoljne poslove Vlade Katalonije, Joško Klisović, član Skupštine Zagreba i predsjednik ARLEM komisije te Dubravka Šuica, evropska komesarka za Mediteran.

Ovaj visokorangirani skup okupio je predstavnike 45 delegacija – donosioce odluka, predstavnike lokalnih vlasti, civilnog društva, naučne zajednice, društvenog i ekonomskog sektora sa prostora čitavog Mediterana, sa ciljem unapređenja dijaloga, razmjene iskustava i definisanja budućih pravaca saradnje u regionu. Tokom događaja, predstavnici Opštine Kotor su uzeli učešća u diskusiji na teme uloge lokalnih samouprava u održivom razvoju, jačanju teritorijalne saradnje, suočavanju sa klimatskim promjenama i značaju lokalnih zajednica u kreiranju i sprovođenju regionalnih politika.

Događaj je održan paralelno sa godišnjom Generalnom skupštinom mreže MedCities, čiji je Kotor član od novembra 2023.godine.

Sajmom sporta otvorena nova Balon hala u Tivtu

0

Sajmom sporta, na kojem se predstavila 31 sportska organizacija iz Tivta, svečano je otvorena multifunkcionalna sportska balon hala. Projekat opštine Tivat vrijedan 374.000€ sada je dodatni prostor za rad brojnih sportskih organizacija, pod okriljem JU Sportska dvorana Tivat.

„Mi smo obećali i ispunili obećanje da ćemo napraviti prostor za sve tivatske sportske klubove. Ovo će od sada biti dom brojnih dvoranskih sportova“, rekao je na otvaranju predsjednik opštine Željko Komnenović. „Projekat balon hale je primjer kako lokalna zajednica treba da se ponaša prema opštem interesu“ poručio je Komnenović podsjećajući da je „ovaj prostor nekada bio zloupotrebljen od strane pojedinaca za određenu sportsku djelatnost”, što više nije slučaj.

Sajmu sporta i otvaranju novog infrastrukturnog objekta u Tivtu, na poziv Opštine, prisustvovao je generalni direktor Direktorata za sportsku infrastrukturu u Ministarstvu sporta i mladih, Milan Jančić. On je pohvalio napor lokalne uprave da izgradi ovakav objekat i poručio „Neka ovaj prostor bude mjesto gdje će se stvarati novi talenti, graditi sportski duh i rađati lijepe uspomene.“

Otvorena nova Balon hala u Tivtu

Balon halom upravljaće JU Sportska dvorana. „Tivat je veliko sportsko srce što možemo vidjeti po broju učesnika ovoga sajma. Ići ćemo u tom pravcu da imamo što više sportista, što više klubova, da budemo prepoznatljivi kao grad sporta“ – istakao je direktor Sportske dvorane Predrag Kovačević.

Svečani program svojim nastupom uveličale su članice nagrađivanog plesnog kluba „Diamond“ i mladog ali veoma uspješnog Gimnastičkog kluba Tivat. Sajam sporta, ali i protokolarni program otvaranja balon hale organizovao je Sekretarijat za društvene djelatnosti. Sekretarka Olivera Mišković Vidojević zahvalila je svim učesnicima sajma, upravama i kolektivima sportskih klubova, na trudu koji su iskazali kako bi se na zanimljiv i prijemčiv način predstavili djeci, učenicima tivatskih osnovnih škola. Sajam sporta i svečano otvaranje balon hale dio su programa Novembarskih dana kojim Tivat obilježava svoj dan.

Radove na izgradnji Balon hale izvodila je kompanija AG Infoplan, a vrijednost radova iznosila je 300.000€. Postavljena je metalna konstrukcija pokrivena ceradom, multifunkcionalna sportska podloga vrijedna dodatnih 74.000€. U planu su manje tribine i pomoćne prostorije.

Iz Opštine najavljuju nastavak ulaganja u sportske terene i igrališta. Aktuelnim tenderom vrijednim 180.000€ planira se potpuno uređenje košarkaškog terena u Velikom gradskom parku, dok će na Seljanovu biti obnovljeni košarkaški teren na bunkeru u Bokeljskoj ulici i teren u Zagrebačkoj ulici. Slijedi i dodatno investiranje u sportski teren na Brdima, u teren iza hotela Montenegrino i radovi održavanja na terenima u Donjoj Lastvi.

Promocija publikacije Pine, nedjelja 30. novembar

0
Marija-Nikolic-novembarski-dani-2025

JU Gradska biblioteka Tivat ponosno predstavlja izdanje svoje treće po redu publikacije. Riječ je o autorskom radu arhitektice Marije Nikolić.

U knjizi koja je bogato ilustrovana, studiozno je i stručno obrađena tema estetike urbanog jezgra Tivta, ali i nastanka i konstrukcije, te razvoja kroz vrijeme najvažnijih kuća na ovom lokaliretu. Usput, autorka otkriva i mnogo detalja o samom okruženju Pina kao i o njihovom značaju za građane Tivta, kao što je npr. Arsenal.

Od “mula Staničića” do današnjeg središta društvenog i turističkog života “Pine” priča toplim i mekim glasom, koji se čuje kad neko voli svoj grad i svaki kamen u njemu, te želi sve vrijedno da sačuva od neumoljive sile vremena. Tivat priča mnoge svoje priče, dobrodošli da čujete jednu od najljepših!

  1. novembar, 19h

Multimedijalna sala opštine Tivat

Otvaranje trećeg po redu Kotor Winter Festa u subotu 29. novembra

0
Otvaranje trećeg po redu Kotor Winter Festa u subotu 29. novembra
Kotor Winter fest – foto Boka News
Kotor će 29. novembra svečano zasijati uz otvaranje trećeg po redu Kotor Winter Festa, manifestacije koja je za kratko vrijeme postala jedan od najprepoznatljivijih zimskih događaja u Crnoj Gori. Paljenje lampica na Gradskoj rivi označiće početak dvomjesečnog prazničnog programa.
Program počinje u 16.00 časova, kada najmlađe očekuje druženje sa  Žarkom Žapcem. Prisutne će zabavljati Gradski hor „Nikola Đurković“ i klapa Incanto, uz bogat muzički program tokom cijele večeri.
Winter Fest
Od 19.00 časova nastupa Buba, zatim u 21.00 DJ Nigel, dok je vrhunac večeri zakazan za 22.00 sata, kada će nastupiti svjetski poznati DJ Fedde Le Grand, koji će atmosferu dovesti do usijanja.
Ovogodišnji Kotor Winter Fest ponovo donosi prazničnu magiju na prepoznatljiv način – uz slogan „Where winter hits differently!“.

“Tivat – grad između Zaliva i Sunca” – između korica monografije

Đukić: ”Stariji će prepoznati uspomene, a mlađi će otkriti korjenje”; Komnenović: “Vodič za lokal-patriotizam”, Šejić: “Snažna emocija prema gradu”; Mujbegović: “Tivat je proročki grad”; Luković: “Istorija ovoga podneblja potiče, ističe, izlazi iz mora”



 Luksuzno izdanje knjige “Tivat- grad između Zaliva i Sunca – kulturno istorijsko nasljeđe Tivta”, koju je upravo objavila JU Muzej i galerija Tivat, već je na prvi dodir i prelistavanje, svojom naslovnicom, formatom, tvrdim povezom, zanimljivim, dinamičnim dizajnom sadržaja protkanim arhivskim slikama, ilustracijama, mapama, fotografijama, čak i QR-kodovima koji direktno “navigavaju” čitaoca na lokacije o kojima se govori, veoma zainteresovalo ljubitelje/ke dokumentarnog štiva – poštovaoce bogate bokeljske baštine.

Autorski tim: Rastko Šejić, Danijela Đukić, Siniša Luković i Zoran Mujbegović, ujedinjenim snagama kroz dvogodišnje istraživanje, iz svog ugla nadopunjavajući jedno drugoga, spojili različite teme, iskustva, stilove pripovjedanja u jedinstveno, pitko, dinamično štivo, a rezultat je – kapitalno djelo, Monografija Tivta. Na 420 strana sa preko 700 slika, sa navodima korišćene literature od čak 471 naslova, u 500 primjeraka štampana je u Štampariji “Topalović” u Valjevu i stigla kao poklon Gradu za Dan Opštine..

– Ova knjiga je snažna emocija prema gradu; Ona nije visokobudžetna, ona je više jedno: “Hajde da poginemo da napravimo nešto lijepo!”, kazao je urednik knjige i dizajner, reditelj Rastko Šejić za portal Boka News, dodavši da mu je važno što čuje prve reakcije ljudi: “Uh, kako je ovo zanimljivo!”.

Monografija

-Ponosan sam što smo ostavili pisani trag o kulturno-istorijskoj baštini Tivta, da postoji jedna cjelina u pripovjedački veoma zanimljivom formatu, koji je brz, za čitaoca privlačan. Ko god da dođe u Tivat i koja god generacija Tivćana to bude čitala, biće iole “pismena”,  podijelilo je Šejić svoje prve utiske sa nama, dodajući da su fotografije rađene iz vazduha i iznutra specijalno za ovo izdanje, te da one u dijalogu sa tekstom čine štivo privlačnim modernom čitaocu. Šejić je za potrebe izdanja u zadnje dvije godine pročitao oko deset hiljada strana knjiga, najviše na engleskom jeziku, zatim na italijanskom, francuskom. Koristio je građu iz najnovijih izdanja raznih monografija, koje su objavljene u zadnje dvije godine. Novi cilj mu je da sredinom 2026. godine iz štampe izađe i englesko izdanje.

Fascinantno je bilo vidjeti koliko istorija ovoga grada i podneblja od najranijih vremena potiče, ističe i bukvalno izlazi iz mora – da mora nije bilo ni ovoga grada ni ovih ljudi ne bi bilo, ribara ni težaka ni brodograditelja ni mornara. Ne bi bilo ničega što je Tivat danas – jedno mondensko, nautičko-turističko središte, istakao je ekspert za pomorsku istoriju, novinar Siniša Luković, koji se, kaže, prilikom pisanja tekstova vodio idejom kako da ovo štivo učini privlačnim i zanimljivim njegovim kćerima, ciljajući na široku mladu publiku. Bazirao se na ono što su prije njega pisali Mašo Čekić, Slavko Krstović, Neven Staničić.

-Nismo mi “tikva bez korjena”, mi smo jedno zanimljivo kosmopolitsko društvo, raduje me što je ovo uvijek bila otvorena sredina spremna za prihvatanje svakog dobrog uticaja koji je dolazio iz bijeloga svijeta, što se u konačnici vidi i u Monografiji. Ona je koncipirana tako da je Tivat u perspektivi globalnih i regionalnih istorijskih dešavanja u datim istorijskim periodima. Vidjećete kako su se globalna geopolitička dešavanja odrazila na ovu našu malu sredinu i koja su uticala na to da ona bude takva kakva jeste.  Tivat je neobično mali gradić koji baštini nevjerovatno veliku količinu istorije, culture. Iz tako malog prostora je proisteklo jedno obilje u duhovnom i kulturnom i identitetskom smislu. Trudili smo se da to stavimo među korice ove knjige, a meni je vodilja bila da ovo šta sam radio, to napišem na način da bude interesantno prije svega mojim dvijema kćerima, jer imam nevjerovatnu želju da moja djeca saznaju što je ovo, ko smo mi, što smo kao društvo, koji je naš identitet koji baštinimo, kazao je Luković.

Knjiga “Tivat – grad između Zaliva i Sunca” etnološkinju Danijelu Đukić, direktorku JU Muzej i galerija i urednicu izdanja, “podstiče na razmišljanje kakav muzej želimo i na koji način ispisujemo stranice pomorske (ne)materijalne baštine prožete kulturama Istoka i Zapada, koje su utopile nasljeđe u prirodno okruženje”. Ova knjiga “čuva naš identitet u vremenu kada se sve mijenja i povezuje generacije – stariji će prepoznati uspomene, a mlađi će otkriti korjenje”.

Sa promocije u Galeriji Muzeja Tivat

Da je Tivat “proročki grad” i da “zna da njemu treba sve što je dobro” ističe slikar Zoran Mujbegović, koji smatra da “Tivat poznaje budućnost”, jer je tokom 22 vijeka svojim podnebljem oblikovao ljude i građevine – od Miholjske prevlake, preko Ostrva cvijeća, do Luštice Bay i Porto Montenegra i dalje.

Recenzent dr Ilija Lalošević je istakao da ova Monografija na jedan popularan i naučno utemeljen način predstavlja kulturnu baštinu Tivta, u kontekstu istorijskog nasljeđa šireg prostora Boke Kotorske i istorijskih zbivanja šireg regiona, čak i prostora Evrope. To ovoj knjizi “daje jednu težinu u smislu da stavlja Boku u kontekst svijeta, što Boka i jeste i što je ova publikacija i dokazala”. Na njegovu primjedbu da “knjizi nedostaju fusnote, kako bi  zadovoljila kriterijume naučnog rada”, autori odgovaraju da je u tom smislu dovoljno što su naveli 471 naslov izvorne literature.

Naslovu  “Tivat- grad između zaliva i sunca” bi Željko Komnenović, predsjednik Opštine rado dodao  podnaslov “Vodič za lokal-patriotizam”, s obzirom da, po njegovoj ocjeni, Tivćani nedovoljno cijene svoju baštinu. Naveo je da su ovom obalom prošli austrougarski ratni zapovjednici Georg fon Trap, Mikloš Horti, kapetan Maksimilijan Daublebski fon Šternek, da se igrao tenis u velikom mornaričkom parku, da je u Tivtu bila razvijena glinena industrija, da je tivatska “tigla” dobijala nagrade na Carskom sajmu u Beču, a na kraju je tu došao Piter Mank koji je osnovao Porto Montenegro na temeljima bivšeg austrijskog, kraljevskog, ratnog, jugoslovenskog, kasnije SFRJ- vojnog pomorskog arsenala.

-Vidite koje su to epohe, koja je to vrijednost. Ovo je velika, nevjerovatna i uzbudljiva priča, drago mi je što je izašla u ovom formatu, objedinjujući ljubav prema gradu i moderan stil, kazao je Komnenović.

Izvedbom pjesama “Kad god”, komponovanu na tekst Rastka Šejića i “Tamo gdje je sve po mom” (Jinx), Isidora Nikolić je glasom i zvukom gitare oplemenila predstavljanje knjige u Galeriji u kompleksu Ljetnjikovca Buća-Luković. Ona je čitala i dio iz recenzije dr Adama N. Crnobrnje.

Prisutni su mogli da kupe knjigu po promotivnoj cijeni od 30 eura.

/M.D.P./

Uspješna saradnja Crvenog krsta i Opštine  Tivat

0
Uspješna saradnja Crvenog krsta i Opštine  Tivat
Saradnja Crvenog krsta i Opštine Tivat

Opština Tivat i Crveni krst Tivat zajedno su tokom 2025. godine realizovali sedam akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, dvije u Opštini Tivat, a pet u saradnji sa mjesnim zajednicama: Seljanovo, Lastva, Gradiošnica, Krtoli, Krašići i Lepetane. U akcijama je učestvovalo više od 150 dobrovoljaca, a prikupljeno je 86 jedinica krvi. Samo u mjesnim zajednicama prikupljena je 51 jedinica krvi, što je 43% u odnosu na ukupan broj jedinica krvi prikupljenih u toku godine, kroz akcije Crvenog krsta Tivat.

“Saradnja Crvenog krsta Tivat sa Sekretarijatom za lokalnu upravu i mjesnim zajednicama pokazala se kao izuzetno važna za razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u našem gradu. Potpisani Sporazum o saradnji omogućio je da akcije organizujemo bliže sugrađanima, u njihovim MZ, uz logističku podršku Opštine i uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica. Time smo zajednički doprinijeli većoj dostupnosti davanja krvi, boljoj informisanosti građana i kontinuiranom rastu baze davalaca” – naglašava sekretarka CK Tivat, Nevena Božović.

Ona je naglasila da se kroz redovne akcije gradi povjerenje, prevazilazi strah i širi svijest da se jednom jedinicom krvi može spasiti tri do četiri života. “Upravo zato je naš zajednički rad primjer kako lokalne institucije i humanitarni sektor mogu udružiti snage i postići vidljive rezultate u korist cijele zajednice”.

Ovaj model saradnje nastavljamo i tokom 2026. godine, sa ciljem da krv bude dostupna uvijek kada je potrebna – najavljuju iz Sekretarijata za lokalnu upravu.

Povodom Dana Crvenog krsta Crne Gore i velikog jubileja ove organizacije koja slavi 150 godina postojanja, zgrada Opštine Tivat biće osvjetljena crvenom bojom, u subotu 29. novembra.

Morski otpad i dalje ozbiljan problem na crnogorskom primorju, nije bolje ni u Dubrovniku

0
Morski otpad i dalje ozbiljan problem na crnogorskom primorju, nije bolje ni u Dubrovniku
Budva – foto Boka News

Nakon velikog nevremena, juga, koje je posljednjih dana zahvatilo crnogorsko primorje, na više budvanskih plaža zabilježene su velike količine otpada koje je more izbacilo na obalu.

Prema snimcima, uz obalu su rasuti plastika i različite vrste smeća, što je izazvalo zabrinutost zbog uticaja istog na životnu sredinu.

I pored napora pojedinaca, nevladinih organizacija i nadležnih institucija, morski otpad i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških problema na crnogorskom primorju.

Kako se navodi, snimci su zabilježeni na lokalitetu Brijeg od Budve, na plaži Ričardova glava, dok su, prema dostupnim informacijama, slični prizori uočeni i na drugim budvanskim plažama.

Veseli božićni tramvaji ponovno stižu na zagrebačke ulice

0
Veseli božićni tramvaji ponovno stižu na zagrebačke ulice
Veseli božićni tramvaj Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Veseli božićni tramvaj i ove će godine uljepšati Advent u Zagrebu i ponuditi nezaboravan doživljaj svim mališanima i njihovim roditeljima. Iz Zagrebačkog električnog tramvaja kažu kako će na zagrebačkim ulicama ponovno biti dva tramvaja, zbog iznimno velike potražnje. U nastavku donosimo važne detalje iz ZET-ova priopćenja.

Djed Božićnjak, vile i vilenjaci ugostit će naše najmlađe putnike i njihovu pratnju u turističkom tramvaju iz 1924. godine, koji je podsjetnik na bogatu prijevozničku tradiciju, kao i u suvremenom niskopodnom tramvaju NT 2300. Vožnja u trajanju od 30 minuta uključuje igrokaz s Djedom Božićnjakom i njegovim pomagačima, a osigurana je i podjela slatkiša našim najmlađim sugrađanima i posjetiteljima.

Veseli božićni tramvaji bit će u prometu od nedjelje, 30. studenoga do srijede, 7. siječnja.

U tom razdoblju vozit će svakih 15 minuta, i to:

    • ponedjeljak – četvrtak: 16 – 19 sati

    • petak: 12 – 16 sati

    • subota, nedjelja te 26. prosinca i 6. siječnja: 10 – 16 sati

Tramvaji će polaziti s ugla Praške ulice i Trga bana Josipa Jelačića, gdje će biti i kućica za prodaju karata, a vozit će trasom od Trga bana Josipa Jelačića, Ilicom do Ulice Republike Austrije, Jukićevom i Mihanovićevom preko Zrinjevca natrag do polazne stanice. Cijena karte iznosi 5 eura.

Karte za vožnju mogu se kupiti na našem prodajnom mjestu, koje će biti postavljeno na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške, a ove godine karte je moguće kupiti i online putem MojZET web portala (moj.zet.hr). Pozivamo sve korisnike da na vrijeme osiguraju karte za vožnju u željenom terminu.

Veseli božićni tramvaji neće voziti 14. prosinca (Advent Run), 25. prosinca (Božić) i 1. siječnja (Nova godina).

Na Badnjak i Staru godinu (24. i 31. prosinca) Veseli božićni tramvaji će biti u prometu od 10 do 13.30 sati. Pozivamo Vas da nam se pridružite na čarobnim vožnjama i osjetite pravi doživljaj zimske bajke.

Putin objavio ključan uvjet za kraj rata, Zelenski ga odbio

0
Putin objavio ključan uvjet za kraj rata, Zelenski ga odbio
Vladimir Putin
Foto: Maksim Bogodvid / REUTERS

MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je jučer da će prekinuti ofenzivu u Ukrajini samo ako se Kijev povuče s teritorija koje Moskva smatra svojima, zaprijetivši da će ih u suprotnom njegova vojska zauzeti silom.
Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako, ali postojano napreduju istočnom Ukrajinom u iscrpljujućim bitkama protiv ukrajinskih snaga.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tijekom posjeta Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima.”

Putin je ponovio tvrdnju da je ruska vojska okružila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck. “Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno okruženi”, rekao je, koristeći ruska imena za te ukrajinske gradove.

Ustvrdio je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje. Rusku ofenzivu “praktički je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantirala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni, inzistirajući da njezine snage i dalje drže liniju bojišnice.

Poruka iz Kijeva: “Zelenski neće potpisati dokument kojim se odriče teritorija”

Kao odgovor na Putinove prijetnje, iz Kijeva je stigla odlučna poruka. Andrij Jermak, predstojnik Ureda predsjednika Ukrajine, izjavio je da Volodimir Zelenski neće potpisati nikakav dokument koji uključuje odricanje od ukrajinskog teritorija dok je na dužnosti, prenosi Ukrajinska Pravda.

“Dok je god Zelenski predsjednik, nitko ne treba računati na to da ćemo se odreći teritorija. On neće potpisati predaju teritorija. Ustav to zabranjuje. Nitko to ne može učiniti, osim ako ne želi ići protiv ukrajinskog ustava i ukrajinskog naroda”, naglasio je Jermak u intervjuu za The Atlantic.

Jermak je dodao kako Zelenski namjerava povući crvenu liniju po najkontroverznijem pitanju u pregovorima – ruskom zahtjevu za suverenim ukrajinskim teritorijem. “Sve o čemu u ovom trenutku realno možemo razgovarati jest definiranje linije razgraničenja. I to je ono što moramo učiniti”, poručio je.

Američki mirovni plan

Pitanje okupiranog teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu. Drugo ključno pitanje su zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu. U pozadini ovih sukobljenih stavova odvijaju se američki diplomatski napori. Izvorni plan Washingtona i Moskve, izrađen bez konzultacija s europskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de facto američko priznanje regija Donjeck, Krim i Luhansk kao ruskih.

Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Europe, SAD je ublažio prijedlog, no nova verzija još nije javno objavljena. Putin, koji je upoznat s novim planom, izjavio je kako bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Općenito, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Najavio je i kako se američki pregovarač Steve Witkoff očekuje u Moskvi sljedeći tjedan kako bi razgovarali o revidiranom dokumentu, dok bi američki ministar kopnene vojske Dan Driscoll trebao posjetiti Kijev. Jermak je ranije potvrdio da će se zajednički rad američkih i ukrajinskih izaslanstava nastaviti kasnije ovog tjedna.

Milivoj Dukić drugi na Gran priju u Portugalu

0
Milivoj Dukić drugi na Gran priju u Portugalu
Dukić

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić kao drugoplasirani završio je prvu kvalifikacionu regatu na Gran priju u portugalskoj Vilamuri, na otvaranju jedriličarske sezone.

Drugi crnogorski predstavnik Ilija Marković nije se najbolje snašao po slabom vjetru, jačine oko 5,6 čvorova, pa je do  cilja stigao kao 24.

U generalnom plasmanu je na koti 47.

Takmičenje se nastavlja u petak, a završava 30. novembra.

Biće formirane finalna, odnosno zlatna i srebrna grupa, ali je neophodno da se odjedre četiri kvalifikacione regate prije toga.

Gran pri u Vilamuri okupio je 80 najboljih jedriličara planete.