U nacrtu budžeta za 2022. Opština Tivat planirala je da utroši 180.000 eura za nabavku nedostajućih vozila i specijalne opreme za potrebe Komunalnog preduzeća Tivat.
Ovaj iznos planiran je na budžetskoj stavci „sredstva transporta“, a prema riječima menadžerke Optine Patricie Pobrić, iskorističe se za nabavku polovne autočistilice, austocistene i kipera za Komunalno preduzeće.
„Ovo su trenutno tri najurgentnije stavke u opremanju Komunalnog preduzeća koje već duže vrijeme nema ispravnu autočisticu neophodnu za efikasnije održavanje čistoće na ulicama i trgovima, dok su vozila koja Komunalno sada koristi za pranje ulica i zalivanje zelenih površina, dotrajala ili improvizovana i ne mogu zadovoljiti potrebe grada.“- kazala je menadžerka Opštine Tivat koja je angažovana na riješevanju najurgentnijih problema u tehničkoj opremljenosti tivatskih komunalaca.
Pobrić je dodala da bi makar jedno od nedostajućih specijalnih vozila za Komunalno, moglo biti već nabavljeno i stavljenio u upotrebu, da je do sada usvojen rebalans budžeta za 2020. koji je uvećan zbog viška prihoda u gradskoj kasi, ali se to još nije desilo jer se sjednica Skupština Opštine već duže vrijeme ne može održati zbog nedostatka kvoruma prouzrokovanog bojkotom lokalnog parlamneta od strane tivatske opozicije.Komunalno preduzeće Tivat inače, trenutno raspolaže sa ukupno 43 vozila i sprecijalne mašine, prosječne starosti skoro 16 godina. Posljednja nova specijalna vozila i mašine za komunalce, Opština Tivat nabavila je prije tri godine.
“Najavljeni kapitalni projekti koji su od velikog značaja za opštinu Herceg Novi“, poručeno je sa sastanka JP “Morsko dobro“ na kojem su prisustvovali predsjednik Skupštine Opštine Ivan Otović, gospođa Vesna Samardžić ispred Opštine Herceg Novi i direktor Agencije sa gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina.
“Uvažavajući zahtjeve lokalne samouprave i samo učešće u izradi Plana investicionih aktivnosti za 2022. godinu, uspostavićemo novi sistem u kojem će planiranje i izgradnja kapitalnih projekata, biti bazirana upravo na zahtjevima lokalnih samouprava”, kazao je u uvodnoj riječi direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj.
Očekivani prihodi po osnovu naknada za korišćenje morskog dobra u 2022. godinu sa teritorije opštine Herceg Novi će biti oko 900.000,00 eura, a od čega će veći dio biti utrošen kroz kapitalne investicije.
Gospođa Vesna Samardžić je upoznala prisutne sa trenutnom situacijom u zoni morskog dobra u toj opštini i vjeruje da će zajedničkom saradnjom na obostrano zadovoljstvo sprovesti sve planom predviđene projekte. Ona je stavila akcenat na rekonstrukciju i popločavanje šetalita od Meljina do hotela „Plaža“, za koju je neophodno obezbijediti projektnu dokumentaciju sa predmjerom i predračunom radova, koja će biti završena do maja naredne godine, kako bi se krajem septembra mjeseca počelo sa izvođenjem radova.
Jedan od prioriteta je i uređenje platoa oko spomenika kralju i osnivaču Herceg Novog Tvrtku I Kotromaniću. Zbog važnosti ličnosti Tvrtka I Kotromanića za grad Herceg Novi, neophodno je, iako se radi o relativno maloj površini oko spomenika, sa posebnom pažnjom pristupiti realizaciji ovog projekta. Svjesni smo važnosti da se plato oko spomenika što prije uredi, ali uređenju istog možemo pristupiti nakon kompletne izrade projektne dokumentacije.
Na sastanku sa predstavnicima opštine Herceg Novi je razgovarano o aktulenim i budućim projektima, kao i problematici koja se odnosi na plaže, javnu rasvjetu u zoni morskog dobra i izgradnju rampi za osobe sa invaliditetom.
U toku je raspisivanje tendera za nabavku i postavku mobilijara ( klupe i kante za otpatke) za cijelo crnogorsko primorje, a dio će između ostalog biti namjenjen i hercegnovskoj opštini.
Izrada projekta šetališta u Igalu u dužini od 1200m, nastavak izgradnje šetališta od Bijele do Kamenara, kao i razmatranje mogućnosti spajanja šetališta od plaže Zmijice do Kumbora, samo su neke od aktivnosti koje će biti predviđene budžetom za 2022. godinu.
Raspisan je tender za izradu Glavnog projekta pješačke staze od željezničkog mosta do plaže Zmijice u Zelenici, u dužini od 300m. Ukoliko sve bude išlo po planu, nastaviće se aktivnosti u pravcu realizacije šetališta.
Zajednički sastanak je imao za cilj unapređenje infrastrukture i zajednička saradnja između Opštine Herceg Novi i JP „Morsko dobro“.
Predstavnike Opštine Herceg Novi su pored direktora Javnog preduzeća Morsko dobro Mladena Mikijelja ugostili rukovodilac Službe za uređenje i izgradnju Vukašin Mijatović i njegovi saradnici.
Dubrovčani i njihovi gosti u Novu godinu na Stradunu će ući uz Silente i Vatru s covid potvrdama, a uoči blagdana u gradu će biti otvoreno 13 hotela, objavljeno je u utorak u dubrovačkoj Luži na predstavljanju 8. dubrovačkog zimskog festivala.
Zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika Jelka Tepšić izjavila je na predstavljanju programa da su covid ograničenja i manji proračun tog festivala programe većinom usmjerila na povijesnu jezgru.
“Uloženo je jako puno kreativnosti, truda i želje. Pod okriljem festivala bit će i drugih manjih programa i popriličan broj iznenađenja. Festival će obilježiti dubrovačke kolende. Želimo u vrijeme blagdana ponuditi kvalitetan sadržaj, posebno ove godine, kada ljudima treba malo lijepog ugođaja i opuštanja”, rekla je Tepšić.
Direktorica Turističke zajednica grada Dubrovnika Ana Hrnić istaknula je kako se na adventu u Dubrovniku najviše očekuju domaći gosti te oni iz regije.
“To je tako po tradiciji, a posebno u ovim uvjetima. Nadam se da će prepoznati naš bogat program. Trenutačno imamo izravne letove s Istanbulom i Barcelonom, ali smo sa svijetom povezani preko Zagreba. Istodobno će biti otvoreno 13 dubrovačkih hotela, od kojih će neki ponuditi vlastiti adventski program i posebnu blagdansku ponudu”, izjavila je Hrnić.
Program 8. dubrovačkog zimskog festivala počinje u subotu, 27. novembra paljenjem prve adventske svijeće, uključivanjem blagdanske rasvjete i koncertom Nene Belana i Fiumensa ispred crkve sv. Vlaha.
Na humanitarnom koncertu u povodu Dana dubrovačkih branitelja, 6. prosinca nastupit će Tereza Kesovija, klapa Ragusa i ženska klapa FA Linđo uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, a sav prihod ići će covid odjelu dubrovačke bolnice. Dubrovački simfonijski orkestar nastupit će i na Dubrovačkom božićnom koncertu 19. decembra, uz više vokalista.
Dubrovački advent obilježit će i bogat program gradskih ustanova u kulturi te tradicionalni Dani bakalara, subotnji nastupi Folklornog ansambla Linđo, tematska vođenja gradom “Zlatno doba Dubrovnika” i Pop-up Kolenda bus, a za najmlađe Moto Mrazovi, Stanica Sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali Lapadu te Adventski vlakić.
Program posljednjeg dana 2021. počinje u podne, kada dubrovački barmeni pripremaju novogodišnje koktele ispred Gradske kavane. Prvi dan 2022. godine obilježit će Novogodišnji koncert Dubrovačkoga simfonijskog orkestra u podne, a navečer koncert klape Rišpet.
Tržište Poljske je od izuzetnog značaja za Crnu Goru, pri čemu se može intenzivirati saradnja u obasti turizma između dvije zemlje, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Direktorica NTO-a, Ana Tripković Marković, kazala je na sastanku sa delegacijom Odbora za fizičku kulturu, sport i turizam u poljskom Sejmu da se broj dolazaka sa tržišta Poljske u periodu od 2010. do 2019. godine utrostručio, te da više od 20 turoperatora iz te zemlje trenutno nudi Crnu Goru u svojim programima.
„Trudimo se da budemo stalno prisutni na tržištu Poljske. Realizovali smo digitalnu kampanju pod sloganom U društvu prirode na najznačajnim društvenim mrežama i globalnim platformama. Pored toga imali smo izuzetno uspješnu radionicu za poljske turoperatore koju smo organizovali u saradnji sa najvećim lancem turističkih agencija u Poljskoj Wakacje.pl i udruženjem turoperatora i vazduhoplovnih agencija Aviareps Poland sa kojima imamo veoma dobru saradnju“, kazala je Tripković Marković.
Ona je navela da štampaju promotivni materijal na poljskom jeziku, a uskoro će imati i veb sajt na poljskom jeziku. U toku je i E – learning program za poljske turoperatore kroz koji se mogu informisati o kompletnoj turističkoj ponudi Crne Gore.
Tripković Marković je rekla kako je NTO zainteresovana za saradnju sa Nacionalnom turističkom organizacijom Poljske imajući u vidu da Poljska može biti interesantna i za turiste iz Crne Gore, a razmjena turista između dvije zemlje bi doprinijela boljoj popunjenosti avionskih kapaciteta i otvaranju novih avio linija.
Takođe, ona je informisala prisutne da će NTO, čim se stvore uslovi, realizovati promociju u Poljskoj putem sajmova i prezentacija, a da je tokom aprila naredne godine u saradnji sa nacionalnom avio kompanijom Poljske LOT, planirana i organizacija studijske posjete turoperatora iz Poljske.
Predsjedavajući Odbora za fizičku kulturu, sport i turizam, Marek Matuzevski zahvalio se direktorici NTO na prijemu i kazao da će vrlo rado ugostiti predstavnike Nacionalne turističke organizacije u Poljskoj i organizovati sastanak sa predstavnicima NTO Poljske.
„Vidimo veliki potencijal vaše zemlje kao turističke destinacije. Posjetili smo vašu obalu koja nam se mnogo dopala, a danas ćemo posjetiti i planine kako bi se upoznali i sa drugim dijelom Crne Gore. Zahvaljujući konekciji nacionalne poljske avio kompanije LOT naše dvije zemlje imaju dobru avio povezanost. Poljska će pružiti punu podršku vašoj zemlji u razvoju turizma“, kazao je Matuzevski.
Predsjednik Pododbora za turizam, Gžegož Matusijak upoznao je direktoricu NTOCG sa trenutnim stanjem na turističkom tržištu Poljske, koje je snažno pogođeno pandemijom korona virusa i sa koracima koje zemlja preduzima kako bi obnovila svoj turizam.
On je naveo da bi saradnja između NTO Crne Gore i NTO Poljske bila veoma značajna i u pogledu razmjene iskustava.
Članovi Odbora Pjotr Uruski i Przemislav Drabek, kazali su da Crna Gora ima značajan potencijal na sjeveru, posebno kada je riječ o aktivnom odmoru u prirodi, te da turisti iz Poljske sve više teže takvoj vrsti odmora, a posebno su istakli činjenicu da će turistička ponuda naše zemlje biti dostupna na poljskom jeziku, što umnogome olakšava indivudalcima da se infomišu o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji.
Sagovornici su se saglasili da će članstvo Crne Gore u EU doprinijeti bržem razvoju Crne Gore kao turističke destinacije, te da će u narednom periodu intenzivirati saradnju u oblasti turizma u cilju značajnije razmjene turista između dvije zemlje, ali i bolje vidljivosti Crne Gore na poljskom turističkom tržištu.
Prva Međunarodna naučna konferencija iz oblasti pomorstva pod nazivom “1st Kotor International Maritime Conference“ (skr. KIMC) biće održana od 26. do 27. novembra 2021. godine u Kotoru, u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore. Suorganizatori konferencije su Opština Kotor i Privredna komora Crne Gore.
Prijavljeno je preko šezdeset naučnih radova koji će biti predstavljeni kroz jedanaest sekcija oba dana konferencije.
Potvrđeni su dolasci učesnika iz više zemalja: Slovenije, Hrvatske, Srbije, Albanije, Poljske, Gruzije itd. Izlaganje će biti organizovano uživo i putem Zoom aplikacije za one koji neće biti u prilici da dođu.
U sklopu konferencije biće održani okrugli stolovi na temu „Obrazovanje i obuke pomoraca“ i „Inovacije u sektoru plavog rasta: Potencijali i trendovi“.
“Šeasnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” je globalna, svjetska kampanja koju obilježava preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.
Dvadesetpeti novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.godine. Na sastanku su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. Dvadesetpeti novembar je odabran kao dan sjećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960.
Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora ovim povodom organizuje od 29.11.2021. Dana braniteljki ljudskih prava do 2. decembra 2021. godine, Ciklus filmova i diskusija o različitim oblicima nasilja nad ženama.
Aktivnosti počinju u 17 i 30 projekcijom filma, a nakon toga je diskusija u sali Omladinskog kluba, u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor. Aktivnosti će biti realizovane u skladu sa epidemiološkim mjerama koje su na snazi.
Stop nasilju nad ženama
Plan projekcija i diskusija: 29. novembar – tema: Aktivizam žena – porodično nasilje film “Dajem ti svoje oči”, 30. novembar – tema – Nacionalni i vjerski fundametnalizam, film “Nikom ona ne treba, 01. decembar – tema – Organizovana ratna nasilja i silovanja, film “Kao da me nema”, 02. decembar – tema – Nasilje nad novinarima/kama” Veronika Gerin”.
Pozivamo građane/ke da svojim učešćem daju doprinos diskusiji, razvoju kulture mira, većoj bezbjednosti žena u Kotoru i Crnoj Gori.
Uzburkano more, Kanal La Manche Foto: – / Shutterstock
Više od 20 migranata poginulo je u brodolomu u kanalu La Manche dok su pokušavali stići do Velike Britanije, objavila je francuska policija. Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin uputio se na mjesto nesreće.
Francusko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je kako je oko 14 sati ribar dojavio da petnaestak tijela pluta blizu Calaisa, u moru velikog kanala između Francuske i Velike Britanije.
Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin uputio se na mjesto nesreće.
– Pogađa nas tragedija brojnih stradalih u potonuću migrantskog broda u La Macnheu. Najsnažnije osuđujemo zločine krijumčara ljudima koji organiziraju prelaske Kanala, objavio je na Twitteru Darmanin.
Tužiteljstvo Dunkerquea priopćilo je kako je otvorena istraga o “organiziranju ulaska i nereguliranog boravka organiziranih skupina i teških ubojstava iz nehata”.
U operacijama traženja nestalih sudjeluju tri helikoptera i tri broda.
Prošlog petka su lokalne vlasti objavile podatak o 31.500 pokušaja prelaska u Veliku Britaniju i o 7.800 spašenih migranata od početka godine. Od 1. januara je poginulo ili nestalo sedmero ljudi.
Obuka 3D fotogrametrije, odnosno digitalizacije podvodne kulturne baštine je jedna od najbitnijih projektnih aktivnosti u okviru projekta WRECKS4ALL koji vodi Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, a dio je Interreg IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 pod nazivom: “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude”.
Jedan od bitnih ciljeva projekta je podizanje nacionalnih kapaciteta za digitalnu dokumentaciju podvodne kulturne i prirodne baštine i prostora uopšte kroz obuku koja se fokusira na fotogrametrijsku metodu. Radi se o state of the art metodologiji i inovativnom pristupu digitalizacije koji smanjuje resurse i troškove uz korišćenje široko dostupne opreme.
Fotogrametrijska metoda donosi izuzetne rezultate digitalne preservacije i atraktivne prezentacije digitalizovanih prostora i objekata. Sama po sebi fotogrametrijska metoda je uvod u remote sensing metode (side scan sonar, multibeam, subottom profiler, magnetometer, itd.) koje se koriste za mapiranje morskog dna.
Ovaj tip obuke ranije nikada nije organizovan u Crnoj Gori. Uzimajući u obzir rijetkost, inovativnost i tržišnu cijenu, ovo je jedinstvena prilika da predstavnici ronilačkog turizma i relevantnih institucija dobiju priliku da unaprijede svoje znanje i modernizuju svoju praksu.
Obuka za 10 polaznika će se održati u hotelu Avala u Budvi, od 26. do 30.11.2021. godine.
Carinskim je kontrolama u oktobru u Sloveniji izvršeno 500 pregleda osobnih i teretnih vozila, pri čemu je otkriveno i nekoliko prekršitelja koji su u Italiju vozili zaštićene vrste ptica, potvrdila je u srijedu slovenska policija koja vodi postupke u spomenutim slučajevima.
Tako je kod talijanskog vozača kombija pronađena vrećica sa šest smrznutih primjeraka skolopaksa (scolopax rusticola), za koje je osumnjičeni prekršitelj kazao da su ulovljene u Hrvatskoj i da ih je dobio kao poklon prilikom kupnje psa, što je samo jedan od učestalih slučajeva krijumčarenja zaštićenih ptica kroz Sloveniju, čiji su promet, tranzit ili prodaja slovenskim zakonima zabranjeni.
U hladnjacima su tom prigodom otkriveni i rashladni uređaji sa smrznutim zaštićenim vrstama ptica, a najviše je bilo prepelica (coturnix coturnix) i golubova (columba oenas). Nađeno je i nekoliko komada mesa divlje svinje za koje osumnjičeni nisu imali potvrdu gdje su životinje odstrijeljene, ali i dugorepe patke i fazani, koji se inače ne nalaze na listi zaštićenih vrsta. Carinske službe postupak su predale policiji.
Povremene ciljane kontrole u Sloveniji se redovno provode na jesen, tijekom lovačke sezone i jesenske migracije ptica, a u saradnji s društvima za zaštitu ptica selica i zaštićenih ptičjih vrsta.
Krijumčarenje ptica pjevica ozbiljan je problem očuvanja prirode u Europi. Slovenija ostaje važna tranzitna zemlja za krijumčare ptica, tvrde u tim udrugama.
Slovenska udruga za zaštitu ptica pjevica (DOPSS), koja surađuje s policijom u sprječavanju tog fenomena, tvrdi da je Slovenija, uz Hrvatsku i Mađarsku, jedna od glavnih tranzitnih zemalja kroz koje se deseci tisuća mrtvih i živih ptica prevoze na talijansko crno tržište svake godine. Mrtve ptice namijenjene su za konzumaciju u malim restoranima gurmanskih specijaliteta za one koji jedu takvu hranu, dok se žive koriste za uzgoj ili kao kućni ljubimci, što je u Sloveniji zabranjeno, premda u praksi postoji ilegalno tržište pticama.
U slovenskim udrugama za zaštitu ptica priznaju da se nepravilnosti i krivolov zaštićenih ptičjih vrsta ne odvijaju samo u tranzitu kroz Sloveniju, pa procjenjuju da se u toj zemlji godišnje nezakonito ulovi ili ubije 14 do 50 tisuća ptica, najviše mrežama i ljepilom, ali da ih nekoliko tisuća strada i od vatrenog oružja.
Što se tiče nezakonitog tranzita kroz Sloveniju, u DOPS-u procjenjuju da se godišnje kroz Sloveniju prokrijumčari između 34.000–172.000 primjeraka ptica.
Najviše ilegalnih lovova na ptice pjevice u svrhu preprodaje u Sloveniji se bilježi u zapadnom dijelu zemlje, a tu spornu praksu potiče talijansko crno tržište. Većina ptica se ilegalno lovi i jede u Italiji, ali ta praksa tradicionalno je prisutna i u Francuskoj, na Cipru Cipru i Malti. Na cijelom Mediteranu navodno se godišnje ilegalno ulovi čak 25 miliona ptica.
