Pravoslavni vjernici slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
„Svi jedriličari univerzuma, ujedrinite se!“ zavijorilo se na zastavi Starogodišnje regate bokeških vjetropira 2021. u organizaciji Sekcije krstaša JK Delfin.
Duh zajedništva u kojem su Tivat i Boka ispratili 2021.godinu, s mora i na moru, prevazišao je sve izazove aktuelnog trenutka- podjele lokalne, epidemije globalne. Da se to dogodi, inicijatorima fešte bila je potrebna široka podrška zajednice. Ovom prilikom želimo poimenice da se zahvalimo svim “krivcima“ za fantastičan ugođaj koji smo priredili za bokeške jedriličare, međunarodne ekipe, sugrađane i goste našeg grada. Jer, uspjeli smo ZAJEDNO!
U godini velikog jubileja- 70 godina od osnivanja JK Delfin, Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat, pored redovne podrške sportskoj sekciji kluba, prepoznale su potencijal jedrenja, ne samo kao sporta, nego i kao proizvoda sportskog i nautičkog turizma, a Delfin se potrudio da opravda ukazano povjerenje. Starogodišnja regata je posljednja u nizu regata 2021.godine, koje su pored sportskog, imale i karakter turističkih manifestacija. Pomenute institucije Starogodišnju vide kao program od značaja za očuvanje lokalne kulture života, promociju sportskog i nautičkog turizma, koji u budućnosti može poprimiti širi međunarodni karakter, te su pružile podršku u medijskoj promociji i podržale izradu profesionalnih promo materijala za potrebe turističke promocije Tivta i Boke Kotorske kao jedriličarske destinacije, na čemu im veliko hvala.
Najznačajniji partner kluba u organizaciji regata za klasu krstaš- kompanija UNA Montenegro, i ovog je puta pružila nesebičnu podršku tokom priprema regate, kao i za trajanja takmičenja. Pored pomoći koju pruža u ljudstvu, brodovima, svakom vidu podrške na moru- UNA čini sve da na pravi način promoviše što znači raditi zajedno za zajednicu- darovati svoje vrijeme, uživati u druženju i zajednički kreirati neku novu vrijednost. Upravo je to onaj Tivat od nekad. Kad je najveća sramota bila da te ne zovu na mobu- to je značilo da ne valjaš! Kompaniju UNA Montenegro ne treba zvati, uvijek su tu za dobre inicijative. Ili ih sami predlože. Morski ljudi. Hvala, prijatelji!
Zahvalnica
Kreativnu podršku u pripremi i realizaciji regate pružili su kreativci različitih profila. Promotivne video spotove za Starogodišnju regatu bokeških vjetropira 2021 potpisuje Anton Luković, koji je po idejnom rješenju pokretača regate, Dejana Farkaša, izradio i zastavu Starogodišnje. Logo regate rad je Luke Radonić. Za odobrenje da koristimo njene simbole u produkciji video materijala zahvaljujemo se Bokeljskoj mornarici Kotor i njenim članovima, a našim glumcima- Bosiljki Čelanović i Mitru Mići Jovanoviću, koji je učestvovao i u scenografiji i režiji. Hvala Luki i Filipu Maslovariću, čija je ojedrena barka uvijek kad treba bila na pravom mjestu, hvala Eldinu Kubi Omeragiću, čiji je glas obilježio radijske reklame za regatu, štimung majstoru JK Delfin bez kojeg nema niti jedne fešte. U promociji na društevnim mrežama, kreiranju poruka i dizajnu pomogla je Bojana Moškov. Ideju za trofej za najbrži broj potpisuje Aleksandra Stajović, a duborez je izradila Stolarska radionica Janković. Specijalnu nagradu za najvjernijeg regatijera- maketu podmornice iz klase “Una”, izradio je Damir Montić iz Maketarske radionice Montić.
Podršku i pomoć u organizaciji manifestacije ponudili su i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Boka, a korona je htjela da Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat ne zasvira na startu Starogodišnje regate. A planirali su. Svejedno im veliko hvala.
Starogodišnja regata 202. – foto JK Delfin
Regatu smo posvetili pokojnom kapetanu Rajku Čavoru, čijoj se porodici zahvaljujemo na časti i povjerenju koje nam je ukazala dajući nam tu priliku. Kojoj opet ne bismo znali tako dostajanstveno odgovoriti, da nam svoju podršku nije ponudila i Albina Luković iz Cvjećare Nina, koja je za potrebe morskog pozdrava izradila prelijepi vijenac od crvenih ruža koji smo položili u more, kako bi ga u defileu uz gradsku rivu pozdravilo oko 50 plovila. Uz fišć sa „Katice“ i aplauz brojne publike na Pinama.
Posebnu zahvalnost dugujemo partneru događaja- ekipi Radio Tivta, koja potpisuje komunikaciju sa drugim medijima i audio produkciju za potrebe promocije Starogodišnje regate, te Radio Kotoru i Radio-televiziji Herceg Novi, koji su medijski sponzorisali manifestaciju i pomogli da glas o našoj, svebokeškoj morskoj fešti, dođe do svakoga koga bi mogla zanimati. Veliko hvala!
Živimo na najljepšem mjestu na svijetu. Priroda nam je darovala dobre vjetrove. Vjerujemo da smo pokazali kako ih možemo zajednički uhvatiti i jedriti u neku bolju, smisleniju budućnost. Zajedno! Jer, jedriti se mora.
Nazdravlje svima nova godina!
Organizacioni odbor Starogodišnje regate bokeških jedriličara i vjetropira
Vlasti u Rio de Janeiru odlučile su u utorak otkazati tradicionalnu masovnu karnevalsku povorku na gradskim ulicama zbog sve bržega širenja omikron varijante koronavirusa.
“Uličnoga karnevala kakav se održavao do 2020. godine, 2022. godine neće biti”, izjavio je gradonačelnik Rija Eduardo Paes u izravnom prijenosu na društvenim mrežama, navodeći kao razlog poteškoće u kontroliranju karnevalskih događanja dok se sve više povećava broj zaraženih koronavirusom.
Gradonačelnik je to objavio nakon sastanka s predstavnicima glazbenih skupina, takozvanih blocos, koje sudjeluju na uličnom karnevalu. Paes je napomenuo da je predložio održavanje događaja u tri različita dijela grada, no blocosi to nisu prihvatili te mu namjeravaju iznijeti protuprijedlog.
Povorka škola sambe na Sambodromu za sada nije otkazana i održat će se krajem veljače.
Ulični karneval otkazan je zbog pandemije drugu godinu za redom.
Prema podacima gradskoga turističkog ureda Riotur, na uličnom karnevalu 2020. godine sudjelovalo je sedam milijuna ljudi.
Brazil je, s oko 620.000, drugi na svijetu po broju umrlih od koronavirusa nakon SAD-a.
Događaju se dramatične promjene u ekologiji mora, pa su sve brojnije invazivne vrste koje ribari do prije par decenija nisu ni poznavali, a istovremeno nestaju one koje su tu hiljadama godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ulcinjski ribar Muzafer Beljo Čauši.
“Već naši unuci neće znati za mnoge vrste koje su othranile generacije, a sve se to događa u jednoj kapljici vremena, u nekoliko decenija. Što je to u odnosu na milion godine kojim se odvijao sasvim drugačiji život”, pita se Čauši, koji smatra da je za to kriv čovjek, jer je poremetio riječne tokove i biologiju mora.
Tokom posljednje tri decenije je zabilježeno 46 novih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, u kojem živi preko 460 vrsta, kaže za RSE ihtiolog i doktor prirodnih znanosti Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Dodaje da je Mediteran hot spot (vruća tačka) cijelog svijeta jer je ekstremno izložen uticajima koji mijenjaju njegov biodiverzitet, pa na istočnom Jadranu ima sve manje grabežljivaca koji mogu ograničiti brojnost invazivnih vrsta.
“Znači nema morskih pasa, velikih kirnji i lampuga koji bi mogli regulisati njihovu brojnost, što govori o uništavanju bioraznolikosti autohtonih (domaćih) vrsta”, kaže Dulčić koji je nalaze o novim vrstama riba i rakova objavio zajedno sa dr Marcelom Kovačićem u knjizi Ihtiofauna Jadranskog mora.
Autohtone vrste uzmiču pred invazivnim
Iz akvarijuma Boka Instituta za biologiju mora u Kotoru
Te promjene uočavaju i ribari sa ušća Bojane u Jadransko more kod Ulcinja, najjužnijeg grada na Crnogorskom primorju. Kao primjere nestalih autohtonih vrsta na tom području, Muzafer Beljo Čauši nabraja jesetru, koje nema u ulicinjskim vodama posljednjih par decenija, te ribe iverak i korbu.
“Nestala je i hama, autohtona vrsta koja je znala da naraste do 70 kg i koja je bila ekonomski veoma važna jer su, na primjer, nakon Drugog svjetskog rata brojne porodice iz ribarske zadruge živjele od te ribe”, podsjeća Čauši.
Umjesto njih, sada su sve brojnije invazivne vrste kao što je papigača, američki plavi rak, te zubatica, koju u Dalmaciji zovu strijelka. Koliko su invazivne vrste prilagodljive govori podatak da strijelka nikada nije bila zabilježena na temperaturama ispod 14 stepeni, međutim, sada živi i na 11 celzijusa.
“Ribari nerijetko u mrežama ulove ribe koje vide po prvi put, kažu što je sad ovo, pa ih šalju u institut da im naučnici kažu o kojoj se vrsti radi, ili odgovor traže na društvenim mrežama. Tako da nam sad pomažu enciklopedije i internet da saznamo što smo ulovili”, priča Čauši.
Među invazivnim vrstama ima i opasnih po zdravlje
Lav riba
Pojedine invazivne vrste mogu biti opasne po ljudsko zdravlje, a takva je srebrnoprugasta četvorozupka, koja u sebi sadrži nerazgradiv otrov. Viđena je u srednjem Jadranu, oko Šibenika.
Konzumacija te ribe ja zabranjena u zemljama Evropske unije, ali je to uobičajena hrana u Japanu, gdje se od nje u restoranima sprema jelo pod nazivom fugu, koje pripremaju specijalno obučeni kuvari.
“Oni znaju u kom dijelu godine je koncentracija tog otrova u ribi manja, i fugu serviraju kao veliki delikates, ali ja ga osobno ne bih nikada probao”, kaže Dulčić.
Među egzotičnim novim vrstama Jadrana je i riba lav, koju u Hrvatskoj zovu vatrenjača. Uočena je prvo na italijanskoj obali prije dvije godine, a potom je jedna jedinka nađena u hrvatskom Jadranu, na Visu.
Od njenog uboda može umrijeti osoba slabog imunog sistema, ukoliko joj se pomoć ne pruži odmah, kažu ihtiolozi. Direktor Instituta za biologiju mora (IBM) Univerziteta Crne Gore Aleksandar Joksimović kaže da riba lav ima bodlje na čijim krajevima su ćelije sa neurootrovima.
“Ako se dođe u kontakt sa ribom lav, onda mjesto uboda treba brzo istisnuti koliko se može, i nikako ne stavljati led, nego nešto vrelo, možda čak plamenom iz upaljača tretirati mjesto uboda, jer je otrov termolabilan, što znači da se na oko 70 stepeni degradira i tako se smanjuje njegovo dejstvo”, priča Joksimović za RSE.
Koliko riba lav može biti opasna za morski živi svijet pokazuje primjer sa Krita, gdje je u jednom od priobalnih područja počela da istrebljuje autohtone vrste. I dok je to za ribare crveni alarm, šefovi zaštićenih morskih područja na Kritu im ne dozvoljavaju njen izlov, jer zarađuju na podvodnim fotografijama invazivnih vrsta koje su često vrlo atraktivne.
“Alarmantne su brojke o malom priobalnom ribolovu u tom dijelu Mediterana koje govore da i do 60 posto ulova na Kipru, Libanu i čak Izraelu čine vrste koje su potiču iz Crvenog mora, dakle one koje nisu autohtone”, navodi Dulčić.
Na odomaćivanje invazivnih vrsta u Jadranu utiče i temperatura mora, koja u posljednje tri decenije prosječno raste 0,03 celzijusa godišnje.
“Uzrok tome su klimatske promjene, pa se dešava lagana tropikalizacija Jadranskog mora, što pokazuju i ulasci tropskih vrsta riba kojima to pogoduje”, kaže Joksimović.
Naučnici upozoravaju da je cijeli Mediteran, uključujući i Jadran, vrlo osjetljiv ekosistem koji narušavaju i veliki izlov, prekomjerni pomorski transport, bušenja zbog nafte, kruzeri, plastika koja završava u moru.
Zato ribar Muzafer Čuši smatra da je čovjek glavni krivac za narušavanje jadranskog biodiverziteta, na koje ukazuju i pojave invazivnih vrsta.
“Čovjek je poremetio vodene tokove, biologiju mora, narušio mir koji je vladao na vodama. Izvršio je prelov bez kontrole i uništavao mlađ zarad trenutne koristi. Mislim da je čovjek najviše kriv za ovo što se događa u moru, a događaju se dramatične promjene”, zaključuje Čauši.
Umjesto da se u prazničnim danima bavimo temama koje nas kao društvo spajaju, a tiču se mira, sloge i bratkse ljubav na koje nas poziva i predstojeći praznik Božić, javio se gospodin Pavićević, vjerovatno dežurni u svojoj partiji, da baš u ovim danima mira raspiruje bratsku mržnju, neslogu i podjele što je bio osnovni zadatak njegove partije proteklih 30 godina, kazao je izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović reagujući na izjavu člana Izvršnog odbora DPS-a Aleksandra Pavićevića.
Upravo se, smatra on, međuetničkim i međukonfesionalnim skladom najčešće bave oni koji ga nikada u svom životu nijesu ni primijenili.
“Tačnije, koriste ga samo za jeftino politikanstvo, jer njihovo pozivanje na međuvjerski i međunacionalni sklad je samo potreba da se unese razdor među ljudima, ovaga puta među građanima Tivta, kako bi se prigrabila neka politička korist.
Zaboravio je Pavićević da sam kao izvršni direktor CEDIS-a, odmah nakon preuzimanja funkcije, pokrenuo inicijativu o povraćaju objekta Hadži Hasanove džamije u Pljevljima Islamskoj zajednici. Inicijativom, koja je u najkraćem mogućem roku realizovana, ispravljena je višedecenijska nepravda prema vjernicima islamske vjeroispovijesti u Pljevljima koji su u svojoj džamiji umjesto molitve plaćali račune za utrošenu električnu energiju tokom vladavine partije Pavićevića. Nije ni g-dinu Pavićeviću, ni njegovim partijskim kolegama niko branio da to urade za 30 godina vladavine, međuti njima nije padalo na pamet da tako nešto učine”, ističe Čađenović.
On je Pavićeviću poručio da se obratio na pogrešnu adresu, jer “vaši pokušaji da mi kao izvršnom direktoru CEDIS-a podmetnete širenje mržnje i razdora među bilo kim u Crnoj Gori su bezuspješni”.
“Zna g-din Pavićević da na muralu, koji je oslikan na objektu koji je u vlasništvu CEDIS-a, nema ništa sporno. Tačnije nema nečega što ukazuje na podjele i jasno se vidi da je u pitanju slikarski izraz nekoga ko je imao potrebu da u danima uoči Božića oslika jednog od najvećih duhovnika 20. i početka 21. vijeka blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”, dodaje Čađenović.
Pozvao je, kako kaže, orkestrirane napadače i tobožnje čuvare međureligijskog i međuetničkog sklada da se “manu raspirivanja bratske mržnje i podjela, jer ako je nečega u Crnoj Gori bilo previše toga svakako jeste”.
“CEDIS, dok sam ja na njegovom čelu, će nastaviti da poštuje sve ljude u Crnoj Gori kao i njihova uvjerenja i ubjeđenja, bez obzira na njihovu različitost i pripadnost, što se pokazalo vraćanjem džamije u Pljevljima Islamskoj zajednici Crne Gore, na isti način kao što sam rekao, da se nećemo baviti krečenjem i uklanjanjem murala na kojem je oslikan lik mitropolita Amfilohija”, zaključuje Čađenović.
Ugovor o radu – porez – ilustracija – Foto: Pixabay.com
Uprava za inspekcijske poslove će pojačano kontrolisati ugovore o radu, kao podršku implementaciji projektu Evropa sad, a kazne za poslodavce iznose do 20 hiljada EUR.
Iz Uprave su pozvali građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta da prijave nepravilnosti.
“Imajući u vidu da sprovođenje reformi mora da prati pojačani inspekcijski nadzor Uprava će preko odsjeka za inspekciju rada, u narednom periodu, obavljati pojačane inspekcijske nadzore preduzeća u dijelu poštovanja samih odredbi programa kada će se kontrolisati ugovori o radu i provjeravati slučajevi u kojima poslodavci sa zaposlenima potpisuju ugovore o radu na polovinu radnog vremena i da li je radno mjesto sistematizovano na manje od punog radnog vremena”, navodi se u saopštenju UIP-a.
Uprava je u prethodnom periodu radila na provjeri informacija o privrednim subjektima koji su sa zaposlenima zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme.
“Inspekcija rada je na osnovu prikupljenih informacija o preduzećima sastavila spisak preduzeća kao i pojedinačni spisak za svaki privredni subjekat sa brojem zaposlenih koji su zasnovali radni odnos na puno radno vrijeme kao i onih koji su zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme i došla do podatka da većina to jest 99,2 odsto zaposlenih kod kontrolisanih privrednih subjekata ima zasnovan radni odnos na puno radno vrijeme”, rekli su iz Uprave.
Inspekcija rada, kako se dodaje, ima posebnu ulogu u sprovođenju projekta Evropa sad kojim je predviđeno da će poslodavac povećati neto zaradu zaposlenog za onoliki iznos dažbina na teret zaposlenog, koji bude umanjen.
“Nadležnost inspekcije u odnosu na poslodavca i navedenu obavezu proizilazi iz obaveze da obavlja kontrolu nad primjenom Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Granskog kolektivnog ugovora odnosno odredbi pojedinačnog kolektivnog ugovora”, kazali su iz UIP-a.
Iz Uprave su podsjetili da ukoliko poslodavac ne obavi svoju obavezu po rješenju, inspektor mu može zaključkom izricati novčane kazne shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru u iznosu od 500 do pet hiljada EUR.
“Izricanje novčanih kazni bilo bi realizovano sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju, odnosno ispunio svoju obavezu”, rekli su iz UIP-a.
Zakonom o radu su zaprijećene kazne od dvije hiljade do 20 hiljada EUR za preduzeće, od 200 do dvije hiljade EUR za odgovorno lice u preduzeću i od 500 do šest hiljada EUR za preduzetnika.
“Ovim putem apelujemo na radnike da ne pristaju na potpisivanje aneksa ugovora koji predviđaju nepuno radno vrijeme i pozivamo sve građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta, da makar anonimno podnesu inicijativu kako bismo pravovremeno otklonili nepravilnost i uticali da poslodavac propisno formalizuje taj radni odnos”, navodi se u saopštenju.
Nepravilnosti mogu prijaviti na: besplatan broj call centra 080555555, mail adrese prijave@uip.gov.me; upravazainspekcijskeposlove@uip.gov.me, poštom ili neposredno, predajom inicijative na pisarnici Uprave u ulici Oktobarske revolucije 130, 81000 Podgorica.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 4086 novih zaraza koronavirusom, a već deseti dan za redom brojke ubrzano rastu, znatno više više od ranijih projekcija, što se pripisuje širenju omikron varijante.
Sa 10.577 testiranja potvrđeno je 4068 zaraza, uz 38,5 posto pozitivnih među testiranima, znatno više nego prije tjedan dana kad je bilo 1871 novozaraženih, uz trećinu pozitivnih testova.
Prema nedavnom modelu širenja epidemije koju je za vladu napravio institut “Jožef Štefan”, računalo se da će broj novih zaraza u jednom danu prijeći brojku od 4000 tek za tjedan dana, no nove su procjene da će omikron varijanta kao glavni uzrok ovakvog širenja epidemije prijeći 50 posto ukupnih novih slučajeva već krajem ovog ili početkom iduće sedmice, što je iznad prijašnjih pretpostavki.
Prema najsvježijoj projekciji napravljenom na ljubljanskom Zdravstvenom fakultetu, zato se sada očekuje brzi rast širenja omikrona i novih zaraza, pa će ih početkom veljače biti oko 8500, a mogu rasti i do 9000 slučajeva.
Očekuje se da će vlada do kraja tjedna donijeti nove mjere za ograničavanje rasta epidemije, no ne treba još očekivati uvođenje obveznog cijepljenja, ali niti skraćivanje vremena karantane za one koji su bili u kontaktu sa zaraženima, prenose slovenski mediji.
U pogledu prvog naime još nema suglasnosti u struci, a protivi mu se i dobar dio javnosti.
Skraćivanju trajanja karantene na pet dana, uz negativan test, protivi se pak nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ) budući da je u populaciji još dosta delta varijante koja je manje zaraznija od omikrona, ali izaziva teži tijek bolesti i hospitalizacije.
Prema preporukama epidemiologa vladi Janeza Janše, stroge restrikcije morale bi se obvezno uvesti onda kad broj oboljelih na intenzivnim odjelima prijeđe brojku 200, a sada ih je tamo smješteno 158.
Kako je objavilo ministarstvo zdravstva, u bolicama je trenutno ukupno 542 covid pacijenata, šest oboljelih je u zadnja 24 sata preminulo, a u državi je 23.041 aktivni slučaj zaraze.
Među novozaraženima prevladavaju mlađe kategorije koje imaju slabe simptome, ali se epidemiolozi boje prijenosa zaraza kod starijih aktivnih generacija, prenose mediji.
S novozaraženima u zadnja 24 sata sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu povećan je na 2.058 slučajeva, dok 14-dnevna incidencija iznosi 1093. Dužnosnici i epidemiolozi i dalje upozoravaju na potrebu cijepljenja jer je procijepljenost nedostatna.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 04.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 7 795 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 2 805 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
1176
Nikšić
377
Bar
274
Budva
140
Kotor
130
Herceg Novi
105
Tivat
92
Cetinje
78
Bijelo Polje
67
Danilovgrad
65
Berane
64
Pljevlja
46
Mojkovac
44
Ulcinj
44
Tuzi
31
Rožaje
21
Kolašin
14
Petnjica
14
Žabljak
7
Andrijevica
5
Plužine
5
Šavnik
5
Plav
1
UKUPNO
2805
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 04.01.2022. godine je iznosio 35,98 %.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Pljevlja 60 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 423.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 558 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 16 869.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 180 260.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U Sutorini su prethodnih dana završeni radovi na postavljanju javne rasvjete na trasi od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”.
Na dionici dugoj 2,1 kilometar postavljena su 62 stuba, čime je ovaj dio magistrale na samom ulazu u Crnu Goru i opštinu Herceg Novi po prvi put adekvatno osvijetljen. Instaliranjem rasvjete na ovoj trasi kompletirano je osvjetljenje duž Jadranske magistrale kroz opštinu Herceg Novi, od Sutorine do Kamenara.
Radovi na postavljanju javne rasvjete izvedeni su u okviru izgradnje biciklističke staze, a kroz prekogranični projekat “Ćiro 2” koji realizuje Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi.
Aktivnosti projekta nadovezale su se na višegodišnja nastojanja lokalne uprave da unaprijedi sistem javne rasvjete, kroz poboljšanje postojećeg sistema i izgradnju novih trasa u naseljima na teritoriji cijele opštine Herceg Novi.
Završeni su radovi na oslikavanju pothodnika u Dobroti, koji su realizovani u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore. Realizacijom ovog projekta željelo se dio bogate pomorske istorije Boke izmjestiti izvan zidova Muzeja i približiti je sugrađanima i turistima.
Pothodnik u Dobroti, kao urbani segment naselja Plagenti, dugo godina nije bio adekvatno iskorišten i u relativno lošem stanju. Ovim projektom Dobrota i naselje Plagenti su dobili prvu tematsku galeriju na javnoj površini.
Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej
Zidovi pothodnika oslikani jedrenjacima i priče koje nam oni pripovijedaju dominantno su vezani za pomorsku prošlost Dobrote, te Prčanja i Risna od kraja 18. vijeka do početka 20. vijeka.
Projekat je finansijski podržan od strane Opštine Kotor, tj. Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti a u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu. Pripremni radovi u pothodniku su odrađeni od strane Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej
Realizatorke ovog zahtjevnog poduhvata su akademska slikarka Ivana Lazarević i akademska vajarka Ana Zarubica, a koordinator projekta u ime Pomorskog muzeja je kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.
