Njemački lanac marketa, poznat po širokom asortimanu proizvoda i povoljnim cijenama, ubrzano se priprema za ulazak na crnogorsko tržište i planira da u naredne 3 godine otvori najmanje pet supermarketa, piše portal Investitor.
Trenutno je u toku tzv. faza lobiranja, odnosno, “pozadinsko djelovanje” kako bi se što kvalitetnije završili svi pravni i ostali poslovi u susret otvaranju prvih objekata u Podgorici. U toku je i užurbana potraga za lokacijama a prije nekoliko dana je objavljena informacija da je kompanija povezana s Lidlom predala ponudu za kupovinu 13,2 hiljade kvadrata u podgoričkom City kvartu, za šta je ponudila 3,73 miliona eura.
Da Lidl stiže na crnogorsko tržište nagovijestio je u ponedjeljak i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović koji je, tokom susreta s privrednicima, kazao da ga raduje dolazak investitora sa Zapadne Evrope koji će blagotvorno uticati na tržište.
Tržište mega-marketa u Crnoj Gori je dosta ukrupnjeno posljednjih godina, pripajanjem više lanaca velikim kompanijama. Tako se od 7-8 lanaca marketa tržište svelo na četiri veća sistema – Voli, Laković, Mercator (IDEA) te Domaću trgovinu. I upravo bi na njih najveći uticaj mogao imati dolazak velikog sistema kao što je Lidl.
Najava da će Lidl zaposliti 1000 radnika, poklapa se sa veličinom najvećeg konkurenta – Voli. Međutim, iskustvo trgovine u Lidlu je posve drugačije od onog na koji smo navikli u postojećim marketima. Koncept trgovine je postavljen drugačije i potrošači će samim ulaskom u market vidjeti razliku u odnosu na postojeće prodavnice.
Dolaskom na crnogorsko tržište, Lidl širi svoju regionalnu mrežu marketa. Prije nekoliko godina, ovaj lanac marketa stigao je u Srbiju, a uskoro se očekuje i otvaranje prvih objekata u BiH.
Potres magnitude 5,7 pogodio je u srijedu Kretu, saopštio je grčki Geodinamički institut. Još nema nema izvješća o ozlijeđenima ni o šteti.
Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC) prije je registrirao potres jačine 6,1. Egipatske vlasti izvijestile su da se potres osjetio u nekim gradovima u zemlji.
Akis Celentis, ravnatelj Geodinamičkog instituta koji je bio na Kreti, rekao je da su vlasti dale revidirano očitanje od 5,7 u odnosu na 5,6 prije. Osjetio sam to, rekao je za grčku Skai TV.
– Srećom, bilo je u moru. Područje je već opterećeno (ranijim potresima) i da je bilo u unutrašnjosti, moglo je biti štete, rekao je.
Potres je bio na dubini od 80 km, priopćio je EMSC. Grčki geodinamički institut priopćio je da se potres dogodio na dubini 42,7 km.
Boka Kotorska u vrijeme korona virusa mart 2020.- foto Miro Marušić
Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje (IJZ) predložiće Vladi oštre revidirane mjere u borbi protiv korona virusa koje predviđaju zatvaranje restorana, kafića i obavezan i test za ulazak u Crnu Goru, saznaje nezvanično agencija Mina.
Mina saznaje da će biti predložena zabrana rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata od sjutra do 12. januara.
Osim toga, medicinari zahtijevaju i da se za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijeva, u oba slučaja, i obavezan negativan PCR ili brzi antigenski test.
Sjednica Savjeta za borbu protiv korona virusa na čijem je čelu premijer Zdravko Krivokapić, biće održana danas nakon sjednice Vlade.
Prema informacijama agencije Mina, danas se očekuje i vanredna konferencija za novinare,a što je i najavljeno u slučaju izmjene važećih mjera u borbi protiv korona virusa.
Posjeta hotelu Regent Porto Montenegro bila je rekordna i premašila je očekivanja menadžmenta, kazala je PR hotela Elena Ljiljanić.
“Mi smo očekivali dobru sezonu i popunjenost hotela tokom sezona, ali je ona premašila naša očekivanja”, rekla je Ljiljanić.
Poslovna godina, kako je navela, premašila je njihove analize, što im daje osnov da vjeruju da će i u narednoj godini ostvariti dobar poslovni rezultat, prenosi agencija CGNews.
Hotel Regent-najbolji marina hotel – Elena Liljanić sa nagradom
“Mi smo već u fazi pripreme za predstojeću sezonu. Hotel svoju ponudu predstavlja na brojnim sajmovima širom svijeta. Na DWP sajmu za vjenčanja dobili smo priznanje za najbolju destinaciju za vjenčanja u jugoistočnoj Evropi.
Ponudu smo predstavili i na sajmu u Kanu kao i na brojnim virtuozo sajmovima” dodala je Ljiljanić.
Pored promotivnih, u toku su i aktivnosti na zapošljavanju novog osoblja u hotelu.
“Ovo je i otvoren poziv svima kojima je hotelijerstvo i turizam izbor zanimanja da iskoriste priliku i pridruže se timu hotela Regent” poručila je Ljiljanić.
Pandemija koronavirusa promijenila je način na koji gosti bukiraju i koncipiraju odmor. Shodno tome i hotelijeri su morali da se prilagode tome.
“Zabilježili smo veliki porast broja gostiju iz Regiona, kao i Ukrajine i Kazakstana, ali i sa tržišta Indije. Poljsko tržište vidimo kao tržište sa velikim potencijalom, kao i tržišta sa njemačkim govornim područjem”, dodala je Ljiljanić.
Ona je navela da ključnu ulogu u strukturi gostiju ipak ima avio-povezanost, ali da se raduju povratku američkog tržišta.
Naša priznata, višestruko nagrađivana gitaristiknja Kristina Miljenović osvojila je drugu nagradu na 7. Međunarodnom festivalu gitare “Pleven Guitar Festival 2021” (Bugarska), održanom u online formi, kao jedina učesnica iz Crne Gore.
Učestvovalo je 90 takmičara iz 24 zemlje: Jermenije, Brazila, Bugarske, Češke, Ekvadora, Francuske Nemačke, Grčke, Indije, Indonezije, Italije, Kosova, Letonije, Severne Makedonije, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovenije, Švajcarske, Tajlanda, SAD-a, sa četiri kontinenta.
Kristini je ovo šesta nagrada u ovoj godini.
Žiri u drugoj kategoriji radio je u sastavu: Stolina Dobreva (Sofija), Stefan Skrilecz (Austrija), Boyan Doychev (Varna), Stefan Trifan (Romania), Sevdalin Stefanov (Varna).
Kristina iza sebe ima 22 nagrade sa internacionalnih takmičenja. Mlada gitaristkinja je bila u novembru jedna od kandidatkinja za dodelu prestižne nagrade ,,21. novembar” koje je najveće gradsko priznanje grada Kotora. Kandidovali su je ŠOSMO “Vida Matjan” i zajednica Italijana Crne Gore. To je posebno priznanje Opštine Kotor koje se dodeljuje za zasluge od posebnog značaja za grad.
Sama nominacija je uspjeh za Kristinu jer nikada nije kandidovan nijedan tinejdžer iz Kotora. Povodom dana opštine Kotor bila je na prijemu kod gradonačelnika sa najboljim učenicima i studentima koji su prethodne godine imali zapažene rezultate u školovanju. Kristina je bila učesnica koncerta Muzičke škole “Poklon gradu” koji je održan u Crkvi Svetog Duha, takođe povodom Dana opštine Kotor.
Vaterpolisti i plivači počeli su treninge u natkrivenom bazenu na Škveru, a u utorak su bazen obišli i predstavnici Opštine Herceg Novi. Predsjednik Stevan Katić ocijenio je da je za dva mjeseca realizovan projekat vrijedan 200 000 eura. Kako bi omogućili rad plivačima i vaterpolistima PVK Jadran, ali i građanstvu, Opština Herceg Novi je pružila punu podršku klubu sa Škvera. Katić je odao priznanje rukovodstvu Jadrana na maksimalnoj posvećenosti da se problem što prije riješi.
-Ovo je primjer dobre saradnje između Opštine i Jadrana i nastavićemo da dajemo podršku i nalazimo rješenja za izgradnju novog bazena ili rekonstrukciju bazena Instituta Igalo, kazao je Katić.
Opština je tražila da projekat rekonstrukcije bazena u Igalu uđe u kapitalni državni budžet.
-Za sledeću godinu je predviđeno oko pola miliona eura i ukoliko taj predlog bude usvojen, rekonstrukcija bazena će početi naredne godine. Vjerujem da Herceg Novi neće ostati samo na tome i da ćemo razmišljati o gradnji novog bazena, jer ovaj grad to zaslužuje, kazao je Katić.
Zadovoljstvo što je urađeno onako kako je obećano i što plivači i vaterpolisti sada imaju adekvatne uslove za rad, iskazao je i Đuro Marić, predjsednik Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore. Ipak, kako je kazao, izostala je podrška države.
Herceg Novi – Škver – foto Jadran Herceg Novi
-Projekat je urađen na osnovu kredita koji je podigao PVK Jadran uz garanciju Opštine, odnosno sredstva koja je Opština usmjeravala za plaćanje korišćenja bazena u Institutu u naredne tri godine će preusmjeriti za vraćanje kredita. Nažalost, nismo uspjeli da se oslobodimo plaćanja PDV iako je Opština u nekoliko navrata pisala molbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Obrazloženje je bilo da ovo nije objekat od javnog interesa, što je malo začuđujuće ali je istinito. Do sada nismo imali podršku države, ali se nadam da će kroz naredna budžetska sredstva to popraviti. Sa ovog bazena je poniklo 11 od 33 ovogodišnja učesnika Olimpijskih igara i mislim da je riječ o objektu od opšteg i državnog interesa, kazao je predsjednik Marić.
Miloš Mračević, direktor PVK Jadran, istakao je da nisu mogli dozvoliti da klub, jedan od glavnih nosilaca plivačkog i vaterpolo sporta u Crnoj Gori, doživi istu sudbinu sportskih prijatelja iz Kotora koji su pet godina bili bez bazena.
-Kao klub smo pokušali da nađemo sva rješenja da bazen privedemo namjeni u zimskom periodu. Jedino efikasno i na ekonomski način opravdano rješenje je pokrivanje balonom. Počeli smo da proučavamo tržište i došli smo do firme iz Beograda. Mislim da smo u rekordnom roku sve završili. Danas su već odrađeni testni trenizni, da vidimo kako objekat funkcioniše kada je više korisnika.Nakon novogodišnjih praznika krećemo punom parom. Pored djece iz Jadrana, bazen koriste i djeca iz VK Mladost Bijela, kao i djeca iz Bokelja Baošići a tu smo i da pomognemo triatlon klubu, kazao je Mračević.
U opštinskoj delegaciji koja je obišla rekonstruisani bazen na Škveru, uz predsjednika Stevana Katića, bili su i predsjednik SO Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i Vasilije Ćuković, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Turistička organizacija Tivat obavještava da će Dječija Nova godina, umjesto u Velikoj sali Centra za kulturu, biti održana u Sportskoj dvorani Župa u srijedu 29. decembra u 11 sati.
Nastupiti će KUD Boka, Plesni klub Modest, Plesni klub Bellisimma, NVO Smijalice, Dječiji savez Tivat.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka News
Na sastanku Operativnog štaba za praćenje i suzbijanje epidemije COVID 19 na teritoriji Opštine Kotor koji je održan danas zaključeno da se zbog značajnog povećanja broja oboljelih i zbog ozbiljnosti situacije mora strogo voditi računa o poštovanju epidemioloških mjera propisanih od strane Ministarstva zdravlja.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i ostali članovi Operativnog štaba apeluju na građane da se vakcinišu kako bi spriječili dalje širenje virusa i na taj način sačuvali sebe i svoje najmilije.
Ugostiteljskim objektima i odgovornim licima se preporučuje da pojačaju nadzor nad poštovanjem mjera, te da kontrolišu posjedovanje potvrde o vakcinaciji uz lični dokument.
Podsjetimo, prema današnjem izvještaju IJZ ječe je u Kotoru registrovano 113 novih slučajeva koronavirusa.
Promocija trobroja “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, održana je sinoć u kotorskom Muzeju. Trobroj tradicionalne naučno-istorijske i publikacije koja sumira rad Pomorskog muzeja tokom protekle gdine, ovog puta posvećen je obilježavanju 450. godišnjice bitke kod Lepanta i Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem, koji su tamo stradali u bici na galiji „Sveti Tripun Kotorski“.
“Godišnjak Pomorskog muzeja u proteklih šest decenija sa svojim izvornim naučnim radovima bio je značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske, te ove edicije predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovoga kraja”- istakao je u obraćanju publici, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Andro Radulović, naglasivši da je svaka promocija te publikacije istovremeno i svojevrsni kulturološki praznik grada i cijele Boke “jer je Godišnjak odraz nastojanja za kontinuiranim istraživanjem bogatog pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja.”
“Od pokretanja edicije 1952. godine pa sve do 1962. godine kada je pokrenut zbornik Društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje Jugoslavije. Do 1969. godine on je bio jedina publikacija u Boki kotorskoj. A tada je u Herceg Novom pokrenut stručni časopis “Boka”– podsjetio je Radulović istavši da je na žalost, u zadnje vrijeme “sve manje izvornih radova iz istorije pomorstva iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti”.
Bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, naglasila je da muzeji danas nisu samo čuvari predmeta iz prošlosti i memorijalni centri minulih epoha, već su to institucije koje afirmišu ljude da daju puni doprinos, u konkretnom slučaju, izučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.
“Sadržaji radova u našem Godišnjaku su raznoliki, kao i ljudski interesi. Bazirani na vitalnim temama našeg podneblja. Tematika se bazira i na životu i radu Pomorskog muzeja, ali se i izdvaja iz klišea statičnosti i mobilnih slika prošlosti”- istakla je ona.
Pored ostaloga, najnovije izdanje Godišnjaka Pomorskmog muzeja donosi i radove nedavno preminulog prof. dr Mithada Kozličića “Boka kotorska u austrougarskom Peljaru Jadrana iz 1893. godine”, “Bokelji na otocima Mletačke lagune” Lovorke Čoralić, “Kult Gospe od Rozarija u Boki Kotorskoj na primjeru slike Gospa od Rozarija sa Sv. Barbarom Sv Homobonom i Sv. Antunom Opatom” Jasminke Grgurević, dok je tema rada dr Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice, “Kotor, Boka i Bratovština kotorskih pomoraca u Kiparskom ratu i bitci kod Lepanta”.
Željko Brguljan autor je priloga “Dva likovna prikaza brika “Sobiesky” – akvarel Mathien – Anntoniea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora,” gdje na osnovu relevantnih izvora i literature iznosi istorijska saznanja o pomorskoj aktivnosti brika “Sobiesky” u vlasništvu dobrotskih porodica Dabinović i Tripković, ali i o njegovom suvlasniku i zapovjedniku, kapetanu Antonu Dabinoviću.
U Godišnjaku se pored ostaloga, mogu naći i radovi o baroknikm enerijerima bokeljskih kapetanskih i brodovlasnilkih palata, istorijatu i etnografskoj baštini luštičkog poluostrva, pomorskoj priovredi Boke Kotorske u 18.vijeku i brojni drugi.
“Krajnji cilj i zadatak svih redakcija ovog zbornika, bio je podsticati s veliki elanom proučavanje i prezentovanje pomorske i kulturne baštine. U svrhu doprinosa razvoja pomorskih znanja njegujući u kontinuitetu pomorsku misao s ciljem što veće jadranske orijentacije građana države Crne Gore da bi se na taj način očuvala vezanost promorskog stanovništva sa morem koje mu je vjekovima donosilo dobrobit” – kazao je član redakcije Godišnjaka, penzionisani bibliotekar Pomorskog muzeja Kotor Slavko Dabinović.
Kako se čulo, svi brojevi Godišnjaka, uključujući i ovogodišnji, nedavno su digitalizovani i uskoro će biti dostupni na internetskim stranicama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru svim istraživačima i zainteresovanoj laičkoj javnosti.
