Sudbina Instituta Igalo neizvjesna je i nakon Skupštine akcionara, jer je, bez obzira na postignut dogovor o djelimičnoj izmjeni Plana restrukturiranja, došlo do novog spora, pošto je Vlada pred sjednicu predložila novu odluku o dokapitalizaciji, neprihvatljivu za male akcionare.

Nastavak Skupštine odložen je za 21. januar, tako da u četvrtak nije bilo glasanja o Planu restrukturiranja i odluci o dokapitalizaciji. Do tada treba da bude izmijenjen Plan restrukturiranja prema postignutom dogovoru, a Vlada mora da vrati raniju verziju odluke o dokapitalizaciji ili pripremi novu koja bi bila prihvatljiva malim akcionarima. Pišu Vijest .

U suprotnom, kako je navedeno, Vlada neće dobiti glasove malih akcionara koji su joj neophodni da izglasa i sprovede ove odluke.

Prema prvoj verziji odluke o dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona EUR u tom postupku mogli su učestvovati svi postojeći akcionari koji bi dobijali akcije po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR u procentu svog sadašnjeg vlasništva. Na taj način akcionari koji bi učestvovali u dokapitalizaciji mogu očuvati sadašnji procenat vlasništva ili ga djelimično povećati na račun onih koji ne bi čestvovali u tom procesu.

Međutim, u četvrtak je pred samu sjednicu, Skupštini Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u tom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo, čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom predviđa se da od ukupne dokapitalizacije.

Na taj način dokapitalizacije država bi sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi Vila Oliva sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto. Tako bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.

Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, Vila Oliva suvlasnika Žarka Rakčevića 27,4 odsto, a ostali mali akcionari oko 16 odsto.

Rakčević je na sjednici kazao da je taj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan zakonima o privrednim društvima i o tržištu kapitala i da ga neće podržati.

On je Vijestima kazao da Vila Oliva želi da ostane suvlasnik Instituta, pomogne njegov oporavak i budući razvoj, ali da ne želi da Vlada na ovakav način dođe do dvotrećinskog vlasništva i da ih izbaci iz daljeg odlučivanja, jer se do sada pokazalo da je džava bila loš vlasnik i da je donosila pogrešne odluku koje su kompaniji napravile veliku štetu i dovele je u situaciju da se sa dugovima od preko 23 miliona nalazi pred stečajem.

“Nije tačno da je Plan restrukturiranja, rasprodaja imovine Instituta i takav način dokapitalizacije jedini izlazak Instituta iz krize. Norme EU o državnoj pomoći kažu da je ona posljednji vid za spašavanje neko kompanije, a da se do tada moraju pokušati svi ostali načini. Prednost se daje privatnom kapitalu, zaštiti manjinskih akcionara i svim tržišnim načinima spasavanja kompanije. Mi smo ponudili da sami pokrijemo sve dugove Instituta, kao i da se zemljište u kompleksu Instituta, koje se sada vodi na državu, vrati Institutu kako bi kompanija mogla da uzme dugoročne kredite i sama obezbijedi novac za restrukturiranje bez prodaje imovine“, rekao je Raičević.

On je dodao da postoji dokumentacija iz 1996. i 1997. godine gdje je država na osnovu zemljišta dobila akcije Instituta, zbog čega smatra da se ono mora uknjižiti na Institut.

Raičević je na Skupštini ponovio raniji predlog da Vila Oliva sama pokrije sve dugove Instituta sa 23 miliona EUR i spasi kompaniju stečaja. Vlada je za sada odbila taj predlog obrazlažući to time da bi ovaj akcionar tada imao 41 odsto akcija.

“U samom Planu restrukturiranja navedeni su primjeri uspješnog rada devet sličnih instituta za medicinsku rehabilitaciju, kao konkurenata na Evropskom tržištu tih usluga. Međutim od tih devet sedam je privatno i oni su primjer uspješnog poslovanja. Ovdje Vlada želi da istisne male akcionare iz bilo kakvog odlučivanja“, naveo je Raičević.

On je podsjetio da je Vila Oliva na nekoliko primjera pokazala kako se može od uništenih i ruiniranih hotela napraviti primjeri uspješnog poslovanja u vrlo kratkom roku.

Iz Vlade je, nakon Skupštine akcionara, navedeno da Institut ima dva puta – da država otkupi akcije manjinskih akcionara kako bi obezbijedila dvije trećine vlasništva za nesmetano donošenje odluka ili da zajedno sa manjinskim akcionarima obezbijediti 40 odsto ukupnog ulaganja za restrukturiranje.

Iz kabineta premijera su u saopštenju naveli da su spremni za oba scenarija, a imali su i pomiriteljski ton.

“Ukoliko se manjinski akcionar odluči za zajedničko ulaganje sa državom, Vlada je apsolutno spremna da prihvati kompromisna rješenja koja će biti u korist svih vlasnika Instituta, zaposlenih, Herceg Novog i Crne Gore. To dokazuje i dosadašnji pristup rješavanju ovog izuzetno složenog pitanja, do kojeg je došlo upravo neadekvatnim odlukama donesenim u prethodnom periodu”, navedeno je u saopštenju.

Razrješenje sudbine Instituta čeka njegovih preko 500 zaposlenih, kao i hiljade pacijenata korisnika njegovih usluga. Vila Oliva i Vlada su u junu spasli Institut od stečaja, kada je Rakčevićeva kompanija obezbijedila pozajmicu od pet miliona, a država u istom iznosu uplatila avans.

Osnovni plan restrukturiranja predviđao je da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz više faza dokapitalizacija 64 miliona, od prodaje dijela zgrada i imovine Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.