U brazilskom gradu Sao Francisko do Sul danas je svečano otvoreno Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu.
Ovo takmičenje održava se u organizaciji svjetske federacije CMAS.
Na ceremoniji otvaranja najznačajnijeg svjetskog takmičenja u ovoj disciplini defilovale su reprezentacije 22 države, sa više od 100 takmičara. Među njima je i reprezentacija Crne Gore koju predstavljaju: Boban Radošević, Dušan Vukčević, Miljan Knežević, Dejan Ražnatović i Lidija Vukić. Njih predvode šef delegacije Danilo Mijajlović i kapiten tima Dušan Jovović.
Tokom naredna dva dana naša reprezentacija odmjeriće snage sa najjačim ekipama svijeta u ovoj sportskoj disciplini.
Kapiten Jovović tvrdi da naš tim u Brazil stiže spreman i motivisan.
– U izuzetno jakoj konkurenciji potrudićemo se da ostvarimo rezultat vrijedan pažnje – kazao je on.
Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić saopšio je da je u selu Dragalj, u opštini Kotor, na prostoru od oko 250.000 metara kvadratnih izgrađeno na stotine nelegalnih objekata.
Nenezić je kazao i da se po riječima mještana na tom prostoru nikada nisu nalazile kuće.
“Pomenuti objekti nalaze se na nekih kilometar od glavnog puta i predstavljaju izolovanu, zatvorenu zajednicu. Po riječima mještana sela Dragalj, radi se uglavnom o stranim državljanima koji uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom. U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske”, napisao je Nenezić na mreži X.
U selu Dragalj,KO Gornje krivošije,opština Kotor,na prostoru od nekih 250k m2 izgraðeno je na stotine nelegalnih objekata. Ono sto je zanimljivo, po rijecima mjestana na tom prostoru se nikada nisu nalazile kuće. Pomenuti objekti nalaze se na nekim 1km od glavnog puta i… pic.twitter.com/iKbOE0HJqQ
Dodao je da je na katastarskim parcelama u vlasništvu DOO “Sveti Benedikt” izgrađen objekat.
“Inače ime Benedikt su mještani u više navrata pomenuli da ima veze sa prodajom i kupovinom zemljišta na ovom lokalitetu. Ovo bi u iole ozbiljnoj zemlji značilo da su već sada u Krivošijama, selu Dragalj, policijske snage, ali ovo je Crna Gora u kojoj bezbjednosni sektor ne postoji”, kazao je Nenezić.
Konferencija prevazilazi okvir naučnog skupa i postaje ključni strateški „štit“ za budućnost pomorstva u Crnoj Gori
U velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ danas je svečano otvorena Peta međunarodna konferencija pomorskih nauka (KIMC 2025), čiji je organizator Pomorski fakultet Kotor, u saradnji sa Opštinom Kotor i Lukom Kotor. Ovogodišnje izdanje okupilo je međunarodne stručnjake, profesore, studente i predstavnike institucija iz regiona i šire, potvrđujući značaj Kotora kao važnog naučnog i pomorskog centra.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, na svečanom otvaranju, istakao je da konferencija prevazilazi okvir naučnog skupa i postaje ključni strateški „štit“ za budućnost pomorstva u Crnoj Gori.
„Sve što vidimo u Kotoru, sve što čini njegov identitet, direktno je ili indirektno rezultat vjekova pomorske tradicije i trgovine“, naglasio je Jokić, podsjećajući na istorijski trenutak kada je Kotor, kao nekadašnji pomorski biser, počeo da gubi primat nakon prve industrijske revolucije i prelaska sa jedara na parne mašine.
Foto Opština Kotor
Govoreći o današnjim izazovima, predsjednik Jokić je istakao da napredak vještačke inteligencije, razvoj autonomnih brodova i ubrzane tehnološke promjene zahtijevaju od pomorske zajednice da bude proaktivna, hrabra i spremna da se prilagodi.
„Budućnost dolazi brže nego što mislimo. Naši pomorci i crnogorsko pomorstvo ne smiju dozvoliti da ih budućnost zaobiđe. Konferencija poput ove omogućava nam da ne budemo posmatrači, već učesnici u kreiranju nove pomorske ere“, rekao je Jokić.
„Zbog ove konferencije mi smo dio budućnosti“, poručio je Jokić, uz zahvalnost timu Pomorskog fakulteta Kotor koji tokom cijele godine radi na njenoj pripremi, kao i svim učesnicima koji svojim učešćem jačaju njenu vrijednost.
Foto Opština Kotor
Dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr Tatijana Dlabač izrazila je posebnu zahvalnost predsjedniku Jokiću na kontinuiranoj i snažnoj podršci. Ona je naglasila da se upravo zahvaljujući toj podršci konferencija u Kotoru održava svake godine, za razliku od partnerskih institucija koje svoje skupove organizuju svake druge godine.
Istakla je kako će konferencija okuplja naučnike, istraživače i stručnjake iz različitih oblasti pomorstva, koji će kroz radne sesije i diskusije razmatrati savremene izazove industrije, uključujući digitalizaciju, održive tehnologije i nove modele obrazovanja pomoraca.
U ime predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prisutne je na otvaranju konferencije pozdravio savjetnik Dejan Vukšić, naglasivši značaj njenog održavanja upravo u Kotoru, gradu bogate pomorske tradicije, dok je mrMarica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučno-istraživačku djelatnost, posebno pohvalila naučne aktivnosti Pomorskog fakulteta.
Edukativna radionica, koju je osmislila Milka Matković, ima za cilj da podstakne djecu koja nisu mnogo svirala i nisu osjetila duh koncertne dvorane kao izvođači, da kroz likovni izraz i učešće u izložbi osjete čari javnog nastupa
Uz lagane note i zvuke klavirskog dua profesora Ane Mihaljević i Dejana Krivokapića, Koncertna dvorana Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru je u srijedu, 25. novembra u terminu od 17-19 sati pretvorena u veliku “muzičku galeriju”- otvorenjem izložbe učeničkih likovnih radova pod nazivom “Kad note progovore bojama”.
Postavku čine crteži, slike, panoi, posteri na temu muzičke kulture, izbor od preko 220 grupnih i individualnih radova đaka od prvog do devetog razreda osnovne škole, nastalih tokom prošle i ove godine u okviru slobodnih aktivnosti tokom časova hora, koje je osmislila pedagoškinja Milka Matković.
Ova muzičko-likovna-edukativna radionica nastala je, kaže, sa namjerom da podstakne djecu koja nisu mnogo svirala i nisu osjetila duh koncertne dvorane kao izvođači, kako bi kroz likovni izraz i učešće u izložbi osjetila čari javnog nastupa. Djeca su sama birala motive inspirisane muzikom – ima tu panoa posvećenih kompozitorima Komarovskom, Vivaldiju, Mendelsonu i drugima, kao i onih sa pečatom ličnog doživljaja muzike. Prednost učenika muzičke škole je što su za rad, pored flomastera, tempera, pastela, olovaka, imali i neke stare notne zapise, od kojih su pravili kolaže i ukrasne predmete.
Irina Kasteli, učenica klavira koja pohađa VIII razred OŠ “Savo Ilić”, kaže da joj likovno vaspitanje dobro ide, srećna je dok crta, zabavno joj je da radi plakate, u čijoj izradi su joj pomagali drugari/ce.
-Lijepo se osjećam dok crtam, volim to, a volim i muziku. Kad to dvoje povežem, nastaje umjetničko djelo. Muzika mi više odgovara, ali bi bilo lijepo da se uz muzičku školu otvori i odsjek za likovnu školu, kaže, violinistkinja Dunja Dabić, učenica VIII razreda iz Prčanja, koja je nacrtala više radova.
-Likovne aktivnosti smo pokrenuli prošle godine na časovima hora, kako bismo djecu podstakli i motivisali da dolaze na te časove, pa smo spojili likovnu umjetnost i pjevanje kao obavezni program. Na taj način djeca su se izrazila kreativno kroz crtež i sliku, a ujedno su i odradila glavni dio obrazovnog programa. U posljednjem tromjesečju uključila su se i djeca iz Područnog odjeljenja u Radanovićima. Sa nastavnicom solfeđa Dijanom Pejović, uradila su dva velika panoa, a jedna djevojčica je napisala i pjesmu koja je na ulazu u dvoranu, kazala je Matković.
U organizaciji izložbe pomogle su i nastavnice Jovana Miljenović, Ivana Marković, Dušica Ćetković i Milica Radonjić, kao i Gracijela Ćatović, Nađa Zeković i Andrea Ćoso.
-Istorijski arhiv mi je bio od velike pomoći pri pisanju knjige a samu knjigu pišem u saradnji sa direktorom škole mr Mihajlom Lazarevićem koji je i nosilac ideje. Veliki doprinos dala je i koleginica Nataša Pantelić koja je napravila 100 medenjaka sjajnog izgleda i ukusa, poručila je Matković
Pedagoškinja Milka Matković takođe, u saradnji sa Istorijskim arhivom u Kotoru, radi na pripremi knjige o istoriji Kotorske muzičke škole. Ideja je potekla od mr Mihajla Lazarevića, direktora škole, a povodom obilježavanja 80 godina rada ove obrazovne ustanove tokom 2027. godine obilježiti.
Pored izvedbe pjesme “Još ne sviće rujna zora” za koju je aranžman uradio Isljam Adžemović iz Ulcinja, poseban gušt za publiku bile su narodne albanske pjesme- “Dy pritjet” i “Marđelo”.
Melodičnim glasom široke lepeze boja i visina kojima ubjedljivo izražava dubinu emocija, operska solistkinja, sopran Đulija Pelingu je u klavirskoj saradnji sa Fatimom Buzuku osvojila simpatije publike u Crkvi Sv. Duha u Kotoru, gdje su ove dvije umjetnice iz Ulcinja nastupile u srijedu, 26. novembra. Koncert je organizovan na inicijativu Mihajla Lazarevića, direktora Muzičke škole “Vida Matjan”, koji je, oduševljen video zapisom sa Festivala “Nacionalni skup gudačkih orkestara“u Elbasanu u Albaniji, gdje je Đulija dobila Nagradu za “Najbolji vokal festivala“ u 2018.godini, pozvao dvije gracije da budu gošće kotorske Muzičke škole.
Bila je ovo divna prilika da ljubitelji operske pjesme uživaju u muzici romantizma – pored poznatih arija iz opere “La boheme” Đ. Pućinija, “Mjesečevea pjesme” iz “Rusalke” A. Dvoržaka, Arije iz operete “Vesela udovica F. Lehara, uživaju i u napolitanskom napjevu “Dicitencelo vuje” (R.Falvo), u “domaćim notama” pjesama ”Niz bašču” M. Prebande, “Još ne sviće rujna zora” za koju je aranžman napravio Isljam Adžemović iz Ulcinja, a poseban gušt i privilegija ovog programa bile su izvedbe dvije narodne albanske pjesme- “Dy pritjet”, arr. Z.Čoba i “Marđelo”, arr. P. Jakova.
Instrumentalno osvježenje donio je nastup Vuka Đakonovića, mladog harmonikaša, učenika II razreda Srednje muzičke škole “Vida Matjan” u klasi Gorana Ševaljevića, koji se predstavio razigranim notama kompozicije “Moja mala nema mane” A. Pupovca. Vuk je bio još jedna poveznica škola u Ulcinju i Kotoru.
Publika
-Počastvovan sam pozivom gospođe Fatime Buzuku, direktorice Osnovne muzičke i baletske škole u Ulcinju da učestvujem na njihovom koncertu, drago mi je da se sjećaju da sam bio njihov đak i da sam nastavio školovanje u Kotorskoj školi, gdje je velika većina njihovih đaka i nastavila. Kompozicija A. Pupovca je veoma brza, glavna tema je obična pjesma, a poslije se razgranava akordima u oktavama, u improvizaciji, u četvoroglasima, sve što je moglo da se iskoristi, Pupovac je iskoristio u obradi, a ja sam uživao dok sam je svirao, kaže mladi akordeonista.
Đulija Pelingu, predavač u Muzičkoj školi u Ulcinju, odsjek solo pjevanje, članica je “European Summer Music Academy“. Rođena je u Walenstadtu u Švajcarskoj, a osnovno i srednje obrazovanje je stekla u Ulcinju. Osnovne i master studije je završila na Univerzitetu za umjetnost u Tirani kod prof. Manjola Nallbani. Učesnica je brojnih koncerata u Crnoj Gori, Albaniji, Austriji, Turskoj, SAD-u, Kosovu, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji. Sarađuje sa istaknutim umjetnicima i dirigentima, među kojima je bio i Radovan Papović. Pored orkestara Opere i Baleta i RTV Albanije, uspješno je nastupala sa CSO, orkestrom iz Italije “Magna Grecia“, a bila je i dio predstave “Pobuna Mornara“ čija je premijera održana u Tivtu i na Cetinju.
-Često imam priliku da predstavim dio albanskog muzičkog naslijeđa naročito sa CEKUM-om (Centar za očuvanje i razvoj kulture), u okviru kojeg sam učestvovala u u brojnim programima, pjevala crnogorske i albanske narodne pjesme. Isto tako kroz solističke koncerte nastojim da u program uvrstim po neku pjesmu iz te naše muzičke baštine. Ovo je moj sedmi solo koncert po Balkanu, u Londonu, Pragu, kaže Đulija za Boka News.
Fatima Buzuku je je bila učenica prve generacije Osnovne muzičke i baletske škole- Ulcinj – 1995. godine, a u junu ove godine ona je kao direktorka Škole organizovala bogat kulturni program, kojim je obilježen jubilej – 30 godina postojanja ove obrazovne ustanove.
Koncerti i đaci povezuju škole
-Lijepo je nastupati u gradu koji ima dugu kulturnu tradiciju, čiji građani slušaju klasičnu muziku, grad koji nastoji da još više kultiviše publiku, za nas je to čast. Radujemo se dobroj saradnji sa kolegama u Kotoru, lijepo je kad se dobro slažemo. Imamo dosta đaka koji su završili u Ulcinju, pa nastavili obrazovanje u Srednjoj muzičkoj školi u Kotoru, a među njima je i Vuk Đakonović, koji je večeras uveličao naš koncert, kazala je Đulija Pelingu.
Opština Herceg Novi je, kao urgentnu mjeru, dogovorila nastavak đačke linije za Tivat do kraja polugodišta, a do tada će pronaći rješenje sa svim nadležnim ustanovama i institucijama da se prevoz nastavi u narednom periodu, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
„Kao i u prethodnom periodu, Opština Herceg Novi neće dozvoliti ukidanje đačke autobuske linije za učenike iz Herceg Novog koji pohađaju popodnevnu smjenu u SMŠ „Mladost“ u Tivtu. Preuzećemo komunikaciju sa autoprevoznikom, Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, JP Morsko dobro i upravom SMŠ „Mladost“ kako bi se našlo rješenje za prevoz učenika. Sa Morskim dobrom ćemo razgovarati da đački autobus na ovoj relaciji bude oslobođen plaćanja trajektnog prevoza, kao što je bio slučaj tokom prethodne školske godine. Očekujem da podršku, kao i do sada, pruži nadležno ministarstvo jer nam je svima isti cilj – da djeca neometano nastave obrazovni proces. Naglašavam da smo za sada, kao urgentnu mjeru, dogovorili da se prevoz ne prekida do kraja polugodišta, dakle neće biti obustavljen 1. decembra kako je preneseno u medijima“, istakao je Katić.
Povodom 29. novembra, Dana braniteljki ljudskih prava i ključnog antifašističkog datuma u našem regionu (29. novembar u SFRJ obilježavao je godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu donesena odluka o federalnom ustrojstvu države), podsjećamo na činjenicu da su ženska ljudska prava neraskidivo povezana sa antifašističkim vrijednostima – vrijednostima otpora, solidarnosti i odbrane ljudskog dostojanstva.
Danas, u Crnoj Gori, svjedočimo prisustvu kleronacionalističkih politika, revizionizma, normalizacije fašistoidnih narativa i kapitalističke eksploatacije, što direktno ugrožava temelje ljudskih prava. Uprkos sužavanju demokratskog prostora, osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. Umjesto podrške organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ženskih prava i demokratije, prednost sve češće dobijaju tehnički, kratkoročni i projektno-operativni modeli koji zanemaruju suštinsku misiju civilnog društva: kritički nadzor nad vlašću, vladavini prava, ravnopravnosti i socijalnoj pravdi.
U okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, organizujemo diskusioni kružok „Kud plovi ovaj brod?“ (29. 11. 2025, Kuća slobodne misli), gdje otvaramo prostor za razgovor o regresivnim politikama, ugroženom integritetu civilnog društva, i poziciji braniteljki ljudskih i ženskih prava u Crnoj Gori.
Pozivamo institucije da preuzmu odgovornost za haos koji proizvode, prepoznaju rizike radikalizacije i regresije, te obezbijede stabilne uslove u kojima će glasovi žena nastaviti da brane demokratske i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
Direktorica komunalne tvrtke Čistoća Dubrovnik Mihaela Mikulandra rekla je danas Hini kako je u starom gradskom Portu te u susjednom Posatu od jučer prikupljeno ukupno 30-ak metara kubnih plastike i drva koje je more nanijelo uslijed jakog juga iz Albanije, a čišćenje se nastavlja.
“Iz Porta je skupljeno oko 20 metara kubnih plastike i biljnog otpada, a s područja Posata još desetak metara kubnih plastike i biljnog otpada, konkretno drva. Posat je potpuno očišćen, a u Portu ima još posla. Bit će i to završeno danas ili sutra”, izvijestila je Mikulandra.
Poznato porijeklo otpada
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u srijedu je istaknuo kako su poznate točne lokacije u Albaniji s kojih more povlači otpad koji na kraju završi na hrvatskoj obali.
“Ministarstvo vanjskih poslova već duže vremena aktivno razgovara s albanskom stranom jer znamo otkud smeće stiže. Nadam se da će ministarstvo uspjeti pa i financijski pomoći Albaniji kako bi se smeće zaustavilo na izvorištu. To nije interes samo Hrvatske, već i Italije i Crne Gore. Sad trpimo financijsku štetu”, rekao je dubrovački gradonačelnik Franković.
Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo upozorio je da se isti problem događa u svim uvalama okrenutim prema jugoistoku, od Konavala do Lastova.
ARTRO galerija organizuje razgovor sa umjetnicom Vildanom Killian u nedjelju 30. novembra u 15 časova u Luštica Bay-u.
Kroz razgovor sa Vildanom Killian, posjetioci će otkriti ideje, inspiracije i priče iza njenog stvaralaštva i upoznati se sa načinom na koji umjetnica povezuje tradiciju i savremene forme kroz izložbu „Naša soba“. Ovo je njena prva samostalna izložba u Crnoj Gori nakon završenog master programa na King’s Foundation School of Traditional Arts u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je bila jedna od deset izabranih studenata iz cijelog svijeta.
„Ono što je izuzetno i rijetko jeste da je ona ovladala ovim zanatskim vještinama i kreirala filigran, vez, tradicionalnu pozlatu i toliko toga još. Obim i rafiniranost rada svjedoče ne samo njenoj tehničkoj genijalnosti, već i duhovnoj iskrenosti. Kroz apsorpciju ezoteričnog i vještine lokalnog zanata, Killian je stvorila nešto daleko iznad lične ekspresije Sveti prostor, našu sobu, gdje crnogorski simboli imaju univerzalni odjek. Ovo nije samo omaž njenoj domovini, već otkriće velikog stvaralaštva.”, ističe Vildanina mentorka Amber Khokhar.
Umjetnički rad Vildane Kilian reinterpretira simbole iz crnogorske, jadranske i mediteranske tradicije. Motiv čempresa, perunike, ptica, nara i zmije kao čuvarice doma povezan je sa tradicijama drugih kultura, od Iraka do Balkana. Na taj način umjetnica stvara multikulturalni dijalog kroz materiju i formu i potvrđuje da umjetnost prevazilazi granice jezika, prostora i vremena.
Kroz rezbareno drvo, filigran, geometriju i simboliku, umjetnica oblikuje prostor koji govori o jedinstvu u različitosti, o ravnoteži između duhovnog i materijalnog i o ženskoj snazi i stvaralaštvu. Inspiraciju pronalazi u eseju Virginije Woolf „A Room of One’s Own“.
Izložba Vildane Kilian će biti postavljena u galeriji ARTRO na proomenadi Marina Village-u u Luštica Bay-u, do nedelje,7. decembra.
