Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, bokeljologije, knjiga za tinejdžere i knjiga za djecu.

Prvo lice jednine zbirka je priča Harukija Murakamija. U njima, kao i u nekim prethodnim Murakamijevim djelima, sve je puno nostalgičnih i sjetnih prisjećanja  na mladalačke ljubavi i doživljaje, a tu su i neizbježni bejzbol, Bitlsi, džez, Šuman. U ovoj zbirci lični događaji zaogrnuti su fikcijom, sa jasnom namjerom da ne možemo odrediti gdje je granica fiktivnog i realnog. Na tom tragu autor tematizuje, ali i relativizuje i druge suprotnosti: uspjeh-neuspjeh, pobjeda-poraz, lijepo-ružno, sreća-nesreća. Ovim temama se na momente bavi i samoironijski, uz kritiku onih koji pretenduju da znaju šta je pisac htio reći. Izdavč je Geopoetika.

Hiljadu  brodova roman je Natali Hejns. Usred noći Kreusa se budi i shvata da njen voljeni grad gori. Deset naizgled beskrajnih godina grčko-trojanskog rata sada je prošlost. Troja je pala. Za samo nekoliko časova jedini način života koji je ona ikada poznavala pretvoriće se u pepeo. Razorne posljedica pada Troje osjetile su se svuda. Ovo je priča o ženama koje su bile uvučene u legendarni rat, o Trojankama čija sudbina sada leži u grčkim rukama, o amazonskoj kraljici koja se borila sa Ahilom, o Penelopi koja čeka Odisejev povratak, pa i o trima boginjama čija je svađa sve započela. Izdavač je Laguna.

Sadio Garavini di Turno je od rane mladosti maštao o odlasku u daleki svijet. Zvali su ga kraljem avanturista. Lolomai je njegova knjiga u kojoj nam je prenio istinite priče, priče koje kao da dolaze iz zemaljskog raja, daleko od svake civilizacije. Princeza jednog indijanskog plemena zvana Lolomai postaće mu žena. Međutim, na kraju će im di Turno donijeti prokletstvo moderne civilizacije i natjerati ih da napuste zemlju svojih predaka. Autor nam je ostavio nevjerovatno svjedočanstvo o tajnama ljudi koji nestaju a iz kojih se može naučiti više nego iz naučnih studija. Izdavač je Lom.

Istorija američkog naroda knjiga je Pola Džonsona. Autor ju je posvetio narodu Amerike za kojeg tvrdi da je moćan, otvoren, čvrstih uvjerenja, ali ponekad tvrdoglav. Pisanje istorije američkog naroda, koja pokriva period od preko 400 godina, od kasnog 16. do kraja 20. vijeka, i bavljenje geografskom pozadinom bio je herkulovski zadatak. Istorija američkog naroda podjednako je velika kao i zemlja zbog koje je napisana. Glavna tema Džonsonovog intersovanja su ljudi, znani i neznani, čiji su energija, vizija, hrabrost i samopoudanje oblikovali veliku naciju. Izdavač je Knjiga komerc.

Grbovnik Boke Kotorske knjiga je Leonida Kampea. Izuzetno burna istorija Boke Kotorske ostavila je za sobom bogato heraldičko naslijeđe. Svuda nailazimo na razne vrste grbova, a ono što je zanimljivo je da je u knjizi riječ isključivo o grbovima bokeljskih plemićkih porodica. Kampe piše o teritorijalnoj i gradskoj heraldici, o ličnoj heraldici Kotora (najbogatijeg po grbovima), zatim Prčanja, Dobrote, Perasta, Stoliva, Risna, Herceg Novog, ali i Budve. Knjiga obiluje zanimljivim kartama Boke iz raznih perioda, a možemo vidjeti i kako su izgledali svi opisani grbovi.

Skoro sve što jedna buduća tinejdžerka treba da zna knjiga je koja će čitaocima ovog uzrasta pomoći da ostanu zdravi i srećni tokom puberteta. Stres, hormoni, osjećanja, veze, život na internetu, seks, trudnoća, promjene ne tijelu,  škola. Mnogo je briga za jednu tinejdžerku. Srećom, ovaj vodič pokriva ama baš sve: ono dobro, ono loše i ono pomalo gadnjikavo. Knjigu je napisala dr Šeri Kumz inače dječja, adolescentska i porodična psihoterapeutkinja koja voli da pomoću neurobiologije pomaže ljudima da shvate sami sebe. Izdavač je Laguna.

Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore knjiga je autorke Bojane Uskoković-Krvavac namijenjena mlađim čitaocima. Saznaćemo koliko vrsta zmija postoji u Crnoj Gori i koje su otrovne, te zašto zmije izgledaju sluzavo. Takođe, dobićemo odgovore na neka neobična pitanja kao što su: koja zmija nosi titulu najljepše, koja zmija krade kuću kišnoj glisti, koja je  vitez u zmijskom svijetu. Tu su i korisni savjeti o odabiru opreme za siguran boravak u prirodi.

Praznik mimoze od 18. februara do 5. marta – u Herceg Novom trenutno boravi oko 800 gostiju

0
Praznik mimoze od 18. februara do 5. marta – u Herceg Novom trenutno boravi oko 800 gostiju
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock
Na području Opštine Herceg Novi boravi ukupno 734 gosta, što predstavlja 135 odsto ostvarenog prometa gostiju u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima gradske Turističke organizacije u hotelima je registrovano svega 73 gosta, od kojih je 68 stranih. U domaćinstvima je smješten 661 gost, i svi su strani državljani. U hostelima nema registrovanih gostiju.
Mimoza
Nakon zimske pauze, druga faza Instituta “Dr Simo Milošević“ ponovo će otvoriti vrata za goste i pacijente u ponedeljak, 31. januara, nakon što je zatvoren 25. decembra. Prvi inostrani gosti dolaze početkom aprila, a u najavi je dolazak 110 Norvežana.
Ovogodišnji, 53. Praznik mimoze  planiran od 18. februara do 5. marta. Detaljan program biće predstavljen na konferenciji za novinare, koja će biti održana u ponedjeljak 31. januara.

Sindik (Bokeški Forum): Doći će vrijeme da Bokelji svoje otimaju

0
Sindik (Bokeški Forum): Doći će vrijeme da Bokelji svoje otimaju
Bokeški Forum

Odakle krenuti? Od protesta i peticije za opstanak bolnice u Meljinama? Od traženje najboljeg rješenja za Aerodrom Tivat, za gradsku plažu… Čiji je naš park? Čiji su vezovi u našoj marini? Čija je naša uvala?

Davali su naši preci svoju zemlju za pistu. Davali su svoju zemlju za bolnicu. Davali zemlju za parkove, za ugašene industrije, za trgove, puteve, kupališta. Davali za dobrobit svog kraja i svojih potomaka. Da li su uzalud davali? Ovaj danas tako spor sistem je još do juče (do 30.08.2020.) prebrzo sve naše dao, predao, prodao – kaže se u saopštenju Sandre Sindik članice GO “Bokeški Forum”.

Nagomilavali su se decenijama i trpali pod tepih problemi i nezadovoljstva, potpisivali loši ugovori i iznalazila još gora rješenja.

S. Sindik

“I krenulo se u rješavanje problema. Postoji način, postoje pravila, postoje zakoni, postoji civilizovan način pregovora, kultura dijaloga. Da, postoje i procedure koje usporavaju, kao i sistem koji ne dozvoljava da se preskaču koraci. Vrijeme svakako prolazi, a na stare probleme se regularno kače novi. Poštujući red i način, odgovori sa viših instanci ili su bili nepovoljni po nas ili su se proceduralno produžavali da bi se odložila rješenja. Ništa se nije riješilo razgovorima sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, Morskog dobra, Ministarstva zdravlja. Nažalost, osim što ne znamo više sa kim izgleda da i nemamo sa kim razgovarati. Brzinu smjenjivanja ljudi sa pozicija ni sami akteri ne mogu ispratiti.

Svim institucijama koje nas opstruiraju svo ovo vrijeme poručujemo da smo siti šuplje priče i da nas njihovim nečinjenjem navode da naše počnemo da otimamo” – zaključuje Sindik.

Zelenskij poručuje Zapadu da ne širi paniku; Lavrov – rata neće biti ako ovisi o Rusiji

0
Zelenskij poručuje Zapadu da ne širi paniku; Lavrov – rata neće biti ako ovisi o Rusiji
Foto Rojters

Nakon što je SAD odbacio ključni zahtjev Moskve da NATO isključi mogućnost ulaska Ukrajine u vojno-obrambeni savez, ponudivši Rusiji “ozbiljan diplomatski put”, u razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom ruski je predsjednik Vladimir Putin optužio Zapad da ignorira rusku zabrinutost za sigurnosno stanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Zapad da ne stvara paniku zbog gomilanja ruskih vojnika na granicama njegove zemlje, jer upozorenja o skoroj invaziji dovode ukrajinsko gospodarstvo u opasnost.

Više od sto hiljada ruskih vojnika raspoređeno je od kraja 2021. uz ukrajinsku granicu, što je za Washington znak da je invazija moguća u neposrednoj budućnosti.

– Mogućnost napada postoji, ona nije nestala i nije manje ozbiljna nego u 2021., ali mislimo da eskalacija nije veća nego što je bila lani, rekao je ipak Zelenskij na tiskovnoj konferenciji.

Ne treba nam ta panika, istaknuo je, pozivajući Rusiju da pokaže da neće napasti.

– Najveća opasnost za Ukrajinu trenutačno je destabilizacija stanja unutar zemlje, ocijenio je.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je da “neće biti rata ako to ovisi o Ruskoj Federaciji”. Ali nećemo dopustiti da se naši interesi grubo gaze i ignoriraju, dodao je.

H.Novi – Završeno asfaltiranje dva lokalna puta u Sutorini

0
H.Novi – Završeno asfaltiranje dva lokalna puta u Sutorini
Sutorina put

Proteklih dana završeno je asfaltiranje dva lokalna puta u Sutorini. Asfaltirane su oštećene dionice od Osnovne škole do naselja Lučići i od škole do Tijesnog klanca, ukupne dužine oko 600 metara.

Takođe, tokom narednih dana biće završeno betoniranje puta Kosići – Porobići u dužini od 1.300 m, što je druga faza uređenja ovog putnog pravca. Betoniranjem ovog puta biće ostvarena direktna kolska veza između Mojdeža i Mokrina.

Asfalttiranje – foto Opština HN

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 165 hiljada eura, a izvodi ih kompanija „Bokić“, prema ugovoru sa Opštinom Herceg Novi.

U sanaciju postojećih puteva na području Mojdeža, Mokrina i Sutorine je tokom protekle tri godine uloženo više od 300 hiljada eura, čime je značajno povećana upotrebna vrijednost puteva, poboljšana je bezbjednost, saobraćajno su približena dva dijela hercegnovske opštine, a samim tim i unaprijeđen kvalitet života lokalne zajednice.

Tivat – Novi ciklus besplatnog programa roditeljstva u februaru

0
Tivat – Novi ciklus besplatnog programa roditeljstva u februaru
Foto / roditelji.me

Udruženje Roditelji organizovaće od narednog mjeseca novi ciklus programa roditeljstva Brižne porodice za roditelje/staratelje iz Tivta, koji imaju djecu uzrasta od 2 do 9 godina. Nakon uspješno okončanog prvog cilkusa u toj opštini, roditelji će biti ponovo u prilici da pohađaju dvanaestonedjeljni program, koji ovog puta realizujemo iz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Pomoć u realizaciji drugog ciklusa u Tivtu pružila je i Gradska biblioteka, koja će obezbijediti prostor za organizovanje programa, dok je kompanija Porto Montenegro donirala tehničku opremu, potrebnu za realizaciju programa.

Program vode psihološkinje Ivana Vukšić i Katarina Vukadinović.

Prijave sa kontakt podacima, imenom, prezimenom i uzrastom djeteta, sa naznakom „Brižne porodice Tivat“ se šalju na e-mail adresu udruzenje.roditelji2@gmail.com, a moguće je prijaviti se i pozivom na broj telefona 069 501 563.

Program Brižne porodice namijenjen je roditeljima koji žele da unaprijede komunikaciju i kvalitet odnosa sa djetetom, ali i riješe konkretan izazov/problem kada je roditeljstvo u pitanju.

Program se realizuje se u maloj grupi, a svaki od roditelja na početku određuje jedan konkretan cilj u odnosu sa djetetom na kojem želi da radi tokom dvanaestonedjeljne obuke. Na takav način roditelj na konkretnom primjeru vježba nove vještine, koje kasnije može primijeniti na sve ostale poteškoće u vaspitanju. Osim toga, rješavajući konkretan problem, roditelj mijenja cjelokupan odnos sa djetetom. Program je koncipiran tako da iz sedmice u sedmicu roditelji usvajaju po jedan princip u vaspitanju, počevši od izgradnje odnosa sa djetetom, pa sve do postavljanja granica. Dobijaće konkretne zadatke koje treba da vježbaju sa djetetom kod kuće, ali to nijesu aktivnosti koje iziskuju dodatno vrijeme, već se odnose na situacije koje se inače događaju i dio su svakodnevice.

Kako bi program imao efekta, polaznici su obavezni da redovno prisustvuju tokom 12 sedmica. Međutim, ukoliko se desi da polaznik preskoči neki susret, voditelji programa će se potruditi da to sa polaznikom nadoknade individualno. Susreti će biti organizovani jednom sedmično u trajanju od dva sata. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke.

Program Brižne porodice nastao je kao plod partnerstva univerziteta Oksford, Kejptaun i Bangor kao i Klovnova bez granica iz Južne Afrike. Program je do sada realizovan u više zemalja širom svijeta, od Južne Afrike, preko Tajlanda, Filipina, Sudana i mnogih drugih, a u Crnoj Gori se sprovodi u saradnji sa UNICEF-om i EU.

Novi protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine

0
Novi protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine
Bolnica Meljine – foto RTHN

Miran građanski protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine i bolnice u njemu zakazan je za subotu 29. januara u podne ispred kapije ove zdravstvene ustanove.

Protest ponovo organizuju sugrađani Dado Miletić, Zoran Srdanović i Zorica Drakulić Vidaković. Oni su poručili da neće pristati ni na kakvo rješenje ovog najvažnijeg pitanja za građane Herceg Novog, osim na očuvanje postojeće bolnice i bolničkog kompleksa.

Na sastanku će tražiti: da se ne dozvoli izmeštanje bolnice sa postojeće lokacije, da se hitno raskine ugovor sa konzorcijumom Atlas u vezi sa bolničkim kompleksom Meljine, te da pravosudni organi odmah otvore postupke protiv odgovornih za privatizacija kompleksa Meljine.

Iako se kao jedno od rješenja pominjalo izmeštanje bolnice, državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović rekao je za RTHN da to nije opcija, jer Vlada ima načina da revitalizuje postojeću i vrati je u državno vlasništvo.

Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo finansija i socijalne zaštite obezbijedili su sredstva za sadašnje poslovanje i opstanak bolnice u Meljinama, dok je za prelazak bolnice u državno vlasništvo i javno zdravstveni sistem potrebno između 10 i 12 miliona eura kazao je on.

Sastanak svih nadležnih ministarstava i institucija u vezi sa bolnicom Meljine zakazan je za utorak, 1. februara u Ministarstvu zdravlja, a kako je istakao Čađenović, imperativ je iznalaženje trajnog rješenja.

Ministarstvo kulture stavilo pod zaštitu konavoske bubice i svilu!

0
Ministarstvo kulture stavilo pod zaštitu konavoske bubice i svilu!
Svilena buba

Ministarstvo kulture i medija  je rješenjem od 20. januara 2022. godine stavilo pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana, te je na takav način pozitivno odgovorilo na zahtjev koji su im uputili Muzeji i galerije Konavala.

-Osim što će nam zaštita ovog dobra omogućiti održanje i popularizaciju umijeća svilarstva u Konavlima, vjerujemo da će potaknuti istraživanja kako bi se svilena priča napokon rasplela. Naime, premda većina smatra da je proizvodnja svile bila jedino u Konavlima, svila je bila zastupljena u većem dijelu jadranskog priobalja i zaleđa. No ne svugdje u isto vrijeme i ne uvijek. Opstanak svile na Jadranu zaista je velika i važna tema kojom ćemo se napokon, nadajmo se, početi baviti – kazali su u Muzejima i galerijama Konavala.

Rješenje Ministarstva kulture možete pročitati ovdje, a obrazloženje koje je navedeno u zahtjevu koje je išlo prema krovnom ministarstvu iz konavoskih Muzeja i galerija donosimo u nastavku.

Svilogojstvo i svilarstvo na području Konavala

Na području Konavala u današnje vrijeme održava se proizvodnja svile od dudova svilca lokalnog naziva Držanje bubica. Ta proizvodnja nastavak je tradicijskog oblika uzgoja svilaca i proizvodnje svile koji je u Konavlima poznat stoljećima kao proizvodnja za osobne potrebe. Ista osoba koja je uzgajala dudove svilce proizvodila bi proizvode od svilene pređe što je za djevojke bio obavezni dio pripreme ruha do udaje.

Ne bilježi se uzgoj svilaca u komercijalne svrhe, odnosno plasman svilenih kukuljica predionicama. Krajem 18. i u 19. stoljeću uzgoj svilaca se potiče kao djelatnost po većem dijelu Hrvatske i Boke Kotorske. Tamošnji proizvođaći su plasirali kukuljice predionicama, nosili ih na gušenje u peći te za svoje potrebe ostavljali sebi određenu količinu ako je trebalo.

U to vrijeme Konavle su jedan od najvećih proizvođača ulja, mesa, mlijeka, vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda pa potreba za proizvodnjom svile u Konavlima na komercijalnoj razini ne postoji. Nju bilježimo jedino u tada siromašnom Cavtatu i Boki Kotorskoj.

Proizvodnja za osobne potrebe

Međutim, u Konavlima se svila proizvodi čitavo vrijeme za osobne potrebe proizvodnje i ukrašavanja ruha, kao i za kućne potrebe u obitelji, čemu svjedoče arhivski zapisi i zaostali predmeti iz ruha. (Primjerice, najstariji konavoski vezovi poprsnica i orukavlja iz 18. i 19. st koji su nam dostupni su redom izrađeni svilom.)

Svileni konac

Proizvodnja svile koju poznajemo u Konavlima nije jednaka proizvodnji svile koja se spominje u 19. stoljeću u Dubrovniku i okolici, a koja je opskrbljivala predionice. Postojanje svile u Slanome pored Dubrovnika u 18. stoljeću doznajemo putem Ferićeva putopisa. Pretpostavlja se da je tada rasprostranjenost svile bila po cijelom priobalju.

Konavoski fenomen

Konavoska proizvodnja svile je fenomen osobne proizvodnje i velike nematerijalne baštine koja prati proizvodnju a koja se ogleda u vjerovanjima, magijskom i običajnom. Također, u pogledu svilarstva riječ je o tehnologiji koja je jednostavna, prosta i manualna, što je čini izvrsnim edukativnim sredstvom za današnje šire potrebe edukacije i vraćanja izvornome.

Potreba za očuvanjem starih oblika proizvodnje je iznimna zbog sve manjeg broja nositeljica umijeća.

Potreba za zaštitom definira se u dvije faze / djelatnosti: uzgoj svilaca u Konavlima i

konavoska tradicijska proizvodnja svile.

Zašto je potrebna zaštita?

Zaštita dobra potrebna je zbog diferenciranja baštinskog oblika lokalne proizvodnje od proizvodnje u ostatku Hrvatske u pogledu raznovrsne nematerijalne baštine koja se razvila specifično u ovoj tradicijskoj proizvodnji. Zaštita je važna za održanje umijeća budući se radi o tradicionalno nekomercijalnoj djelatnosti. Zaštita pomaže u održanju i prijenosu znanja s starijih svilarica koje su održavale umijeće kao djevojčice na mlade i djecu danas. Održanje će pomoći obnovi i proizvodnji što sličnijih oblika narodne nošnje u folklorne svrhe.

U Dubrovniku startuje hrvatska jedriličarska Liga prvaka

0
U Dubrovniku startuje hrvatska jedriličarska Liga prvaka
Dubrovnik – foto Boka News

CRO Melges24 Cup, jedriličarski spektakl i jedna od najjačih hrvatskih regata svoju drugu sezonu otvara ovog vikenda u Dubrovniku s čak 13 brodova na kojima će jedriti vrhunska imena hrvatskog jedrenja među kojima su sadašnji i bivši olimpijci, svjetski i europski prvaci, pobjednici brojnih prestižnih regata.

Natjecanje koje je već prozvano jedriličarskom ‘Ligom prvaka’ ove će godine imati ukupno sedam regata koje će se održati u Dubrovniku, Biogradu, Opatiji i Rovinju, Splitu i Zadru koji će biti domaćin prvenstva Hrvatske. Velik broj brodova i vrhunska imena uspješno su pozicionirali Hrvatsku na europskoj i svjetskoj Melges 24 sceni, stoga je međunarodno vodstvo klase odlučilo kako će Rovinj ove godine biti organizator i prve regate European Sailing Series u klasi Melges 24.

‘CRO Melges 24 Cup je po imenima hrvatska Liga prvaka. U klasi jedri krema našeg jedrenja – Šime i Mihovil Fantela, Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Karlo Kuret, Enia Ninčević, Marija Anđela De Micheli Vitturi, Tomislav Bašić i brojni drugi jedriličari i jedriličarke koji su obilježili brojne hrvatske i svjetske regate. A posebno smo ponosni što smo u ovaj projekt uspjeli provući velik broj jedriličara iz Corinthian skupine, odnosno posade koje u svojim redovima nemaju jedriličarske profesionalce. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj imamo natjecanje po jednakim uvjetima, dakle, isti tip jedrilice tzv. one design, u kojem je u prvi plan stavljena vještina jedriličara. Osim, velikih jedriličarskih imena angažirali smo i najbolje hrvatske suce kako bi CRO Melges 24 Cup postao najbolje od najboljeg u hrvatskom jedrenju’, istaknuo je Filip Jurišić, predsjednik klase HR klase Melges 24, inače uspješan jedriličar u klasi ILCA 7.

Prva regata CRO Melges24 Cup u Dubrovniku jedrit će se 29. i 30. siječnja uz domaćinstvo Jedriličarskog kluba Orsan i partnerstvo specijalne bolnice Medico, Sailing Pointa i One Sailsa, a u planu je šest plovova.

Nema nafte na bušotini konzorcijuma Eni – Novatek

0
Nema nafte na bušotini konzorcijuma Eni – Novatek
Nafta – Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage

Proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara, suva, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović.

Konzorcijum Eni – Novatek počeo je u martu prošle godine prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju. Vlada je u decembru odobrila produženje prvog perioda istraživanja iz ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za šest mjeseci, zbog poteškoća operativne i geološke prirode na koje se naišlo u toku procesa bušenja.

Perunović je kazao da su koncesionari došli do kraja bušotine i prikupljene uzorke poslali u Milano, ali da taj izvještaj još nije gotov.

„Oficijelni izvještaj od njih nije stigao, ali smo imali prezentaciju, na kojoj nam je njihov menadžment definitivno rekao da su poroznost i propusnost osnovne karakteristike ležišta, da su jako nepovoljne i da nijesu onakve kakve su oni, a i mi očekivali. Oni tu bušotinu smatraju takozvanom suvom bušotinom ili dry hole“, rekao je Perunović na događaju Dan otvorenih vrata upriličenom za novinare.

Što se tiče proizvodnje sa te bušotine, ona nije moguća, a Eni i Novatek će “raditi razvoj tog ležišta i gledati put migracije tih ugljovodonika”. Iz MIK očekuju da će dobijeni podaci i analize pomoći da se odredi neka nova lokacija za istraživanje. Perunović je dodao da je konzorcijum Eni – Novatek završio cementacioni dio same bušotine i da je polako počeo sa pripremanjem demobilizacije tog bušećeg postrojenja. Sada se očekuje dostavljanje njihovog plan rada, a nakon revizije tog dokumenta biće mu vraćena bankarska garancija od 73 miliona eura.

“Kada završi prvu fazu, obavezan je da po ugovoru uđe u drugu, gdje će morati da položi bankarsku garanciju vrjednosti 12 miliona eura, koju bi trebalo da iskoristi za bušenje druge, pliće, gasne bušotine, od 1.500 metara”, pojasnio je Perunović.

Da li će koncesionar uraditi tu bušotinu ili ne, u MIK još nemaju informaciju.

Drugo istražvanje crnogorskog podmorja dobila je da radi i kompanija Energean u blokovima 26 i 30. Perunović je naveo da oni treba do 15. marta da obavijeste MIK da li su našli partnera za ulazak u istražno bušenje, “gdje se očekuje značajna količna gasa“.