Komemorativnim skupom i polaganjem vijenaca na groblju u Donjoj Lastvi jutros je obilježeno 77 godina od najveće tragedije na moru – potapanja broda „Cetinje“, koji je na današnji dan naišao na zaostalu podvodnu minu, koju su postavili njemački fašisti za vrijeme Drugog svjetskog rata, saopštili su iz Agencije CGNews.
Tada je poginulo više od 200 putnika, uglavnom civilnog stanovništva Boke, a među njima i 15 Italijana, pripadnika partizanske brigade “Garibardi”.
O žrtvama iz Boke u Drugom svjetskom ratu i burnoj prošlosti malog paraboroda govorio je predsjednik tivatskog UBNOR-a Mato Brguljan.
U ime Zajednice Italijana u Crnoj Gori obratio se Aleksandar Dender koji je ponovio da u međunarodnoj kosturnici u Donjoj Lastvi počivaju i ostaci 15 italijanskih partizana koji su nakon kapitulacije Italije prišli partizanima u Jugoslaviji.
Iz organizacije UBNOR-a danas je predloženo da se podigne novi spomenik žrtvama ove tragedije, kao I da se ona uvrsti u udžbenike istorije.
Vijence su položili predstavnici UBNOR-a, opštine Tivat na čelu sa predsjednikom Željkom Komnenovićem kao i predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore.
B2B radionica sa turoperatorima iz Slovenije – foto Media Biro
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore intenzivirala je promotivne aktivnosti na tržištu Slovenije u cilju privlačenja većeg broja turista sa ovog tržišta.
Jedna od aktivnosti NTOCG je organizacija studijske posjete turoperatora iz Slovenije, koji trenutno borave u Crnoj Gori i koji su imali priliku da na poslovnoj B2B radionici koja je organizovana u Budvi održe sastanke sa predstavnicima turističke privrede Crne Gore.
Na radionici je, osim predstavnika slovenačkih turoperatora Držina Krumpak, INTOURS DMC, KOMPAS, Ojla, Slo Tours i Galileo 3000 prisustvovalo oko pedeset predstavnika hotela i agencija iz Crne Gore, kao i predstavnici nacionalne avio kompanije Air Montenegro.
Ministarka savjetnica u Ambasadi Slovenije u Crnoj Gori, Petra Gradišek kazala je da je posjeta slovenačkih turoperatora vrlo važna i izuzetno korisna za Crnu Goru i Sloveniju.
Slovenija i Crna Gora su već prepoznate kao turističke zemlje i imaju razvijen morski, planinski i seoski turizam, rekla je Gradišek.
Ona je proučila da se da nada će radionica doprinijeti jačanju turističke prepoznatljivosti obje zemlje.
Gradišek je kazala da u Sloveniji Crnu Goru gledaju kao predivnu zemlju i dodala da prostora za napredak u turizmu svakako ima.
Edvard Masnec iz slovenačke turističke agencije Ojla kazao je da Crna Gora ima dosta lijepih krajeva, ima more i planine i sve je blizu jedno drugog.
Prvo čime su nas u Crnoj Gori privukli to je hrana, zatim to što nema velikih jezičkih barijera, a koliko čujem sada je dva puto sedmično uspostavljena avio linija Podgorica-Ljubljana, rekao je Masnec.
On je kazao da se nada da će ljudi iz Crne Gore sada više putovati u Sloveniju.
Kada je u pitanju radionica, on je rekao da je upoznao dosta interesantnih partnera iz Crne Gore.
Imate nekih novih sadržaja, hotela i sve napreduje, zaključio je Masnec.
Matej Pajnik iz slovenačke turističke agencije Galileo 3000 kazao da je došao u Crnu Goru da vide nove stvari.
Uglavnom smo radili na primorju, ali su nam sada kolege iz NTOCG pokazale i druge djelove Crne Gore, rekao je Pajnik.
Crna Gora je, kako je naveo, dosta slična Sloveniji jer se za pola dana može doći na planinu sa mora.
Nadam se da će većina Slovenaca prepoznati Crnu Goru kao dobru destinaciju, poručio je Pajnik.
On je rekao da je izuzetno zadovoljan zbog radionice.
Vrlo mi je drago što su kolege iz Crne Gore u ovolikom broju došle danas i što znaju da su Slovenci dobri gosti koji vole vašu zemlju, kazao je Pajnik.
Šef prodaje kompanije Air Montenegro Dejan Pižurica kazao je da je radionica pozitivna stvar pogotovo u vremenu koronavirusa, jer je sada potrebno okrenuti se regionu.
Treba se okrenuti više tržištima koja su nam dostupna i definitivno je pravi potez bio organizovati B2B radionicu gdje možemo da stupimo u direktni kontakt su turoperatorima i agencijama, ocijenio je Pižurica.
Samim tim, kako je istakao, očekuju nove goste iz Slovenije.
Letove za Ljubljanu iz Podgorice imamo do 15. juna, a onda do 15. septembra iz Tivta, podsjetio je Pižurica.
On je kazao da su generalni zadovoljni sa brojem turista koji iz Slovenije.
Očekivali smo ipak da u periodu postsezone i sada već zimske letovi budu puniji, ali svakako da ćemo dati sve od sebe da promociju Crne Gore u Sloveniji realizujemo kako treba, poručio je Pižurica. On očekuje da će se sljedeće godine, ako dozvoli epidemiološka situacija, broj letova prema Sloveniji povećati.
Direktor prodaje u hotelskoj grupaciji Casa del Mare Milena Milić kaže da je njeno iskustvo da se radionice kada turoperatori dođu u Crnu Goru pokažu najbolje.
Na licu mjesta možemo da razmijenimo kontakte, mišljenja i zajednički uvidimo da li je moguća potencijalna saradnja, kazala je Milić.
Ona ja napomenula da je situacija solidna kada su u pitanju gosti iz Slovenije, posebno jer su uspostavljene avio linije dva puta sedmično.
Tržište Slovenije svakako može da bude interesantno i u sezoni i u postsezoni, zaključila je Milić.
Turoperatori iz Slovenije tokom boravka u Crnoj Gori imaju priliku da se upoznaju sa atraktivnim lokacijama za odmor u Podgorici, Nikšiću, Plavu, Gusinju, Baru, Budvi, Kotoru i Tivtu. Pored obilska turističkih lokaliteta, poseban akcenat stavljen je i na kulturu, tradiciju, istoriju i gastronomiju navedenih područja.
Ova studijska posjeta se ralizuje uz podršku nacionalne avio kompanije Air Montenegro, hotela CUE i Ramada i lokalnih turističkih organizacija Podgorice, Nikšića, Gusinja, Plava, Tivta, Kotora i Bara.
Zaposleni hotela Regent Porto Montenegro u Berlinu
“Efikasnost i nivo rada vašeg tima je impresivan. Iskreno gostoprimstvo, uigranost tima i standardi koje vaše kolege poštuju u radu je sam vrhunac luksuznog hotelijerstva“ su najupečatljivije rečenice zajedničkog pisma koje je primio generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro od direktora hotela Regent Berlin & Regent Intercontinental povodom prvih radnih dana tivatskih hotelijera u hotelima Regent Berlin i Intercontinental.
Šestoro zaposlenih hotela iz Tivta svoj radni angažman tokom zimskih mjeseci obavlja u hotelu Regent Berlin dok je četvoro na ispomoći hotelu Intercontinental u glavnom gradu SR Njemačke. Ovom „razmjenom“, zaposleni hotela Regent postali su svojevrsni ambasadori crnogorskog gostoprimstva gostima ova dva najbolja berlinska hotela.
„Mogućnost rada u Berlinu smo rado prihvatili te prvo sami sebi pa onda gostima, menadžmentu i njemačkim kolegama demonstrirali kvalitet ugostiteljstva i hotelijerstva koji njegujemo a koji se kako vidimo u srcu Evrope ocjenjuje najvećim ocjenama. Ovakve vrste programa su standard unutar IHG korporacije kojem hotel Regent pripada te pored stalno zaposlenih dostupni i hotelijerskim profesionalcima koji su se dokazali na sezonskim poslovima.“ Izjavila je ovom prilikom Barbara Lemajić, koordinatorka u Sektoru hrane i pića hotela Regent koja trenutno boravi i radi u hotelu Regent Berlin.
Najveći svjetski trajekt na struju zove se Basto Electric i redovno vozi na liniji između norveških gradova Mossa i Hortena dužine 5,67 nautičkih milja.
Dug je 139,2 m i širok 21 m, a maksimalna brzina mu je 13 čvorova (24 km/h).
Basto Electric je izgrađen u turskom Sefine brodogradilištu, s time da može prevoziti 600 putnika, odnosno 200 automobila ili 24 kamiona.
Direktor Instituta za bilogiju mora Aleksandar Joksimović
Institut za biologiju mora Kotor (IBM) 11. decembra obilježava šest decenija postojanja i rada, a ovaj značajan jubilej će, zbog pandemije virusa korona i poštovanja epidemioloških mjera, umijesto proslavom, ozvaničiti humanitarnom donacijom koju će, u iznosu od oko 2.000 eura, usmjeriti obrazovnim i ustanovama zdravstva koje djeluju na području kotorske opštine.
Dr Aleksandar Joksimović, direktor ove ustanove, koja je od 2004. godine organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore ( UCG) dodaje da je od osnivanja Insituta do danas njime rukovodilo šest njegovih prethodnika, od kojih je prvi bio akademik Vladimir Lepetić. On je bio na čelu ondašnjeg Zavoda, koji je kasnije prerastao u Institut, i prvi krenuo u naučnu borbu i istraživanja Južnog Jadrana i Bokokotorskog zaliva, te dao snažan zamajac svim ostalim kolegama. Nakon njega ustanovu je vodio dr Jovan Stjepčević, zatim prof. dr Nikola Kovačević, dr Dušan Vukanić, dr Sreten Mandić, dr Mirko Đurović.
IBMK – Foto Boka News
-Ono što smo radili proteklih šest decenija, ono što radimo i ono što ćemo raditi u budućnosti uvijek je vezano za istraživanje Južnog Jadrana, njegovog živog svijeta, biodiverziteta, ribarstva, marikulture, integralnog upravljanja ovim našim područjem. Naši naučni rezultati uvijek nađu primjenu u praksi, učestvujemo u pregovaračkim poglavljima Crne Gore sa Evropskom unijom (E U) i u izradi raznih strategija koje su vrlo bitna dokumenta za budući održivi razvoj Crne Gore. Trenutno ono što je najaktuelnije je otvaranje našeg prvog Centra za zaštitu biodiverziteta “Boka akvarijum” koji je, od otvaranja 10. Juna, posjetilo oko 10.000 posjetilaca, saopštio je Joksimović.
Otvaranje Akvarijuma Boka
Poseban ponos, kaže, je učešće naučnih saradnika Instituta u proces uspostavljanja prvih marinskih područja u našoj zemlji odnosno na Crnogorskom primorju.
-Dva područja su već proglašena; Platamuni i Katič, a upravo je u toku javna rasprava za područje Stari Ulcinj, rekao je dr Joksimović.
Milo Đukanović -foto: Predsjednik Crne Gore (arhiva)
Crna Gora i svi njeni građani su odlučni da istrajavaju u naporima da čuvaju tradiciju suživota i poštovanja i uvažavanja različitosti i izgrađuju društvo otporno na pokušaje urušavanja jednakosti i dostojanstva svakog pojedinca, poručio je predsjednik države Milo Đukanović.
On je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, kazao da je to prilika je da se potvrdi snažna posvećenost i neophodnost kontinuiranog unapređenja i zaštite ljudskih prava i sloboda.
“Porast nejednakosti, retrogradnih ideja i autoritarizma, nedostatak i prijetnje vladavini prava, korupcija i organizovani kriminal, urušavaju demokratiju, slabe institucije sistema i dovode u opasnost uživanje i ispunjavanje prava i sloboda zapisanih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima usvojenoj 1948. godine, i kasnijim međunarodnopravnim dokumentima”, rekao je Đukanović.
On smatra da su posljedice vidljive naročito kada se posmatra položaj manjinskih i ranjivih grupa, i posebno na planu fundamentalnih sloboda, čije stanje na najdirektniji način pokazuje suštinsku snagu jednog demokratskog društva.
“U periodu nakon obnove državnosti, Crna Gora je ostvarila vidljiv napredak na planu razvoja demokratije i uspostavljanja sistema koji će garantovati i čuvati temeljna prava svakog njenog građanina”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim iječima, izazova je puno.
“Ali, odlučnost da Crna Gora i građani istrajavaju u naporima da čuvaju tradiciju suživota i poštovanja i uvažavanja različitosti i izgrađuju društvo otporno na pokušaje urušavanja jednakosti i dostojanstva svakog pojedinca, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku, rasnu, starosnu, rodnu ili seksualnu pripadnost ili orijentaciju, nikada nije bila snažnija”, ocijenio je Đukanović.
On je naglasio da su Crna Gora i njeni građani danas “rame uz rame” sa partnerima širom svijeta u namjeri da daju doprinos neophodnoj revitalizaciji demokratskih vrijednosti i svijetu u kojem će svaki pojedinac biti slobodan i jednak u svojim pravima i dužnostima.
“Da grade demokratsko i otvoreno društvo, društvo znanja i najviših evropskih i euroatlantskih vrijednosti”, poručio je Đukanović.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak na “ponovno zalaganje” i na “investiranje” EU-a na zapadnom Balkanu zbog “novih napetosti” na tom području i “upletanja regionalnih sila” koje žele destabilizirati Europu.
– Na tom području danas vladaju nove napetosti. Povijest se ondje ponavlja, a ponekad je ona i tragična, rekao je predsjednik, najavivši europsku konferenciju o toj regiji koja će se održati u lipnju iduće godine u okviru francuskog predsjedanja EU-om u prvom polugodištu 2022.
– Danas imamo posebnu odgovornost prema zapadnom Balkanu, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Elizejskoj palači.
– Moramo ondje voditi politiku ponovnog zalaganja, ali i investiranja kako bismo potaknuli gospodarsku integraciju tog područja (…) te suzbili upletanje i manipulacije nekih regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizirati Europu, istaknuo je, smjerajući na Tursku i na Rusiju.
– Mislim da je ovaj politički i gospodarski rad na zapadnom Balkanu istinsko pitanje suvereniteta za našu Europu jer se Europa mira neće moći ostvariti u idućih pedeset godina ako zapadni Balkan ostavimo u sadašnjoj situaciji, upozorio je.
Macron je pozvao da se “razjasni europska perspektiva” tih zemalja (Albanija, Bosna, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) koje već godinama čekaju u predvorju Unije.
Čelnici EU-a su na sastanku na vrhu u Sloveniji u listopadu “potvrdili potporu” integraciji zapadnog Balkana, ali su odbili donijeti vremenski plan, zatraživši više reforma i rješavanje sukoba iz prošlosti.
Većina slovenskih rijeka onečišćena je mikroplastikom, pokazao je projekt u kojemu su uz znanstvene laboratorije i ekološke udruge sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola koji su prikupljali uzorke vode.
Analiza uzoraka sa 75 mjesta različitih rijeka pokazala je da je njih 44 sadržavalo mikroplastiku, plastične čestice manje od 5 milimetara.
Najveća koncentracija mikroplastike utvrđena je u pretočnom akumulacijskom jezeru između Krškog i Brežica na rijeci Savi, priopćila je rezultate istraživanja udruga Ekolozi bez granica.
Po količini mikroplastike u izuzetim uzorcima slijedi voda rijeke Save kod Domžala, rijeke Krka kod Otočca i Novog Mesta zajedno s njenim pritokama, zatim Drava kod Maribora.
Od 32 rijeke kojih su vode bile analizirane uzorci bez mikroplastike bili su nađeni samo u slijedećim rijekama: Pesnica, Rižana, Zacurek, Rupovščica, Tržiška Bistrica i Ledava, ali će se stanje u njima pratiti novim uzimanjem uzoraka.
Najčešći materijal nađen u mikroplastikom onečišćenim rijekama je u obliku filmova nastalih raspadanjem plastičnih vrećica za kupnju, folija za pakiranje i folija za korištenje u poljoprivredi.
Prisutnost polistirena koji nastaje iz ambalaže ili materijala što se koristi u građevinsrstvu, otkrivena je uglavnom u rijekama u blizini gradova, pa tako i u vodi Ljubljanice koja teče kroz Ljubljanu, te u Dravi kod Maribora.
Rezultati analize voda predstavljeni su u okviru Mjeseca znanosti u kojemu je sudjelovalo 1400 učenika osnovnih i srednjih škola u Sloveniji kako bi se upoznali s ekološkom problematikom.
Ideja je potekla iz Njemačke s ambicijom da se proširi i na druge europske države, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je tokom ljetnje turističke sezone izvršila više od 9.000 inspekcijskih nadzora, pri čemu je 30% privrednika zatečeno da posluju nelegalno ili polulegalno.
Osim što su inspektori donijeli 168 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, izdali su i prekršajne naloge u vrijednosti od gotovo 1,4 miliona eura. To se navodi u Informaciji o djelovanju UIP tokom ljetnje turističke sezone koju je Vlada razmatrala.
Kada su u pitanju radni odnosi Uprava za inspekcijske poslove je kontrolisala i 17.000 zaposlenih lica – 45% žena i 55% muškaraca. U tom dijelu izdato je 254.310 eura prekršajnih naloga, jer je između ostalog zatečeno 399 radnika angažovanih na crno.
Riječ je o neprijavljenih 79 domaćih i 320 stranih državljana, pri čemu je njih 53 nakon intervencije inspekcije uvedeno u zakonito poslovanje.
Prilikom kontrole kupališta evidentirano je desetak onih koji posluju bez odobrenja i to po dvije plaže u Budvi i Kotoru, jednau Tivtu i pet u Herceg Novom.
Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju hotela i ugostiteljskih objekata, a zatvoreno je i 11 trgovina i zanatstva i to većina zbog rada nedjeljom.
U zaključku se navodi i da je nakon preventivnih mjera i ukazivanja o nepravilnostima u kontrolnim pregledima u ostavljenom roku od 80 do 90% slučajeva postupljeno po zakonu i uvedeno zakonito poslovanje u subjektima nadzora.
