Vlada je ublažila mjere u cilju suzbijanja koronavirusa. Ukidaju se COVID potvrde u tržnim centrima, dozvoljava se prisustvo publike sportskim takmičenjima u unutrašnjosti sportskih objekata do četvrtine od ukupnog broja mjesta za sjedjenje uz posjedovanje COVID potvrde, nošenje maske i odstojanja od dva sjedišta između gledalaca, kazao je na konferenciji za medije direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Mjere će važiti od 4. do 18. februara.
“Ove, kao i ostale protivepidemijske mjere važe do 18. februara uz napomenu da, u zavisnosti od trenutne epidemiološke situacije one mogu biti promjenjene”, naveo je Galić.
Kako je dodao, nakon porasta broja novooboljelih koje smo imali krajem prošle godine kao i u prvoj sedmici januara ove godine, usledio je pad u broju novoregistrovanih slučajeva u poslednje tri sedmice, tako da je broj novooboljelih u posljednje dvije sedmice manji za oko 50 odsto u odnosu na predhodne dvije nedjelje.
“Bez obzira na ovaj podatak dnevni nivo obolijevanja je i dalje visok tako da opuštanja ne treba da bude. Istina je da se u Crnoj Gori sprovodi najveći broj testiranja u regionu na 1000 stanovnika, čime smo u predhodnom periodu i detektovali veliki broj slučajeva što ukazuje na dobar nadzor nad pandemijom. Kada poredimo podatke u zadnjih 7 dana o broju novooboljelih na million stanovnika Crna Gora se nalazi iza većine razvijenih zemalja Evrope kao što su Danska, Francuska, Belgija, Njemačka, Hrvatska i druge, kao što se vidi na slajdu koji je u pozadini”, kazao je Galić.
Omikron dominantan
Takođe, ističe, nakon 21. decembra od kada je Omicron soj dominantan u Crnoj Gori, broj prijavljenih smrtnih slučajeva je 0,3 odsto u odnosu na ukupnog broja nooboljelih što je četiri do šest puta manje nego kada je Delta soj bio dominantan u našoj zemlji i ovi podaci ukazuju da je letalitet od novog korona virusa u Crnoj Gori manja nego u zemljama regiona.
Problem nelegalnih deponija na području kotorske opštine i dalje je aktuelan, kažu u Komunalnoj policiji. Ističući da je smanjen intenzitet nelegalnog deponovanja otpada na brdu iznad Risna, načelnik Komunalne policije Zoran Vučinović napominje da se istovremeno javljaju nove deponije na područjima Gornjih Ledenica odnosno Krivošija, dok je značajno devastirano i šire područje Grblja.
-Neke od deponija je teško sanirati jer su za to potrebna ogromna sredstva. Gorući problem su u ovom trenutku deponije u zaleđu prema krivošijskom kraju, gdje se očigledno koriste pozicije prilično sakrivenih uvala na kojima se odlažu građevinski i druge vrste otpada. Pored toga, zbog nepostojanja definisane deponije građevinskog otpada, nasipa se zemljanim i građevinskim otpadom šire područje Grblja, a gotovo cijela teritorija je devastirana takvim nasipima, rekao je Vučinović Radio Kotoru, podsjetivši da je građevinska sezona i u Kotoru i u Tivtu intenzivirana.
Pojašnjava da se većina deponovanog materijala i po dogovoru s vlasnicima privatnih parcela deponuje na području Grblja.
-Dakle, prostor je zaista dosta devastiran, a mi smo zajedno sa kolegama iz Službe za inspekcijske poslove stalno na terenu. Radimo po prijavama i nastojimo da osujetimo sve pokušaje nelegalnog odlaganja otpada što je veoma teško u situaciji kada imamo interesnu povezanost vlasnika parcela i građevinaca koji, jednostavno, moraju da se oslobode tog materijala, kazao je Vučinović.
U Opštini Budva, na Crvenoj glavici, kreće izgradnja novog hotela sa pet zvjezdica, čija vrijednost će iznositi 60 miliona EUR, saopšteno je nakon sastanka vicepremijera Dritana Abazovića sa predstavnicima ruske kompanije Dobrov & Family Group.
Predstavnici Dobrov & Family Group upoznali su Abazaovća sa planom realizacije projekta na Crvenoj glavici i benefitima koje će izgradnja tog hotelskog kompleksa donijeti za sveukupnu turističku ponudu Budve i crnogorskog primorja.
Oni su, kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade, istakli da ukoliko realizacija bude išla planiranim tokom, novi prestižni hotel može biti završen do kraja 2024. godine.
Foto Vlada CG
„Investitori su upoznali potpredsjednika Vlade sa planom o mogućem uspostavljenju saradnje sa jednim od najvećih hotelskih brendova, koji bi upravljao kompleksom na Crvenoj glavici“, navodi se u saopštenju.
Abazović je kazao da će izgradnja prestižnog hotelskog kompleksa na Crvenoj glavici donijeti nove vrijednosti u turizmu Crne Gore, posebno imajući u vidu značaj turizma kao jedne od najvažnijih privrednih grana naše države.
Doajeni italijanske strip scene, crtačke legende Anđelo Stano (Angelo Stano) i Karlo Ambrozini (Carlo Ambrosini) potvrdili su dolazak na ovogodišnji Hercegnovski strip festival (HSF) koji će se održati od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Neumorna ekipa HSF-a u 2022. godinu je ušla sa velikim brojem pripremljenih programa i fantastičnim iznenađenjima. Dobar glas o najatraktivnijoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj devetoj umjetnosti daleko se čuje pa je lista svjetskih zvijezda stripa koji žele da dođu na HSF više nego impresivna. Prošlogodišnje, petnaesto izdanje festivala po mnogima je bilo i najbolje ikad viđeno na ovim prostorima, a jesenji mjeseci koji su uslijedili bili su rezervisani za intenzivan rad na pripremi i šestnaestog izdanja ali i dodatnih programa i otpočinjanja novih projekata i saradnji HSF-a sa institucijama posvećenih umjetničkom stvaralaštvu u Crnoj Gori.
Nakon što su u decembru najavili prvu specijalnu gošću, sjajnu Danu Dimat iz Francuske i zvaničnu saradnju sa British Councilom u Crnoj Gori i Filmskim centrom Crne Gore u realizaciji masterclassova iz storyboardinga koje će svim zainteresovanim umjetnicima, ali i crnogorskim studentima držati William Simpson, došlo je vrijeme za dvije senzacionalne najave dolaska Stana i Ambrozinija.
Anđelo Stano je jedno od najvećih imena italijanskog stripa svih vremena. Autor prvog broja i glavni crtač kultnog serijala Dilan Dog, vještinu je učio od velikana Huga Prata i Alda di Đenara. Počeo je sa radom na raznim magazinskim stripovima već sedamdesetih godina, a deceniju kasnije radi na stripovima kao što su Čarli Čarlston i Suzi Strajk, za Korijer Boj, strip magazin italijanskog dnevnika Korijere dela Sera. Tada upoznaje Ticijana Sklavija, tvorca Dilana Doga, koji ga poziva da se uključi u ekipu koja priprema novog junaka, štaviše daje mu dužnost da nacrta prvi broj. Stano od tog momenta posvećuje svoju čitavu karijeru ovom junaku i po mnogo čemu, postaje parametar po kojem su i ostali legendarni crtači formirali svoje vizije popularnog „istraživača noćnih mora“. Autor je mnogih ključnih epizoda Dilana Doga, ali i svih naslovnica redovne serije od broja 42 do broja 361 kao i mnogih naslovnih strana van redovne serije. Oprobao se i kao kompletan autor strip junaka koji mu je promijenio život, pa je tako epizodu 315 „Legija kostura“ napisao, nacrtao i za nju uradio naslovnu stranu.
Karlo Ambrozini je još jedan velikan italijanskog stripa i nezaobilazno ime kada je riječ o Dilanu Dogu. Karijeru je započeo sedamdesetih godina crtajući stripove za velike italijanske izdavačke kuće Dardo, Ediperiodići i Mondadori. Već 1980. godine dobija priliku da radi za najvećeg izdavača, Boneli Editore, i to ni manje ni više nego na vanserijskom strip serijalu Ken Parker sa Đankarlom Berardijem. Na ovom serijalu ostaje do samog kraja i autor je završne epizode redovne serije. Ubrzo radi i za druge poslodavce gdje se prvi put pojavljuje kao kompletan autor na serijalu Niko Makia. U tim Dilana Doga ulazi 1987. godine i to u obje uloge crtača i scenariste. Izdavačka kuća Boneli pruža priliku Ambroziniju da maksimalno iskaže svoj talenat, te uporedo sa radom na Dilanu Dogu, on za njih stvara novi strip, Napoleone, za koju piše skoro sva scenarija, ali i crta poneku epizodu. Godine 2005. dobija, po mnogima, najveću čast u italijanskom stripu, a to je da crta lik Teksa Vilera za koji realizuje broj 19 specijalne serije. Ubrzo zatim, stvara još jedan uspješan novi serijal pod nazivom Jan Diks, a potpisuje i nekoliko epizoda iz serijala „Jedno doba jedna priča“ i „Siročad“. Ambrozini je i danas aktivan scenarista i crtač u timu Dilana Doga.
Uz sve ovo neumorna HSF ekipa priprema i sedmo izdanje Zimskog strip vikenda koje će se održati u martu i željno iščekuje rezultate apliciranja da naša najbolja manifestacija posvećena devetoj umjetnosti koja je stekla izuzetan evropski i svjetski renome, dobije i zvaničnu potvrdu da je država prepoznala njegovu vrijednost i dodijeli Hercegnovskom strip festivalu status Manifestacije od značaja za kulturu Crne Gore.
Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022. – foto Boka News
Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.
Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.
Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022. – foto Radio Kotor
Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca.
Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022.-foto Boka News
Proslava blagdana Svetog Tripuna je u četvrtak 3. februra svetim misama u 10 i 18 sati.
Vanjska proslava biti će u nedjelju, 6. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. dr Tomo Vukšić nadbiskup vrbosanski koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.
Sveti Tripun – foto Boka News
Svetac nepodijeljene crkve
Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Francuski carinici su u petak u Marselju, na jugu, zaplijenili rekordnu količinu, 514 kg, kokaina na brodu koji je doplovio iz Čilea, saopštila je vlada u srijedu.
– Ovo je najveća zapljena kokaina u luci dosad, navodi se u saopštenju ministarstva financija.
– U zadnjoj većoj operaciji 2020. zaplijenjen je 291 kg kokaina, dodala je za AFP područna carinska uprava u Marseilleu.
Vrijednost zaplijenjenog kokaina procjenjuje se na 17 miliona eura, a na crnom tržištu 36 miliona, navode carina i ministarstvo.
U petak su carinici nasumičnim odabirom kontejnera koje su pregledali rendgenskim zrakama, u kontejneru s parketom pronašli nekoliko športskih vreća u kojima je bila skrivena droga.
Kada su ih otvorili, našli su gotovo 450 paketića kokaina.
– Ova tehnika koja se sastoji u ukrcaju narkotika s legalnim teretom, poznata kao ‘rip-off’, posebno je omiljena među kriminalnim organizacijama, ističe se u priopćenju.
– Droga se u posljednji trenutak unosi na brod bez znanja njegova vlasnika, a pomagači je brzo preuzimaju, rekao jeJean-Baptiste Guy iz carinske službe.
Godine 2021. francuski carinici su zaplijenili 18 tona kokaina na državnom teritoriju, što je za 106 posto više u odnosu na 2020.
Za vožnju slovenačkim autocestama od početka februara vozila moraju imati elektronske vinjete, a dosadašnje naljepnica na vjetrobranskom staklu kojima se dokazivalo da je cestarina plaćena nakon 13 godina odlaze u povijest.
Cijene cestarine za sedmičnu, mjesečnu i godišnju vinjetu ostaju iste, s time da godišnja, koja stoji 110 eura, od sada vrijedi godinu dana od datuma kupnje, umjesto do kraja tekuće godine, bez obzira na to kada je kupljena, kako je bilo do sada.
Elektronska vinjeta vezana je uz registarski broj pojedinog vozila i nije prenosiva. Prilikom kupnje potrebno je dati registarski broj vozila, elektronsku e-mail adresu, te u formularu navesti način plaćanja ako je se kupuje negotovinski putem interneta.
Vozači koji nisu sami sebi putem interneta osigurali vinjetu mogu je, kao i do sada, kupiti na mjestima gdje su se kupovale vinjete u obliku naljepnica, s time da će im u ispunjavanju formulara pomoći prodavači. Kao i do sada, slovenska vinjeta može se kupiti i u Hrvatskoj, na mjestima na koji se to moglo i do sada.
Sustav funkcionira tako da registracijske brojeve vozila za koje je plaćena cestarina prate kamere koje su postavljene na mreži autocesta, na kontrolnim točkama.
Državna kompanija za autoceste DARS zajamčila je da će se osobni podaci, nakon što se kontrolom potvrdi da je cestarina plaćena, odmah brisati iz sustava, što je u skladu s europskim normama o zaštiti osobnih podataka.
Vožnja bez važeće elektronske vinjete predstavlja prekršaj prema zakonu o cestarinama, za što je propisana globa u visini 300 eura, objavio je DARS.
Pismo o namjerama o uspostavlјanju saradnje, potpisali su danas u Novom Sadu predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.
Kako ističu u saopštenju Opštine Tivat, potpisivanje Pisma o namjerama predstavlja formalizovanje saradnje i priliku za produbljivanje već postojećih prijatelјskih odnosa dava grada.
Dva grada procijenila su da postoje objektivne mogućnosti za razvijanje partnerskih odnosa u oblastima kulture, prvenstveno u svijetlu izbora Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2022. godine, zatim sporta, turizma i međunarodne saradnje.
“Drago mi je što baš u godini kada smo Evropska prestonica kulture, podižemo nivo saradnje na viši nivo. Imamo mnogo toga zajedničkog, a Novi Sad želi da sarađuje sa gradovima crnogorskog primorja i da budemo jedni drugima od pomoći. Rodbinski i međulјudski smo čvrsto povezani, ali postoji i snažan ekonomski interes za tješnju saradnju. Spremni smo da stečenim iskustvima maksimalno podržimo Budvu i gradove Boke Kotorske u takmičenju za Evropsku prestonicu kulture 2028. godine”, naglasio je Vučević.
Komnenović je čestitao Novosađanima osvajanje titule Evropske prijestonice kulture, ocijenivši da je grad sa tako bogatom kulturnom tradicijom to i zaslužio.
“Zahvalan sam Novom Sadu što je spreman da sa nama podijeli dragocjena znanja vezana za projekat Evropska prijestonica kulture“, rekao je Komnenović i izrazio očekivanje da će potpisivanje najvišeg pravnog akta između dvije teritorijalne jedinice, koje treba da uslijedi u Tivtu, biti novi most koji spaja građane dva grada.
Komnenović, koji na poziv gradonačelnika Vučevića od ponedjeljka boravi u zvaničnoj posjeti tom gradu, juče je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Grada Novog Sada, 1. februara.
Aerodromi Crne Gore pripremaju se za oporavak sektora vazduhoplovstva na zdravim osnovama, a kompanija već vodi pregovore sa određenim niskotarifnim i redovnim avio-prevoznicima o otvaranju novih avio-destinacija, najavio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski.
– To će se osjetno odraziti na saobraćajne podatke koje kompanija očekuje u ovoj godini – rekao je Jandreoski za prvo crnogorsko izdanje jednog od najuticajnijih svjetskih biznis magazina Forbes.
Aerodromi Crne Gore doprinose društvenom i ekonomskom rastu i razvoju nacije kroz kvalitetnu, sigurnu i održivu aerodromsku infrastrukturu i usluge, navodi se u članku. U svojstvu operatora aerodromske infrastrukture i pružaoca aerodromskih usluga, kompanija predvodi sektor vazduhoplovstva, upravljajući se principima sigurnosti, dodate vrijednosti, odgovornog upravljanja i ekonomskog razvoja kao svojim temeljnim vrijednostima.
Zajedno sa svojim Odborom direktora, nadležnim ministarstvima i Vladom Crne Gore, Aerodromi Crne Gore su orijentisani na razvoj infrastrukture, unapređenje kvaliteta usluga i ulaganje u kadar kao vrijedan resurs kompanije.
– Okosnica naše kompanije su bezbjednost i sigurnost putnika u svakom trenutku. Naša vizija određuje aerodrome kao ulaznu kapiju za turizam i ulaganja – rekao je Jandreoski.
Vođena ovom misijom, stremljenja kompanije nisu prošla nezapaženo, te su Aerodromi Crne Gore dobili brojna priznanja za stručan pristup u upravljanju aerodromima.
Uprkos do sada neviđenim izazovima koje je nametnula pandemija korona virusa, Aerodromi Crne Gore su ostvarili porast broja putnika, trasirajući put rastućeg interesovanja za zemlju kao turističku destinaciju. Obim putničkog saobraćaja je tokom 2021. godine, dosegao rast od 65% u odnosu na 2019. godinu.
Aerodromi Crne Gore sada se pripremaju za oporavak sektora vazduhoplovstva na zdravim osnovama.
– Već pregovaramo sa određenim niskotarifnim i redovnim avio-prevoznicima o otvaranju novih avio-destinacija, što će se osjetno odraziti na saobraćjne podatke koje očekujemo u ovoj godini – rekao je Jandreoski.
Crna Gora, kao tržište koje bilježi izuzetan rast, nudi niz mogućnosti investitorima i avio-kompanijama koje žele da ostvare svoje prisustvo u regionu.
– U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, Ministarstvom ekonomskog razvoja i Ministarstvom kapitalnih investicija, Aerodromi Crne Gore su osmislili zajedničke programe koji su usmjereni na promociju potencijala ove zemlje i imaju za cilj da svijetu pošalju poruku o investicionim mogućnostima Crne Gore. Jedan takav primjer je Air Astana, koja je uvrstila Podgoricu među svoje turističke destinacije – navodi se u članku.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Letovima ove avio-kompanije, preko 20.000 visokoplatežnih turista posjetilo je Crnu Goru. Osim toga, crnogorski vazduhoplovni propisi omogućavaju stranim investitorima da osnuju avio-kompanije ili obavljaju uslužne djelatnosti u avio-saobraćaju.
– Naš cilj nije samo povezivanje sa mogućim čvorištima ili aerodromima, već nastojimo da se izgradimo kao organizacija koja okuplja najbolje poznavaoce oblasti vazduhoplovstva – rekao je Jandreoski.
Digitalni napredak na planu svjestke ekonomije nije zaobišao ni vazduhoplovnu branšu, gdje se takođe javlja kao preduslov razvoja. Kada je riječ o avijacijskom segmentu poslovanja, Jandreoski ističe da kroz usluge koje pružaju nastoje da osnaže saradnju sa avio-kompanijama.
– Za 2022. godinu smo planirali brojne investicione aktivnosti, uključujući između ostalog zamjenu postojećih vozila sa dizel-benzinskim pogonom električnim vozilima. Dakle, okrećemo se obnovljivim izvorima enegrije – rekao je.
Primjenom ekološki prihvatljivih poslovnih praksi, Aerodromi Crne Gore slijede sve preporuke ICAO i Evropske komisije u cilju obezbjeđenja održivog poslovanja i dobrobiti populacije. Kako bi držali korak sa tehnologijom, određena sredstva su opredijeljena za realizaciju projekata video-nadzora, sistema razglasa i primjenu tehnologije vještačke inteligencije u sferi sigurnosti putnika.
– Iz tehnološke perspektive, shodno nedavno potpisanom sporazumu, mi smo postali dio sistema zaštite sajber bezbjednosti Eurocontrola, na koju činjenicu smo veoma ponosni. Sada smo u prilici da naučimo više o sajber bezbjednosti i mogućim uticajima iste na budućnost – dodaje direktor Aerodroma.
Forbes u tekstu navodi da geografska pozicija Crne Gore nameće avio-putovanja kao prvi izbor za posjetu zemlji, što je ujedno garancija njenog neminovnog rasta i razvoja. Napominju da je vijek od začetka avijacije u Crnoj Gori, a danas je zemlja uspostavila povoljno poslovno okruženje za investitore, osnaženo Aerodromima Crne Gore i rukovodstvom kompanije koje je sposobno da prilagodi poslovanje datim prilikama, stručnim Odborom direktora i podrškom vlade.
– Cilj vlade je da stranim investitorima pruži mogućnosti da ulažu u avijaciju. Sinergija koja vlada između institucija i vlasti je od ogromnog značaja. Uskoro ćemo imati priliku da u Crnoj Gori dočekamo potencijalne investitore – zaključio je Jandreoski.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 01.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 218 uzorak na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 617 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
164
Bar
98
Nikšić
71
Budva
39
Kotor
32
Herceg Novi
31
Ulcinj
31
Rožaje
27
Pljevlja
25
Cetinje
18
Bijelo Polje
17
Tivat
17
Danilovgrad
15
Berane
9
Mojkovac
6
Tuzi
5
Kolašin
4
Plav
3
Žabljak
3
Andrijevica
1
Šavnik
1
UKUPNO
617
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 01.02.2022. godine je iznosio 26,24 %.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno 14 smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (5), Bar (2), Pljevlja (2), Nikšić (1), Cetinje (1), Andrijevica (1), Tivat (1), Berane (1). Među preminulima najmlađi je imao 50 godina, a najstariji 89 godina starosti.
Svi pacijenti preminuli tokom jučerašnjeg dana, bili su nevakcinisani ili nijesu bili propisno vakcinisani (proslo vise od 5 mjeseci od druge doze).
Stoga još jednom apelujemo na građane da se vakcinišu ako to do sada nijesu učinili, ili ukoliko je prošlo između 3-5 mjeseci od poslednje doze prime svoju buster dozu.
Samo kompletnom imunizacijom možemo uticati da se broj smrtnih ishoda u našoj zemlji smanji.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2582.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 961 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5481.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 221 214.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
opština
Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica
1467
Nikšić
681
Bar
626
Ulcinj
433
Herceg Novi
366
Budva
304
Bijelo Polje
244
Pljevlja
238
Tivat
182
Kotor
179
Cetinje
144
Danilovgrad
126
Berane
101
Rožaje
101
Tuzi
73
Mojkovac
62
Plav
31
Kolašin
26
Šavnik
26
Plužine
20
Žabljak
19
Petnjica
18
Andrijevica
13
Gusinje
1
Crna Gora
5481
Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore
