Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da bjeloruske vlasti iskorištavanjem migranata radi pritiska na Evropsku uniju neće ispuniti svoje ciljeve.
“Instrumentalizacija migranata u političke svrhe od strane Bjelorusije je neprihvatljiva. Bjeloruske vlasti moraju razumjeti da pritiskom na Europsku uniju na ovaj način kroz ciničnu instrumentalizaciju migranata neće uspjeti ostvariti svoje ciljeve”, kaže von der Leyen u povodu napete situacije na granici između Bjelorusije i Poljske.
Hiljade migranata okupile su se na bjelorusko-poljskoj granici pokušavajući ući u Evropsku uniju. Bruxelles optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je orkestrirao dolazak migranata na istočne granice EU-a nakon što je EU uvela sankcije protiv Minska zbog brutalne represije prema oporbi.
Von der Leyen je rekla da je razgovarala s premijerima Poljske, Litve i Latvije, Mateuszom Morawieckim, Ingridom Šimonyte i Krišjānisom Kariņšem kako bi im izrazila solidarnost EU-a. S njima je razgovarala o mjerama koje bi EU mogao poduzeti kako bi im pomogao da se suoče s ovom krizom.
Predsjednica Komisije pozvala je države članice da prošire sankcije protiv bjeloruskog režima “zbog ovoga hibridnog napada”.
“Europska unija će istražiti mogućnosti sankcioniranja, uključujući i stavljanjem na crnu listu zrakoplovnih prijevoznika iz trećih zemalja koje su aktivne u krijumčarenju ljudima”, kaže predsjednica Komisije.
Najavila je da će Komisija razgovarati sa specijaliziranim agencijama UN-a o načinima sprječavanja humanitarne krize te kako bi se osigurao siguran povratak migranata u zemlje iz kojih su došli.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas otputovat će sljedećih dana u zemlje iz kojih dolaze i prolaze migranti i traži da spriječe svoje državljane da upadaju u zamku bjeloruskih vlasti.
U Sloveniji su u ponedjeljak stupile na snagu nove mjere protiv koronavirusa, koje neki epidemiolozi smatraju nedovoljnima da bi se preuzela kontrola nad širenjem epidemije, dok zemlja i dalje bilježi visoki udio testova pozitivnih na covid-19 od 43 posto.
Zadnja 24 sata potvrđena su 1282 slučaja zaraze koronavirusom, uz 12 smrtnih slučajeva među oboljelima i visoki udio pozitivnih testova od 43,3 posto.
Vlada se nije odlučila za zatvaranje nego za mjere koje uključuju strogu kontrolu covid potvrda uz dokument za identifikaciju, kao i ograničavanje radnog vremena za lokale, zabranu rada diskoteka i noćnih klubova, zabranu okupljanja izvan obiteljskog kruga. Unatoč tome, neki misle da to neće biti dovoljno da se stanje stabilizira i spriječi “pucanje” zdravstvenog sustava zbog navala na bolnice.
“Ove mjere su nedovoljne jer smo svjetski prvaci po relativnom broju aktivnih slučajeva”, kazao je za medije imunolog i mikrobiolog Alojz Ihan, dodavši da se boji da bi tako blage mjere mogle biti put u “katastrofu”.
“Ovo je odluka za bezglavo prokuživanje širenjem virusa”, kazao je Ihan, dodavši da Slovenija time postupa kao vlasti u Velikoj Britaniji, gdje je, kako upozorava, cijepljeno bitno više populacije nego u Sloveniji pa se to može opravdati.
“Kod nas je je praktično svatko i svakodnevno u rizičnim kontaktima dok obavlja životne aktivnosti”, upozorio je Ihan dodavši da se trebalo odlučiti za radikalnije mjere umjesto da “skačemo s trećeg kata, nadajući se da ćemo slomiti samo noge”, rekao je aludirajući na sadašnje stanje.
U zemlji i dalje raste broj hospitaliziranih, pa je u bolnicama trenutno već 843 oboljelih, od čega 186 na intenzivnim odjelima, dok je 12 pacijenata umrlo.
Prosjek potvrđenih zaraza u jednom danu za zadnji tjedan iznosi 2878, 14-dnevna incidencija 1737. Interes za cijepljenje zadnjih dana raste, ali uglavnom među starijima koji dolaze po treću dozu, pa je broj ukupne populacije koja je dobila potrebne doze cjepiva znatno manji od proklamiranih ciljeva i stagnira na 53,3 posto.
Zbog alarmantnog povećanja broja covid pacijenata i ograničenih bolničkih kapaciteta ministarstvo zdravstva za danas je sazvalo sastanak s vodstvom bolnica i pojačalo koordinaciju kako bi s osiguralo preraspoređivanje potrebnih zdravstvenih kadrova. Ministar zdravstva Janez Poklukar najavio je i mogućnost da se u aktivnosti kadrovskog jačanja preopterećenih bolnica uključe i studenti medicine te učenici srednjih medicinskih škola.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Predstavnici boračkih organizacija Herceg-Novog, Kotora, Tivta i Budve i hercegnovske lokalne samouprave obilježili su danas 80 godina od osnivanja partizanskog Orjenskog bataljona. Minutom ćutanja, polaganjem vijenaca i osvrtom na poduhvate ovog bataljona, prisutni su odali poštu palim borcima i herojima.
Kako je istakao predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, životi i borbe koje su vodili borci Orjenskog bataljona opominju nas da “danas moramo biti složni i ujedinjeni, da moramo doprinijeti toleranciji i razumijevanju, na koncu – da mlađim generacijama moramo ukazati na značaj pobjede u Drugom svjetskom ratu i podnešene žrtve za slobodu”.
-Naši borci i preci zaslužili su da na pomen njihovih imena zastanemo i da se sa dubokim poštovanjem odnosimo prema njihovim djelima i odlukama koje su donijeli, a koje su vrlo često bile pitanje života ili smrti, naglasio je Otović.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Prema riječima potpredsjednika opštinskog odbora i člana republičkog odbora SUBNOR-a Crne Gore, Milana Vajagića, danas je obilježen veličanstveni datum iz istorije naroda Boke Kotorske.
-Bataljon je formiran sa osnovnim ciljem da se bori protiv stranog okupatora i fašizma, a ujedno i za jedno pravednije društvo, dosta slobodnije i bez eksploatacije čovjeka, dodao je Vajagić.
Kako je kazao predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, rodoljubivo stanovnistvo ovih područja i Boke je dalo ogroman doprinos stvaranju slobodarskih tradicija – uvijek su bili na strani patriotizma, slobode i pravde.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
-Ostavili su nam u amanet antifašistička opredijeljenja i dužnost da ih ne prepuštamo zaboravu, već da ih prenosimo na nove generacije. Oni i još hiljade takvih drugova i drugarica postali su simboli slobodne Crne Gore, njene slave i časti. Zato antifašizam ostaje naš trajni i vjekovni put, moramo mladima pokazati zašto je antifašizam za njih i sve buduće generacije od životnog značaja i zašto je fašizam u bilo kojoj formi apsolutno neprihvatljiv, kazao je Radojević i dodao da je časni i viteški narod Boke i Crne Gore uvijek kroz istoriju bio primjer drugima, pogotovo u Drugom svjetkom radu i svim oslobodilačkim ratovima.
-Klanjamo se im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti, poručio je Radojević.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Prisutnima se obratio i profesor Ljubenko Borović, koji je pobunu i otpor Bokelja i naroda bokokotorskog zaleđa uporedio sa svenarodnim ustankom 13. jula 1941. godine, „kojeg je ondašnja svjetska javnost ocijenila kao fenomen Drugog svjetskog rata, kao uzlet u nebo”.
-Kao prethodnica i uzor Orjencima, Trinaestojulski ustanak pjesnici su opjevali na svoj poetski način. Najveći od njih su ostavili zavjetno upamćene stihove: “o najmanji od naroda”, “krvavi prestole slobode”, “velika Crna Goro”… Posvećeni konstantnom masovnom poduhvatu malobrojnog naroda koji se izborio za dostojno mjesto u ondašnjoj slobodarskoj Evropi, narod Boke i Bokotorskog zaliva, vođen željom za dostojanstvom, da očuva svoju slobodu i slavu svojih predaka, svi su do jednog pružili otpor italijanskim fašistima i njhovim okupatorskim namjerima i proslavili sebe za sva vremena i visoko podigli cijenu naroda i države, naglasio je profesor Borović.
Orjenski bataljon osnovan je između 8. i 9. novembra 1941. godine u Mokrom dolu na Vrbanju. Imao je oko 660 boraca, spremnih da svoje živote polože za oslobođenje. Orjenski bataljon odigrao je veliku ulogu za narod Kruševica, Herceg-Novog, Boke i cijele Crne Gore, a rasformiran je krajem marta 1942. godine.
Dva rashodovana ratna broda Mornarice Vojske Crne Gore koji se već godinama nalaze na mrtvom vezu u Boki Kotorksoj, u toliko su lošem stanju da im svakod časa prijeti opasnost da potonu na mjestu gdje se nalaze i izazovu broje ekološke i druge probleme državi.
To pored ostaloga, piše u „Informaciji o prodaji suvišnih plovnih objekata: pomoćni naftonosac PN-27, pomoćni vodonosac PV-17, desantni brod minopolagač DBM-241 i barkasa mortorna ronilačka BRM-22“, a koju je Vlada Crne Gore razmatrala i usvojila na sjednici u četvrtak. Od ova četiri, u Boki Kotorskoj su dva broda: PV-17 „Alga“ i DBM-241 „Krk“, dok je tanker PN-.27 vezan u luci Bar, a barkasa je izvađena na operatiovnu obalu vojnog dijela luke u Baru gdje se ovaj drveni brod u međuvremenu potpuno rasušio, deformisao, satrulio i propao.
„Stanje podvodnog dijela plovnih objekata: PN–27, PV-17 i DBM-241 izuzetno je loše iz razloga što navedeni brodovi nijesu remontovani skoro 25 godina, nije bilo dokovanja i antikorozione zaštite podvodnog dijela. Na navedenim brodovima ne postoji galvanska zaštita jer cink protektori nijesu zamijenjeni skoro 25 godina, što je dovelo do ubrzanog propadanja podvodne oplate brodova. Brodovi su bez posade i svakodnevno se obilaze.”- stoji u Informaciji koju je razmotrila Vlada.
Ministarstvo odbrane napominje da su ronioci Mornarice VCG do sada u više navrata na brodovima PV-17 i DBM-241, vezanim u blizini vojnog obhjekta Rakite na zapadnoj obali polustruva Luštica u Boki Kotorskoj, vršili “česte intervencije na saniranju oštećenja na podvodnom dijelu brodova, kako bi se spriječilo njihovo potonuće.”
“Palube i nadgrađa brodova usljed dubinske korozije s oštećene, voda od atmosferskih padavina prodire u unutrašnjost broda, te je neophodno konstantno pražnjenje kaljuža iz unutrašnjih prostorija da ne bi došlo do potonuća. Ovo zahtijeva neprekidno angažovanje ljudstva i opreme iz sastava Mornarice VCG. Oplate i palube na brodovima PN-27, PV-17 i DBM-241 velikim dijelom su zahvaćene dubinskom korozijom. Podvodni dio brodova zahvatila je dubinska korozija, toliko da morska voda neprekidno ulazi u unutrašnjost brodova, pa je potrebna česta intervencija pripadnika Mornarice za pražnjenje morske vode, kako bi se zadržala njihova plovnost. Napominjemo, da bi eventualno potonuće pomenutih brodova dovelo do ekološkog akcidenta i zagađenja mora u akvatoriju Bokokotorskog zaliva i Luke Bar, imajući u vidu količine zauljenih voda koje se nalaze u unutrašnjosti brodova.”- piše u dokumentu kojim se bavila crnogorska Vlada, uz napomenu da bi se, pošto su PV-17 i DBM-241 već godinama na mrtvom vezu koji se nalazi u reonu Kumborskog tjesnaca, njihovim eventualnim potonućem na vezu “ugrozilo odvijanje pomorskog saobraćaja, izazvali ekološki akcident, a sanacija nastale štete bi zahtijevala visoka finansijska sredstva”. Što se drvene barkase BRM-22 izvučene na obalu u Baru tiče, ona je u toliko lošem stanju da je “samo pitanje dana kada će se urušiti, što predstavlja potencijalnu opasnost za zaposlena lica na sidrištu luke Bar.”
PV-17 i DBM-241 trunu na vezu u Rakitama
Zbog ovakvog žalosnog stanja četiri rashodovana ratna broda, Ministarstvo odbrane Vladi je predložilo a ova prihvatila da se PN-.27, PV-17, DBM-241 i BRM-22 “prodaju po komadu, u viđenom stanju, po cijenama iz dopunskog izvještaja nezavisnog procjenitelja”, a koje nisu navedene u Informaciji razmatranoj na sjednici Vlade. Za ovakvu odluku MO je sredinom prošlog mjseca, dobilo i formalnu saglasnost Ministarstva finansija i socvijalnog staranja. Ukžoliko se brodovi ne prodaju na ovaj način, oni će kupcima u narednom koraku biti ponuđeni kao sekundarna sirovina.
Inače, za PV-17, stari vojni tanker za vodu od 725 tona, dugačak 44 metra a koji je sagrađen još davne 1952.godine u Rijeci, još od 2018. postoji odluka Vlade da Ministarstvo odbrane brod preda tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja i turizma (dsadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranaj i urbanizma) kako bi ga ovo očistilo od svih zagađujućih materija i nakon toga, potopilo na odgovrajućem mjestu na Crnogorskom primorju kao atrakciju za ronilački turizam. Ova inicijativa međutom,,do sada nije zaživjela jer prvo MORT, a potom ni sadašnje MEPG, nisu realizovali ovaj projekati i nisu u djelo sproveli zaključak Vlade iz 2018., iako je Ministarstvo odbrane još uvijek raspoloženo da PV-17 preda kako bi se on iskoristio za namjerno potapanje i pretvaranje u ronilačku atrakciju.
U Informaciji o prodaji četiri rashodovana i zapuštena ratnha broda Mornarice VCG koju je Vlčada razmatrala u četvrtak, nema ni pomena ko je odgovoran zašto se ta plovila još od oktobra 2006. kada su ona odlukom Generalštaba VCG, proglašena viškom i određena za prodaju, do danas nisu prodala i da li je tome razlog neobjektivno visoka cvijena na koju su ta plovila svih prethodnih 15 godina, bila procjenjivana i nuđena potencijalnim kupcima. Umjesto da odmah budu prodati, ovi bodovi su 15 godina ležali po raznim vezovima na Crnogorskom primorju i propadali, bivali poharani i uništavani, a svo to vrijeme “jeli” su dio državnih materijalnih resursa koje je je Vojska ulagala kako-tako ih čuvajući i spriječavajući da oni potonu od nebrige i zapuštenosti. Sada su oni svi svedeni na gomilu gotovo potpuno neupotrebljivog zarđalog čelika ili polutrulog drveta u slučaju barkase što se raspada na ovali luke Bar, a da niko od dosadašnjih čelnika Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane, nije snosio nikakvu odgovornost za štetu koju je država zvog toga pretrpjela. Brodovi su sada u toliko lošem stanju da je malo vjerovatno da bi “preživjeli” tegalj do Albanije gdje su najbliža rezališta u kojima bi oni mogli biti pretvoreni u sekundanu sirovinu, zato što u Crnoj Gori nema mjesta gdje se legalno i uz sve mjere nadzora i zaštite životne sredine, mogu kasiratio toliko velika plovila.
Posebno tužna je činjenica da su na ovaj način potpuno uništena dva veoma dobra broda kakvi su bili tanker PN-27 “Sipa” i desantni brod minopolagač DBM-241 “Krk”, a koji su spadali među najmlađe brodove bivše JRM, kada ih je ona nakon povlačenja iz Hrvatske početkom rata u bivšoj SFRJ, 1991-9. godine dovela u Boku. PN-27 sagrađen je 1989. u Kraljeivici, ima 830 tona nosivosti i dugačak je 58 metara.
Rashodovani brod DBM-241 i PV-17 na mrtvom vezu u Boki
DBM-241 sagrađen je 1988. u Splitu, a mogao je ukrcati i prevozitii do šest teških tenkova tima M-84 ili čak do 170 velikih protibrodskih mina tipa SAG-2. Taj brod dug je 49,7, širok 10,2 metara, a puni deplasman mu iznosi 945 tona. Naoružan je bio sa dva dvocjevna topa AK-230 kalibra 30 mm, jednim četvorocjevnim topom M-75 kalibra 20 mm i četvorocjevnim lanserom MTU-4 za PVO rakete malog dometa “strela – 2M”. Brzinom od 12,5 čvorova pokretala su ga dva dizel motora ukupne snage 3.100 konja. DBM-241 je inače, 2010. bio prodat kompaniji “Cofis” koja je namjeravala da taj brod preproda Ratnoj mornarici Egipta, ali je ta posao propao zbog “arapskog proljeća” u Egiptu, pa je “Cofis” odustao od preliminarno već sklopljenog ugovora sa Ministarstvom odbrane, a DBM-241 odstao da truli i propada na mrtvom vezu u Boki.
Kulturni centar “Nikola Đurković’’, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuje otvaranje Izložbe Utisnuto pamćenje : tragom ćiriličke knjige iz riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru u četvrtak, 11. 11. 2021. godine u 19 sati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra.
Riznica Srpske pravoslavne crkve u Kotoru osnovana je trudom kotorskog paroha Momčila Krivokapića 1971. godine i posjeduje vrijedne zbirke ikona, bogoslužbenih predmeta i odežda, dio dokumenata iz Arhiva SPC u Kotoru i knjige iz Biblioteke SPC u Kotoru, među kojima se ističe zbirka srbulja i najveći fond Biblioteke – legat prvog bokokotorskog episkopa – Gerasima Petranovića.
Predstavićemo nekoliko knjiga koje na reprezentativan način prate složene i često zamršene puteve kojima će se kretati ćirilička knjiga vezana za prostor današnje Crne Gore i Srbije – od prvih rukopisnih knjiga do 1867. godine, kada prestaje period stare i rijetke knjige.
Na otvaranju će govoriti autori izložbe Stanka Janković Pivljanin i Protojerej Nemanja Krivokapić, a otvoriće je Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra ,,Nikola Đurković”. Biće organizovano stručno vođenje kroz izložbu, a moći će se vidjeti izuzetno vrijedni primjerci rukopisnih knjiga iz grbaljskih crkava, onih štampanih u Veneciji do izuzetnih ruskih knjiga, štampanih po nalogu ruskih imperatora ̶ između ostalih Petra Velikog i Katarine Velike, koje će prvi put biti dostupne javnosti.
Izložba je rezultat implementacije projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstva kulture Crne Gore (Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta) .
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 31. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2021”, koji je održan od 04 do 07. novembra tekuće godine u Cavtatu / Republika Hrvatska pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
Još od davnina je poznato, tačnije iz Biblije, a duboko se nadamo da su mnogi to pročitali i zapamtili: „Vino je život čovjeka, ako ga pije umjereno”.
Tokom susreta u Hotelu Croatia u Cavtatu priređen je veliki broj programa, između ostalog i Okrugli sto o zadrugarstvu, zatim uvijek interesantna i atraktivna tradicionalna radionica o vinu prof dr Bernarda Kozine, zatim kao i svake godine Radionica „Wine Gastro Show”, kao i predstavljanje novih knjiga o vinovoj lozi i vinu izašlih od prošle Sabatine.
Istovremeno za vrijeme Manifestacije u subotu 06. novembra organizovan je za učesnike interesantan studijski obilazak uz upoznavanje vinogradarsko – vinarskih i kulturno – istorijskih destinacija Dubrovačko – neretvanske županije (Lokrum, Dubrovnik, Konavle), kao i ručak u Mjesnom domu Gruda u Konavlima.
Poslednje večeri susreta nakon svečanog uručivanja priznanja za kvalitet i izgled, kao i proglašenja šampiona Sabatine 2021., održan je Bal šampiona uz prezentaciju i degustaciju šampionskih vina Sabatine. Poslednjeg dana u nedjelju posjećena je Vinarija Crvik.
Prilikom boravka na susretu „Sabatina 2021” predstavnici CDPR-a predstavili su crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijelili ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
Međunarodni susret „Sabatina 2021” je istovremeno bio prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost predstavi svoje djelovanje. Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti.
Air Montenegro od 1.decembra obnavlja liniju iz Podgorice za Frankfurt koja je prekinuta u septembru. Kompanija će na liniji letjeti dva puta sedmično, srijedom i subotom, a planira ju zadržati cijeli ostatak zime.
Od 11.1. kompanija planira povećati i letove za Ljubljanu sa 2 na 3 sedmično. Do tada se leti ponedjeljkom i petkom, a od tada će letjeti utorkom, petkom i nedjeljom.
Od 11.1. Air Montenegro će povećati i broj letova između Tivta i Beograda na svakodnevne uvođenjem letova i utorkom (do tada kompanija leti 6 sedmičnih letova, svaki dan osim utorka). Istim će kompanija povećati broj letova za 4 sedmično, tj. sa 24 na 28 sedmičnih letova, koje će operirati na 5 linija.
Zlatan Stipišić Gibonni će uvesti budvansku publiku u Novu 2022. godinu na još jednom spektakularnom dočeku koji na glavnom gradskom trgu organizuje Turistička organizacija opštine Budva!
„Trodnevni program koji će započeti 30. decembra nastao je nakon višemjesečnih pregovora sa nekim od najvećih muzičkih zvijezda iz regiona i na naše zadovoljstvo možemo najaviti da će brojni koncerti, i ovoga puta, predstaviti Budvu kao prestižnu novogodišnju destinaciju, koja zahvaljujući svom muzičkom programu i odličnoj ponudi naših hotelijera, privlači na desetine hiljada turista sa prostora bivše Jugoslavije“ – istakla je Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva.
Pored Gibonnija, u okviru novogodišnjeg programa na trgu ispred Starog grada će nastupiti Lepa Brena i mnogi drugi, a biće organizovani i programi za djecu.
Cjelokupan program će biti organizovan u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama i svim preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Opširnije o cjelokupnoj organizaciji predstavnici crnogorske javnosti će saznati sjutra, nakon konferencije za novinare, koja je planirana da se održi u hotelu „Avala“ u 12 sati, zajedno sa predstavnicima hotelske privrede.
Po toplom sunčanom danu juče je održana je prva aktivnost događaja za djecu pod nazivom “Dječija maštovita fešta” u organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi.
Više od 150 mališana okupilo se u Herceg Novom, na Škveru kod Tvrtkovog spomenika, gdje su sa izviđačkim odredom Orjen učili o osnovama čvorologije i slanja slova zastavicama. Djeca su bila podijeljena u grupe gdje su sa svojim vršnjacima iz Odreda podučavani ovim vještinama. Nakon ove obuke, mališani su se sa edukatorima uputili ka novskim tvrđavama u potrazi za izgubljnim dijelovima slagalice. Obišli su tvrđavu Forte mare, trg Mića Pavlovića – kod muzičke škole, Belavistu i tvrđavu Kanli kulu gdje su pronašli sve sakrivene dijelove slagalice i spojili je u konačno rešenje – Sat kulu. Na pozornici Kanli kule djeca su recitovala pjesme, odgovarala na pitanja iz kviza, gledala akrobacije Gimnastičkog kluba “Adriatic kids” i sačekala picu i osvježenje. Nakon ove aktivnosti svi zajedno su otišli do Sat kule gdje su napravili zajedničku fotografiju.
Tokom ovog događaja podijeljeno je oko 400 dječijih brošura – Child friendly vodič kroz grad i sve aktivnosti su bile fotografisane i snimane u cilju razvoja Herceg Novi child friendly destination, a materijal će koristiti Turistička organizacija Herceg Novi u promotivne svrhe.
Dječije maštovite fešte
Događaj se nastavlja i sljedeći vikend kada nas očekuju sportski i kreativni dan kao i mali circus u centru grada.
Najatraktivnija olupina Boke Kotorske odmara se na kobilici, blago nagnuta na desnu stranu, na pjeskovitom morskom dnu. U ljepoti njene konstrukcije, obrasle različitim vrstama raznobojnih sunđera i okruženom ribom, uživaju ronioci koji mogu zaroniti do 40 metara dubine. Jedinstvenost ronilačkog iskustva čini prilično dobra očuvanost i prisustvo brodske opreme poput vitla za dizanje tereta, dva sidra na pramcu i sidreno vitlo, pomoćnih sidara, telegraf na komandnom mostu, kormilarski uređaj i ostaci brodskog toaleta.
Da bi sagledali svu njenu ljepotu i detalje, turisti na ovom brodu rone više puta što predstavlja bitan resurs turističke ponude Boke.
SS Tihani (Tihany) je počeo da se gradi 1907. godine u brodogradilištu u Trstu, da bi naredne godine bio porinut pod austrougarskom zastavom sa matičnom lukom na ostrvu Unije. Tipičan teretni parobrod svog vremena, sa dva jarbola i jednim dimnjakom, bio je dug 45 i širok oko šest metara. Ime je dobio po poluostrvu Tihany na jezeru Balaton u Mađarskoj. Plovio je na ruti Kotor – Bar prevozeći ugalj koji se koristion kao pogonsko gorivo za brodove. Na svom posljednjem putovanju 12. februara 1917. godine se nasukao između rta Arza i rta Veslo zbog greške u navigaciji. Ubrzo je stigla pomoć i SS Tihani je odsukan, ali je tom prilikom došlo do oštećenja trupa. Tokom tegljenja je počeo da se puni vodom. Posada je uzaludno odbacivala ugalj u more da rastereti brod koji je bez žrtava, nedugo potom, potonuo u blizini ostrva Mamula. Trup broda još uvijek ima vidljiv ožiljak oštećenja koji je doveo do potonuća.
Olupina Tihany – foto D. Kovačević
Stara preko stotinu godina, olupina parobroda SS Tihani je po automatizmu zaštićena UNESCO Konvencijom o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine čiji je Crna Gora potpisnik. Očekuje se da ovom biseru podmorja Boke, Uprava za kulturna dobra uskoro dodijeli status kulturnog dobra čime bi se pravno spriječilo devastiranje od strane nesavjesnih ronilaca koji godinama sakupljaju suvenire.
Literatura
Gačević, D., 2012., Podmorje Crne Gore, Matica crnogorska, Herceg Novi.
/Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/
