Njeguški sir međunarodni brend

0
Njeguški sir međunarodni brend
Prosec pravljenja sira

Cetinje i selo Njeguši predstavljaju kolijevku crnogorske gastronomske ponude. Svjetski atlas hrane ocijenio je Njeguški sir kao drugi najbolji sir od ovčjeg mlijeka u svijetu.

Porodica Popović već više od 70 godina bavi se proizvodnjom domaćeg delikatesa. Osim što je recepturu naučila od svoje svekrve, Mladena Popović nam otkriva tajnu kvalitetnog proizvoda.

“Kod nas se sve radi ručno, ništa mašinski. Baš onako kako su naše babe i prababe radile unazad 150 godina. Mislim da je tajna i u ovom svježem vazduhu, odnosno specifičnoj klimi gdje se sudaraju planinski i primorski vazduh,” ističe Popović.

O dokazu kvaliteta govori i velika posjeta turista iz raznih krajeva svijeta. Priznanje za trud i rad dolazi i od domaćih kupaca koji im se stalno vraćaju. Preporučuju da je sir najbolje jesti u kombinaciji sa domaćom pršutom, hljebom kao i medom. Za sve one koji brinu o kilaži, u porodici kažu da sir ima ljekovito dejstvo, te da ne goji. Često ga konzumiraju i ljudi sa povišenim šećerom. Popovići smatraju da tradicionalni način pravljenja hrane i njen ukus nikada ne može da prevaziđe savremena proizvodnja.”

Njeguši arhiv – Boka News

Mi smo isto u mogućnosti da se modernizujemo, ali mi to ne želimo. Mi smo mirni i ne idemo na velike količine. Poenta je kvalitet, a na kvantitet.”

Pretpostavljaju da će u skorije vrijeme skočiti njegova cijena. Najmanja cijena po kojoj prodaju sir iznosi deset eura. Osim sira, bave se i proizvodnjom pršute. Otkrivaju i da mlađi članovi porodice vole da pomognu u sirenju i sigurni su da će da nastaviti porodičnu tradiciju.

Kao i ostali proizvođači, nailaze na poteškoće.

“Nažalost susrijećemo se sa tim problemom da u našoj državi nemamo dovoljne količine mlijeka. Razlog za to je mali broj farmi i domaćinstava. Moj suprug i ja smo razmišljali da se u budućnosti napravi neka farma koja bi za naše potrebe riješila problem. U suštini, jako je mali broj ljudi koji hoće da se vrate na selo i da se bave takvim poslom,” objašnjava Mladena.

Njeguški sir

Osim truda i uspješnog poslovanja, porodicu karakteriše i interesantna istorija. Marko Savov Popović, đede Mladeninog supruga, bio je perjanik kralja Nikole. Rođen je 1892. Otputovao je za Ameriku 1918, a vratio se 1936. Bavio se pisanjem i režirao je predstavu “Balkanska carica” koja se izvodila u Zetskom domu. Iako su mu se tadašnji stanovnici Njeguša smijali zbog odluke da kuću napravi pored puta, namjerno je to uradio, jer je znao da će slučajnim prolaznicima uspjeti da proda nešto od stoke.

Iz Turističke organizacije Cetinje smatraju da upravo u ovom pravcu treba razvijati turističku ponudu. Pomoćnik direktora, Marko Vujanović, ponosan je na činjenicu što je Njeguški sir postao međunarodni brend. Predlaže da bi bilo dobro raditi i na promociji domaćeg meda i rakije. Osim toga, podijelio je i promotivne planove organizacije za ovo ljeto, uzimajući u obzir da je turistička sezona počela uspješno.

,,Samo u maju mjesecu ostvarili smo 16 000 izletničkih posjeta i cifra je deset puta veća u odnosu na 2021. Za ovu godinu u fokusu bi stavili Montenegro beer fest koji će se održati kraje jula mjeseca, a prije toga nas očekuje Međunarodni sajam pršute koji će se održati 14. i 15. jula,” zaključuje Vujanović.

Kotor – “Naša akcija” čistila obalu, nisu mogli gledati…

0

Nismo mogli da odolimo i gledamo onoliko otpada koje izvire iz tek pokošene trave uz obalu, od bolnice u Kotoru do MUP-a, pa smo u subotu 27.juna odradili jednu brzu akciju čišćenja ovog djela sa malom ali vrijednom ekipom volontera, saopštili su danas iz NVO Naša akcija.

Aktivnost smo realizovali kroz finansijsku podrsku European endowment for democracy i programa “Priroda za psihicko i fizicko zdravlje mladih”.

Pozivamo sve gradjane da i oni očiste svoje plaže, mandraće, oko svojih zgrada i ispred kuće, a i odlazu otpad na ispravnim lokacijama. Svako od nas treba da doprinese ljepšem i čistijem gradu.

NVO Naša akcija će zasigurno nastaviti nsa ovakvim akcijama a naši mladi članovi/volonteri primjer drugim mladima kako pomoći i djelovati u lokalnoj zajednici.

Korona presjek: 167 novih slučajeva, Tivat 8, Kotor 7, H.Novi 7

0
Korona presjek: 167 novih slučajeva, Tivat 8, Kotor 7, H.Novi 7
kovid – korona virus

U posljednja 24 sata registrovano je 167 novih slučajeva koronavirusa, a preminulih od posljedica covida nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavio se 71 pacijent. Trenutno oboljelih je 1038.

Naši funcioneri ni kurtoazno da čestitaju pomorcima…

0
Naši funcioneri ni kurtoazno da čestitaju pomorcima…
Day Seafarer Officer

Dok svijet obilježava praznik jedine profesije bez koje bi cijela ekonomija na planeti stala, Crna Gora se ni ne obazire na svoje pomorce


Niti jedna od crnogorskih državnih institucija počev od takvim protokolarnim potezima inače poslovično sklonog premijera Dritana Abazovića, do resornog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahinovića, nije u subotu makar ni kurtoazno crnogorskim pomorcima čestitala 25.jun – Međunarodni Dan pomoraca (International Day of the Seafarer).

To su, kada su i pitanju njihovi pomorci, učinili svi resorni državni organi zemalja u okruženju koje imaju značajan broj ljudi što rade u pomorskoj industriji, iako se ni jedna od njih u odnosu broja pomoraca po glavi stanovnika, ne može mjeriti sa Crnom Gorom. Procjenjuje se da Crna Gora ima i do 7.000 aktivnih pomoraca koji skoro isključivo plove za inostrane poslodavce i godišnje u crnogorsku ekonomiju „upumpaju“ između 250 i 300 miliona eura svježeg novca kojeg naporno zarade „tukući“ svjetska mora. Uporkos tome, niko od crnogorskih zvaničnika na datum koji međunarodna zajendica obiježava kao Svejetski dan pomoraca, nije se ni osvrnuo da mašim  mornarima, strojarima, oficirima i kapetanima čestita praznik.Jedini izuzetak je Univerzitet Crne Gore, odnosno Pomorkjsi fakultet u Kotoru čiji je dejakn prof.dr. Špiro Ivošević naglasio da se 25.juna „obilježava Svjetski dan pomoraca, praznik kojim se proslavlja svaki hrabar i nepredvidiv dan članova ove svjetske familije kojim doprinose globalnom povezivanju i razmjeni.”

“Ovo je dan koji nas podsjeti koliko smo ponosni i srećni što imamo priliku da učestvujemo u obrazovanju i obuci kadra za ovu izuzetnu profesiju, dan koji nas sve podsjeti na njihovu posebnu ulogu i specifičan položaj u društvu. Čak i u doba ekstremno ograničavajućih i teških radnih uslova nametnutih aktuelnom pandemijom, ova grana globalne ekonomije je nastavila da funkcioniše, a naši pomorci da prevazilaze sve barijere. Stoga im na današnji dan iskazujemo posebno poštovanje i zahvalnost!”- naveo je udekan Ivošević.

Čestitke su uputile strukovne asocijacvije poput Udružeja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore i Unije pomoraca iz Kotora, odnosno           Samostalni sindikat radnika u pomorstvu i brodarstvu Crne Gore.

Inače, iako se naši zvaničnici čestvo puta u javnostu hvale tezom da je Crna Gora “tradicionalno pomorska država”, decenijama brojna pitanja naših pomoraca nisu adekvatno ili uopšte nisu riješenja, niti usklađena sa međunarodnim propisima po pitanju rada. Crna Gora čak nema ni registar svojih pomoraca koji plove na stranim kompanijama.

Pomorci

“Uz neprekidan i neodoljiv zov mora, pomorstvo nije samo profesija – to je način života, ali i značajna, važna karijera koja pruža čvrste temelje za život i nudi beskrajne prilike za učenje i napredak. Svaki dan, stotine hijhada pomoraca plove na brodovima, a bez njih ne bi bilo ni pomorske industrije. Ovaj dan nam svake godine daje priliku da prepoznamo i odamo počast svim pomorcima”- navodi se u poruci koju je povodom ovog, za svjetsku ekononiju izuzetno značajnog praznika, uputio glavni skretar Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Kitack Lim.

Države članice Međunarodne pomorske organizacije IMO, a među kojima je i Crna Gora, su 2010. godine odlučile da proglase 25. jun svjetskim Danom pomoraca, kako bi se iskazala zahvalnost za trud kojeg pomorci ulažu u razvoj međunarodne pomorske trgovine i svjetske ekonomije. Baš ovaj datum odabran je jer su tada međunarodna STCW konvencija i pridruženi joj zakoni koji se tiču obrazovanja, obuke  sticanja stručnih zvanja pomoraca, prihvaćeni na diplomatskoj konferenciji u Manili.

Iz IMO- je saopšteno da je “cilj obilježavanja ovog dana je usmjeriti pažnju javnosti na doprinos pomoraca cijeloj globalnoj zajednici, a ove godine slavi se tema putovanja.”

Pomorci su jedina profesija bez koje bi svjetska ekonomija bukvalno stala – naime, preko 90% svjetske razmjene roba obavlja se morskim putem, a zbog čega su pomorci u protekle dvije godine korona-.krize, i od strane međunarodne ali i nacionalnih administracija gotovo svih država svijeta, prepoznati i proglašeni ključnom radnom snagom.

Pomorci iz Crbne Gore vrlo su cijenjeni i traženi na svjetskom tržištu gdje rade za neke od najpoznatijih svjetskih brodarskih ili kompanija u tzv. off shore industriji. Neki od naših kapetana nerijetko zapovijedaju najvećim mega-kontejnerskim brodovima pojedinačnog kapaciteta i preko 20.000 TEU-a, a kod kojih ukupna vrijendost broda i tereta koji on prevozi, često premašuje i milijardu dolara – što znači da jedan takav naš pomorac u svojim rukama “drži” materijalnu vrijednost jednaku polovini ukupnog crnogorskog godišnjeg bruto-proizvoda.

/S.Luković/

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova popularne književnosti, klasične književnosti, istorije, psihologije, knjiga za tinejdžere i knjiga za djecu.

Osinje gnezdo roman je Vlade Arsića. Arheolog Jovan Gligorijević je poginuo u saobraćajnoj nesreći. Pošto je bio na tragu nečeg epohalnog, njegov brat Goran i  bivša djevojka Vesna misle da je u pitanju ubistvo. Potraga za istinom vodiće ih do zaprepašćujućih otkriča i opasnih susreta, a dovešće ih i do aktera manje poznatog toka istorije. Nametnuće se nevjerovatna pitanja: da li se može tvrditi da nijedan patrijarh Srpske pravoslavne crkve u prošlom vijeku nije umro prirodnom smrću. Uz vještu naraciju i mnoštvo likova Vlada Arsić stvara jedinstven triler čija srž preispituje mit o moštima Svetog Save. Izdavač je Laguna.

Igra s vukovima Majkla Blejka roman je po kojem je snimljen legendarni film ovjenčan sa 7 Oskara. Godina je 1863. Poručnik Džon Dankbar dobio je premještaj u Fort Sedžvik, najistureniju vojnu postaju na Divljem zapadu. Hiljadama milja istočno njegovi drugovi žestoko se bore sa vojskom Konfederacije, dok njega okružuju beskrajne prerije i plavo nebo. Spram bjednog bedema tvrđave nalaze se Komanči o kojim ne zna ništa ali je opčinjen onim što vidi. U samoći, prepušten divljini, odlučuje da im se približi. Tako počinje preobražaj iz kojeg će izaći drugi ćovjek, čovjek zvani Igra s vukovima. Izdavač je Laguna.

Ostrvo doktora Moroa jedno je od najboljih djela Herberta Dž. Velsa. Nesrećne okolnosti dovele su Pendrika na ivicu smrti i nakon mnogo dana plutanja po okeanu, dok se igrom slučaja nepoznati gospodin s neobičnog broda nije sažalio i spasio mu život. Od tog trenutka počinje uzbudljivo putovanje, koje će pred glavnog junaka iznijeti niz pitanja. Šta je to u izgledu pomoćnika njegovog spasioca što ga uznemirava i budi sumnju, zašto bi neko živio na napuštenom ostrvu, ko je uopšte doktor Moro. Pendrik će pokušati da nađe odgovore i otkrije tajne kojima je okružen. Izdavač je Otvorena knjiga.

Apis i Aleksandar Nenada Novaka Stefanovića roman je o ljubavi, kazni i noći koja je promijenila istoriju Srbije. U avgustu 1876. godine u Beogradu se rađaju dva dječaka u razmaku od tri dana. Jedan će postati kralj, drugi oficir. Zahvaljujući mnoštvu novih podataka o Dragutinu Dimitrijeviću Apisu i Aleksandru Obrenoviću, autor nam otkriva zašto se mogu nazvati Kainom i Aveljem srpske politike. Ovaj roman ne samo da je pouzdani vodič kroz splet zavjera koje su dovele do kobne noći 29. maja 1903. već  razbija ustaljene predstave o epohi Obrenovića i prevratu koji je odredio sudbinu Srbije do današnjih dana. Izdavač je Laguna.

Mape uma najpristupačniji je vodič za mapiranju uma ikad objavljen. Ova knjiga zaokružuje pet decenija istraživanja i razvoja od strane izumitelja mapa, njenog autora Tonija Buzana i idealna je i za one kojima su mape uma nepoznanica, kao i za one koji su napredniji korisnici, za svakog studenta, nastavnika, poslovnog čovjeka i kreativnog sanjara. Zahvaljujući njoj otkrićemo kako da napravimo mape uma na svakom nivou, od početnih do naprednih, kako da koristimo mapiranje uma u svakoj situaciji, od planiranja vikenda i ponavljanja ispita do mijenjanja staze karijere i poboljšanja veze. Izdavač je Sezam Book.

Skoro sve što jedna buduća tinejdžerka treba da zna knjiga je koja će čitaocima ovog uzrasta pomoći da ostanu zdravi i srećni tokom puberteta. Stres, hormoni, osjećanja, veze, život na internetu, seks, trudnoća, promjene ne tijelu,  škola. Mnogo je briga za jednu tinejdžerku. Srećom, ovaj vodič pokriva ama baš sve: ono dobro, ono loše i ono pomalo gadnjikavo. Knjigu je napisala dr Šeri Kumz inače dječja, adolescentska i porodična psihoterapeutkinja koja voli da pomoću neurobiologije pomaže ljudima da shvate sami sebe. Izdavač je Laguna.

Iz veoma zanimljivog serijala za mlađe čitaoce Biblioteka čitamo zajedno  stiže nam Ježeva kućica Branka Ćopića. Jež, slavni lovac bezbrižno šeta šumom. Lisica, vuk, divlja svinja i medved radoznalo ga prate da bi vidjeli u kakvoj to kućici živi kad je toliko hvali. Kad budu vidjeli da se radi o običnoj bukovoj kladi u kojoj je jež kao postelju prostro malo suvog  lišća neće prestati da ga ismijavaju. Međutim, vuka i divlju svinju će ubiti lovci, medveda do smrti izbosti pčele, a jež će i dalje uživati u svom skromnom domu. Ovo izdanje se razlikuje od ostalih jer se u sredini svake slikovnice nalazi i edukativni dodatak. Izdavač je Vulkan.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Rusija će naoružati Bjelorusiju mobilnim sistemima balističkih raketa kratkog dometa

0
Rusija će naoružati Bjelorusiju mobilnim sistemima balističkih raketa kratkog dometa
Putin – foto EPA

Rusija planira da Bjelorusiji isporuči mobilne sisteme balističkih raketa kratkog dometa Iskander, sposobne da ispaljuju rakete sa nuklearnim bojevim glavama, rekao je u subotu ruski predsjednik Vladimir Putin, javlja Anadolu Agency (AA).

“Kao što smo se dogovorili s vama, postavili ste pitanje o tome, a mi smo donijeli odluku. U narednim mjesecima ćemo u Bjelorusiju prebaciti taktičke raketne sisteme Iskander-M koji, kao što znate, mogu da koriste i balističke i krstareće rakete, kako u konvencionalnom tako i u nuklearnom obliku”, rekao je Putin bjeloruskom čelniku Aleksandru Lukašenku na sastanku u ruskom Sankt Peterburgu.

Putin je kazao da će najviši odbrambeni i vojni zvaničnici dvije države odrediti detalje u vezi s tim pitanjem.

Dvojica lidera izrazila su saglasnost, pri čemu je Lukašenko napomenuo da NATO izvodi trenažne letove avionima s nuklearnim sposobnostima u blizini granica njegove zemlje, tražeći pomoć “kako bi odgovorio na adekvatan način”.

Zatražio je pomoć Rusije da ili izvrši recipročan odgovor ili da omogući bjeloruskim avionima da odgovore na prijetnju.

Putin je istakao da bjeloruska vojska ima veliku grupu borbenih aviona Su-25 koji bi mogli biti opremljeni po potrebi.

“Mogli bi se u skladu s tim nadograđivati. Ova modernizacija bi trebalo da se izvrši u fabrikama aviona u Rusiji, ali ćemo se dogovoriti sa vama kada to učiniti i u skladu s tim započeti obuku letačkog osoblja”, predložio je Putin.

Samo more stalno jest: Kretski ribari žale se da nema ribe

0
Samo more stalno jest: Kretski ribari žale se da nema ribe
Riba – Kreta Autor: Blanka Kufner

IRAKLION – Sve se promijenilo, samo je more isto, jada se kretski ribar George Perakis. Treba mu deset puta više vremena da ulovi istu količinu ribe kao njegov otac prije 40 godina.

Razlog za to je jednostavan – ribe je sve manje.

Perakis u moru oko otoka na kojem je cijeli život, uočava brojne anomalije – od toga da ima sve manje poznatih vrsta, do promjene vremena njihovog pojavljivanja.

Žali se da je danas izuzetno teško prehraniti obitelj ribarenjem.

Stoga ne čudi da je u Grčkoj sve manje priobalnih profesionalnih ribara. U Nacionalnom parku Samaria, jedinom na Kreti, ukupno ih je samo šestero.

Međutim, rekreacijskih ribolovaca gotovo je 10 puta više – njihova se ‘eksplozija’ zbila u vrijeme ekonomske krize.

Lovilo se tada za osobne potrebe, ali i ilegalno prodavalo.

„Najveći problem je nedovoljna provedba zakona“, smatra Perakis. Rješenje bi moglo biti smanjeno izlovljavanje, kaže, a možda čak i osnivanje svojevrsnih rezervata.

Njegov kolega iz mjesta Marathi, Georgios Kukarudis, uvjeren je da bi zaustavljanje neracionalnog ribolova riješilo problem. Misli pritom na velike brodove.

„Oni love i kada nije dozvoljeno, kada je riba prepuna ikre“, upozorava.

Kristalno i ‘prazno’ more

Mjesni instruktor ronjenja Kostas Milonakis opisuje da je more s južne strane Krete kristalno čisto te je vidljivost i do 50 metara dubine.

„No, ribljih vrsta je sve manje. Najveći problem predstavlja invazivna vrsta – riba lav – koja nema prirodnih neprijatelja, a jede sve ostale vrste”, požalio se.

Europska unija na Kreti je u lipnju organizirala prezentaciju projekta ‘FishMPA Blue2 Plus’ koji promiče održivi rast u mediteranskom području.

Cilj je bio proširiti informacije o važnosti održivog malog ribarstva i njegovom utjecaju na zaštićena područja kao što je NP Samaria.

Ribari bi, naime, trebali bolje razumjeti njihovu važnost, naučiti potencijalne koristi i sudjelovati u upravljanju.

„Jer jedino kada oni koji su uključeni u ribolov sudjeluju u upravljanju, ono može postati učinkovitije“, smatra Stelios Kacanevakis, izvanredni profesor za ekologiju mora i morski ekolog.

U dobro vođenim morskim zaštićenim područjima, kakvih ima i u Hrvatskoj, biomasa ribe povećala se za 10, a veličina velikih vrsta za 3 do 4 posto – dobila se zdrava i održiva populacija.

„Potičemo dijalog s ribarima obalnog ribarstva kako bismo ih uključili u zaštitu ekološki osjetljivih područja“, rekao je Drosos Kucubas, predsjednik Odjela za oceanografiju i znanosti o moru Egejskog sveučilišta.

Smješten na južnoj strani Krete uz središnji dio otoka, park zauzima površinu od približno 75 četvornih kilometara.

Područje je to u kojem posjetitelj u istom danu može iskusiti plivanje u kristalno čistom moru i uživanje u snježnom pokrivaču na preko 2000 metara nadmorske visine.

Dojam očuvane kretske prirode i mirnoće ponekad pokvari NATO baza koja je na otoku već desetljećima i mještani je niti ne primjećuju, ali turistima oči bodu golemi tamnosivi ratni brodovi koji isplovljavaju iz luke.

Posljednji Mohikanci 

Milonakis kaže da se u spiljama na otočićima i hridima oko Krete, daleko od očiju čovjeka, s vremena na vrijeme odmara sredozemna medvjedica. Takva mjesta ne posjećuje niti ih pokazuje turistima kako bi ova ugrožena vrsta uživala u prijeko potrebnom miru.

Ključni problem zaštićenih područja konfrontacija je s ribarstvom.

„Angažiranjem obalnih ribara nastojimo stvoriti klimu povjerenja između njih i onih koji su uključeni u zaštitu osjetljivih područja“, opisuje Kacanevakis.

I Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) svjesna je važnosti ulaganja u unapređenje vještina ribara kako bi doprinijeli održivosti. Stoga je 21. juna predstavila MedSea4Fish – ambiciozni dugoročni program za povećanje održivosti ribarstva u Sredozemnom moru.

Zdravija morska zajednica može pomoći rastu lokalnog gospodarstva što je najuočljivije upravo u zaštićenim područjima.

„Ondje se štiti bioraznolikost. U potpuno zaštićenim područjima vidite da morska populacija doslovce procvjeta. Lokalni ribari uspiju uloviti više ribe nego u preeksploatiranim područjima, a turisti uživaju u bogatom morskom krajoliku“, kazao je profesor ekologije Paolo Guidetti.

Svi koji žive s morem i od mora pitaju se kako će biti moguće riješiti problem invazivnih vrsta u zaštićenim područjima gdje je lov na njih zabranjen.

Milonakis je jedan od onih koji apelira na hitnu i snažnu zaštitu autohtonih vrsta.

Ribar s početka priče, George Perakis, nije optimističan po pitanju budućnosti.

“Preživjet ćemo, ali mislim da smo zadnja generacija koja živi od ribarstva”, tužno pripovijeda.

Molitvom za mir u Ukrajini obilježava se godišnjica Gospinih ukazanja u Međugorju

0
Molitvom za mir u Ukrajini obilježava se godišnjica Gospinih ukazanja u Međugorju
Međugorje – foto HINA/ Radio postaja Mir Međugorje/

Molitvom za mir u Ukrajini i cijelome svijetu deseci hiljada katoličkih hodočasnika obilježavaju četrdesetprvu obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju.

– Molimo za mir koji je tako potreban svijetu, Ukrajini i u srcima svih ljudi, rekao je župnik u Međugorju fra Marinko Šakota.

Više desetaka hiljada hodočasnika, među kojima su veće skupine vjernika iz Hrvatske i BiH, te Ukrajine, Irske, Engleske, SAD-a, Mađarske, Češke, Slovačke, Južne Koreje, Portugala, Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske, Austrije, Poljske, Libanona i Švicarske stigla je u svjetski poznato mjesto molitve. Organizirana je i hodnja mira na kojoj su bile istaknute stotine plavo-žutih zastava Ukrajine.

– U Ukrajini je rat i svi ljude žele mir i molimo se za mir. Na početku hodnje mira molilo se za mir u BiH, a sada se, trideset godina poslije, moli za mir u Ukrajini. Plakali smo. Bit će mir u Ukrajini. Međugorje je ljubav, mir i praštanje, rekla je za lokalne medije Marijana iz Ukrajine.

– Drugi sam put u Međugorju, nakana mi je moliti za mir u Ukrajini i svijetu. Osam nas je u skupini, kazao je Adam koji je stigao iz SAD-a.

Svetu misu predvodio je fra Ljubo Kurtović, župnik iz Ljubuškog koji je pozvao vjernike da slijede Gospu iz Međugorja.

– Gospa je došla na Brdo (ukazanja), i to ima svoju poruku jer se s brda bolje vidi: kao da nam Gospa želi reći popnite se na Brdo molitve bolje ćete vidjeti, rekao je župnik Kurtović.

Središnje misno slavlje na godišnjicu Gospinih ukazanja u 19 sati predvodit će novi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš.

Sveta Stolica uspostavila je posebno povjerenstvo koje je istraživalo ukazanja u Međugorju. Svoje je izvješće dostavilo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni pravorijek o nadnaravnosti dat će Sveti Otac.

Sveti otac imenovao je i posebnog apostolskog vizitatora za Međugorje. Trenutačno tu dužnost obnaša nadbiskup Aldo Cavalli.

“Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora”

0

“Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora”, naziv je izložbe koja je u subotu otvorena u crkvi Svetog Mihovila u Dobroti.

Istorijski dokumenti i zapisi, znamenje, medalje, diplome, portreti, uniforme, marinističko slikarstvo iz porodične kolekcije samo su dio porodične Zbirke Radimir, koja govori o trajanju i djelovanju zapaženih članova ove porodice.

„Govor o porodičnim zaostavštinama Bokelja je govor o istoriji ovoga kraja. Iz kapetanskih kuća, palata i zbirki zahvatamo fragmente prošlosti u želji da ih mozaički posložimo, rekonstruišemo i razumijemo koncepte postojeće kulture, obrazovanja, manira i vrijednosti“, kazala je, otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Katarina Jović iz Budve.

Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora

Podsjećanje na živote kapetanskih porodica, među kojima su se Radimiri svakako isticali, poduhvat koji znači pamćenje kulturnog, političkog i ekonomskog razvoja Dobrote i Boke Kotorske, poručila je ona.

„Taj razvoj se ne zadržava samo na ovom tlu, već uzima učešće u iscrtavanju međunarodnih mapa. Njih su oblikovali sukobi i primirja, određujući diplomatske, društvene i privredne domete Boke, ali istovremeno utičući na opštepolitičke prilike mediteranskog svijeta, Evrope i šire. Kapetani porodice Radimir su nerijetko držali smjer ovih kretanja, određujući javni i kulturni život Boke Kotorske. Činili su to svojim učešćem u prekomorskim poslovima, bitkama i kulturnoj razmjeni, kao predstavnici duhovnosti, mecene i ratnici. Zato se može reći da, kada govorimo o porodici Radimir, govorimo o onima koji su perom i mačem ispisivali istoriju ovog kraja“, kazala je Jović.

Izložba je ostvarena zaslugom Zorana Radimira, vlasnika kolekcije, koji već dugi niz godina uspješno, kreativno i neumorno upoznaje javnost sa dragocjenostima ovoga kraja

Ovom prilikom predstavljena je i knjižica “Porodica Radimir – Priče iz pera, mača i mora”.

Izložba se može pogledati do 15. septembra – crkva Svetog Mihovila Dobrota.

“Oldtimer cabrio rally” u Budvi

0
Old tajmeri u Budvi

Budva je u subotu bila domaćin Trećeg međunarodnog “Oldtimer cabrio rally” skupa koji je okupio oko četrdeset učesnika, vlasnika vozila marki Porsche, Ferrari, Mercedes, ali i “bube” i “golf”-ova.

Ljubitelji oldtajmera bili su u prilici da uživaju u ovoj nesvakidašnjoj “izložbi” a automobili su bili parkirani na trgu ispred Starog grada, zatim ispred Svetog Stefana odakle se kolona uputila ka Petrovcu gdje su oldtajmeri bili parkirani na šetalištu ispred restorana “Katič”, nakon čega su se vratili ispred zidina Starog grada u Budvi, odakle su se uputili ka Tivtu.

Iva Bajković iz Turističke organizacije Budva kazala  je da je ovo  poseban događaju za Budvu, jer izložbe ovog tipa imaju veliki turistički potencijal za destinaciju.

“Oldtimer cabrio rally” u Budvi
Old tajmeri u Budvi

“Na naše veliko zadovoljstvo ove godine ugostili smo veliki broj učesnika koji su se predstavili u našem gradu, Svetom Stefanu i Petrovcu. Posjetioci su sa oduševljenjem gledali u automobile, a ovo je samo jedan od  načina da se oldtajmeri sačuvaju od zaborava. Naša Turistička organizacija organizuje brojne događaje kao što je ovaj danas, jer su oni u svakom smislu bitni za sami grad, kao i za turističku ponudu”, rekla je ona.

Bajković je kazala da u Budvi trenutno boravi oko 22.000 turista kako iz regiona tako i iz Evrope, te istakla da se nadaju još boljoj sezoni.

Glavni organizator manifestacije, Enriko Sforca kazao je da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što su izmamili osmijehe ovim skupom, i da je to jedini cilj ove manifestacije.

Old tajmeri u Budvi

“Mi volimo da obilazimo atraktivna mjesta, a Budva je idealna za ovakva okupljanja. U karavanu je 40 kabrio oldtajmer vozila a najstarije je vozilo iz 1954. godine,”, kazao je on.

Sforca je istakao da je ljubav prema oldtajmerima nešto posebno, te da na pomenutom skupu nije bilo automobile mlađeg od 1992.godišta.